Home Blog Page 1106

Biološki centar u Kragujevcu

Foto: Milisav Pajević

Centar za ekološko obrazovanje i održivi razvoj u Kragujevcu, završio je prvu fazu biološkog centra u Botaničkoj bašti.

Ideja je prenošenje dela objekta iz Školskog biološkog centra u Hanoveru, kao i Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu.

Ovaj projekat realizovan je uz podršku lokalne samouprave, nemačke nevladine organizacije JANUN i Nemačke agencije za zaštitu životne sredine.

Na oko pet hektara Botaničke bašte u Kragujevcu, biće izgrađen tematski deo eksperimentalnog naučnog parka – Školskog biološkog centra.

Mladi će dobiti priliku da u učionicama na otvorenom, kroz praktičan rad stiču nova znanja o ekologiji i procesima u prirodi.

Radionice koje su postavljene u prvoj fazi, kao i one planirane za sledeću fazu, na praktičan način povezuju decu sa prirodom i omogućavaju da se prate prirodni fenomeni.

U okviru prve faze formirano je sedam radionica, među kojima su kutije osećaja, reciklažne kofe, mini bašte i hotel za insekte.

Cilj je da se mladi ekolozi, deca predškolskog i školskog uzrasta upoznaju sa prirodom.

Izvor: RTV Kragujevac

Milisav Pajević

Donete prve presude za ilegalno skladištenje otpada

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Okružni sud u Obrenovcu doneo je prve presude za ilegalno skladištenje otpada u Vukićevici.

Dve osobe su osuđene na četiri godine zatvora i 600.000 dinara kazne, odnosno godinu i po dana zatvora i 150.000 dinara, rekao je za RTS ministar Goran Trivan.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je da prve presude za nepropisno odlaganje opasnog otpada u blizini Obrenovca pokazuju da je u Srbiji počelo ozbiljno da se odgovara za zločin prema životnoj sredini.

Goran Trivan kaže za RTS da su prvom prvostepeno presudom, dve osobe osumnjičene za nepropisno odlaganje opasnog otpada u blizini Obrenovca osuđene na četiri godine zatvora i 600.000 dinara kazne, odnosno godinu i po dana zatvora i 150.000 dinara.

 

– Prva prvostepena presuda je bila i to nije konačna presuda, postoje mogućnosti pravnih lekova, ali u ovom trenutku možemo samo da kažemo da je prvostepenom odlukom osoba koja je optužena za taj zločin prema životnoj sredini prvostepeno osuđena na četiri godine zatvora i 600.000 dinara kazne koju mora da plati, a druga osoba na godinu i po dana zatvora i 150.000 dinara ili 250.000 dinara da plati, navodi Trivan.

Dodaje da se ovakvom odlukom pokazalo da čitava akcija koja je pokrenuta nije bila uzaludna i da se za zločin prema životnoj sredini mora odgovarati.

– Dakle u Srbije je počelo ozbiljno da se odgovara za zločin prema životnoj sredini i tako ćemo i nastaviti, zaključio je ministar zaštite životne sredine.

Burad sa 25 tona raznog opasnog otpada pronađena su u decembru 2017. i februaru 2018. u ataru sela Vukićevica kod Obrenovca, podseća RTS na svom sajtu.

Izvor: Danas

Milisav Pajević

„Život sa osiromašenim uranijumom“ u Bujanovcu

Foto: arhiva Energetskog portala
Foto: arhiva Energetskog portala

U okviru projekta pod nazivom „Život sa osiromašenim uranijumom“ koji uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije realizuje Ekološko društvo „Bujanovac“ iz Bujanovca, održana je serija prezentacija o ishrani koja treba da se primenjuje radi preventivnog delovanja protiv bolesti radijacije.

Cilj ovog projekta je razvijanje javne svesti o pravilnoj ishrani i proizvodnji zdravstveno-bezbedne hrane. Što se tiče namirnica koje treba uvoditi u svakodnevnu ishranu naglašeno je da to treba da bude heljda u obliku zrna ili brašna i aronija kao plod koji je dobar čistač i organizma i zemljišta.

Površine na kojima se proizvode poljoprivredne i voćarske kulture mogu se tretirati zeolitom koji se nalazi u selu Zlatokop u blizini grada Vranja.

