Home Blog Page 1076

Aerodrom “Nikola Tesla” primenio mere zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan posetio je juče Aerodrom “Nikola Tesla”, gde su mu predstavnici poslovodstva ove kompanije predstavili mere za zaštitu životne sredine na području naše najveće vazdušne luke.

U okviru obilaska Aerodroma, predstavljeni su novi infrastrukturni objekti i preduzete mere zaštite životne sredine, kao i planovi na unapređenju funkcionisanja aerodromskih službi, preventivno delovanje i sanacija zatečenog stanja u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine.

Trivan je sa saradnicima obišao i novoformirano mesto za odlaganje otpada, privremeno skladište opasnog otpada, platformu za odleđivanje i zaštitu od zaleđivanja vazduhoplova.

Goran Trivan je tom prilikom izrazio zadovoljstvo time što je poslovodstvo Aerodroma, predvođeno v.d. generalnog direktora Sašom Vlaisavljevićem, u kratkom vremenskom periodu obezbedilo uslove i primenilo mere zaštite životne sredine.

Beogradski aerodrom je primer ekološki odgovorne kompanije koja shvata značaj i posebnu pažnju posvećuje pitanjima zaštite životne sredine, naveo je Trivan i dodao da će Ministarstvo podržati sve planove i inicijative Aerodroma na daljem unapređenju zaštite životne sredine, i u tome pružiti svu stručnu pomoć.

Vlaisavljević je rekao da modernizacija poslovanja i unapređenje svih poslovnih procesa podrazumevaju sistemska poboljšanja koja je u proteklih četiri godine ova kompanija uvodila. 

Naime, kako je objasnio, beogradska vazdušna luka preduzima mere kako bi se smanjio štetan uticaj poslovnih procesa na životnu sredinu i čitava kompanija je posvećena ovom cilju i aktivno angažovana na njegovoj realizaciji.

Rukovodstvo Aerodroma u proteklom periodu preduzelo je niz organizacionih i infrastrukturnih mera zaštite životne sredine. U okviru kompanije formirana je posebna jedinica za zaštitu životne sredine i imenovano lice odgovorno za upravljanje otpadom.

Tokom realizacije akcionog plana raščišćavanja svih sredstava na kompleksu aerodroma koja mogu imati štetan uticaj na životnu sredinu, obezbeđen je prostor za skladištenje neopasnog otpada, a posebno prostor za odlaganje opasnog otpada, po svim ekološkim standardima.

Nedavnom izgradnjom platforme za odleđivanje i zaštitu od zaleđivanja vazduhoplova ispunjeni su najsavremeniji svetski standardi, što je još jedan doprinos ove kompanije unapređenju zaštite životne sredine u Srbiji.

Milisav Pajević

NIS energetski superbrend Srbije

U konkurenciji velikog broja domaćih kompanija i brendova, NIS-u je uručeno priznanje pobednik “broj 1” u kategoriji „Energija“ na svečanoj dodeli nagrada Corporate Superbrands Srbija 2017/2018.

Na manifestaciji održanoj u beogradskom hotelu „Metropol“ nagradu je u ime kompanije primila Milena Spasić, direktor Sektora za društveno odgovorno poslovanje.

Ovo je treći put da NIS dobija ovo vredno priznanje u kategoriji „Energija“, jer je kompanija proglašena za domaći energetski superbrend i u sezonama 2012/13. i 2015/16. godina.

Za NIS je od posebne važnosti što su o dodeli priznanja odlučivali članovi stručnog žirija i građani koji su učestvovali u istraživanju javnog mnjenja što svedoči da su i stručna javnost i potrošači prepoznali napore kompanije da neprestano radi na unapređenju kvaliteta proizvoda i usluga. Pored toga, nagrada u kategoriji „Energija“ za NIS ne simbolizuje samo delatnost kompanije, već i napore da se realizacijom društveno odgovornih projekata doprinese opštem socijalnom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica širom Srbije.

Takođe, ovo priznanje za NIS predstavlja veliku čast, ali i obavezu da u skladu sa korporativnim sloganom „Budućnost na delu“ nastavi sa započetom sveobuhvatnom modernizacijom kompanije, kao i sa realizacijom društveno odgovornih programa u cilju da se dodatno doprinese širem društvenom boljitku.

