Home Blog Page 1073

Plati-koliko-možeš prodavnica bez cena na artiklima – spas za socijalno ugrožene i životnu sredinu

Photo: FIF
Foto: FIF

Pod sloganom Nahrani Kanađane, ne zatrpavaj deponije, kanadski kuvar Džager Gordon osmislio je svojevrstan program pomoći socijalno ugroženim osobama koji je nazvao Feed It Forward! (FIF).

Motivisan činjenicom da 40 odsto proizvedene hrane u njegovoj državi završi na smetlištima, dok jedan od sedam stanovnika (4,9 miliona) živi u siromaštvu, Gordon je, zajedno sa timom volontera, u Torontu otvorio prodavnicu, pekaru, kafić i restoran sa supama vrlo neobičnog koncepta – plati-koliko-možeš. “Nestašica hrane i otpad su dva problema koji su suprotstavljena jedan s drugim”, kaže on.

Na policama Gordonove radnje, otvorene početkom juna ove godine, kupci će pronaći sve, od organskih proizvoda preko već napravljenih obroka do hrane za kućne ljubimce, samo neće cene. Ljudi svoje namirnice plaćaju prema sopstvenom nahođenju i finansijskim mogućnostima, a dobijeni novac kuvar koristi kako bi pokrio troškove najma i transport dobara do svoje prodavnice. Finansijska održivost ideje i pokrivanje troškova režija postižu se i zahvaljujući donatorima i samom idejnom tvorcu – tj. od prihoda koji on sam ostvaruje kroz ugostiteljstvo.

Širini asortimana doprinosi mreža partnera koja mu prosleđuje svoju robu, a mnogi artikli – od oštećenih i iskrivljenih do onih koji se približavaju isteku roka trajanja – bi, da nisu našli put do njega i njegovih mušterija, završili na deponijama.

Kada se do kraja dana sadržaj radnje ne isprazni i, uslovno rečeno, proda, preostalu hranu Gordon ili podeli prolaznicama na ulici ili uputi u lokalno prihvatilište za beskućnike.

Prema statistikama postavljenim na sajt FIF inicijative, do današnjeg dana, oni su nahranili 39650 usta i sprečili bacanje 30 i po hiljada kilograma hrane.

Jelena Kozbašić

Moramo poboljšati kvalitet obrazovanja za održivi razvoj

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Završna prezentacija projekta “Voda i život- obrazovanje za opstanak” ostvarenog u saradnji Udruženja “Škola za opstanak” sa Hemijsko-tehnološkom školom iz Kruševca, Tehničkom školom “23. maj” iz Pančeva i Geološko i hidrometeorološkom školom „Milutin Milanković“ iz Beograda, održana je juče u prostorijama “Kuće ljudskih prava i demokratije” u Beogradu.

Prezentaciji aktivnosti i rezultata projekta “Voda i život- obrazovanje za opstanak” prisustvovao je prof. dr Vladimir Džamić, državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine.

– Blizu 90 nastavnika iz tri partnerske škole bili su u prilici da upoznaju posebnosti našeg akreditovanog dvodnevnog seminara “Obrazovanje za opstanak- prepoznavanje ekoloških bezbednosnih rizika i reagovanje na njih”, jer sadrži pored najnovijih teorijskih spoznaja i interaktivnog pristupa u radu i radionicu u prirodi “Motri i uoči” i to najčešće u zaštićenim prirodnim dobrima. Ovoga puta na Jezeru Ćelije, u Gradskoj šumi kod Pančeva, u Topčideru i na Ušću Save u Dunav, rekla je Jelena Nikolić Antonijević, koordinator projekta i dodala da su učesnici seminara upoznati su sa uzrocima i posledicama ekološke krize, ekološkim bezbednosnim rizicima, konceptom održivog razvoja i primerima neodržive prakse korišćenja vode, klimatskim promenama i nihovoj manifestaciji u biosferi, kao i o promenama u predeonom diverzitetu i vodenim ekosistemima.

Rečeno je su kroz evaluaciju seminara nastavnici iskazali svoje zadovoljstvo i podršku konceptu učenja za život u prirodi od prirode za čiju primenu se već godinama zalaže “Škola za opstanak.” Nastavnici su spremniji za integrisanu nastavu i međupredmetno povezivanje, a nakon učešća na ovom projektu i za saradnju sa drugim školama i razmenu iskustava.

 – Projekat “Voda i život- obrazovanje za opstanak” nosi želju svih nas da poboljšamo kvalitet obrazovanja za održivi razvoj, podstaknemo razmišljanje i učenje na primerima iz prirode i informisanje o UN ciljevima za održivi razvoj, istakla je mr Gordana Brun, predsednica Udruženja “Škole za opstanak” i naglasila da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja najavilo već od ove jeseni za učenike gimnazija u Srbiji nov izborni predmet obrazovanje za održivi razvoj, što će doprineti njihovoj boljoj informisanosti i uključenosti u svakodnevni život škole i lokalne zajednice radi razvijanja zdravih stilova življenja.

Takođe, uvodi se projektna nastava, prvo u prvi razred osnovne škole, postepeno u ostale.

To neće biti nov predmet, već jednom nedeljno čas namenjen svim predmetima i njihovom međusobnom povezivanju. Biće to integrisane teme, koje će motivisati učenike na sveobuhvatnije i celovitije razmišljanje i angažovanje.