Prezentacije su planirane da budu održane u sedmom i osmom razredu u „Branko Radičević“, „Naim Frašeri“ u Bujanovcu, „Vuk Karadžić“ u Levosoju, „Bora Stanković“ u Kleniku, Dragomir Trajković“ u Žbevcu, „Muharem Kadriu“ u Velikom Trnovcu , kao i u SSŠ „Sveti Sava“ i Gimnaziji „Sezai Suroi“ u Bujanovcu. U toku maja prezentacije će biti održane i u Vranju i u Preševu.

Tokom 1999. godine za vreme sukoba na prostoru bivše Savezne Republike Jugoslavije, na pojedinim lokacijama u gradu Vranju i opštinama Bujanovac i Preševo korišćena je municija sa osiromašenim uranijumom.

Radovi na dekontaminaciji su završeni još 2007. godine, ali strah od prisustva osiromašenog uranijuma još uvek postoji među lokalnim stanovništvom.

Projekat se ralizuje u gradu Vranju i opštinama Bujanovac i Preševo.
Završna prezentacija projekta biće održana 28.maja ove godine u Vranju.

Milisav Pajević

Čišćenje i odnošenje smeća sa beogradskih izletišta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Član Gradske uprave Beograda Darko Glavaš izjavio je da se nastavlja čišćenje i odnošenje smeća koje je ostavljeno na beogradskim izletištima tokom prvomajskih praznika.

 

On je za televiziju Prva kazao da je na poslovima čišćenja angažovano oko 500 komunalnih radnika, dodajući da su komunalci juče odneli skoro 200 kubika smeća.

 

– Veliki broj naših sugrađana ostavio je smeće. Bilo je dosta posla za komunalne radnike. Aktivnosti nastavljamo, kazao je Glavaš, koji je vršilac dužnosti sekretara za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima.

 

 

Dodao je da je juče bilo malo posla za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova i za vatrogasne brigade.

Komentarišući to što je grupa mladih ljudi posekla drvo na izletištu Košutnjak, Glavaš je kazao da je to strašno, kao i da su već pokrenuti postupci protiv mladića koji su to učinili.

Izvor: Danas

Milisav Pajević

BMW i3 najbolji električni automobil na Renexpu

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

U Belexpocentru nedavno je održan peti po redu Renexpo i tom prilikom proglašen je BMW i3 najboljim u konkurenciji 100 odsto električnih automobila.

U okviru manifestacije dodeljene su nagrade za doprinos u saradnji i očuvanju životne sredine Ministarstvu zaštite životne sredine, Agenciji za zaštitu životne sredine i Ministarstvu rudarstva i energetike.

 

U osnovnoj školi “Laza Kostić” na Novom Beogradu zasađeno je osam stabala, simbolično za svaku školsku godinu po jedno stablo.

 

Zajedno sa učenicima Osnovne škole stabla su zasadili Ivan Karić, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine i Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Bon: Šta je “suva” kada nije suprotnost od vodena i koja je njena uloga na Konferenciji UN o klimatskim promenama

Foto: Lina Yassin

Do sada je već postalo jasno da su klimatske promene od izazova za životnu sredinu postale i izazov za ekonomiju država udruženih u suprotstavljanju ovoj pojavi (Pariski sporazum o klimatskim promenama).

Rastuće temperature usporavaju ekonomski rast, a razarajući uticaji klime na našu planetu koče razvoj. Negativne posledice posebno osećaju zemlje u povoju. Većina predloženih finansijskih instrumenata ne može da otplati odštetu za gubitke koje su siromašne zemlje pretrpele – i trpe i dalje – zato što su one industrijalizovane eskploatisale – i eksploatišu i dalje – fosilna goriva. Sudove širom sveta uzdrmavaju tužbe država u razvoju usmerene na razvijene, a čiji su predmet gubici i šteta (loss and damage), posebno na polju hrane. Tokom 23. Konferencije strana, održane u novembru prošle godine u Bonu (Nemačka), zemlje su zatražile da se na ovu temu organizuje savetovanje stručnjaka, za vreme 48. zasedanja supsidijarnih tela Okvirne konvencije o klimatskim promenama.

