Home Blog Page 1059

Počela sanacija narušenih brana i nasipa na Ulcinjskoj solani

 

Foto: Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore

Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore nabavilo je bager i počelo sanaciju narušenih brana i nasipa na Ulcinjskoj solani.

Radovi su, kako su kazali, neophodni radi obezbeđivanja neophodnih uslova za regulaciju vode koja je značajna za održavanje osetljivog ekosistema na Solani.

Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore u skladu sa mogućnostima i godišnjim Programom rada za Solanu, te smernicama resornog ministarstva, realizuje ključne aktivnosti u cilju održavanja osetljivog ekosistema Ulcinjske solane.

U tom pravcu, između ostalog, ovih dana započeli su terenski radovi, uz korišćenje bagera, kako bi se unapredilo stanje narušenih nasipa i brana kojima se, inače, obezbeđuje protok vode i održavanje vodnog sistema na Ulcinjskoj solani“, kazao je direktor Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica.

On dodaje da je planirano da se unapredi stanje nasipa.

– Između “Jezera”, odnosno dva nasipa po oko 700 metara, potom nasipa između “Stojskih bazena” i “Jezera'” počev od 25. profila i 47. profila. Na ovom potezu od 2.200 metara, potrebno je sanirati stari nasip i uraditi novi od oko 700 metara. Postoje i ostale pozicije koje je potrebno urediti, posebno u “Kneti” koje su velike dužine i koje je teško izvesti malim bagerom, kazao je Elvir Klica.

Milisav Pajević

Naučnici napravili mapu opasnosti od zmija

Foto-ilustracija: Pixabay

Švajcarski, britanski i američki naučnici sastavili su mapu opasnosti od zmija, uzimajući u obzir rizik od ujeda otrovnice i mogućnost pristupa medicinskoj pomoći.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kao najopasnija područja navedeni su delovi južne Azije, centralne i zapadne Afrike, Južne i Centralne Amerike, kao i Okeanije, preneo je TASS.

Da bi se utvrdilo koji je od tih regiona najranjiviji s tačke mogućnosti medicinske pomoći, naučnici su uporedili faktore rizika. U obzir su uzete lokacije staništa svih 278 vrsta zmija otrovnica registrovanih u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, kao i tri kriterijuma ranjivosti vreme potrebno da se stigne do odredjenog područja, kvalitet medicinskih usluga i sposobnost lekara da pruže potrebnu pomoć.

– Zahvaljujući tome smo napravili tri mape, i mogli da izdvojimo vruće tačke po tri kriterijuma i odredimo područja gde su ljudi u najvećoj opasnosti – rekao je specijalista Instituta za životnu sredinu pri Ženevskom univerzitetu Nikola Rej.

Prva mapa prikazuje razne vrste otrovnica koje borave u ovom ili onom delu sveta. Druga pokazuje vreme potrebno da se stigne do najbližeg grada s medicinskom infrastrukturom, dok treća prikazuje opasne zabačene krajeve sa slabim nivoom medicinske pomoći.

Navedeno je da mape mogu poslužiti lokalnom stanovništvu ili turistima i dati im potrebne podatke da ukažu najefikasniju moguću pomoć onima koje ujede zmija.

Naučnici tvrde da verovatnoća ujeda zmije zavisi od mnogo okolnosti. Iako najopasnije zmije žive u Australiji, broj ujeda u toj zemlji je mali jer zmije žive daleko od naseljenih mesta. Najveći broj “ranjivih zona” se nalazi u centralnoj Africi i Aziji.

Univerzitet navodi da taj naučni rad može pomoći efikasnijoj zaštiti ljudi od opasnosti od otrovnih gmizavaca.

Prema podacima, svake godine u svetu od ujeda zmija umre oko 125.000 ljudi, dok 400.000 onih koji ujed prežive imaju ozbiljne zdravstvene probleme.

Ipak, dodaje se da su ti podaci samo “vrh ledenog brega”, jer dolaze skoro isključivo iz bolničkih registara, a najveći broj žrtava ne dolazi do medicinskih centara i ne ulazi u statistiku.