Projekat “Voda i život- obrazovanje za opstanak” je realizovan u okviru „SEEDLING programa“ malih grantova “Predstavljanje UN ciljeva za održivi razvoj u školama u Jugoistočnoj Evropi” Regionalnog centra za životnu sredinu Centralne i Istočne Evropu (REC), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA).

Milisav Pajević

OCD razmatrale predlog izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu

 

Foto: CSOnnectSrbija
Foto: CSOnnectSrbija

Drugi sastanak predstavnika ekoloških organizacija civilnog društva povodom predloga izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu održan je juče u prostorijama Regionalnog centra za životnu sredinu (REC) – Kancelarije u Srbiji.

Predstavnici pet ekoloških organizacija civilnog društva razmatrale su mišljenja i konstruisale zajedničke predloge na predlog izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu.

Da podsetimo pored predloga izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu u Narodnoj skupštini Republike Srbije  nalaze se sledeći “ekološki” zakoni na razmatranju: predlog Zakona o izmenama Zakona o zaštiti životne sredine, predlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti zaštite životne sredine i očuvanja prirode, predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju afričko- evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa, predlog zakona o potvrđivanju Protokola iz Nagoje o pristupu genetičkim resursima i pravednoj i jednakoj raspodeli koristi koje proističu iz njihovog korišćenja uz Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti, predlog zakona o potvrđivanju Multilateralnog sporazuma zemalja Jugoistočne Evrope o sprovođenju Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.

Milisav Pajević

Projekat energetske efikasnosti u BiH – II

 

Foto: Veće ministara BiH
Foto: Veće ministara BiH

Veće ministara BiH je usvojilo Inicijativu za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu (Projekat energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini – II) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

Predloženi projekat će pružiti apsolutnu podršku za ispunjavanje obveza i ciljeva iz strategije obveza iz Sporazuma Energetske zajednice.

Vlasti su se po tom sporazumu obvezale da će preduzeti i implementirati relevantne direktive i propise EU-a iz oblasti energetske efikasnosti kao i dodatno podstaći zapošljavanje i ekonomski rast.

Kroz implementaciju mera energetske efikasnosti ostvariće se 30 – 60 posto ušteda po svakom objektu, što će imati direktan pozitivan uticaj na  proračune i troškove vezano za energiju.

Navedeni projekat predstavlja nastavak prvog Projekta energetske efikasnosti (BEEP) na osnovu Sporazuma o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodne asocijacije za razvoj, koji je potpisan 29. oktobra 2014., na iznos od 20.800.000.00 SDR (ekvivalent 32,0 miliona USD), od kojih je s 3l. 3. 2018. godine povučeno 16.455.635.00 SDR ili oko 24,0 miliona USD.

Milisav Pajević

Pregovori o članstvu u EU: Otvoreno Poglavlje 13 – Ribarstvo!

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je juče, 25. juna 2018. godine, u okviru pregovora u članstvu u Evropskoj uniji, otvorila Poglavlje 13 koje se tiče ribarstva, što je dobra prilika da se ova oblast zakonski bolje uredi, posebno u delu koji se tiče prometa i distribucije ribe, kao i kontrole kvaliteta ribljih proizvoda na tržištu, navodi WWF Srbija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zajednička politika ribarstva Evropske unije obuhvata pitanja iskorišćavanja i upravljanja ribljim bogatstvima, pitanja uređenja tržišta ribljim proizvodima, pitanja strukturne politike, nadzora i kontrole, kao i međunarodnu saradnju u ribarstvu. Politika Evropske unije u oblasti ribarstva reformiše se svakih deset godina, kao odgovor na promene koje se odnose na količinu ribe, kao i na opšte privredne prilike u ribarstvu. Cilj je da se na evropskom nivou osigura dugoročno održivo korišćenje živih bogatstava mora i uzme u obzir rastuća potreba tržišta za zdravim proizvodima iz mora.

Zajednička politika u oblasti ribarstva postavlja pravila za očuvanje živih vodenih resursa, ograničenje ekološkog uticaja ribarstva i uslove za pristup vodama i resursima. Ona obuhvata i strukturnu politiku i specifična pravila za upravljanje kapacitetima flote, kontrolu ribarskih aktivnosti i sprovođenje njenih pravila. Zajednička politika u oblasti ribarstva zasnovana je na utemeljenim naučnim savetima i obezbeđuje okvir za prikupljanje, upravljanje i korišćenje podataka iz oblasti ribarstva.

S obzirom na njenu isključivu nadležnost u oblasti očuvanja morskih bioloških resursa, Evropska unija je članica određenog broja međunarodnih sporazuma i organizacija. U nekim slučajevima, postojeći sporazumi i konvencije s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama vezanim za ribarstvo treba da se prilagode ili otkažu pre pristupanja.

S obzirom da su resurs i ribe prekomerno izlovljeni (80% mediteranskih resursa i 47% atlantskih resursa), poslednja reforma Zajedničke ribarske politike ili „Nova zajednička ribarska politikaˮ (sadržana u regulativi EU 1380/2013 koja je stupila na snagu 1. 1. 2014. godine) ima za cilj da riblje resurse vrati na održivi nivo, kao i da obezbedi građanima stabilan izvor zdrave i bezbedne hrane na duži vremenski period. Ona nastoji da donese novi prosperitet sektoru ribarstva, prekine zavisnost od subvencija i stvori nove mogućnosti za radna mesta i rast u priobalnim područjima.