Pomenuto zasedanje trenutno je u toku – upravo na mestu na kojem je se i rodila ideja o razgovoru o gubicima i šteti. Kako je zahtev država uslišen, u Svetskom kongresnom centru u Bonu našli su se i eksperti. Sastali su se u okviru Suva dijaloga. Učešće u razgovoru su, pored njih, uzeli i delegati zemalja-članica Ujedinjenih nacija i predstavnici istaknutih organizacija.

Foto: Lina Yassin

Prva diskusija upriličena je danas, 2. maja 2018. godine, od 15 do 18 časova, a Suva stručnjaci oko okruglog (ili četvrtastog) stola okupiće se u istom terminu i sutra.

Skup je otvorio Emanuel Dlamini iz Svazilenda, predsedavajući Supsidijarnog tela za implementaciju (SBI), izražavajući želju da dijalog eksperata bude početna tačka puta ka većoj otpornosti naših zajednica prema klimatskim promenama. Skrenuo je pažnju da se saziv Suva stručnjaka razlikuje u odnosu na sva ostala dešavanja u Svetskom kongresnom centru u datom trenutku po tome što je usmeren na razmenu mišljenja i iskustava, a ne na pregovore koji se odvijaju u ostatku zgrade.

Moderatorka skupa, Musunda Mumba, pozvala je publiku da da svoj doprinos raspravi, postavljajući odgovore na pitanja: 1) Koja je njihova najveća briga kada je reč o promeni vremenskih obrazaca? 2) Na koji način bi taj problem mogao da bude prevaziđen uz stručnu podršku? na internet sajt slido.com. Nizale su se nevolje od porasta nivoa mora preko topljenja glečera do nestanka životinjskih i biljnih vrsta. Rešenje za većinu njih ljudi su videli u novcu.

Foto: Lina Yassin

Fokus današnjeg okupljanja bio je rizik – njegova procena, smanjenje, prenos i zadržavanje. Učesnici su ponudili različite osvrte na pitanja oko kojih je bio uobličen dijalog:

  • Koji su dostupni pristupi za sprečavanje, smanjenje i adresiranje gubitaka i štete?
  • Kako ih treba projektovati i implementovati?
  • Koje su prepreke, praznine i izazovi za njihovo projektovanje i implementaciju i kako ih odstraniti?
  • Koje su mogućnosti za povećanje pristupa zadovoljavanju potreba u zemljama u razvoju?
  • Da li postoje izvori podrške, uključujući finansiranje, tehnologiju i izgradnju kapaciteta? Ako postoje, koji su? Da li su ti izvori dostupni unutar ili izvan Konvencije?
  • Koje su organizacije koje mogu pomoći u implementaciji i povećanju pristupa za zadovoljavanje potreba u zemljama u razvoju? Koji horizontalni institucionalni okviri mogu olakšati ove akcije?

Prva za reč javila su se, očekivano, mala ostrva, Kukova Ostrva i Sveta Lucija, prvi ranjenici na frontu sa klimatskim promenama.

Koja je vaša najveća briga kada je reč o promeni vremenskih obrazaca? Na koji način bi taj problem mogao da bude rešen uz stručnu podršku?

Dalji razvoj situacije u Bonu, pratite na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/tag/izvestaji-iz-bona/.

Jelena Kozbašić

Deca upoznala prirodno dobro “Avala”

dav
Foto: http://www.srbijasume.rs
Foto: http://www.srbijasume.rs

Predstavnici Odeljenja za zaštitu životne sredine iz Generalne direkcije Javnog preduzeća “Srbijašume”, Šumskog gazdinstva “Beograd”, kao upravljača Predela izuzetnih odlika “Avala” i predškolci P.P.P. “Vasa Čarapić” iz Pinosave okupili su se nedavno u Šumskoj upravi “Avala”.

 

Deca iz predškolske grupe imala su priliku da se uz stručno vođstvo upoznaju sa prirodnim karakteristikama zaštićenog prirodnog dobraAvala“.

 

U letnjoj učionici predškolci su upoznati sa značajem šuma, pravilima ponašanja u šumi i značajnim ekološkim pojmovima.