Izvor: Zelena Srbija

Otvorena izložba „Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“

 

Foto: Istraživačka stanice Petnica
Foto: Istraživačka stanice Petnica

Ambasador Francuske Njegova Ekselencija Frederik Mondoloni posetio je juče Istraživačku stanicu Petnica. Tom priliko održao je predavanje o klimatskim promenama i otvorio izložbu „Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“

– Drago mi je da sam posetio ovaj poseban centar za mlade koji vole nauku. Sve ono što sam video me je impresioniralo. U Francuskoj nemamo ovakvu instituciju, ali mi je drago da našim aktivnostima možemo da podržimo Petnicu. Vrlo je važno raditi sa mladima na razumevanju klimatskih promena, ekologije i nauke uopšte. Ovo što Petnica radi je posebno.”, rekao je ambasador Francuske Frederik Mondoloni.

Projekat „Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“ treba da probudi svest o problemu klimatskih promena kod građana Srbije i da  promoviše jednostavna rešenja koja svako od nas na svom nivou može da primeni i da se na svoj način bori protiv klimatskih promena.

Ambasador Mondoloni je govorio o Pariskom klimatskom sporazumu, o tome šta on donosi u borbi protiv globalnog zagrevanja, i obavezama svih država. Objasnio je kako je borba protiv klimatskih promena proces koji je prvo bio tema samo za naučnike, da bi se njom zatim počele baviti i diplomate i državnici, a sada je na redu da se svi građani širom planete potrude da se efekat klimatskih promena umanji.

– “Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena! je projekat koji je osmislio i sproveo Francuski institut u Srbiji i Ambasada Francuske u Srbiji zajedno sa lstraživačkom stanicom Petnica. Ova tema je u Petnici prisutna već duži niz godina i mi je predstavljao učesnicima svih naših programa, jer je ona interdisciplinarna sama po sebi, ali i zato što svi polaznici treba da budu upoznati sa ovom aktuelnom temom koja se tiče celog čovečanstva”, kaže programski direktor Istraživačke stanice Petnica Nikola Božić.

Istraživačka stanice Petnica od 1982. godine organizuje obrazovne programe za motivisane i zainteresovane učenike i studente u oblasti astronomije, fizike, elektronike, računarstva, matematike, biologije, ekologije, hemije, geologije, medicine, lingvistike, istorije, psihologije, antropologije, sociologije, arheologije i dizajna. Kroz programe ISP do sada je prošlo 50.000 učesnika.

Milisav Pajević

Mladi ujedinjeni u borbi za zaštitu Velikog ratnog ostrva

Izvor: facebook.com/bgomladina
Izvor: facebook.com/bgomladina

Leto u Srbiji je poznato kao festivalska sezona. Svake godine pojavi se nekolicina novih i sjajno osmišljenih festivala. Nakon što je iz fokusa izašao najpoznatiji srpski festival EXIT, koji je ove godine pokazao neke dobre primere ekološke svesti po socijalnim mrežama počinje da se govori o jednom novom festivalu, ali u mnogo manje pozitivnom smislu.

Najavljeni festival „Belgreat“ je novitet među domaćim festivalima. Ovaj muzički festival poziva ljude da iskuse leto u Beogradu na drugačiji način a ono što ga izdvaja od gomile drugih muzičkih festivala je njegova lokacija. Planirano mesto održavanja festivala je Veliko ratno ostrvo, rezervat prirode u Beogradu.

Ova lokacija se u svetu vodi kao IBA (Bird important area), tj. lokacija koja je od velike važnosti za populaciju ptica.
Ovo nije prvi put da se ovako nešto dozvoljava. Prošlo je 15 godina od održavanja festivala „Echo“ protiv kojeg su ljubitelji prirode digli glas ali bezuspešno. Ono što je sporno kod festivala „Belgreat“ jeste kako su nadležne institucije koje bi trebalo da štite životnu sredinu dozvolile održavanje festivala.

Buka je jedan od velikih zagađivača okoline, pored toga što ima štetan uticaj na čoveka ima izuzetno negativan efekat na životinje koje svoje okolnosti ne mogu racionalizovati i nemaju kapacitet da razumeju izvor i uzrok buke. Uzimajući u obzir da životinje koriste zvukove kako bi komunicirale, orijentisale se i locirale predatore ili plen veoma su podložne negativnim efektima buke. Ptice su naročito ugrožene jer buka dovodi do raznih fizioloških poremećaja, stresa, problema u komunikaciji, obeležavanju teritorije, razmnožavanju itd.

Zaštićeno prirodno dobro Veliko ratno ostrvo je predeo izuzetnih odlika i sastoji se od dve rečne ade, Velikog i Malog ratnog ostrva. Prirodno dobro je zaštićeno 2005. godine i podrazumeva svaku površinu tla Velikog i Malog Ratnog ostrva koje se pri najnižem stanju vodostaja nalazi iznad nivoa reke.