Ove godine za nagrade je konkurisalo oko 2.600 domaćih organizacija, institucija, kompanija i brendova podeljenih u 35 kategorija prema oblasti poslovanja. Superbrands je licencni program pokrenut 1994. godine u Velikoj Britaniji i vodeća je svetska platforma za promociju brendova, prisutna u više od 80 zemalja.

Cilj programa je promocija najuspešnijih kompanija, organizacija i institucija. Kriterijumi za dobijanje statusa superbrenda zasnovani su na tri glavne osobine: prepoznatljivost i ugled, dugogodišnja doslednost i pouzdanost, kao i korporativna odgovornost, odnosno odgovorno poslovanje.

Milisav Pajević

Finansiranje zaštite životne sredine na lokalnom nivou

 

Foto: Centar za evropske politike
Foto: Centar za evropske politike

Konsultativni sastanak sa ključnim akterima na temu finansiranja zaštite životne sredine na lokalnom nivou održan je prekjuče u Kući ljudskih prava i demokratije u Beogradu.

Sastanak je održan u okviru CSOnnect institucionalnog granta, u organizaciji Centra za evropske politike (CEP), kao vodeće organizacije jednog od konzorcijuma dobitnika ovog granta.

Sastanak je organizovan u saradnji sa Ekološkim centrom Stanište, jednoj od organizacija u ovom konzorcijumu.

Sastanku su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, Ministarstva zaštite životne sredine, Državne revizorske institucije (DRI) i Privredne komore Srbije (PKS).

Uvodnu reč na skupu dao je Milan Vujović, projektni menadžer u CEP-u i koordinator ovog projekta, dok su Stefan Šipka, istraživač u CEP-u i Dejan Maksimović, istraživač iz Ekološkog centra Stanište, prisutnima predstavili presek postojećeg stanja u pogledu finansiranja zaštite životne sredine na lokalnom nivou, budući da se navedeni konzorcijum bavio ovom temom i u prethodnoj godini, kao i predloge i konkretne dokumente istraživačkog tima za poboljšanje sistema finansiranja u ovoj oblasti.

Nakon predstavljanja, usledila je otvorena diskusija sa prisutnima na temu predloženih rešenja i dokumenata.
Institucionalni grant se finansira sredstvima CSOnnect programa koji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Novi zakon Kine preti da ugrozi ostatak sveta

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prošle godine Kina je odlučila da uvede novi zakon kojim drastično pooštrava kriterijume za uvoz stranog otpada. Analitičari smatraju da je uzrok ovoj odluci rastuća srednja klasa Kine. Jednostavnije rečeno sve više Kineza kupuje i odbacuje proizvode kao i potrošači sa zapada. Ovo je rezultiralo time da Kina ima dovoljno otpada da zatvori krug protoka materijala i više nema potrebu za uvozom inostranog otpada. Zakon je delom stupio na snagu početkom 2018. godine a problemi velikih izvoznika otpada postaju sve očigledniji.

Grupa naučnika saopštila je da će odluka Kine da više ne prihvati plastični otpad iz drugih zemalja rezultirati akumulacijom plastike širom sveta, pozivajući razvijene zemlje da nađu rešenje.
Naučnici su u novoj studiji koja je objavljena u magazine Science advances, pokušali da odrede uticaj kineske zabrane uvoza plastičnog otpada na globalnom planu i naveli da će se zemlje u svetu do 2030. godine suočiti sa više od 122 miliona tona plastičnog otpada.
Prema njihovim rečima, Kina je uvezla od 1992. godine više od 115 miliona tona plastičnog otpada.
Bogate zemlje kao što su SAD, Japan i Nemačka dugo su slale plastiku za recikliranje u Kinu, ali je nedavno ta zemlja saopštila da više ne želi da bude najveća svetska deponija za plastiku.

Organizacija Grinpis je uradila procenu rizika koji ova odluka Kine ima po Veliku Britaniju. Njihove analize zaključile su da Velika Britanija nema dovoljno razvijene kapacitete za reciklažu. Ova zemlja izvozila je skoro dve trećine svog otpada u Kinu, tj. više od 2.7 miliona tona plastičnog otpada od 2012. godine.
„Umesto da se suočavamo rastućim problemom rasipanja plastikom kod kuće, mi smo samo prebacivali naš otpad na mesta kao što su Kina, gde ga je mnogo lakše ignorisati,“ rekla je Elena Polisano, jedna od učesnica kampanje Grinpisa u Velikoj Britaniji.