 

 

 

Kroz eko radionicu deca su imala zadatak da putem pantomime pokažu zadate pojmove svojim drugarima.

Na zabavan način naučili su mnogo zanimljivih informacija koje će im biti od značaja u budućem školovanju i životu.

Milisav Pajević

Održana manifestacija „Noć biologije”

Foto: http://www.pzzp.rs
Foto: http://www.pzzp.rs

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je učestvovao na naučno popularnoj manifestaciji „Noć biologije“, koju je osmi put organizovao Departman za biologiju i ekologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu.

Cilj manifestacije je da se naučno-istraživački rad biologa na zanimljiv i jednostavan način približi mladima, zaljubljenicima u biologiju, ali i onima koji to još uvek nisu.

Održano je više od 50 radionica studenata i učenika srednjih škola, veliki broj zanimljivih naučno-popularnih predavanja i promocija različitih institucija, prirodnih dobara i nevladinih organizacija koje se bave prirodom.

 

 

Zavod je promovisao i predstavio svoje višegodišnje aktivnosti zbrinjavanja strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta životinja. Kroz prezentaciju je prikazan ciklus postupaka zbrinjavanja divljih životinja, odnosno način na koji se ovi poslovi obavljaju u Zavodu.

Milisav Pajević

Održivi transport kao segment društveno odgovornog poslovanja

Photo-illustration: Pixabay

Temelje društveno odgovornog poslovanja postavio je davne 1917. godine Henri Ford, osnivač auto-kompanije Ford Motor. Upravo je ovaj proizvođač automobila iz Amerike, svojim odnosom prema radnicima, akcionarima i kupcima, bio jedan od prvih protagonista društveno odgovornih delatnosti preduzeća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pojavu opisuje mnogo različitih termina – korporativna društvena odgovornost, korporativna održivost, korporativna filantropija, održivi razvoj i građanstvo… Koji god od sinonima upotrebili, važno je znati da se društveno odgovorno poslovanje kreće u okviru seta “labavih” smernica o konstruktivnom i produktivnom doprinosu društvu za kompanije koje žele da budu na dobrom glasu.

Proizvodnja ugljen-dioksida (CO2) na godišnjem nivou iznosi oko 8 gigatona.  Iako gas bez boje i mirisa, preteći lebdi u vazduhu s obzirom na to da smo se opasno približili kritičnom pragu njegove emisije. Kako globalna temperatura ne bi porasla preko graničnog praga od 2 Celzijusova stepena postavljene u okviru Pariskog sporazuma o klimatskim promenama, količinu CO2 ispuštenog u atmosferu tokom jedne godine, morali bismo da ograničimo na 2 gigatone, tj. da je sređemo 4 puta, tvrde stručnjaci.

Prema naučnim proračunima iz 2010. godine , udeo saobraćaja u proizvodnji gasova staklene bašte na globalnom nivou iznosio je 14 odsto. Za emisije štetnih materija u okviru ovog ekonomskog sektora najveći krivac su fosilna goriva, bilo da se upotrebljavaju za pokretanje automobila, lokomotive, aviona ili broda. Čak 95 odsto energije za saobraćaj dolazi iz goriva na bazi nafte, uglavnom dizela i benzina. Šta je sa preostalih 5?

Održivi transport predstavlja svaki vid prevoza koji se u svom postojanju ne oslanja na izrabljivanje neobnovljivih prirodnih resursa. Umesto iz fosilnih goriva ograničenog kapaciteta i životnog veka, energiju crpi iz održivih izvora. Ovaj vid prevoza nekada se označava kovanicom “zeleni transport”. Bilo da pešačite, vozite bicikl, jedrite, letite avionom na biomasu ili upravljate vozilom na električni pogon (uz premisu da se struja koju crpite proizvodi iz OIE), pomažete blistavijoj budućnosti svog prirodnog okruženja i čistijem vazduhu.

Tomas Kruščov, prvi u borbenim redovima Partnerstva za borbu protiv klimatskih promena iz Marakeša, naglašava potrebu transformacije naših gradova, navika, stila života, ali pre svega infrastrukture u skladu sa budućnošću prevoza. Kruščov je izjavio da su javni putevi kojim trenutno raspolažemo bili izgrađeni po standardima koji su vladali 50 do 60 godina ranije, te je neophodno da uhvate korak sa vremenom.