Prema zakonu o zaštiti prirode Republike Srbije utvrđene su tri zone sa različitim režimima zaptite. One su:

Zona zaštite prirode- režim zaštite I stepena koji ima karakter specijalnog rezervata prirode; Režim zaštite I stepena podrazume zabranu korišćenja prirodnih resursa i izgradnju objekata a radove i aktivnosti ograničava isključivo na naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa. Prema ovom režimu dozvoljene su kontrolisane posete isključivo u obrazovne rekreativne i opštekulturne svrhe.

Zona rekreacije- režim zaštite II stepena;

Zona turizma- režim zaštite III stepena.

Režim zaštitne zone zaštićenog područja zabranjuje i ograničava radove i aktivnosti za koje se (u postpuku uzvređeni zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati značajan nepovoljan uticaj na biološku raznovrsnost.

Na Ratnom ostrvu i oko njega mogu se sresti 185 vrsta ptica, svrstanih u 45 familija i 17 redova. Na Velikom ratnom ostrvu 77 vrsta ptica se gnezdi od koji su 52 stanarice a 25 selice. Rezultati istraživanja pokazuju da ovaj prostor predstavlja tačku najvećeg biodiverziteta na teritoriji grada Beograda kada je reč o ornitofauni. Na Dunavu uz ostrvo u zimskom periodu neke severne vrste ptica močvarnica zimuju i to je jedina prilika da se neke od ovih vrsta mogu videti u Srbiji. Veliko ratno ostrvo okruženo Savom i Dunavom omogućava boravak ptica tokom cele godine. Rečni tokovi predstavljaju puteve kojim ptice migriraju. Zimi ostaju nezamrznuti i predstavljaju pribežište za boravak u nepovoljnom periodu godine.

Srećom ekološka svest i savest mladih u Srbiji se iz dana u dan sve više budi i oni su odlučili da stanu na put ovom ugrožavanju ptica i budu njihov glas. Neformalna grupa se organizovala preko socijalnih mreža i sinoć je održan prvi sastanak na kome je odlučeno koje mere i aktivnosti dalje treba preduzeti.

Ako i vi želite da se priključite borbi protiv kršenja propisa koji su tu da zaštite našu životnu sredinu zapratite stranicu na Fejsbuku www.facebook.com/bgomladina/ i pitajte njene članove kako možete pomoći.

Milan Zlatanović

Otvoren foto konkurs „Srbija kroz eko objektiv“

 

Foto: Ekostar pak
Foto: Ekostar pak

Ekostar Pak objavljuje foto konkurs pod nazivom „Srbija kroz eko objektiv“ za autorske fotografije životne sredine i prirodnih vrednosti u Republici Srbiji.

– Želja nam je da putem fotografija pokažemo lepote naše zemlje i promovišemo odgovoran odnos prema njima, navodi se u saopštenju Ekostar Paka.

Napravite fotografiju i pošaljite je na adresu ekostarpak@gmail.com sa podacima: ime i prezime autora i opis lokacije na kojoj je fotografija napravljena

Na konkursu mogu učestvovati svi građani i građanke Republike Srbije stariji i starije od 18 godina.

Autorska prava materijala sa kojim aplicirate ostaju u vlasništvu učesnika konkursa. Organizator nagradnog konkursa zadržava pravo da koristi pristigli materijal u promotivnim aktivnostima uz potpis autora. Veličina duže stranice prihvatljivih digitalnih fotografija ne može biti manja od 3.000 piksela.

Tip datoteke može biti samo jpg ili png. Maksimalna veličina datoteke ne sme preći 20MB. Fotografije ne smeju da sadrže potpis autora, bilo kakvu imitaciju vodenog žiga ili naknadno unetog teksta preko fotografije. Jedan autor može učestvovati sa najviše pet fotografija.

Konkurs „Srbija kroz eko objektiv“ ima tri nagrade u jednakom iznosu od 100 evra.

Ekostar Pak nagradiće dve najbolje fotografije po izboru korisnika društvenih mreža – Facebook i Instagram, odnosno dodeliti po jednu nagradu za fotografiju sa najviše lajkova na svakoj od navedenih društvenih mreža. Sve fotografije koje se šalju na e-mail adresu biće objavljene na nalozima Ekostar Pak a lajkovi će se sakupljati od 6. do 15. avgusta.

Posebna, treća nagrada će biti dodeljena fotografiji po izboru organizatora konkursa.

