Home Blog Page 1072

Projekat energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama u Srbiji

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije Stevica Deđanski i pomoćnik ministra rudarstva i energetike Miloš Banjac prisustvovali su juče predstavljanju Projekta energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama (PEEUEO) u Srbiji.

Projekat koji finansira Vlada Švajcarske Konfederacije, a zajednički realizuju Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije (SECO), ima za cilj poboljšanje energetskih i klimatskih performansi na lokalnom nivou.

Dodelom nepovratnih sredstava za rekonstrukciju odabranih javnih zgrada, kako je planirano, povećaće se energetska efikasnost u javnim objektima jedinica lokalne samouprave, i doprineti jačanju sistema energetskog menadžmenta u opštinama, kroz međunarodno priznatu Evropsku nagradu za energiju i njene metode.

Takođe, taj projekat treba da doprinese povećanju institucionalnih i stručnih kapaciteta relevantnih nosilaca interesa na nacionalnom i lokalnom nivou.

U okviru švajcarske Strategije saradnje u Srbiji na polju održive energetike i gradova otpornih na klimatske promene, Švajcarska Konfederacija Projektom energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama (PEEUEO) u Srbiji, pruža podršku Ministarstvu rudarstva i energetike i četiri lokalne samouprave – Paraćinu, Kruševcu, Užicu i Vrbasu.

Deđanski je istakao da energetska bezbednost, održivi razvoj i borba protiv klimatskih promena, ne mogu da se zamisle bez kvalitetne praktične politike za unapređenje energetske efikasnosti.

– Pored doprinosa smanjenju negativnog uticaja energetskog sektora na životnu sredinu i klimatske promene, unapređena energetska efikasnost takođe smanjuje zavisnost od uvoza i podiže konkurentnost privrede, životni standard i kvalitet života građana. Primena mera energetske efikasnosti podstiče privredne aktivnosti u zemlji, pa tako i regionlani razvoj, rekao je Deđanski.

On je naglasio da opštine u Srbiji igraju veoma važnu ulogu u realizaciji politke energetske efikasnosti, i dodao da su one istovremeno proizvođači energije i vode, potrošači i snabdevači, planeri i uzori i sledstveno tome, u opštinama se objedinjuju sve aktivnosti Projekta.

Banjac je naglasio značaj i visoke ambicije ovog projekta koji finansira Vlada Švajcarske Konfederacije, a koji zajednički realizuju Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije (SECO).

Predstavnici četiri opštine ukazali su na individualni angažman u oblasti energetske efikasnosti uz podršku PEEUEO-a, kao i na planirane aktivnosti za vreme trajanja projekta.

Uz budžet od 8,4 miliona evra, 23 škole, vrtića i drugih javnih zgrada biće renovirano u skladu sa visokim standardima energetske efikasnosti.

Na taj način će se ostvariti uštede troškova za energiju, smanjiti troškovi održavanja na dugi rok i doprineti zdravom okruženju za korisnike zgrada, a posebno nekoliko hiljada učenika, nastavnika i građana koji će direktno imati koristi od ovog projekta.

Tokom perioda od 2018. do 2021. godine, Švajcarska Konfederacija ostaje posvećena podršci Srbiji u povećanju energetske efikasnosti i razvoju gradova otpornih na klimatske promene.

Energetska efikasnost i razvoj gradova otpornih na klimatske promene je jedna od tri ključne prioritetne oblasti švajcarsko-srpske saradnje ukupne vrednosti od 14 miliona evra.

Projekat energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama (PEEUEO) u Srbiji, trajaće 42 meseca, sa ukupnim budžetom od 8,4 miliona evra, od čega donacija Vlade Švajcarske iznosi 7,4 miliona evra, dok je doprinos lokalnih samouprava milion evra.

Predstavljanju ovog projekta je prisustvovao i ambasador Švajcarske Filip Ge.

Milisav Pajević

Sufinansiranje projekata utopljavanja zgrada za uštedu energije

Foto: ministarstvo prostornog uređenja
Foto: ministarstvo prostornog uređenja

Federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić potpisao je s načelnicima opština Odžak i Orašje ugovore o sufinansiranju radova za projekte utopljavanja zgrada za uštedu energije u iznosu po 50.000 KM za svaku opštinu.

S načelnikom opštine Odžak Jakovom Ivankovićem potpisan je ugovor za Projekat “Utopljavanje zgrade opštinske uprave 2 Odžak“ za što će ova opština obezbediti 5.406,95 KM.

S načelnikom opštine Orašje Stankom Vincetićem potpisan je ugovor za Projekat “Zamena krovnog pokrivača OŠ Stjepan Radić Oštra Luka-Bok“, a koji ova opštine sufinansira 28.511,68 KM.

Ugovori su potpisani u skladu sa Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijumima raspodele sredstava  „Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za projekat utopljavanja zgrada radi uštede energije” utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2018. godinu Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Milisav Pajević

Ako ste u potrazi za poslom u oblasti termotehnike i elektroenergetike

Naša partnerska kompanija CEEFOR d.o.o. iz Beograda traži dva timska igrača da se pridruže odlično organizovanoj i iskusnoj ekipi inženjera usled povećanog obima posla.