Sada je svima jasno da naši sistemi za reciklažu jednostavno nisu dovoljno dobri i nova odluka Kine je i nova prilika za druge zemlje da se ozbiljnije pozabave problemom plastike.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Cene sirove nafte ojačale

Foto: Pixabay
Photo: Pixabay

Cene sirove nafte ojačale su nakon većeg pada američkih zaliha nego što je očekivano, što je dodatni značaj sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) koji će se održati krajem ove nedelje.

Naftni fjučersi su u Njujorku skočili za čak 1,9 odsto, prenosi agencija “Blumberg”.

Cena američke “lake” nafte WTI za isporuku u julu, čiji rok ugovaranja istekao je juče, porasla je za 88 centi na 65,95 dolara za barel na prepodnevnom trgovanju na Njujorškoj berzi.

Življu aktivnost na berzi beleži ugovaranje isporuka za avgust, gde je cena povećana za 82 centa na 65,72 dolara.

Ukupan obim trgovanja bio je oko 21 posto ispod 100-dnevnog proseka.

Fjučersi severnomorske nafte “brent” za avgustovsku isporuku poskupeli su za 33 centa na 75,41 dolar na berzi ICE Fjučers Evropa.

Američke zalihe nafte pale su prošle nedelje za 5,91 milion barela, što je iznad očekivanja svih 12 analitičara pojedinačno koji su učestvovali u “Blumbergovoj” anketi.

Snažniji rast cena “crnog zlata” prigušio je skok američkih zaliha benzina za 3,28 miliona barela, dodaje njujorška agencija.

Podeljene članice OPEK-a će za dva dana održati sastanak na kome će glavna tema biti pitanje da li da zadrže proizvodne limite na sadašnjem nivou, ili da u izvesnoj meri povećaju proizvodnju.

Milisav Pajević

Raspisan konkurs za novinarsku nagradu “Selenča organic”

Centar za organsku proizvodnju Selenča raspisuje po drugi put konkurs za novinarsku nagradu “Selenča organic” za medijske priloge koji se bave temama organske proizvodnje.

Prilozi bi trebalo da promovišu organsku proizvodnju i one koji se bave organskom proizvodnjom, a objavljeni su u štampanim, elektronskim i internet medijima (novinski prilog, radijski, televizijski i internet prilog), od nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja.

Mogu da se prijave autori koji žive i rade na teritoriji Srbije i koji imaju najmanje 18 godina.

Rad mora biti objavljen u mediju u Srbiji i mora imati vidljivo obeležje medija u kojem je objavljen.

Svaki učesnik (ili grupa autora) na konkurs može da pošalje jedan rad, koji je objavljen od 01. septembra 2017. godine do 17. septembra 2018. godine.

Uz rad treba dostaviti prijavni formular koji ćete pronaći ispod teksta i kratku biografiju autora.

Radovi se dostavljaju poštom na adresu: Centar za organsku proizvodnju – za nagradni konkurs, Maršala Tita 179, 21425 Selenča ili mejlom selencaorganic@gmail.com.

Radovi mogu biti objavljeni na srpskom jeziku ili na jezicima nacionalnih zajednica, uz koji je potrebno poslati prevod na srpski jezik.

U svakoj od četiri kategorije dodeljuje se po jedna nagrada – studijsko putovanje i paket organskih proizvoda.

Za dodatne informacije osoba za kontakt je Mirjana Damjanović Vučković kojoj se možete obratiti mejlom: mirjana.damjanovicvuckovic@gmail.com ili telefonom: 069 707 217.

Konkurs traje od 20.06.2018. do 17.09.2018. godine u 20 časova (prvi ponedeljak u septembru). Nagrade će biti dodeljene 28. septembra 2018. godine u Selenči, kada se održava 12.

Forum o organskoj proizvodnji. Medijski pokrovitelj Foruma u Selenči biće portal Agrosmart.

Nagrađeni će o rezultatima konkursa biti obavešteni najkasnije 22. septembra 2018. godine i obavezuju se da će doći na dodelu nagrada u Selenču. Putne troškove (cena autobuske karte ili benzina) plaća organizator konkursa.