Zajednička ribarska politika izvorno je bila deo Zajedničke poljoprivredne politike, a izdvajanju u zasebnu politiku doprineli su ulazak u EU zemalja sa znatnim ribarskim flotama i morskim resursima, kao i potreba rešavanja novih specifičnih problema, poput očuvanja resursa ribe.

Pravna osnova za Zajedničku ribarsku politiku temelji se na Ugovoru o funkcionisanju Evropske unije. Unutrašnje tržište je prošireno na poljoprivredu, ribarstvo i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Poljoprivredni proizvodi podrazumevaju proizvode biljnog porekla, stočarstva i ribarstva, kao i proizvode prve faze obrade koji se direktno odnose na te proizvode. Zajednička poljoprivredna politika, poljoprivreda, kao i izraz poljoprivredni takođe se odnositi i na ribarstvo, pošto je u pitanju specifičan sektor. Ciljevi zajedničke ribarske/poljoprivredne politike su:

  • povećanje produktivnosti promovisanjem tehničkog napretka i osiguravanjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalno iskorišćavanje proizvodnih faktora, posebno radne snage;
  • obezbeđivanje pristojnog životnog standarda poljoprivredne zajednice, posebno kroz povećanje zarada zaposlenih koji se bave poljoprivredom;
  • stabilizacija tržišta;
  • obezbeđivanje efikasnijeg snabdevanja;
  • obezbeđivanje zaliha za potrošače po pristupačnijim cenama.

Bez obzira na to što Srbija nema izlaz na more, pregovori u ovom poglavlju odvijaće se kao u svim prethodnim proširenjima.

 Koja je korist za Srbiju?

  • Kontrola nelegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova
  • Sertifikat o ulovu
  • Podsticaji za unapređenje i očuvanje ribnjaka

Rezultat usklađivanja propisa u  Srbiji s propisima Evropske unije u oblasti ribarstva biće ispunjenost zahteva u pogledu kontrole nelegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova, čime će se stvoriti uslovi za plasman proizvoda ribarstva na tržište EU, uz očuvanje nacionalnih vodnih resursa. Uspostaviće se i pravni osnov za uvođenje sertifikata o ulovu. Takođe, nakon pristupanja EU biće obezbeđeni i podsticaji za očuvanje i unapređenje ribnjaka, kao i inovacije u oblasti akvakulture.

Izvor: BOŠ

U oblasti ekologije mnogo otvorenog prostora za saradnju Bugarske i Srbije

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorom Bugarske u Beogradu Radkom Vlajkovim, koji je predložio razvijanje bilateralne saradnje u oblasti zaštite životne sredine Srbije i Bugarske, na temelju nedavne dvodnevne posete bugarskog predsednika Rumena Radeva.

Ova istorijska poseta, kako je ocenio, označila je izvanredne odnose dve zemlje i istovremeno dala podstrek jačanju saradnje u oblasti ekologije.

Vlajkov je ukazao na težnju Bugarske da se više pažnje u Evropskoj uniji ukaže zapadnom Balkanu, i da se intenzivira povezivanje između zemalja u regionu, kao i zemalja u regionu sa zemljama članicama EU, saopštilo je Ministarstvo.

Bugarska će nastaviti da pruža podršku Srbiji u procesu evrointegracija. Kraj našeg predsedavanja u EU nije kraj i naše snažne podrške Srbiji na tom putu, naglasio je ambasador.

Ministar Trivan je sa zadovoljstvom prihvatio predlog o proširenju bilateralne saradnje, ocenjujući da dve zemlje sa odličnim odnosima imaju mnogo zajedničkog, naročito u oblasti zaštite životne sredine.

U razgovoru je naglasio da je izuzetno važno da se region uspešno integriše, jer se time stvaraju bolji uslovi za rešavanje otvorenih pitanja u oblasti zaštite životne sredine.

– Vreme pred nama je vreme za saradnju i pokazivanje prijateljstva. U oblasti ekologije imamo mnogo otvorenog prostora gde možemo da sarađujemo, što će dodatno ojačati veze između dve zemlje, naglasio je ministar.

Trivan je u razgovoru rekao da su u zaštiti životne sredine velike mogućnosti za mnogobrojne vidove saradnje, kao što je razmena iskustava, znanja i tehnologije i prekogranična saradnja.

S tim u vezi, pozvao je Bugarsku da se pridruži inicijativi Srbije da se u regionu realizuju akcije pošumljavanja, i da se na taj način zajednički doprinese ublažavanju posledica klimatskih promena.

Sagovornici su se saglasili da se pristupi pripremama za potpisivanje Memoranduma o razumevanju, i u okviru dogovora o jačanju bilateralnih odnosa, utvrde konkretniji vidovi saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Srbija aktivna na implementaciji Agende Ujedinjenih nacija o održivom razvoju

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić razgovarao je juče sa zamenikom generalnog sekretara Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD) Izabel Duran, koja je u Beogradu zvanično otvorila 39. regionalni kurs za zemlje u tranziciji.