Ako ste:

– Mašinski inženjer sa licencom 330, smer termotehnika

– Elektroinženjer sa licencom 350 – odgovorni projektant elektroenergetskih instalacija niskog i srednjeg napona, smer elektroenergetika,

pošaljite svoju radnu biografiju na mejl: info@ceefor.co.rs

Razgovori sa kandidatima biće obavljeni tokom ove i naredne nedelje.

 

CEEFOR je je brzo rastuća kompanija u čijem timu se nalaze stručnjaci sa značajnim iskustvom i vrhunskim referencama u pripremi i sprovođenju projekata u sledećim oblastima:

 

 

  • energetska efikasnost u zgradarstvu i industriji,
  • korišćenje obnovlјivih izvora energije – solarna, hidro, geotermalna, energija vetra i biomase,
  • primena kogeneracionh postrojenja,
  • optimizacija procesa,
  • ekomobilnost.

U našem timu se nalazi 30 stručnjaka – među kojima je 15 inženjera mašinske, elektro, građevinske, saobraćajne, tehnološke i drugih struka. Radeći na izradi brojnih energetskih audita, studija opravdanosti projekata, finansijskih analiza kao i na tehničkoj kontroli projekata, CEEFOR-ova stručna ekipa stekla je prestižne reference zahvaljujući kojima je svrstana u sam vrh primera dobre prakse u našoj zemlji.

CEEFOR spruža dobro prilagođenu tehničku podršku investitorima i bankama, kao i tehničku podršku za uspostavlјanje i plasman namenskih kreditnih linije za EE/OIE. Naše ekspertsko polјe je široko i obuhvata kako industriju tako i oblast zgradarstva.

CEEFOR se fokusira na smanjenje primarne i finalne potrošnje energije kroz sprovođenje mera energetske efikasnosti, što za efekat ima umanjenje troškova i negativnog uticaja štetnih komponenti koje izazivaju efekat staklene bašte.

Sve prijave na konkurs molimo da šaljete na mejl kompanije: info@ceefor.co.rs

Svetsko fudbalsko prvenstvo 2018: Rusija – mesto susreta fudbalera, navijača i održivog razvoja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetsko fudbalsko prvenstvo 2018. posebno je iz više razloga – prvi put u istoriji postojanja ovog takmičenja, domaćin prvenstva je jedna istočnoevropska zemlja. Čast da ugoste ljubitelje fudbala i igrače dobili su Rusi.

Okršajima fudbalera namenjeno je ukupno jedanaest terena širom (uglavnom) evropskog dela Rusije, od Jekaterinburga, smeštenog na istočnoj strani Uralskih planina, na granici našeg sa azijskim kontinentom, do Kaljiningrada, ruske enklave između Poljske i Litvanije, s izlazom na Baltičko more.

Organizatori su nastojali da stadioni koji se koriste u svrhe fudbalskih susreta ispune standarde zelene gradnje, za čije dostizanje nisu dovoljne samo travnate površine namenjene igranju utakmica.

U narednim nedeljama, na blogu Energetskog portala, svakog četvrtka, bićete u prilici da čitate na koji način su Rusi “pomirili” fudbal i održivi razvoj. I ne, to nisu učinili zabranom piva na stadionima kako bi umanjili ekološki otisak Kupa.

Ljubiteljima fudbala želim sreću u kladionicama, a ženama (i muževima) malopre pomenutih – čelične živce do 15. jula kada će se u Moskvi održati finale takmičenja. :)

Jelena Kozbašić

Doneta Strategija održivog razvoja grada Sombora

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Na 26. sednici Skupštine grada Sombora odbornici su većinom glasova doneli Strategiju održivog razvoja grada Sombora za period 2014-2020. godine, a nakon izvršene revizije ovog dokumenta, kao i Program razvoja turizma grada Sombora za period 2017-2025. godine.

U daljem radu, Skupština je donela i sledeće odluke: Odluku o načinu raspolaganja, održavanja i upravljanja nepokretnostima koje su u javnoj svojini grada Sombora, Odluku o prvim izmenama i dopunama Odluke o dodeljivanju isključivog prva javnim preduzećima kojima je osnivač grad Sombor, za obavljanje delatnosti pružanja usluga na koje se Zakon o javnim nabavkama ne primenjuje.

Na 26. sednici Skupštine grada Sombora donete su i: Odluka o dimničarskim uslugama, Odluka o održavanju javnih zelenih površina, Odluka o javnoj rasveti, te Odluka o taksi prevozu na teritoriji grada Sombora.

Odbornici su doneli i rešenje o prestanku funkcije direktora Miodragu Pupovcu u JKP „Zelenilo“, zbog isteka vremenskog perioda na koji je imenovan, i umesto njega za v.d. direktora ovog preduzeća imenovali Nikolu Lančuškog, dipl. ekonnomistu.

Skupština je dala saglasnost na prve izmene i dopune programa poslovanja za 2018. godinu javnim komunalnim preduzećima: JKP „Vodokanal“, JKP „Parking servis Sombor“, JKP „Prostor“, JKP „Energana“, JKP „Čistoća“, JKP „Zelenilo“ i JKP „Vodovod“, Bezdan.