Pomenute novčane nagrade obezbediće Ekostar Pak. Svi autori će biti obavešteni o rezultatima konkursa putem e-mail adrese do 16. avgusta. Pitanja u vezi nagradnog konkursa, budite slobodni da postavite organizatoru putem društvenih mreža ili na adresu: ekostarpak@gmail.com.

Glasanje za fotografije na društvenim mrežama je od 6. do 15. avgusta, a izbor nagrađenih fotografija biće 16. avgusta ove godine.

Milisav Pajević

Poboljšanje energetske efikasnosti prioritet Beograda

SONY DSC
Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Grad Beograd kao najveći proizvođač i potrošač energije još uvek veoma utiče na kvalitet vazduha, vode i zemljišta, pa je stoga zaštita životne sredine i ublažavanje klimatskih promena veoma važan cilj, rečeno je na sastanku Sektorske radne grupe za sektor energetike u organizaciji Ministarstva za evropske integracije u Hotelu Metropol.

Prema rečima Dragana Vukovića iz Sekretarijata za energetiku, ovaj sektor pokriva električnu i toplotnu energiju, ugalj, naftu, gas energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i sektor rudarstva.

– Oblasti intervencije u ovom delu jasno odražavaju prioritete postavljene u Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2030. godine. Srbija, a samim time i grad Beograd su se obavezali na ispunjenje ciljnih vrednosti u vezi sa uštedom energije i korišćenjem obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije i njihovo ostvarenje je jasan kriterijum za prioritete, rekao je Vuković.

Kako je precizirao, jasno su utvrđena i postavljena četiri specifična cilja. To su integracija sa energetskim tržištem EU i poboljšana sigrnost snabdevanja, poboljšana energetska efikasnost u proizvodnji, distribuciji i potrošnji energije, podrška preusmeravanju na obnovljive izvore energije i smanjeno zagađenje od klimatskih promena u vezi sa proizvodnjom, snabdevanjem, prenosom i distribucijom energije.

Milisav Pajević

Obeleženo sto godina pošumljavanja u Valjevu

Foto: JP "Srbijašume"
Foto: JP “Srbijašume”

Na Maglešu – Šumska uprava “Valjevo” – Šumsko gazdanistvo “Boranja” – Loznica nedavno je obeležena stogodišnjica pošumljavanja i stoosamnaest godina postojanja Šumske uprave “Valjevo”.

Od 1900. godine, pa do današnjih dana na području ŠG “Boranja” pošumljeno je oko 6.000 hektara.

U poslednjih 10 godina zasađeno je 900.000 sadnica, odnosno pošumljeno 722 hektara.

Za 2018. godinu planirana je sadnja 266.000 sadnica, sa kojima će biti pošumljeno 134 hektara.

Šumska uprava “Valjevo”  počela je sa radom 27. juna 1900. godine, a iste godine i Šumska uprava “Loznica”.

Milisav Pajević

Nuklearna nesreća odražena na vino: Merlot sa voćnom aromom i – tragovima radioaktivnih čestica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači Univerziteta u Bordou, u Francuskoj, u kalifornijskim vinima pronašli su tragove radioaktivnih materija koje su proizvod katastrofe u nuklearnoj elektrani Fukušima, u Japanu. Francuzi su merili nivoe visoko rastvorljivog cezijumovog izotopa, cezijum-137, u atmosferi, prateći njegovu koncentraciju u vinima različitog porekla i godine berbe.

Naučno istraživanje obelodanilo je da je količina ove supstance u vinu, pa tako i u atmosferi, uvećana kao posledica incidenta na reaktoru u Fukušimi. Veći nivoi cezijuma-137 otkriveni su u crvenim vinima u odnosu na njihove svetlije ekvivalente poput rozea.

Ipak, nema razloga da, zabrinuti po zdravlje, prestanemo da uživamo u svom (čitajte: mom) omiljenom piću.

Naučnici iz Francuske skrenuli su pažnju da su koncentracije radioaktivnih čestica suviše slabe da bi nam predstavljale zdravstvenu pretnju. Zanemarljiva količina cezijuma-137 prisutna je u vinima od 1952. godine zbog testiranja nuklearnih oružja.

Jelena Kozbašić

 

Vrhovni sud Nemačke “odblokirao” izgradnju gasovoda “Severni tok 2”

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

 

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

Vrhovni sud Nemačke odbacio je zahtev organizacije za zaštitu prirodeNaturšucbund Dojčland” da se blokira izgradnja gasovodaSeverni tok 2“, kojim će se ruski gas prebacivati u Nemačku ispod Baltičkog mora.