Dačić je izrazio zadovoljstvo zbog prve posete Duran Srbiji, koja predstavlja odličnu priliku za razgovore o mogućnostima unapređenja saradnje između naše zemlje i UNCTAD.

On se osvrnuo i na Okvir razvojnog partnerstva između Srbije i Ujedinjenih nacija za period od 2016. do 2020. godine, kojim su obuhvaćene i aktivnosti UNCTAD, u kontekstu njegovog doprinosa naporima Vlade Republike Srbije na unapređenju ključnih izazova u ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj sferi.

Takođe, Dačić je predstavio napore i aktivnosti Vlade na polju implementacije Agende Ujedinjenih nacija o održivom razvoju do 2030. godine, izrazivši uverenje da će UNCTAD, zajedno sa ostalim agencijama UN-a, nastaviti da doprinosi dostizanju ciljeva održivog razvoja u Srbiji.

Obostrano je izraženo zadovoljstvo povodom uspešne saradnje između Republike Srbije i UNCTAD u organizovanju pomenutog regionalnog kursa, koji se četvrti put zaredom održava u Beogradu, u kontekstu značaja inicijative za unapređenje trgovinskih politika zemalja u tranziciji.

Milisav Pajević

Nacionalni park „Una“ je izuzetno važan za razvoj turizma u BiH

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo juče je s direktorom JP Nacionalni park „Una“ Amarildom Mulićem potpisala ugovor o redovnom finansiranju za 2018. godinu u iznosu od 500.000 KM.

Zbog svoje lokacije i sadržaja, Nacionalni park „Una“ je izuzetno važan za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

Osim prirodnih lepota, ovaj prostor ima i kulturno-istorijsku vrednost, jer obiluje bogatim nasleđem arheoloških nalazišta i istorijskih spomenika, kao i ostacima srednjevekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vera i kultura.

Nacionalni park „Una“ postaje prepoznatljiv od strane ključnih učesnika u procesu njegovog razvoja, tako da ga rezultati koje beleži i celokupan turističko-ugostiteljski sektor svrstavaju među najbitnije prirodne i ekonomske resurse ovog dela Federacije BiH.

U 2017. godini, ostvareno je 85.000 poseta, što je 30 posto više u odnosu na godinu ranije. Broj poseta je svake godine za 30 posto veći u odnosu na prethodnu, što se smatra dobrim pokazateljem rada i funkcionisanja čime je ostvaren i porast vlastitih prihoda.

– Treba naglasiti da su postignuti rezultati ostvareni uz veliku pomoć i podršku Vlade FBiH i Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma, kao i ostalih domaćih i međunarodnih partnera i prijatelja Nacionalnog parka „Una“, kazao je Mulić.

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo istakla je da, u naredne tri godine, Nacionalni park „Una“ treba da bude samoodrživ.

– U svrhu ostvarenja toga cilja, resorno ministarstvo je iznosom od 100.000 KM iz budžeta za 2017. godinu finansiralo izgradnju vodovoda Ćelije – Štrbački Buk, za čiju realizaciju je nadležan Grad Bihać i početak radova se očekuje krajem septembra ove godine. U okviru programa unapređenja ukupne turističke ponude, Federalno ministarstvo je finansiralo i prošlogodišnju manifestaciju UNA Regata, kazala je Edita Đapo.

Ministarka zaštite životne sredine i turizma je dodala da je Federalna vlada kroz transfer nižim nivoima vlasti podržala projekat asfaltiranja pristupnih puteva iznosom od milion KM, a završetak KfW projekta instalacije sistema za prečišćavanje otpadnih voda sufinansirala je sa 500.000 KM.

Za samoodrživost Nacionalnog parka „Una“ od vitalnog je značaja i puštanje u funkciju dela Unske pruge za potrebe organizacije turističkih obilazaka vozom na relaciji Bihać – Kulen Vakuf i Bihać – Martin Brod, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

I baobab uskoro na listi ugroženih vrsta

Foto: pixabay
Plod baobaba
Foto: pixabay

Prema nedavno objavljenom izveštaju devet od trinaest afričkih najstarijih baobaba umrlo je u poslednjoj deceniji. Ovo drveće koje je bilo starosti između 1100 i 2500 godina postalo je žrtva klimatskih promena. Naučnici smatraju da je porast temperatura, ili ubio drveće direktno ili ih je načinio slabijim i podložnijim negativnim efektima suše, bolesti, vatre i vetra.

Postoji devet vrsta baobab drveta u svetu. Jedno raste u Africi (vrsta koja dostiže najveće visine i naveću starost), šest vrsti raste na Madagaskaru, jedno na Srednjem istoku i u delovima Azije i jedno u Australiji. Vrsta koja raste u Africi, najprepoznatljivije baobab drvo, dobilo je ime po francuskom botanisti Mihaelu Adansonu koji je prvi načinio opis ovog drveta u Senegalu.

Afrički baobab je neverovatna vrsta. Ne samo zbog svoje veličine i životnog veka već zbog načina na koji raste, iz više spojenih stabala. U prostoru između stabala nalazi se šupljina i to je specifično samo za ovu vrstu.
Pošto baobab proizvodi samo svetle prstenove, istraživači su pomoću ugeljnikovog izotopa uspeli da datiraju najstarije drvo (koje je sada mrtvo) i zaključili su da je bilo staro više od 2500 godina.