Odbornici su dali saglasnost na Pravilnik o radu JKP „Čistoća“, saglasili se sa prvim izmenama i dopunama Statuta Turističke organizacije grada Sombora, odlučili o imovinsko-pravnim predmetima, te usvojili treće izmene i dopune rešenja o obrazovanju Komisije za planove grada Sombora.

Milisav Pajević

Energetika i turizam sektori za bolju saradnju Portugalije i Crne Gore

 

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore
Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Crna Gora i Portugalija treba da ostvare bližu ekonomsku saradnju, a ključni sektori u kojima ona može biti produbljena su energetika i turizam, zaključeno je na sastanku ministarke ekonomije Dragice Sekulić i ministra ekonomije u Vladi Portugalije Manuela Caldeira Cabrala.

Ministarka Sekulić boravi u portugalskom gradu Porto gde će, nakon sastanka sa ministrom Cabralom, predstaviti investicione mogućnosti Crne Gore.

Tokom sastanka obe strane su izrazile uzajamno zadovoljstvo povodom susreta, kao i nadu da će se saradnja dva ministarstva, kao i dve zemlje produbiti i poboljšati na svim poljima.

Portugalija ima velika iskustva u izgradnji vetroelektrana, ne samo u toj, već i u drugim zemljama, gde su portugalske kompanije prepoznate kao stabilni strani direkti investitori u ovom sektoru, saopšteno je tokom sastanka.

U sektoru tuzima prepoznata je mogućnost saradnje u prenosu know-how, ali i direktnom investiranju.

Portugalija, kao zemlja tradicionalno okrenuta turizmu, ima dobro razvijen edukativni sistem za ovaj sektor koji pokriva srednje škole i fakultete, dajući, pored teorijskog, i praktično znanje i iskustvo, naveli su portugalski predstavnici.

Zaključeno je da postoji mogućnost direktnog investiranja portugalskih investitora u oblast turizma, kroz greenfield investiranje i putem privatizacije dostupnih hotela u Crnoj Gori.

Milisav Pajević

Održan Prvi Balkanski ruralni parlament

U Vrnjačkoj Banji je održan Prvi Balkanski ruralni parlament u organizaciji Mreže za ruralni razvoj Srbije, kao jedne od aktivnosti projekta „Alter“ (Aktivne lokalne teritorije za ekonomski razvoj ruralnih područja), koga finansira Evropska unija u okviru programa „Civil Society Facility and media programme 2014-2015“.

Cilj projekta je stimulisanje i stvaranje pravnog i finansijskog okruženja za razvoj civilnog društva, osnaživanje civilnog društva da postane efektivni i značajni nezavisni učesnik i da unapredi svoje kapacitete za dijalog sa vlastima, a u cilju uticaja na zakonodavstvo i procese donošenja odluka u održivom razvoju ruralnih zajednica.

Važnije aktivnosti projekta su uspostavljanje direktne saradnje i dijaloga između organizacija civilnog društva i institucija vlasti u cilju uticaja na donošenje politika i proizvodnju konkretnih promena u održivom socio-ekonomskom ruralnom razvoju i izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva i mreža u polju lobiranja i zagovaranja, istraživanja i analiza sa fokusom na održivi socio-ekonomski razvoj.

Projekat traje do aprila 2019 godine, realizuje konzorcijum sedam mreža za ruralni razvoj iz Zapadnog Balkana i dve mreže za ruralni razvoj iz Evropske unije. Projekat se sprovodi na teritoriji Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije, Kosova i Turske.

Skup u Vrnjačkoj Banji je okupio oko 70 predstavnika civilnog društava, vlada i organizacija iz zapadnog Balkana i Turske, predstavnike Evropske komisije, nacionalnih mreža iz cele Evrope, međunarodnih mreža i organizacije i mnogih drugih ruralnih aktera.

Milisav Pajević

WWF traži zabranu izlova kečige na pet godina

Foto: WWF Srbija
Foto: WWF Srbija

Svetska organizacija za prirodu traži zabranu izlova kečige na najmanje pet godina, kako bi se omogućila obnova populacija ove veoma ugrožene vrste ribe. U Srbiji kečiga naseljava velike nizijske reke Dunav, Savu, Tisu i Veliku Moravu, kao i deo Zapadne Morave. Kečiga je ekonomski značajna vrsta i decenijama je bila izložena prekomernom izlovu.

Foto: WWF Srbija

„Studija koju je WWF izradio pokazuje da se kečiga intenzivno lovi, ne samo tokom dozvoljenog perioda ulova, već i tokom lovostaja kada je ribolov zabranjen kako bi se omogućio neometan mrest. Kroz naš i rad naših partnerskih organizacija, više puta smo dokumentovali neometanu prodaju kečige ispod zakonski propisane mere od 40 cm, u restoranima i na pijacama širom Srbije. Sve navedeno onemogućava da se populacija obnavlja i da bude stabilna“, kaže Vesna Maksimović iz WWF Adria.