Projekat “Severni tok 2” predstavljaće dodatak na postojeći rusko- nemački gasovod.

GasovodomSeverni tok 2” biće povećana količina prirodnog gasa koji će Rusija isporučivati centralnoj Evropi.

Nekoliko zemalja istočne Evrope usprotivilo se planu, kao i Sjedinjene Američke Države (SAD).

Organizacija “Naturšucbund Dojčland” podnela je tužbu saveznom ustavnom sudu nakon što je nižestepeni sud odbacio zahtev da se blokira gradanja gasovoda u nemačkim vodama.

Vrhovni sud Nemaćke je saopštio da je odbacio zahtev jer smatra da organizacija nije dovoljno ni adekvatno objasnila i obrazložila svoj stav.

Milisav Pajević

Izvor: BLIC

Herceg Novi u problemu zbog deponije

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog odlaganja komunalnog, neopasnog i građevinskog otpada na lokaciji Tisove grede, stanovništvo i njihova imanja na Ublima, u hercegnovskom zaleđu, ozbiljno su ugroženi, budući da su incidenti, pojava dima iI vatre, na  deponiji skoro svakodnevni.

Zagađen vazduh, otrovni dim i pepeo guše nekolikio porodica na Ublima, ugrožavaju useve, prenosi Radio Jadran.

Opština Herceg Novi još nema drugo rešenje za odlaganje otpada, očekuje zakazivanje ročišta u Upravnom sudu. Tužila je resorno Ministarstvo koje je obustavilo izdavanje nove građevinske dozvole za obližnju sanitarnu deponiju Duboki do.

Odlukom o određivanju lokacije za privremeno skladištenje komunalnog otpada i Odlukom o određivanju lokacije za odlaganje neopasnog i građevinskog otpada, Tisove grede mogu se koristiti do 1. januara 2020. godine, odnosno do izgradnje nove sanitarne deponije.

Potpredsednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović, Radiju Jadran je kazala da za izgradnju deponije postoji sva planska i tehnička dokumentacija.

Opština Herceg Novi je pokrenula postupak pred Upravnim sudom, koji i pored urgencija nije zakazao ročište po ovom predmetu.

Posebno je zabrinjavajuće što je Vlada Crne Gore na jednoj od skorašnjih sednica donijela Odluku o izmenama državnog Plana upravljanja komunalnim otpadom, kojim je smanjen broj centara za obradu otpada, te će po njima Opština Herceg Novi svoj otpad morati da odvozi na lokaciju Možura koja je projektovana za opštine Bar i Ulcinj.

Milisav Pajević

Javni poziv za izbor strateškog investitora za Rudarsko- topioničarski basen Bor

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo privrede Republike Srbije objavilo je u dnevnom listu Politika javni poziv za izbor strateškog investitora za Rudarsko- topioničarski basen Bor.

Pravo na podnošenje prijave imaju strateški partneri koji se poslednjih deset godina u kontinuitetu bave eksploatacijom bakra i ostalih obojenih i plemenitih metala sa prihodom od najmanje pola milijarde americkih dolara u protekloj godini.

Za privatizacionu dokumentaciju mora se uplatiti naknada od deset hiljada američkih dolara.

Strateški partner koji novčanom dokapitalizacijom od najmanje 350 miliona dolara postaje vlasnik udela u RTB-u Bor, prema uslovima, možže biti domaće ili strano pravno lice, ali i konzorcijum nastao udruživanjem domaćih i/ili stranih lica radi strateškog partnerstva.

Rok za podnošenje prijava Ministarstvu privrede je 20. avgust, a preduslov za njihovo razmatranje je uplata depozita ili dostavljanje bankarske garancije od milion dolara.

Milisav Pajević

Počela rekonstrukcija pijace u Kikindi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Kikindi je počela kompletna rekonstrukcija pijace, tačnije izgradnja pratećih objekata i uređenju pijačnog prostora. Realizacija projekta odvijaće se fazno, a kako se procenjuje, radovi bi trebalo da budu završeni u narednih godinu dana.

Do tada će i prodavci i kupci morati da budu strpljivi. Naime, radovi na izgradnji objekata i uređenju pijačnog prostora u Kikindi podrazumevali su, pre svega izmeštanje pijačnih tezgi na prostor platoa ispred same pijace.

Realizacija projekta izgradnje i uređenje pijačnog prostora u Kikindi odvijaće se fazno, a kako se procenjuje, svi radovi bi trebali da budu završeni u narednih godinu dana. Ipak, nadležni rok nisu precizirali. Za prvu fazu radova, koja je u toku, izdvojeno je 32 miliona dinara.