Baobab takođe ima više od 300 namena. Lišće, bogato gvožđem, nakon kuvanja može da se jede kao spanać. Od semenja drveta može da se napravi zamena za kafu kao i ulje za kuvanje i kozmetiku. Pulpa ploda baobaba ima šest puta više vitamina C nego narandža.
Lokalne zajednice od pulpe voća prave sok, džem pa čak i pivo. Izdanci mlade biljke mogu da se jedu sirovi kao šargarepa. Cvetovi su takođe jestivi. Od korenja pravi se crvena boja a od krošnje konopci i korpe.
Baobab takođe ima i lekovita svojstva a njihova šuplja stabla domoroci koriste za skladištenje vode. Krošnje baobaba stvaraju dragoceni hlad i često su mesto za tržnice u ruralnim selima. Treba napomenuti da proizvodi od baobaba donose kapital lokalnim zajednicama. Drvo baobaba takođe igra veliku ulogu u kulturnom životu ovih zajednica i ključan je deo mnogih afričkih usmenih predanja. Ovo drvo se čak pojavljuje i u Malom princu, najpoznatijoj knjizi francuskog pisca Antoana de Sent-Egziperija.

Baobab nije koristan samo ljudima. Oni su ključni deo ekosistema u suvim Afričkim savanama. Oni čine zemljište vlažnim i bogatim neophodnim nutritijentima. Takođe sprečavaju eroziju tla. Važan su izvor hrane i zaklona za mnoge vrste divljih životinja poput ptica, guštera, majmuna pa čak i slonova, koji u sušnim periodima dobijaju neophodnu vlagu iz kore njihovih stabala.

Ono što je bitno znati jeste da se ovo drvo može kultivisati i to su zajednice Zapadne Afrike radile generacijama. Ljudi su uglavnom obeshrabreni činjenicom da mu je potrebno 15 do 20 godina da rodi plodove, ali ono što ne znaju je da ako se nakalemi može dati plovode nakon samo pet godina.

Izumiranje ove drevne vrste bilo bi velika šteta kako po ekosisteme, lokalne zajednice i njihovu kulturnu tradiciju i zato se nadamo da će naučnici i donosioci odluka naći način da ovu korisnu vrstu sačuvaju.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Garaža Obilićev venac dobila „Parksmart” plaketu – sertifikat „zelene garaže”

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otkrili su juče na garaži Obilićev venacParksmart” plaketu, sertifikat visokih performansi za održivost, čije uslove ispunjava još samo 17 garaža u svetu, a garaža Obilićev venac je prva takva na evropskom kontinentu. Otkrivanju plakete prisustvovao je i direktor JKP „Parking servis” Andrija Čupković.

Vesić je podsetio da je garaža otvorena u julu prošle godine i da predstavlja najmoderniju garažu u ovom delu Evrope.

– Pokazalo se da sve ono što smo radili za ovu garažu ima smisla, jer ona danas ima 804 parking mesta, odnosno 200 mesta više nego nekada, garaža ima svoje solarne panele, elektropunjače, sistem za separaciju otpada i sve druge sisteme koji ispunjavaju ekološke standarde.

„Parking servis” je zato dobio priznanje za prvu „zelenu” garažu u Evropi, kao i sertifikat da je u njoj sve urađeno po ekološkim standardima, kazao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je istakao da je za Beograd ekologija važna jer se tako vodi računa o svom gradu ali i da ona predstavlja progresivnu privrednu granu.

– Verujemo da ćemo u budućnosti mnogo ljudi zaposliti u ovoj oblasti, a podsetiću da je Grad Beograd prošle godine kupio prvih pet električnih autobusa, kao i da nam je u planu da u sledeće četiri godine nabavimo još 220 autobusa od kojih će 80 biti električni, čime će u centru biti većinom zamenjeni trolejbusi. Takođe, sve zgrade  koje rekonstruišemo ispunjavaju ekološke sertifikate, a sa Vladom Srbije razgovaramo o problemu plastičnih kesa. Beograd je grad budućnosti, u kome treba da se razvijaju nove tehnologije, kreativna industrija i start apovi, gde se poštuje i štiti životna sredina, poručio je zamenik gradonačelnika.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan čestitao je Gradu Beogradu i JKP „Parking servis” na priznanju.

– Ekološka budućnost je stigla u Beograd i to ne samo po pitanju Vinče, već je tu sada i „Parking servis”. Samo u ovoj garaži ispoštovano je oko 150 ekoloških standarda čime je zalužila da prva u Evropi dobije ovaj sertifikat. Beograd već godinama pokazuje izuzetnu ekološku odgovornost i to govori o drugoj vrsti svesti i želji da grad postane energetski efikasan. Posla ima još, ali kada imate ljude koji razumeju koliko je ekologija važna ništa nije nemoguće. Kada znate šta hoćete i imate dobar plan, onda Beograd pokazuje svoje lepo lice, istakao je ministar Trivan, obećavši podršku i u drugim gradskim projektima.

Direktor JKP „Parking servis” Andrija Čupković podsetio je da je pre pet godina, prema preporuci Građevinskog fakulteta garaža Obilićev venac trebalo da bude zatvorena jer je bila u veoma lošem stanju.