Foto: WWF Srbija

Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), faktori ugrožavanja kečige su prekomerni izlov, narušavanja prirodnih staništa koja se javljaju kao posledica izgradnje brana i ostalih vodoprivrednih objekata, invazivne i druge strane vrste koje dovode do bolesti, kao i industrijska zagađenja koja dovode do degradacije staništa. Analiza WWF je ustanovila da su svi navedeni faktori ugrožavanja kečige prisutni i u Srbiji, zbog toga WWF zajedno sa Asocijacom alasa Srbije i Ujedinjenim ribolovcima Srbije traži hitnu primenu mera koje IUCN preporučuje, pre svega privremenu obustavu ribolova.

„Ekspertska grupa za jesetre, pri IUCN Komisiji za očuvanje vrsta, snažno podržava značajne napore WWF-a u Srbiji da se usvoji petogodišnja zabrana na izlov kečige, što bi predstavljalo veliki napredak za opstanak kečige u čitavom slivu reke Dunav“, kaže Arne Ludvig, kopredsedavajući IUCN-ove ekspertske grupe za jesetre.

U prilog navedenim činjenicama ide i podatak da je odlukom Javnog preduzeća „Srbijašume“ uvedena dvogodišnja zabrana, tokom 2018. i 2019. godine, na tri ribolovna područja, kao i to da su istu zabranu u prethodnom periodu tražili Ujedinjeni ribolovci Srbije i Asocijacija alasa Srbije.

Izvor: WWF Srbija

Šta je zeleni fond?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Poslednjih dana u medijima često možemo, u vestima koje su vezane za zaštitu životne sredine, da čujemo sintagmu „Zeleni fond“. Kao neko ko je bio zainteresovan za ekologiju dugo, a tek odnedavno počeo time da se bavi, priznaću da sam osećao sramotu kada sam saznao za isti jer nisam ranije znao za postojanje zelenog fonda. Kada sam razgovarao sa nekoliko prijatelja shvatio sam da to nije opšte poznata stvar i da nisam jedini, stoga ću vam u daljem tekstu objasniti, šta je to tačno zeleni fond.

Najjednostavnije rečeno zeleni fond je budžetski fond koji služi za finansiranje svih projekata koji imaju veze sa zaštitom životne sredine.

Fond se osniva radi evidentiranja sredstava namenjenih finansiranju pripreme, sprovođenja i razvoja programa, projekata i drugih aktivnosti u oblasti očuvanja, održivog korišćenja, zaštite i unapređivanja životne sredine Ovi projekti uključuju zaštitu i poboljšanje kvaliteta vazduha, vode, zemljišta, šuma kao i smanjenje uticaja klimatskih promena. Iz ovog fonda se finansiraju sanacije deponija, tretman otpada, reciklaža. Fond takođe služi kako bi finansirao uvođenje novih čistijih tehnologija kao i infrastrukture potrebne za unapređenje životne sredine. Edukacije i obrazovni programi takođe bi mogli biti finansirani iz ovog fonda. Dakle, svaka aktivnost koja za cilj ima unapređenje zaštite životne sredine, promociju održivog razvoja i zelene ekonomije trebalo bi da bude finansirano upravo iz ovog fonda.

Možda se pitate odakle novac za zeleni fond? Zamisao je bila da po principu zagađivač plaća, svako, bilo to pojedinac ili preduzetnik, koji prekši zakon vezan za zaštitu životne sredine i na neki način ugrozi naše okruženje mora platiti određenu svotu novca, propisanu zakonom i upravo bi taj novac završio u zelenom fondu. Fond se takođe može finansirati od eko taksi, donacija, kredita i drugih javnih prihoda.

Fond je osnovan 2016. godine po drugi put u Srbiji. Fond pre njega, ugašen je 2012. godine zbog zloupotreba, netransparentnog i lošeg poslovanja. Tokom rada fonda nije realizovano više od 2.200 potpisanih ugovora i na taj način se stvorio dug od pet i po milijardi dinara. Ono što je kontradiktorno jeste da postoje iste prakse i sa današnjim zelenim fondom iako su vlasti pre njegovog osnivanja obećavale kako se ni dinar neće potrošiti na druge projekte.

O nenamenskom trošenju novca iz zelenog fonda pisali smo prošle nedelje.

Osnivanje zelenog fonda bio je jedan od uslova EU za otvaranje Poglavlja 27.

Milan Zlatanović

Tri miliona dinara za suzbijanje nepropisnog odlaganja otpada iz domaćinstava

 

Foto: NIS
Foto: NIS

U okviru programa društveno-odgovornog poslovanja „Zajednici zajedno“, kompanija NIS podržala je projekat Regionalnog centra za talente “Mihajlo Pupin“ pod nazivom “Zelena ostrva za čistije Pančevo“.

Ovim projektom se doprinosi uspostavljanju integralnog sistema upravljanja komunalnim otpadom i stvaraju se uslovi za smeštaj razvrstanog ambalažnog i kabastog otpada kojim upravlja JKP „Higijena“ Pančevo.

Na konferenciji koja je juče održana povodom ovog projekta u Gradskoj upravi Grada Pančeva, prisustvovao je Predrag Živković, zamenik gradonačelnika Pančeva, Stefan Despotović iz kompanije NIS, predstavnici Regionalnog centra za talente „Mihajlo Pupin“, JKP „Higijena“ Pančevo, kao i mnogobrojni partneri na projektu.