Centar za organsku proizvodnju Selenča dodeliće novinarske nagrade za najbolje priloge koji promovišu ovu vrstu poljoprivrede 28. septembra na 12. Forumu organske proizvodnje.

Dobitnici prošlogodišnje nagrade “Selenča Organic” su Aleksandra Milić, noviinarka lista Poljoprivrednik, Aleksandra Bundalo, novinarka RTV-a i Vanja Milosavljević, novinarka produkcije Atlas.

Milisav Pajević

Održivi razvoj privatnih šuma

 

Foto: Arhiva Energetskog portala
Foto: Arhiva Energetskog portala

U okviru BioEn projekta na Tari je nedavno organizovan regionalni skup “Stanje i mogućnosti saradnje na održivom razvoju privatnih šuma”.

Skup je okupio predstavnike najznačajnijih subjekata iz ove oblasti, sa regionalnog, nacionalnog i lokalnog nivoa, kako bi se bliže razmotrile mogućnosti održivog razvoja privatnih šuma kroz pokretanje i razvoj više različitih aktivnosti.

Neke od njih su i jačanje javno-privatno-civilnog partnerstva, zatim razmena informacija, znanja i iskustava na svim nivoima, ali i pokretanje inicijative za osnivanje Nacionalnog Saveza vlasnika šuma Srbije i uključivanje u regionalne i međunarodne asocijacije srodnog karaktera.

Skup su partnerski organizovali GIZ DKTI projekat “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji”, Nacionalni park Tara, Ekološko društvo Dragačevo iz Guče i Regionalna razvojna agencija Zlatibor.

Milisav Pajević

Beč traži startapove za nova energetska rešenja

Foto: Wien Energie
Foto: Wien Energie

Poslednjih godina tržište električne energije je u stalnom pokretu. Promenjeno ponašanje klijenata, konkurencija i digitalizacija donele su novu dinamiku unutar branše. Tako je energetsko preduzeće „Wien Energie“ iz Beča u potrazi za startap firmama u oblasti razvoja novih poslovnih modela i ove godine organizovalo konkurs „Innovation Challenge 2018“. Plan je da mlada preduzeća iz celog sveta sa stručnjacima iz preduzeća „Wien Energie“ isprobavaju nova energetska rešenja. Težište konkursa čine oblasti pametna infrastruktura, e-mobilnost, rad 4.0, fotonaponski paneli i inteligentna rešenja za potrošače.

Mi smo u potrazi za startapovima sa „energijom“! Zajedno želimo da razvijemo pametna energetska rešenja za naše klijente“, kaže Mihael Štrebl predstavnik bečkog preduzeća „Wien Energie“. „Kreativnost i fleksibilnost startapova u kombinaciji sa našim znanjem i iskustvom nude najbolje preduslove!“

Foto: Wien Energie

Cilj konkursa je izrada konkretnih poslovnih modela i usluga u oblasti energetike koji će biti sprovedeni od strane stručnjaka i startap preduzeća.

Prijava za startap preduzeća traje do 15. jula 2018. godine na stranici: http://innovation-challenge.wienenergie.at

Deset najboljih startapova biće u septembru pozvani u inovativni kamp gde će zajedno sa ekspertima iz oblasti energetike moći tri dana da rade na izradi svojih ideja. Potom će komisija izabrati pet projekata koji najviše budu obećavali a startapovi će do kraja godine moći da razviju prototip koji će u velikom finalu biti predstavljen.

Šatori nisu samo za svadbe: Kako bi se ubrzala proizvodnja, Teslini električni automobili se sklapaju pod šatorom

Photo-illustration: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Kada vodimo trku s vremenom, skloni smo improvizaciji. Isti slučaj je i sa Ilonom Maskom, suosnivačem i direktorom kompanije Tesla koja se bavi proizvodnjom električnih vozila.

Photo-illustration: Pixabay

Kako bi ispunio svoje ambiciozne ciljeve i u nedelju dana sa fabričke trake “izbacivao” 5 hiljada Teslinih modela 3S, umesto postignutih 3,5 hiljade, Masku je bila neophodna još jedna montažna fabrika koju je, u nedostatku vremena za izgradnju nove hale, smestio pod šator.

Maskov nesvakidašnji objekat podignut je u gradu Fremontu, u saveznoj američkoj državi Kaliforniji.