–  Ovaj sertifikat „zelene garaže” je nama veoma važan, 16 ih je u Americi, jedan u Kini i jedini u Evropi je ovde. Uveli smo elektropunjače, smanjili potrošnju električne energije za 33 odsto, imamo veće prihode i povećane standarde. Oni će biti primenjeni i u našim ostalim garažama i na svim parkiralištima gde to bude bilo moguće, kazao je Čupković.

Parksmart” je jedini svetski rejting sistem koji definiše, procenjuje i daje proznanje održivim garažama i garažama koje imaju visoke performanse.

Ovaj sveobuhvatni sistem sertifikovane garaže razvrstava u nekoliko grupa – zlatnu, srebrnu, bronzanu i grupu takozvanih „Pionira”.

Garaža Obilićev venac je jedna od četiri garaže na svetu koje ispunjavaju kriterijume za bronzani nivo, što je trenutno najviši dostignuti nivo.

Milisav Pajević

 

Posebno priznanje Saveta Ministara dodeljeno Srbiji

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U periodu od 18. do 22. juna u Daugpilsu/Letonija održan je 20. Sastanak Saveta Evrope, sa predstavnicima zemalja članica Evropske Konvencije o predelu, gde je učestvovala i srpska delegacija.

Posebna svečanost bila je posvećena dodeli nagrada i priznanja za najbolje projekte, u selekciji međunarodnog žirija, a nagrađeni od Saveta Evrope.

Veoma smo ponosni da Republika Srbija i Ministarstvo zaštite životne sredine, kao nacionalni koordinator za Evropsku Konvenciju o predelu, već treći put učestvuju na konkursu za Nagradu Saveta Evrope za predeo Saveta i osvajaju zaslužena priznanja.

Projekti su imali za cilj da afirmišu principe Saveta Evrope i najviši nivo implementacije Evropske Konvencije o predelu, u različitim aspektima.

Nagrada Saveta Evrope za predeo, ustanovljena je 2008. godine Rezolucijom Saveta Ministara i dodeljuje se svake druge godine, za projekte koji afirmišu principe teritorijalnog razvoja i zaštite predela, kroz aspekt ljudskih prava i demokratizaciju društva.

Ovogodišnja nagrada Saveta Evrope za predeo, dodeljena je Latviji-Daugavpilsu, aplikacijom Intereg projekta kojim je realizovana restauracija i revitalizacija kulturno-istorijskog predela kompleksa gradske tvrđave.

Jedan od projekata koji je dobio posebno priznanje Saveta Ministara, kao primer dobre prakse održivog upravljanja specijalnim rezervatom prirode, uz uključenje lokalne zajednice i ekonomsku valorizaciju predela, je projekat kojim je Ministarstvo zaštite životne sredine aplikovalo za Nagradu SE 2016-2017: “Zaštita i upravljanje Specijalnim rezervatom prirode Zasavica, kao model održivog razvoja“, Pokreta gorana Sremska Mitrovica.

Ono što ovaj projekat čini posebno vrednim, je evidentna svest lokalnog stanovništva o značaju i perspektivi kvaliteta predela u kome žive, i sopstvena spremnost da kroz različite aktivnosti: poljoprivredne, turističke, kulturološke i adekvatno upravljanje, budu primer dobre, primenjive i održive prakse.

Delegaciju Republike Srbije koja je prisustvovala sastanku Saveta Evrope, kao i ceremoniji dodele nagrada, činili su predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine: Biljana Filipović Đušić, pomoćnik minstra za međunarodnu saradnju i evropske integracije, dr Biljana Jovanović Ilić i direktor Specijalnog rezervata prirode Zasavica, Slobodan Simić.

Bila nam je čast da nominacijom za nagradu Saveta Evrope za predeo, ravnopravno učestvujemo sa ostalim zemljama članicama Saveta Evrope, sa obavezom da nastavljamo da podstičemo brigu o održivom razvoju, prepoznajući predele kao suštinski faktor u uspostavljanju ravnoteže između očuvanja prirodnog i kulturnog nasleđa, kao izraza evropskog identiteta i raznolikosti.

Milisav Pajević

Čuvajući životnu sredinu vodimo računa o zdravlju stanovništva

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan upozorio je na to da svake godine u našoj zemlji umre približno 6.000 ljudi usled komplikacija koje su izazvane respiratornim bolestima, koje imaju veze sa kvalitetom vazduha.

Trivan je juče na konferenciji “Sprovođenje evropskog procesa životne sredine i zdravlja u Republici Srbiji” poručio da je životna sredina presudan faktor za zdravlje ljudi, te da, vodeći računa o životnoj sredini, vodimo računa o zdravlju stanovništva.

Životna sredina i zdravlje građana Srbije nemaju alternativu. Sve ono što Ministarstvo zaštite životne sredine čini u poslednjih godinu dana ima za cilj da se našim građanima poboljša kvalitet života, objasnio je on.

Prioriteti Ministarstva su, kako je naveo, kvalitet vazduha, ali i pronalaženje opasnog otpada po Srbiji.

Prema njegovim rečima, prve prvostepene presude koje su donešene govore u prilog tome da se sada u našoj zemlji za zločine prema životnoj sredini, što je ujedno i zločin prema zdravlju, odgovara i ide u zatvor.

Ministar je ukazao na to da će izmene Zakona o zaštiti životne sredine dovesti do značajnih promena u pojedinim sektorima upravljanja životnom sredinom, uz napomenu da je završena javna rasprava o zakonu o klimatskim promenama, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.