Kompanija NIS je u projekat “Zelena ostrva za čistije Pančevo“ uložila blizu tri miliona dinara u cilju suzbijanja nepropisnog odlaganja otpada iz domaćinstava, divljih deponija i lošeg upravljanja otpadom. JKP “Higijena” Pančevo dobila je donaciju od NIS-a u vidu 24 velika metalna kontejnera za odlaganje šuta i drugog kabastog otpada.

Milisav Pajević

Potkornjak najveći neprijatelj šuma na Tari

Novinari i novinarke Udruženja novinara “Eko vest” bili su juče u poseti Nacionalnom parku Tara, gde se sa radukovodstvom pričalo o biodiverzitetu, Pančićevoj omorici, seči šuma, ali i o najvećem neprijatelju šuma na Tariinsektu potkornjacima (lat. Scolytus rugulosus).

Potkornjak je insekt koga je veoma teško primetiti, jer su prilično sitni, veličina koja varira između jedan i osam milimetara.

I ženke i mužjaci su sličnog izgleda; boja im je crna ili smeđa, a telo valjkasto ili zaobljeno.

Poseduju par antena na glavi i tri para kratkih nogu na trupu. 

Gusenice ovog insekta su duguljastog oblika i bele, a glava im je nešto tamnija od ostatka tela.

Nemaju noge i kreću se kroz koru drveta isključivo tako što je grizu.

Obično dostignu veličinu od četiri milimetra pre nego što pređu u stadijum lutke.

Kod potkornjaka su i larve i odrasle jedinke podjednako opasne. U oba slučaja, oni se hrane tako što buše rupe u korama drveća i na taj način oštećuju celo drvo. Posebno su opasni ukoliko se pojave u većem broju.

Potkornjaci napadaju oslabljena stabla, no neke vrste mogu napasti i potpuno zdrava debla. Posebno često oštećuju stabla nakon elementarnih nepogoda: suše, grada ili mraza.

Napadnuta stabla se slabije razvijaju. Lišće ima slabiji turgor i vene, cvetovi gube svoju prirodnu boju i venu, a pri jakom napadu propadne celo drvo.

Na deblu napadnutih stabala vidljive su rupice prečnika do dva milimetra iz kojih često ispada fin i prah ili se cedi biljni sok.

Kao preventivna mera preporučuje se uklanjanje onih grana ili stabala koja su zahvaćena napadom ovog insekta. Njih je potrebno odseći i uništiti spaljivanjem na mestu van šume.

Milisav Pajević

Uklonjene dve divlje deponije u Buljanu kod Paraćina

 

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin
Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

Ekipe Javnog komunalnog preduzeća “Paraćin” nedavno su završile uređenje i sređivanje javnih površina i puta prema groblju u Donjem Vidovu, radeći prema svom redovnom godišnjem programu, ali i po zahtevima građana.

Osim sređivanja poljskih puteva, radna jedinica “Zelenilo” je uradila košenje trave u centru sela i na groblju.

Ovo preduzeće nastoji da u skladu sa svojim mogućnostima, u ljudstvu i u mehanizaciji, odgovori na sve zahteve građana u što kraćem roku.

Inače, dinamika radova odvija se nesmetano i poštuju se svi godišnji programi, vanredni nalozi koji stižu i maksimalno se izlazi u susret meštanima svih mesnih zajednica na teritoriji Paraćina.

Pre Donjeg Vidova, mehanizacija Javnog komunalnog preduzeća “Paraćin” bila je angažovana u Buljanu, gde je takođe radila na sređivanju poljskih puteva.

Urađena su tri puta i uklonjene dve divlje deponije, a iz Javnog komunalnog preduzeća “Paraćin” najavljuju slične radove u Izvoru i Donjoj Mutnici.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Dušan Stokić: Ugled i etičko poslovanje kompanije utiču na njenu konkurentnost

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Sa Dušanom Stokićem, rukovodiocem Službe za zaštitu životne sredine, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost pri Privrednoj komori Srbije, razgovarali smo o aktivnostima ovog nacionalnog centra za pomoć i podršku preduzećima koje se odvijaju kroz saradnju sa granskim udruženjima PKS‑a u svim sektorima kao i kroz zastupanje interesa ali na brojne druge načine.

EP: Postoji mišljenje da srpske kompanije, u borbi za opstanak, nisu previše zainteresovane za principe održivog razvoja, te da samo velike ili strane kompanije ulažu svoje resurse u očuvanje neposrednog okruženja i generalno u brigu o zaštiti životne sredine. Da li je ovo uopšte tačno?

Dušan Stokić: Principi i ciljevi održivog razvoja jesu opšteg, globalnog karaktera, ali kada se prenesu na nacionalni nivo oni se pretvaraju u strategije, politike, zakone, propise i druga akta. Sve kompanije, bez obzira da li su mikro, male, srednje ili velike i bez obzira na tip vlasništva, moraju da ispunjavaju zakonske obaveze koje se odnose na njih. Činjenica je da, pre svega, uspešne srpske kompanije prepoznaju značaj ulaganja svojih resursa u zaštitu životne sredine (između ostalog, zbog toga se i prepoznaju kao uspešne), jer ne samo da žele da odgovore svojim zakonskim obavezama, već i ne žele da svojim neodgovornim postupanjem ugroze korporativni imidž, reputaciju, a time i svoje poslovanje.