Marakeško partnerstvo (MP) predstavlja inicijativu za ubrzavanje akcija između naroda i drugih aktera u procesu suprotstavljanja globalnom zagrevanju, u periodu od 2017. do 2020. Nastalo je pod okriljem Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama i jedno je od sredstava kojim se utire put Pariskom sporazumu. Kruščov nudi rešenja i da, u okviru nadležnosti MP, ponuka vlade ka promovisanju i unapređenju saobraćajnog sektora, ali traži podršku građanskog društva i klimu saradnje među institucijama.

Od antičkih alata do najnovijih dostignuća nauke i tehnologije, život na Zemlji i civilizacija konstantno su se menjali i unapređivali. Rast kapaciteta bio je ispraćen rastom očekivanja. Svaka nova generacija bi usavršavala dostignuća prethodnih. Da stanovnici Mesopotamije, 3500 godina pre nove ere, nisu izumeli točak, nemački inovator s kraja 20. veka ne bi bio u mogućnosti da konstruiše automobil, baš kao što – da nije njega i Nikole Tesle, mi danas ne bismo imali Teslu 3.

Kako pojedinci, ali i ustanove, države i preduzeća, postaju sve svesniji problema klimatskih promena i “zelenog” transporta kao jednog od sredstava za njegovo rešavanje, nesumnjivo je da će flota vozila na alternativni pogon na putevima naše planete da se poveća. Demotivišući faktori za njihovu širu upotrebu trenutno su visoka ulaganja pri kupovini (iako je istraživanje pokazalo da su na duge staze čak i ispaltiviji od dizelaša i benzinaca),  činjenica da električni automobili sa napunjenim baterijama imaju vrlo ograničen domet, nedovoljna rasprostranjenost stanica za njihovo punjenje u odnosu na benzinske, a kada je reč o vozilima na bio-pogon nedostupnost dovoljnih količina jeftinih sirovina za njihovo pokretanje i manja isplativost prerade biljnih kultura u odnosu na naftne derivate. Različiti akteri – od proizvođača, preko vlasti, do naučnika – nastoje da ovim teškoćama stanu na kraj. Očekuje se da će se njihovim iskorenjivanjem, iskoreniti i vozila na fosilna goriva iz upotrebe.

Jelena Kozbašić

Konkurs za podizanje novih ribnjaka

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo objavio je konkurs za dodelu sredstava za podizanje novih ribnjaka i rekonstrukciju postojećih na teritoriji AP Vojvodine za 2018. godinu.

Cilj konkursa je unapređenje načina korišćenja neobradivog poljoprivrednog zemljišta u cilju unapređenja ribarstva na teritorji AP Vojvodine. Bespovratna sredstva se dodeljuju za podizanje novih i rekonstrukciju postojećih na površini ne manjoj od jednog hektara i ne većoj od 50 hektara. Pod objektima, u smislu konkursa, podrazumevaju se isključivo objekti za proizvodnju ribe – rastilišta, mladičnjaci, tovilišta, zimovnici, izlovni i obodni kanali.

Ukupan iznos propisanih sredstava koji se dodeljuje po ovom konkursu je 20.000.000 dinara. Maksimalna podrška iznosi do 50 odsto od ukupne vrednosti zemljanih radova na ribnjačkim objektima, a najviše do 5.000.000 dinara ukupne projektovane vrednosti zemljanih radova, bez PDV-a po korisniku, a ostalih 50 odsto obezbeđuje korisnik sredstava. Iznos sredstava za podršku rekonstrukcije ribnjaka ne može biti veći od 500.000 dinara po hektaru, a podrška podizanju novih ribnjaka ne može biti veća od 800.000 dinara po hektaru.

Pravo na podsticaje ostvaruju pravna lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu. Pravno lice može biti privredno društvo i zemljoradnička zadruga. Privredno društvo može ostvariti pravo na podsticaje ako je razvrstano u mikro i malo pravno lice, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Konkurs je otvoren do utroška sredstava, a zaključno sa 15. septembrom ove godine.