– Verujem da će taj zakon biti najvažniji koji će naš parlament doneti, zbog toga što će sve sektorske politike morati da se uklope u pitanja zaštite životne sredine, rekao je Trivan.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Vladimir Đukić naglasio je da je javno zdravlje uvek bilo u centru interesovanja tog ministarstva, i dodao da je Srbija od 188 zemalja na svetu na 80 mestu po tome koliko sredina utiče na zdravlje ljudi.

Država, kako je podvukao, ima obavezu da zdravlje ljudi bude na višem nivou, a da životna sredina bude u fokusu interesovanja, ne samo Ministarstva zdravlja, već i svih drugih ministarstava.

– Naša obaveza je da implementiramo povelju Svetske zdravstvene organizacije “Zdravlje 2020. godine”, u kojoj je predočeno da zdravlje mora da bude u svim politikama, objasnio je državni sekretar.

On je ukazao na to da dosadašnje aktivnosti u Ministarstvu zdravlja obećavaju da će naredni period obeležiti mnogo bolji rezultati u zaštiti zdravlja i prevenciji, nego što je ranije bio slučaj.

– Životna sredina podjednako je važna kao i najmodernija medicinska tehnologija za zdravlje ljudi. Implementirana u svakodnevnu kliničku praksu zdravstva Srbije biće sigurno važna i za vraćanje preventivne medicine na mesto koje joj pripada, poručio je Đukić.

Ambasador Norveške u Srbiji Arne Sanes Bjornstad naveo je da su životna sredina i zdravlje višesektorska pitanja, upozorivši na to da je zagađenje životne sredine najveća pretnja za čovečanstvo.

On je rekao da Norveška neguje kulturu čiste vode, te da industrijski otpad ne shvata kao rizik, već kao nešto što se može koristiti kao izvor energije.

Na sastanku, koji je okupio predstavnike svih relevantnih sektora i zainteresovanih strana u ovoj oblasti, bilo je reči o tome kako da se podstakne međusektorski pristup u rešavanju prioritetnih pitanja.

Učešće međunarodnih partnera na ovom skupu stvorilo je priliku za razmenu informacija o nacionalnim prioritetima i trenutnim potrebama, kao i za istraživanja mogućnosti prikupljanja sredstava.

Tim povodom je predstavljena i studija slučaja o proceni uticaja zagađenja vazduha na zdravlje u Srbiji, koju su sproveli nacionalni stručnjaci u saradnji sa Evropskim centrom za životnu sredinu i zdravlje Svetske zdravstvene organizacije.

Milisav Pajević

U Ujedinjenom Kraljevstvu “niče” zelena železnica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: gov.uk

High Speed 2 (HS2) je projekat izgradnje brze pruge u Ujedinjenom Kraljevstvu koja će povezivati London, Birgingham, Istočni Midlands, Lids i Mančester. Obim planiranog posla biće najveći preduzet na polju infrastrukture u ovoj ostrvskoj državi i uključivaće brojna zelena rešenja.

Putnici na 216km dugoj putanji između Londona i Zapadnog Midlandsa uživaće u pogledu na 7 miliona novih drveća i grmlja, uključujući 40 domaćih vrsta, specifičnih za svaku lokaciju. Ova prirodna šuma pokrivaće više od 9 kvadratnih kilometara zemljišta.

Foto: HS2

Železnica ne deluje kao lepa vest za divlje životinje, međutim, to nije slučaj i sa HS2. Po završetku prve faze projekta, životinjskom svetu će na raspolaganju biti 30 odsto više teritorije za njihovo nastanjivanje, prilagođene različitim vrstama. Slepi miševi obradovaće se kućicama, a ribe i vodozemci biće zbrinuti u čak 226 novih jezera.

U procesima zemljanih radova i uređenja prostora biće iskorišteno 90 odsto materijala iskopanog tokom izgradnje brze pruge.

Foto: HS2

“Pored poboljšanja nivoa povezanosti, jačanja ekonomije, otvaranja radnih mesta i stvaranja poslovnih mogućnosti, odlučan sam da HS2 radi u službi životne sredine i lokalnih zajednica, što ćemo započeti naporima da smanjimo ekološki otisak i očekivani uticaj naših građevinskih radova. Dugoročno gledano, za sobom ćemo ostaviti mrežu novih staništa za životinje, šuma i javnih prostora, pomažući stvaranju trajnog nasleđa duž rute. Već smo se bacili na posao kroz podršku niza projekata građana, stvaranje životnih celina i sadnju 230 hiljada stabala do sada”, naglasio je Majkl Turston, izvršni direktor saobraćajnog preduzeća HS2.

Očekuje se da će ovaj smeli potez kompanije postaviti više standarde za infrastrukturne projekte na koje će se u budućnosti ugledati i ostatak Evrope.

Jelena Kozbašić

NIS nagrađuje potrošače

 

Foto: NIS
Foto: NIS

U okviru tradicionalne aktivacije za potrošačeMoj auto voli NISOTEC“ korisnici ulja i maziva ovog brenda kompanije NIS i ove godine imaju mogućnost da osvoje vrednu nagradu – NIS karticu za gorivo u vrednosti od 50 litara goriva.