Međutim, postoje i one kompanije koje posluju u „sivoj” zoni i prave štetu životnoj sredini i one su predmet kontrole nadležnih inspekcijskih službi i presuda pravosudnih organa, kao i one koje još uvek ne prepoznaju da je ulaganje u životnu sredinu, zapravo dugoročno isplativa investicija u sopstveno održivo poslovanje.

U Srbiji, danas, postoji 20‑tak kompanija koje izveštavaju o svom održivom poslovanju po principima i standardima koji su međunarodno prepoznati. Međutim, postoji i čitav niz malih i srednjih preduzeća koja ih prate i uče od njih. Takođe, postoje na desetine dobrih primera i uspešnih priča koji primenjuju neke principe cirkularne ekonomije. Čak se pojavljuju i start‑up preduzeća koja razvijaju eko‑inovacije i rešenja za „pametne” gradove. Ove kompanije znaju da se, danas, konkurentnost ne meri samo kvalitetom proizvoda ili usluge i novim tehnologijama, već se mora voditi računa i o ugledu kompanije i etičkom poslovanju.

EP: Kakvu vrstu pomoći može da očekuje jedna kompanija od Službe za životnu sredinu koja radi u sklopu Privredne komore Srbije?

Dušan Stokić: S obzirom na predmet rada i tematske oblasti kojima se bavi, a koje su horizontalnog i intersektorskog karatkera – životna sredina, tehnički propisi i standardi, kvalitet i društvena odgovornost – rad ove Službe je primarno usmeren na pomoć i podršku kompanijama kroz saradnju sa granskim udruženjima Privredne komore Srbije u sektorima industrije, poljoprivrede i usluga, kao i kroz zastupanje interesa, neposredno informisanje, obuke, stručnu i savetodavnu pomoć kompanijama u njihovom poslovanju u ovim oblastima. Uključivanje kompanija u realno sagledavanje stanja životne sredine radi definisanja optimalne pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene), jedan je od ključnih zadataka u narednih godinu dana. Kompanije iz sektora industrije i poljoprivrede, javna preduzeća iz sektora energetike i vodoprivrede najviše su pogođena primenom investiciono „teških” EU direktiva i naša Služba i Komorski sistem im pomažu da se na najbolji način pripreme za to. Osim toga, ova Služba, zajedno sa timom PKS za CE znak, pruža stručnu i savetodavnu podršku proizvođačima i izvoznicima proizvoda koji podležu tehničkim propisima za bezbednost, zdravlje i zaštitu životne sredine (CE znak ili Srpski znak usaglašenosti) da lakše i brže pripreme sve što je neophodno da nesmetano mogu da plasiraju svoje proizvode na domaće ili jedinstveno evropsko tržište. Takođe, promocija i primena dobrovoljnih „zelenih” inicijativa, kao što su standardi serije ISO 14000, označavanje proizvoda Eko‑znakom, EMAS registracija, čistija proizvodnja, „zelene” javne nabavke, neki su od alata i poslovnih modela koje preporučujemo našim članicama.

Najzad, PKS kod svojih članova podstiče osnovne vrednosti 10 principa UN Globalnog dogovora i ciljeva održivog razvoja, kroz nacionalnu mrežu Globalnog dogovora, dok se društvena odgovornost promoviše kroz tradicionalnu organizaciju Nacionalne nagrade za društveno odgovorno poslovanje.

Photo: Pixabay

EP: U okviru VII Akcionog programa za životnu sredinu koji su Evropski parlament i Savet EU usvojili pre pet godina sa rokom važenja do 2020. godine, definisani su prioriteti za smanjenje emisije CO2 kao i za smanjenje uticaja prekomerne potrošnje na globalnom nivou, da pomenemo jedan deo tih ciljeva. Kako biste ocenili naš rezultat i dosadašnji doprinos u ostvarenju ovih globalnih ciljeva?

Dušan Stokić: Činjenica je da klimatske promene, prema brojnim istraživanjima, predstavljaju globalni svetski problem, pre svega zbog sve izraženijih štetnih efekata – suše, poplave, bolesti, migracije, otežano snabdevanje hranom, sukoba usled ekonomskih problema, siromaštva, nedostatak resursa – a kao posledica otopljavanja. U EU, elektroenergetika, transport, poljoprivreda i građevinarstvo pojedinačno najviše doprinose emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Oko 45 odsto svih GHG emisija zemalja EU potiče od 11.000 termo‑energetskih i industrijskih instalacija u 31 državi. To su pretežno termoelektrane, toplane, naftna industrija, industrija gvožđa i čelika, cementna industrija, industrija nemetala, drvno‑prerađivačka industrija, hemijska i petrohemijska industrija, proizvodnja aluminijuma i komercijalno vazduhoplovstvo. Novim planom Evropske unije, energetski i klimatski ciljevi do 2030. su – smanjenje emisije CO2 za 40 odsto u odnosu na 1990, udeo od najmanje 27 odsto energije iz obnovljivih izvora i povećanje energetske efikasnosti za 27 odsto. U Sedmom Akcionom programu zaštite životne sredine, definisani su ključni prioriteti do 2020. godine. Prema ovom Programu posebna pažnja se posvećuje zaštiti prirodnog kapitala, podsticanju resursno efikasnog i niskougljeničnog rasta i inovacijama i obezbeđenju zdravlja i dobrobiti za čovečanstvo – vodeći, pritom, računa o prirodnim ograničenjima planete Zemlje. Svi ovi globalni i evropski trendovi predstavljaju ozbiljne izazove i za Republiku Srbiju, koja je jedna od mnogobrojnih zemalja potpisnica Pariskog sporazuma o klimi 2015. Republika Srbija je među prvima u regionu izradila dokument „Nameravani nacionalno određeni doprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte na globalnom nivou”, kao i „Prvi dvogodišnji ažurirani izveštaj R. Srbije prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime”. Ovo će, svakako, uz Strategiju o klimatskim promenama i odgovarajući zakon, na kojima se radi, biti dobar strateško‑zakonodavni okvir za sprovođenje mera ublažavanja i prilagođavanja, kao i projekata borbe protiv klimatskih promena. Ključni izazov će biti kako pripremiti sektore energetike, industrije i poljoprivrede za ove promene i što bolje planirati projektnu dokumentaciju za finansiranje investicija u ovoj oblasti.