Milisav Pajević

Drvoseče u Košutnjaku najstrože kazniti

Foto: pixabay
Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je juče da će to ministarstvo predložiti da se podignu krivične prijave protiv mladića koji su u ponedeljak sekli stablo u šumi na Košutnjaku.

Trivan je rekao Tanjugu da su nadležne inspekcijske službe JP ”Srbijašume’‘, nakon objavljivanja snimka o incidentu, izašle na lice mesta i utvrdile da je posečeno jedno stablo.

– Izveštaj inspekcije biće prosleđen nadležnim organima, a Ministarstvo će u četvrtak inicirati da se protiv neodgovornih lica podignu krivične prijave, rekao je Trivan.

 

– Zaprepašćen sam činjenicom da je neko posekao drvo u park-šumi koja je zaštićena i u kojoj Beograđani vole da provedu današnji praznik, kazao je ministar.

On je naglasio da je krajnje vreme da promenimo odnos prema prirodi i da šume ne smeju da budu „žrtva” bahatih ponašanja pojedinaca.

Trivan je izrazio zabrinutost što su izletnici širom Srbije palili vatru u šumama, iako je to, kako naglašava, zakonom zabranjeno, kao i da su automobilima ulazili na zelene površine.

– To je, takođe, zabrinjavajuće. Nedostaje nam reda i ova situacija će poslužiti da shvatimo da stvari moraju da se menjaju iz korena, zaključio je Trivan.

Tanjug je snimio mladiće koji su u ponedeljak sekirom sekli stablo drveta u šumi u Koštnjaku da bi raspalili roštilj.

Seča šumskih stabala je zakonom zabranjena, a predviđene su novčane kazne za to delo.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Gradiće se vodovodna mreža i kanalizacija u Pančevu

Foto: pancevo.rs
Foto: pancevo.rs

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević uručio je ugovore predsednicima lokalnih samouprava koji su ostvarili pravo na sredstva po osnovu konkursa o dodeli sredstava za sufinansiranje izgradnje, sanacije i rekonstrukcije vodnih objekata u javnoj svojini i objekata fekalne kanalizacije na teritoriji AP Vojvodine u 2018. godini, raspisanog od strane Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Gradu Pančevu su po ovom konkursu odobrena sredstva za dva projekta: projekat „Izgradnja nedostajuće vodovodne mreže u ulici Jabučki put u Pančevu“.

 

Ukupna visina sredstava je 19.197.303,50 dinara, od čega Pokrajinski sekretarijat obezbeđuje 13.264.139,40 dinara, što predstavlja 69%, a Grad Pančevo 5.951.164,10 dinara, odnosno 31% sredstava.

Drugi projekat „Izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže u Ulici Pelisterskoj u Pančevu“, Pokrajinski sekretarijat obezbeđuje 3.247.689,44 dinara, što predstavlja 49%, a Grad Pančevo ostatak od 51% (3.380.248,20 din). Ukupna investiciona vrednost je 6.627.937,64 dinara.

Gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov, nakon potpisivanja ugovora izjavio je da je reč o vrlo važnim projektima i podsetio da je reč o prosecima u Pelisterskoj ulici i fekalnoj kanalizaciji u dužini blizu 300 metara, koja će omogućiti da se više od 400 naših sugrađana priključi na mrežu fekalne kanalizacije.

Autonomna pokrajina VojvodinaPokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo odobrio je sredstva za sufinansiranje 44 projekta u 28 lokalnih samouprava.