Prema nalazima do kojih je došla Ars Technica nekoliko šatora visokih 16m i dugačkih 46m aluminijumskim okvirima bilo je povezano u jedan. Ipak, neobična konstrukcija bi svoje mesto pod suncem mogla da ima tek šest meseci, ukoliko u međuvremenu ugovor o korišćenju šatora između Fremonta i Tesle ne bude bio produžen na još šest.

Ilon Mask poznat je kao ljubitelj društvene mreže Twitter, na kojoj se oglasio i povodom ovog projekta, tvitnuvši da je timu njegovog preduzeća bilo potrebno tri nedelje i minimalna sredstva za podizanje novog postrojenja za sklapanje automobila.

Čini se da je direktor Tesle posebno zadovoljan ekonomskim aspektom šatora kojeg je opisao kao “bolji od bilo koje druge fabričke hale koja košta milione dolara”, “udobniji” i “s odličnim pogledom na planine” – da bi potom konstatovao da nije siguran da su Tesli, pored ovog “slatkiša”, uopšte neophodne zgrade. Građevinske dozvole pokazale su da je podizanje ove strukture koštalo 2,8 miliona dolara.

Pojedini stručnjaci za auto-industriju, poput Dejva Salivana, smatraju da je najnovi poduhvat Ilona Maska sprint da profitira u trećoj četvrtini godine i ništa drugo do gotovo – potez očajnika.

Međutim, očajna vremena zahtevaju očajne mere, a Tesla se trenutno ne nalazi u najzavidnijem položaju na tržištu.

Kompanija je u martu najavila da će zbog neispravnih upravljačkih sistema povući iz prodaje 100 hiljada auta.  Iako je priznanje i ispravljanje greške uobičajen podvig kojim se demonstrira društvena odgovornost, on je istovremeno i težak udarac po džepu.

U junu je usledilo saopštenje o umanjenju radne snage za oko 9 odsto ili 3,600 radnika. Iako neprijatna, smanjivanje obima poslovanja je pojava s kojom se svakodnevno suočavaju i mala i velika, i nova i stara, preduzeća.

Kao da masovno povlačenje proizvoda i značajna otpuštanja nisu dovoljno oštar atak na reputaciju Tesle, u medije je dospela i vest da se automobil ove marke, čiji je vlasnik bio holivudski direktor, Majkl Moris, “iz čista mira” zapalio dok se vozio ulicama Los Anđelesa. Povrh svega, kompanija je odlužila da tuži bivšeg zaposlenog za sabotažu i prosleđivanje poverljivih dokumenata trećim stranama.

Da li će nesrećne okolnosti obuzdati Maskov preduzetnički duh?

Vizionar poput njega kojem je željena krajnja destinacija – Mars – deluje nezaustavljivo.*

Jelena Kozbašić

* Autorka teksta nije zaljubljena u Ilona Maska.

Akcija „Budi ekoodgovoran/na – odvajaj otpad“

 

Foto: Ekološki pokret „Bela breza“
Foto: Ekološki pokret „Bela breza“

Ekološki pokret „Bela breza“ iz Kruševca pozvao je sugrađane i sugrađanke da u svoja domaćinstva uvedu pravila selektovanja otpada na mestu nastanka.

Pored aktivista i aktivistkinja „Bele breze“ u akciju „Budi ekoodgovoran/na – odvajaj otpad“ uključili su se i učenici Hemijsko tehnološke škole iz Kruševca i zaposleni u kompaniji HCP, koja je donirala kante za odvojenje odlaganje otpada.

Na štandu udruženja koji je bio postavljen na Trgu kosovskih junaka građani i građanke mogli su da dobiju informativne flajere i bedževe, kao i da u odgovarajuće posude odlože lekove sa isteklim rokom upotrebe i istrošene baterije.

Akcija je izazvao je veliko interesovanje Kruševljanja ali i medija, a svoje štandove postavili su i Javno komunalno preduzeće i ustanova Apoteka Kruševac.

Uporedo sa uličnim aktivnostima, organizovane su i vršnjačke akcije u pet osnovnih i dve srednje škole u Kruševcu.

Akcija “Budi ekoodgovoran/na – odvajaj otpad“ realizovana je uz podršku programa CSOnnect koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Električni ”Up” i ”golf sedam” na sajmu “Energa 2018”

 

Foto: Energetika.ba
Foto: Energetika.ba

Vozi 100 kilometara za 1 KM” moto je kompanije ”Porsche BH” d.o.o. koja na ovogodišnjem sajmu energije, rudarstva, zaštite životne sredine i prateće industrije “Energa 2018” u Sarajevu predstavlja dva električna vozila.