EP: Jednom prilikom ste izjavili da Srpska mreža Globalni dogovor Ujedinjenih nacija spada u najaktivnije asocijacije u regionu. Možete li nam reći nešto više o ovoj mreži i čemu se sastoji njihova aktivnost kad je reč o održivom razvoju?

Dušan Stokić: U svetu Globalni dogovor UN postoji u 162 zemalje i broji preko 97.000 članica. Globalni dogovor je okvir da kompanije svoju delatnost mogu da usaglase sa deset univerzalnih principa iz oblasti ljudskih prava, rada, zaštite životne sredine i anti‑korupcije. U Srbiji, Mreža Globalni dogovor postoji od 2007. godine i broji 115 članica, od čega su 50 odsto kompanije. Regionalno posmatrano, po broju članstva, Mreža u Srbiji je jedna od najvećih. U Hrvatskoj mreža broji 41 članicu, Makedoniji – 16, Bugarskoj – 49, Sloveniji – 7, što je dobar pokazatelj da u Srbiji postoji značajan broj kompanija i organizacija koje posluju po principima društvene odgovornosti, a koje su istovremeno i prepoznale značaj ove međunarodno prepoznatljive inicijative. Tokom 2017. godine ova mreža je bila učesnik ili neposredni organizator na više događaja koji promovišu ciljeve održivog razvoja. Na nacionalnom nivou izdvojiću skup u Nišu „Kako ciljevi održivog razvoja podstiču ekonomski rast u Republici Srbiji”, koji je organizovan u saradnji sa Kabinetom ministarke Đukić‑Dejanović koja je zadužena za demografiju i populacionu politiku i Kancelarijom UNDP u Srbiji, na čelu sa gospođom Karlom Herši, stalnim predstavnikom ove međunarodne organizacije u Srbiji. Pored toga, tu je i događaj o ulozi mladih u sklopu Agende 2030, konferencija „Međunarodna saradnja i podrška razvoju u Srbiji” u okviru koje je predstavnik Mreže učestvovao na panelu o ciljevima održivog razvoja, skup „Analiza ciljeva održivog razvoja u Republici Srbiji: razumevanje veza i prilika za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i posvećenost Srbije procesu pridruživanja”, kao i drugi događaji. Na međunarodnom nivou predstavnik Mreže je učestvovao na godišnjem skupu evropskih lokalnih mreža, koji je održan u Rimu, u oktobru mesecu. Na svim ovim događajima, kao i brojnim drugim koji ovom prilikom nisu pomenuti, predstavnici Mreže su promovisali ciljeve održivog razvoja i podsticali organizacije da se aktivnije uključe u ove procese.

Intervju vodio: Milan Zlatanović

Ceo intervju možete pročitati pročitati u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Polovinu električne energije u svetu do 2050. godine proizvodiće solarne i vetroelektrane

Nova godišnja analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook 2018, na temelju podataka od 65 stručnjaka za energetiku s 12 velikih svetskih tržišta, predviđa kako će se razvijati tržište električne energije do sredine ovog stoleća.

Fokusirajući se na trendove koji diktiraju razvoj tržišta i poslovne modele u ovom sektoru, kao i sve veću potražnju za električnom energijom koja dolazi od električnih automobila, stručnjaci su izradili projekciju razvoja do 2050. godine.

Prema njihovim predviđanjima, do tada će polovinu električne energije u svetu proizvoditi solarne i vetroelektrane, a glavni trend koji će pokretati ovakav rasplet događaja biće pad cena struje iz ovih obnovljivih izvora, kao i sve jeftinije baterije za upotrebu tako dobivene energije.

Ugalj će, kao izvor energije, do 2050. godine pasti na tek oko 11 posto učešća u svetskoj proizvodnji (sa trenutnih 38 odsto).

Trošak izgradnje fotonaponskih elektrana pašće do tada za 71 posto, predviđaju Bloombergovi stručnjaci, dok će izgradnja vetroelektrana pojeftiniti za 58 procenata.