Milisav Pajević

Šta je agroekologija i da li je pogodan način za “ozelenjavanje” poljoprivrede

Foto-ilustracija: Pixabay

Poljoprivreda, tvrde naučnici, je trostruka prepreka politički uobličenom cilju da rast temperature u budućnosti ograničimo na 1,5 stepeni Celzijusa (Pariski sporazum o klimatskim promenama), a polja nad kojima se preteći nadvio ovaj proizvodni sektor su: sigurnost hrane, klimatska otpornost i ublažavanje efekta klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema proračunima Ujedinjenih nacija (UN), svetska populacija će do polovine veka dostići 9 milijardi. Očekuje se da će, iz tog razloga, biti potrebno više nego udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, da li je opravdano duplirati količinu hrane za jednu i po milijardu ljudi više i da li će širenje poljoprivrede uopšte biti izvodljivo? Trenutni potencijal naše planete može da prehrani tek 3 i po milijarde usta čija ishrana zahteva uzgoj stoke. Jednostavno rečeno, nemamo dovoljno zemljišta da nahranimo rastuću populaciju “mesojeda”. Pored toga, zabrinjava i podatak da oko 800 miliona nas nema pristup hrani, dok se mi kojima je dostupna prema njoj ponašamo rasipnički. Koliko komada “hleba od juče” nam je završilo u kanti za smeće iako nije bilo neophodno? S namirnicom bacili smo i vodu, struju i sve ostalo utrošeno za njeno pravljenje, ali i fosilna goriva iskorišćena za transport do pekare ili prodavnice u kojoj smo je kupili.

Posledice povećanja polljoprivrede osetiće i usevi i stoka i ribnjaci.

Konačno, doprinos ove privredne delatnosti emisijama gasova staklene bašte već sada iznosi između 19 i 29 odsto. Zarad poštovanja Pariskog sporazuma, potrebno ga je značajno smanjiti, a uvećanje proizvodnje u sadašnjim uslovima ne deluje kao da bi išlo u smeru manjeg udela u ispuštanju štetnih materija u atmosferu. Posebno brine krčenje šuma u korist uzgajanja biljaka s obzirom na to da jedno drvo “skladišti” mnogo više ugljen-dioksida u odnosu na stabljiku kukuruza ili soje.

Konvencionalne ratarske prakse obično se fokusiraju na povećanje roda korišćenjem sintetičkih pesticida i đubriva. Nije nepoznanica da oni kroz proces isparavanja azota negativno utiču na životnu sredinu, uvećavajući efekat staklene bašte, ili dospevanjem do vodenih tokova imaju nepovoljan uticaj na njihov ekosistem.

Odnos poljoprivrede i klimatskih promena je isprepletan, te je globalno zagrevanje jednak izazov ovoj privrednoj grani, baš kao što je i ona njemu.

Uz premisu da su promene neizbežne, a transformacija plod svesnog izbora, Ana Marija Lobogerero Rodrigez, vođa Konsultativne grupe za međunarodna istraživanja poljoprivrede za Latinsku Ameriku, preporučuje da se opredelimo za 8 ključnih elemenata za “metamorfozu” poljoprivrednika u novonastalim i predstojećim klimatskim okolnostima, a oni su:

  • određivanje prioriteta i raspoređivanje sredstava uzimajući u obzir ruralnu diferencijaciju i činjenicu da neće svi segmenti poljoprivrede “preživeti” transformaciju i da će biti nepotrebni,
  • razumevanje potreba lokalnog stanovništva,
  • oblikovanje politika u harmoniji sa dostupnim kapacitetima i sprovedenim analizama,
  • uključivanje privatnog sektora u finansiranje,
  • stvaranje odnosa poverenja,
  • institucionalna podrška,
  • obezbeđivanje novih tehnologija gazdinstvima i
  • digitalna poljoprivreda.

Ipak, treba da se zapitamo da li bi ovakva idealtipska poljoprivreda urodila plodom na našim oranicama. Budžet od 44 milijarde dinara i prosečna starost poljoprivrednika od 59 godina, dok je njihova mehanizacija tek oko tri decenije mlađa (20 godina), ne obećavaju.

Uz raspoloživa novčana sredstva, ljudstvo i mašine negativan uticaj poljoprivrede na prirodu ne možemo da umanjimo “digitalizacijom”. Da li onda postoji alternativno rešenje za njenu ekologizaciju? Neophodna transformacija mogla bi da ide u pravcu agroekologije.

Ovaj pristup, koji je istovremeno je i nauka i skup praktičnih mera, objedinjuje agroekonomiju i ekologiju, jačajući povezanost biljaka, životinja i ljudi sa njihovim okruženjem. Naučna definicija glasi – agroekologija je primena saznanja iz polja ekološke nauke na proučavanje, dizajn i upravljanje održivim agrosistemima. U praksi se posmatra kao set metoda za unapređenje poljoprivrednih celina kroz “imitiranje” prirodnih procesa što stvara korisne biološke reakcije i sinergiju među komponentama sistema.