”Up” i ”golf sedam”, potpuno električni, ove godine su dostupni posetiocima sajma, a vw e-mobility projekt manager Jasmin Lučkin Feni je kazao da se očekuje da ova vrsta automobila u BiH na popularnosti dobije posle 2020. godine.

– Iz VW su najavili da će tada napraviti revoluciju i izbaciti vozila koja su u potpunosti razvijena na novoj električnoj platformi koja će imati puno bolje performanse, rekao je Lučkin.

Navodi da će domet takvih vozila biti do 500 kilometara, i da će cenovno biti jednaki kao vozila s dizel motorima. Najavljuje da će u BiH doći veći broj takvih automobila, i da se do tada treba pripremiti.

Ističe da se treba raditi na otvaranju većeg broja punionica, promociji benefita električnih automobila i edukaciji.

– Struja kao energent je puno povoljniji u odnosu na fosilna goriva. S ovim vozilom se za jednu KM može preći 100 kilometara dok dizelu, po trenutnim cenama, treba više od deset KM, naglasio je Lučkin i dodao da je i održavanje znatno jeftinije od vozila s motorima s unutrašnjim sagorevanjem.

Smatra da je zakonska regulativa jedna od najvećih prepreka na bosansko- hercegovačkom tržištu, i da će nakon tog uređenja popularnost biti znatno veća.

”Porsche BH” je, naveo je Lučkin, spreman za dolazak većeg broja vozila i svaku priliku koriste za predstavljanje prednosti električnih vozila.

Izvor: Energetika.ba

Milisav Pajević

Održana obuka za energetske menadžere Zlatiborske oblasti

 

Foto: vrbas.net

Mreža dobre energije, opština Priboj i Regionalna razvojna agencija Zlatibor, organizovali su nedavno obuku za energetske menadžere Zlatiborske oblasti,  u prostoru Omladinskog centra Priboj.

Tema je bila Upotreba softverskih alata Ursa Građevinska fizika i Knaufterm u radu energetskih menadžera.

Obuka je osmišljena da polaznicima prenese bogato, radom stečeno, iskustvo predavača na poslovima opštinskog energetskog menadžmenta u opštini Vrbas i kao takva će obuhvatila je prikaz teoretske osnove, zatim upoznavanje sa softverskim alatima uz veći broj primera i praktične vežbe tokom trajanja obuke.

Nakon ranijih obuka u Priboju i Bajinoj Bašti, ovo je treća u nizu edukacija, koja za cilj imala podizanje kapaciteta opštinskih energetskih menadžera i osoba koje su u opštinama zadužene za energetiku i srodne poslove.

Milisav Pajević

Holandija ohrabruje biciklizam: Ministarstvo predložilo novčane naknade za bicikliste

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Holandsko Ministarstvo infrastrukture i upravljanja predložilo je novčanu naknadu za bicikliste koji na posao putuju na dva točka, prenosi „Frans 24“.

„Izađimo iz automobila i sednimo na bicikle. Cilj nam je pridobijemo još 200.000 ljudi koji će na biciklima napravili tri milijarde kilometara više“, objavila je Stientje van Veldhoven, zamenica ministarke infrastrukture.

Prema tom predlogu svaki građanin koji na posao ide biciklom mogao bi dobiti od 19 centi po kilometru.

Holanđani razmišljaju i o subvencijama za kupovinu bicikla u dogovoru sa preduzećima, a predviđeli su i dodatnih 100 miliona evra za povećanje broja biciklističkih staza i parkirališta za bicikle.

U Holandiji 17 miliona stanovnika poseduje 22 miliona bicikala.

S obzirom na to da više od polovine stanovnika živi 15 kilometara od posla, vlasti su uverene da bi se taj put lakše prelazio biciklima.

Izvor: RTS

Upravljanjem energijom u industriji moguće uštede

 

Foto: Energetika.ba
Foto: Energetika.ba

Konferencijski deo ovogodišnjeg sajma „Energa 2018“ privukao je veliko interesovanje učesnika, kojih je više od 200, ali i brojnih izlagača, posetilaca i predstavnika medija koji u tri konferencijska dana imaju priliku čuti brojne relevantne sagovornike iz oblasti koje su tretirane u sklopu deset sesija i panel diskusija.