Uz kupljeni bilo koji NISOTEC proizvod na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama u Srbiji, potrošač dobija NISOTEC nalepnicu koju može da zalepi na svoje vozilo i tako postane potencijalni dobitnik 50 litara goriva.

Poklon kartica biće uručena vozaču koji prvi stigne na benzinsku stanicu, najavljenu putem TDI radija, a koji na svoj vozilu ima NISOTEC nalepnicu.

Akcija “Moj auto voli NISOTEC” traje do 20. jula, a detaljan mehanizam aktivacije dostupan je na sajtu www.nisotec.eu ili besplatnim pozivom na telefon kol centra NIS-a: 0800008888.

Milisav Pajević

Sanirano nesanitarno odlagalište otpada „Vrtijeljka“ na Cetinju

 

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Završetak radova na sanaciji nesanitarnog odlagališta otpada Vrtijeljka“ u prestonici Cetinje svečano obeležen prošle nedelje.

Radovi su obuhvatali realokaciju određenih količina postojećeg otpada u cilju profilisanja tela odlagališta, izradu obodnih kanala i iskop upojnih jama za atmosferske vode, kao i izradu sistema za odvođenje biogasova, prekrivanje, rekultivaciju i ograđivanje terena.

Radove je izvela kompanija „DRAVA vodnogospodarsko podjetje Ptuj, d.o.o.” – Slovenija, dok je stručni nadzor vodio Konzorcijum „Garnets Consulting a.s.”, kao vodeći partner, sa članovima „Rutex Ltd.”, „Sistem-mne Ltd.” i „EQE Control OOD”. Vrednost izvedenih radova iznosila je preko 1,8 miliona evra.

Projekat je definisan u višegodišnjem Operativnom Programu „Regionalni razvoj” 2012-2013, iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u okviru komponente III „Regionalni razvoj”, kao i u Sporazumu o finansiranju koji je potpisan između Vlade Crne Gore i Evropske komisije u decembru 2014. godine.

Saša Radulović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i šef IPA operativne strukture, izrazio je zadovoljstvo zbog završetka radova sanacije nesanitarnog odlagališta otpadaVrtijeljka“ u prestonici Cetinje.

Radulović je naglasio da će ovaj značajan infrastrukturni projekat, ujedno i prvi veći projekat iz oblasti upravljanja otpadom realizovan iz IPA sredstava, bitno će doprineti unapređenju ekološke situacije u prestonici Cetinje.

Rešenjem dugogodišnjeg problema, u skladu sa međunarodnim standardima, Crna Gora je ispunila jednu od važnih obaveza prvenstveno prema svojim građanima, a zatim prema zahtevima na putu evropskih integracija i zaštite životne sredine.

Radulović je posebno zahvalio Evropskoj komisiji i Delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori, na saradnji i podršci u realizaciji projekta.

On je naveo da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma je posvećeno rešavanju pitanja integralnog upravljanja otpadom kroz uspostavljanje regionalnih centara na nivou Crne Gore, kao i transpoziciji i implemetaciji evropskih direktiva u ovoj oblasti u cilju zadovoljenja kriterijuma u okviru Poglavlja 27životna sredina.

Radulović je najavio i skoru realizaciju projekta izgradnje transfer stanice sa reciklažnim dvorištem, kojim će se u potpunosti će rešiti problem upravljanja otpadom na teritoriji Cetinja.

Milisav Pajević

Gornji tok Južne Morave pun komunalnog otpada

 

Foto: Jovan Kocevski
Foto: Jovan Kocevski

Odred izviđača „Zavičaj 1093“ iz Vranja, u cilju što boljih priprema za akciju čišćenja, započeo je “Skrining gornjeg toka Južne Morave“.

Urađen je kopneni obilazak gornjeg toka Južne Morave od sela Ćukovac do Vranjske Banje. Skrining je pokazao neverovatne podatke.

– Kopneni pristup reci moguć je u jedva 20 odsto toka, od toga nekih 13 odsto sa leve i jedva sedam odsto sa desne obale, objašnjava starešina izviđača Jovan Kocevski.

U svom izveštaju izviđači navode da je neverovatno velika zatravljenost terena, ogromna količina šipražja i velike količine nagomilanog komunalnog otpada koje sprečavaju normalan pristup reci.

Najveći problem za sam postupak čišćenja svakako će biti spušteni tok Morave koja se u nekim delovima uvukla u svoje korito i preko 10 metara.

– Obala je konstantno izložena eroziji i krajnje nestabilna na šta itekako treba da se vodi računa ukoliko veći broj ljudi pristupi čišćenju. Skoro jedan kilometar toka uopšte se ne može prići ni sa jedne ni sa druge strane, kaže Kocevski.

On napominje da je ovo početak jednog obimnog posla i da će izveštaji biti dostavljeni Ministarstvu zaštite životne sredine i JP „Srbijavode“ koji će odlučivati o daljoj sudbini čišćenja gornjeg toka Južne Morave.

– S obzirom da nam projekat kod gradske uprave i ove godine nije prošao, najverovatnije okrećemo drugi list prema lokalnoj samoupravi kojoj smo bili voljni da uradimo ono što ona decenijama ne čini, naglašava Jovan Kocevski.

Projekat „Skrining gornjeg toka Južne Morave“ se realizuje uz podršku CSOnnect programa koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Izvor: Vranjske

Milisav Pajević