Kako su ovakve elektrane već sada jeftinije od onih na ugalj i gas, dodatno će pojeftinjenje dovesti do snažne ekspanzije korišćenja obnovljivih izvora, prenosi Bug.hr.

Jedini neobnovljivi izvor energije koji će rasti po značaju do 2050. godine trebao bi biti gas, koji će se više nego do sada koristiti u Kini i Indiji.

Do 2050. godine električni bi automobili trebalo povećati potražnju za električnom energijom, pa će na njih odlaziti oko devet odsto svetske proizvodnje, odnosno nešto manje od 3,500 TWh godišnje.

Izvor: Energetika.ba

Milisav Pajević

Budžet za životnu sredinu potrebno je godišnje povećati za oko 500 miliona evra

Pavle Petrović
Foto: Fiskalni savet Srbije

Srbija opet ima priliku i fiskalni prostor za rešavanje višedecenijskog problema zaštite životne sredine, a najveća ulaganja su neophodna u tri ključne oblasti: otpadne vode i vodosnabdevanje, upravljanje čvrstim otpadom i zaštita vazduha od zagađenja, ocenili su danas članovi Fiskalnog saveta.

– Mi smo 2006. godine bili u ovoj poziciji, novac je postojao, ali je ta prilika tada upropaštena pošto su sredstva potrošena populistički na neodrživo povećanje plata i penzija 2008. godine, izjavio je Pavle Petrović na konferenciji u Narodnoj banci Srbije.

Naša zemlja, prema njegovim rečima, sada opet ima šansu i ne bi bilo dobro ta sredstva odu na prekomerno povećanje penzija i plata u javnom sektoru, ili neke druge troškove koji nisu prioritet.

Ističe i da je dobro to što je osnovano Ministarstvo zaštitu životne sredine, ali da su problemi u toj oblasti toliko veliki da prevazilaze njegove okvire.

Najveći infrastrukturni problemi su u sektoru voda, jer u Srbiji, kako poručuju iz Fiskalnog saveta, praktično ne postoji infrastruktura za zaštitu voda od zagađenja i prečisti se manje od 10 posto komunalnih otpadnih voda u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope koje prečišćavaju 70 posto komunalnih otpadnih voda.

U unapređenje sektora voda bi trebalo uložiti oko 6,0 milijardi evra, u sektor upravljanja čvrstim otpadom oko 1,5 milijardi evra, a u sektor zaštite vazduha oko 2,3 milijarde evra, prema analizi Saveta.

Za promene u ovoj oblasti su, poručuje Fiskalni savet, potrebne sistemske mere, kao što su usvajanje strategija u oblasti vazduha i klimatskih promena, veće nadležnosti Ministarstva zaštitu životne sredine, izdvajanje većih sredstva za ekologiju, i osposobljavanje lokalnih samouprava i komunalnih preduzeća za investicije.

Izdvajanja iz budžeta za zaštitu životne sredine potrebno je godišnje povećati za oko 500 miliona evra, što iznosi od 1,2 do 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), smatra Fiskalni savet Srbije.

Kako je rečeno, povećanje izdvajanja u zaštitu životne sredine popravilo bi strukturu budžeta, jer bi javne investicije bile veće, i pozitivno bi delovalo na privredni rast u kratkom roku.

Prema oceni Fiskalnog saveta, snažno povećanje ulaganja u zaštitu životne sredine treba da bude budžetski prioritet u 2019. i u narednim godinama.

Trenutno postoji fiskalni prostor u budžetu koji se može opredeliti za rešavanje ovog problema, i to je prilika koju ne bi trebalo propustiti, mišljenja su članovi ovog saveta.

Milisav Pajević

Edita Đapo: Prirodne lepote i potencijali Bosne i Hercegovine su jedinstveni

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo juče je u sedištu ovog ministarstva, potpisala ugovore sa direktorima javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ove ustanove su dobile sredstva na osnovu Javnog poziva za odabir korisnika pod nazivom.”Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Akcioni plan Strategije okoliša“ za 2018. godinu, u programu Sufinansiranje projekata zaštite prirode u Federaciji BiH, u ukupnom iznosu od 300.000 KM.

Javni poziv je raspisan sa ciljem ispunjenja aktivnosti Federalne strategije zaštite životne sredine.

Odabrani projekti imaju naučno-istraživački karakter i njihovo sprovođenje će doprineti očuvanju biodiverziteta i geodiverziteta Federacije BiH, a ovakvim finansiranjem biće unapređen i rad javnih ustanova u održivom upravljanju zaštićenih područja.

Ugovore je potpisalo pet javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim prirodnim područjima u Federaciji BiH i to Javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, JU Zaštićeni pejzaž Konjuh Banovići, JP Park prirode Blidinje d.o.o. Masna Luka – Posušje, JP Vjetrenica – Popovo polje Ravno i Javno poduzeće Park prirode Hutovo blato d.o.o. Čapljina.

– Prirodne lepote i potencijali Bosne i Hercegovine po mnogo čemu su jedinstveni i naša je obaveza da ih što bolje čuvamo i promovišemo, naglasila je ministarka Edita Đapo i čestitala na predloženim dobrim projektima, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Milisav Pajević