Drugog konferencijskog dana oblast energetske efikasnosti je dominirala i odnosila na potencijale za poboljšanje energetske i resursne efikasnosti u industriji, u okviru koje su prezentovana iskustva predstavnika Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Privredne/gospodarske komore FBiH i RS, GIZ-a – Nemačke organizacije za tehničku saradnju koja u BiH implementira brojne projekte energetske efikasnosti, te dve firme iz BiH i Slovenije koje realizuju projekte energetske efikasnosti u privrednim subjektima.

Ispravnim pristupom upravljanju energijom u industriji moguće je ostvariti značajne uštede, koje se najčešće manifestuju kroz uštedu energije.

Prvi ozbiljniji projekti u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini započeti su još 2003. godine, ali kako je rečeno, od tada nije mnogo učinjeno.

– Mi u okviru EU direktiva o energetske efikasnosti, koju smo obavezni primenjivati, imamo obavezu pomoći industriji u oblasti energetske efikasnosti. Naglašavam reč pomagati, jer industrija to ne može sama, zbog mnoštva organizacionih, tehničkih i ekonomskih razloga, čak i u situacijama kada privrednici žele i znaju kako bi poboljšali energetsku efikasnost u svojim društvima. Mogli smo čuti najavu usvajanja potpunijeg zakonskog okvira a koji sam po sebi neće biti dovoljan, pa je na svima nama koji smo na neki način vezani za ovu oblast da razvijemo različite mehanizme pomoći, rekla je prof. dr. Sanda Midžić Kurtagić, nacionalna koordinatorka UNIDO NCPP BH programa i moderatorka sesije.

Pomoć bosansko- hercegovačkoj industriji u poboljšanju energetske i resursne efikasnosti se ogleda u finansijskoj, savetodavnoj i stručnoj pomoći u jačanju njihovih tehničkih kapaciteta, što je osnovni preduslov za iskorak u ovoj oblasti istaknuto je na sesiji u okviru Konferencije „Energa 2018“, koja je kako su istakli učesnici, tek jedna od prvih ozbiljnih aktivnosti u BiH kada je ova tema u pitanju.

Poslednjeg sajamskog dana, danas, u okviru Konferencije planirane su tri sesije – prva će govoriti o stanju i perspektivama električnih automobila u BiH, druga o materijalima ekološke budućnosti i treća koju organizuje Privredna/gospodarska komora BiH, a u okviru koje će biti prezentovane četiri teme.

Projekat “Energa 2018” se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrijeFederalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma, Vlade KS, Ministarstva privrede KS. Partneri su Vanjskotrgovinska komora BiH, Privredna komora FBiH, dok su sponzori Ured specijalnog predstavnika EU u BiH, BH-Gas, Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u FBiH, UNDP i USAID, saopšteno je Press-tim “Energe 2018”.

Sajam i konferencija se završavaju danas dodelom priznanja.

Milisav Pajević

Prijava protiv N.N. lica zbog postrojenja za prečišćavanje vode u Zrenjaninu

Foto: wikipedia.org
Foto: wikipedia.org

Predstavnici građanske incijative “Zajedno za vodu” podneli su juče prijavu protiv N.N. lica pred osnovnim sudom u Zrenjaninu, zbog postrojenja za prečišćavanje vode koje ne radi ni godinu dana nakon izgradnje.
Oni traže odgovornost zbog zloupotrebe položaja odgovornog lica, zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom i zloupotreba službenog položaja.