Agroekologijom se nastoji postići samoodrživost poljoprivrednih jedinica, integracija ratarstva i stočarstva na jednom imanju i raznovrsnost vrsta i genetičkih izvora. Pažnja je usmerena na svakog pojedinačnog pripadnika ekosistema. Iako agroekologija zahteva visok nivo znanja, ono nije razvijano na univerzitetima i u stručnim ustanovama, već na njivama i u štalama i stoga je lako primenjiva u realnom stanju. “Vrti” se oko četiri principa: produktivnosti, stabilnosti i održivog razvoja agrosistema i jednakosti unutar njega.

I u okviru UN postoji svesnost o alarmantnosti situacije koja se tiče poljoprivrede, te je na 23. Konferenciji strana o klimatskim promenama, održanoj prošle godine u Bonu, usvojen zajednički program u ovoj oblasti.

Jelena Kozbašić

Uređena Tromeđa kod Sombora

Foto: http://www.vodevojvodine.com
Foto: http://www.vodevojvodine.com

Grad Sombor i „Vode Vojvodine” završili su radove na izletištu uz kanal DTD.

Somborce je obradovalo otvaranje uređene Tromeđe, koja će u potpuno novom sjaju dočekati sve namerne da prvomajske praznike provedu upravo ovde.

Na triangli na kojoj se spajaju DTD i Veliki bački kanal prošle godine JP „Vode Vojvodine“ su obavile radove na izmuljavanju, pa su uz izgradnju pristana, odnosno mola, stvoreni svi preduslovi za razvoj ne samo rekreativnog, već i dalje unapređenje nautičkog turizma u ovom kraju.

 

 

– Grad Sombor se odlučio za uređenje Tromeđe u okviru projekta participativnog budžetiranja, realizovanog 2016. godine, kada su sami građani svojim glasovima izabrali da se iz gradske kase finansira uređenje ovog izletišta – izjavila je gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.

Ukupno je uloženo devet miliona dinara tokom 2017. i ove godine, uz punu saradnju i učešće gradskih javnih komunalnih preduzeća „Zelenilo“ i „Prostor“, koja su dala svoj doprinos uređenju izletišta na obalama triangle kanala DTD, na kojima su brojne generacije Somboraca i Somborki ne samo naučile da plivaju, već i provodile veći deo leta.

 
Milisav Pajević

Međunarodna izložba pasa u Vranju

Foto: ORCA
Foto: ORCA

U gradskom parku u Vranju danas se održava jednodnevna Međunarodna izložba pasa na kojoj je učešće prijavilo više od 300 vlasnika pasa različitih rasa iz 23 zemlje Evrope, kao i sa Tajlanda i iz Indije.

 

Izložba pasa se organizuje u okviru kinološkog vikenda koji čine četiri međusobno povezane izložbe – 28, 29. i 30. aprila u Skoplju, kao i 1. maja u Vranju.

 

 

Izložba pasa u Vranju održava se od 1994. godine, a za pobednike u različitim kategorijama ove godine je obezbeđeno više od 200 pehara.

Milisav Pajević

Prvomajski praznici u Karađorđevu i Bagremari

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Tradicionalno građani i gosti bačkopalanačke opštine i ove godine prvomajske praznike obeležavaju u Karađorđevu i u Bagremari, šumi na rubu opštine, u kojoj je odmaralište Crvenog krsta.

Predviđen je bogat sportski u kulturno – umetnički program na hipodromu „Mladost“ u Karađorđevu. U Bagremari, lokalna samouprava obezbedila je besplatan ćumur za roštiljanje, a tamo već postoje zidani roštilji, klupe i stolovi.

Radnici JKP „Komunalprojekt“ iz Bačke Palanke pokosili su velike zelene površine u Karađorđevu i Bagremari, obavljeno je i tretiranje krpelja i komaraca, a JP „Standard“ asfaltiralo je deo lokalnih saobraćajnica u Karađorđevu.

Bačkopalanačani prvomajske praznike koriste i da izađu u priobalje Dunava, pored zalivnog jezera Tikvara, a meštani okolnih sela roštiljaju, vrte ražnjeve i kotliće na obalama brojnih kanala kojih ima dosta u ataru ove opštine.

Milisav Pajević