U krivičnoj prijavi, između ostalog, navedeno je da je prilikom testiranja voda puštana u mrežu bez angažovanja Zavoda za zaštitu zdravlja i referentnih laboratorija, koje bi učestalo uzimale uzorke i radile hemijsku analizu uz prethodno obaveštenje građanstvu da ne koriste vodu dok uzorkovanje traje.
– Grad Zrenjanin je doveden u bezizlaznu situaciju izgradnjom postrojenja za prečišćavanje vode. Ugovor je očigledno nezakonit i pitanje je da li je uopšte mogao biti zaključen. Nismo se okupili da bismo smenjivali neke ljude, nego da bismo našli rešenje za postrojenje za prečišćavanje vode. Verujemo da ima više nego dovoljno dokaza da postupak otpočne, ali naravno, nećemo da prejudiciramo šta će tužilaštvo da uradi, rekao je koordinator inicijative Dušan Kokot.
Sa druge strane, zrenjaninski gradonačelnik danas je izjavio da ne može da licitira o datumu kada će Zrenjaninci imati ispravnu pijaću vodu iz gradskog vodovoda. On je najavio još jedan sastanak sa predstavnicima Vlade Srbije, nakon čega bi počeo probni rad postrojenja.
Vlada Republike Srbije koordinira slučaj i verovatno ćemo vrlo brzo znati koliko će to koštati i ko će platiti. Koliko mi je poznato, u ovom trenutku investitor radi pripreme i ubrzo se očekuje probni rad postrojenja za prečišćavanje vode, rekao je danas novinarima zrenjaninski gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić.

Postrojenje prečistača izgrađeno je prošlog juna, kada su počele pripreme za njegovo puštanje u rad ali do danas nije proradilo. Kao investicija privatnog konzorcijuma, postrojenje se našlo u zakonskom vakuumu jer su propisi promenjeni, a domaće zakonodavstvo ne dozvoljava proizvodnju i distribuciju vode privatnima firmama.

Izvor: DANAS

Milisav Pajević

Ugrađeno više od hiljadu sistema za grejanje na pelet i briket širom Crne Gore

 

Tokom tri faze realizacije programa Energy Wood, koji u kontinuitetu sprovodi Ministarstvo ekonomije, ukupno je ugrađeno oko 1,01 hiljada sistema za grejanje na moderne oblike biomase – pelet i briket.

Generalni direktor za energetsku efikasnost u Ministarstvu Marko Radulović kazao je agenciji Mina-business da je samo u trećoj fazi programa, koja je realizovana od oktobra prošle do maja ove godine, odobreno oko 235 beskamatnih kredita.

– U prethodne dve faze ovog programa ugrađeno je ukupno 775 sistema za grejanje na pelet i briket širom Crne Gore. To znači da je ukupan broj ugrađenih sistema od početka sprovođenja ovog programa, 2013. godine premašilo hiljadu, čime smo više nego zadovoljni, rekao je Radulović.

To, kako je dodao, pokazuje da se svjest građana o efektima primene mera energetske efikasnosti značajno povećava.

–  Građani postaju svesniji da upotrebom energetski efikasnih tehnologija, koji su pritom i ekološki prihvatljivije, mogu da ostvare uštede, u značajnoj meri povećaju komfor i daju značajan doprinos smanjenju efekata staklene bašte, naveo je Radulović.

On je podsetio da su građani u okviru programa Energy Wood imali priliku da pod povoljnim uslovima zamene stare sisteme grijanja modernim efikasnim tehnologijama, koje imaju manje operativne troškove i značajno manji negativan uticaj na životnu sredinu.

– Program je omogućavao apliciranje za beskamatne kredite u iznosu do 3,5 hiljada evra, sa periodom otplate do pet godina, za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje, odnosno peći i kotlova na pelet i briket. Ministarstvo ekonomije je za realizaciju treće faze programa obezbedilo 85 hiljada evra i skoro čitav iznos je utrošen, objasnio je Radulović.

S obzirom na izuzetno interesovanje građana tokom sve tri faze projekta, kao i ostvarene rezultate, Radulović je najavio da Ministarstvo ekonomije planira nastavak ovog programa.

– U toku su neophodne pripremne aktivnosti kako bismo do kraja ove godine krenuli u realizaciju i četvrte faze programa. Svesni smo da ovakvi podsticajni projekti ne samo da promovišu upotrebu obnovljivih izvora na strani potrošnje, već i omogućavaju građanima da što jeftinije, jednostavnije i lakše nabave i koriste ove vrste modernih energetskih sistema, kazao je Radulović.

Pored obezbeđivanja povoljnih beskamatnih kredita za građane za ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase, ciljevi programa Energy Wood bili su postizanje ekonomskih i energetskih ušteda kroz uvođenje visoko-efikasnih tehnologija, doprinos smanjenju emisija štetnih gasova kroz korišćenje energenata koji imaju manje štetan uticaj na životnu sredinu, stvaranje tržišta za veću upotrebu sistema za grejanje na moderne oblike biomase.

Milisav Pajević