– Pijaca se gradi iz tri faze. Radovi u okviru prve faze su u toku , a podrazumevaju rušenje dva stara objekta i izgradnja novog objekta. Potom se prelazi na drugu fazu. Planirani radovi obezbediće da pijaca u Kikindi bude moderan, zatvoren objekat koji ispunjava sve standarde – izjavio je Nikola Vojnović, rukovodilac Služe pijačnih usluga.

Izvor: eKapija

Utvrđen Nacrt Prostornog plana posebne namene NP „Skadarsko jezero”

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore juče je na održanoj 86. sednici je razmotrila i utvrdila Nacrt Prostornog plana posebne namene Nacionalnog parka „Skadarsko jezero” sa Programom održavanja Javne rasprave.

Osnovni cilj izrade Plana je da se revizijom aktuelnog planskog dokumenta za NP “Skadarsko jezero”, u smislu njegovog usklađivanja sa aktuelnim propisima i standardima i opredeljenjima Prostornog plana Crne Gore, stvore formalne i planske pretpostavke za osmišljen razvoj, organizaciju i uređenje prostora Skadarskog jezera, u skladu sa osnovnim razvojnim opredeljenjima i principima održivog razvoja.

Plan treba da definiše osnovni koncept namene prostora, ranga centara i infrastrukturne opremljenosti koji će omogućiti zaštitu i valorizaciju prirodnih potencijala u funkciji održivog razvoja.

U tom smislu, poseban značaj ima plansko povezivanje predmetnog prostora sa centrima neposrednog okruženja.

Pored ostalog, Plan sadrži detaljne razrade za pojedine zone i lokalitete, čime se obezbeđuju preduslovi za realizaciju investicionih projekata i uređenje prostora na lokacijama koje zahtevaju trajne promene u prostoru.

Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namene NP „Skadarsko jezero” trajaće 20 dana.

Milisav Pajević

Unapređenje tehničkih kapaciteta domaćinstava u ruralnim područjima

 

Foto: PRRR
Foto: PRRR

Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja objavila je drugi javni poziv za dodelu finansijskih sredstava za unapređenje tehničkih kapaciteta domaćinstava u ruralnim područjima na teritoriji Šumadijskog i Kolubarskog upravnog okruga koja se bave seoskim turizmom.

Radi se o delu projekta „Unapređenje ekonomskog i društvenog položaja žena u ruralnim područjima Šumadijskog i Kolubarskog okruga“ koji se realizije u okviru programa „Podrška ruralnom i regionalnom razvoju u Republici Srbiji“.

Poziv je otvoren 19. jula, a krajnji rok za dostavu prijava je 8. avgust ove godine do 12 časova.

Detaljne informacije o pozivu ovde.

Milisav Pajević

 

Povećane novčane kazne za nepropisno odlaganje otpada u Šapcu

 

Foto: Jovan Kocevski
Foto: Jovan Kocevski

Odlukom Skupštine grada Šapca, povećane su novčane kazne za nepropisno odlaganje otpada.

Za građane kazne su do 25.000, za privredu do 150.000 dinara.

U prošlom mesecu, petoro Šapčana kažnjeno je zbog odlaganja smeća na mestima koja nisu predviđena za to. Izmenjena odluka o povećanim kaznama počela je da se primenjuje.

Nenad Ilić, šef prve područne organizacione jedinice Komunalne policije Šabac u izjavi za RTS kaže da su pre svega povećanje kazne za fizička lica na 25 hiljada dinara, zatim za preduzetnike na 75 hiljada dinara, i za pravna lica na 150 hiljada dinara.

Prema zvaničnim podacima, u Šapcu i okolini postoji oko 120 divljih deponija.

U rešavanje ovog problema uključile su se brojne organizacije i pojedinci, koji veruju da će povećanje kazni uticati na promenu loših navika, i doprineti smanjenju broja deponija.

Milisav Pajević

Politički forum na visokom nivou o održivom razvoju u Njujorku

 

Foto: Kabinet ministarske bez portfelja
Foto: Kabinet ministarske bez portfelja

Ministarka bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović, koja je i predsednik Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine, prisustvovala je sastanku Političkog foruma na visokom nivou o održivom razvoju u Njujorku.

Tema ovogodišnjeg trodnevnog ministarskog sastanka, koji je održan od 16. do 18. jula, jeste „Transformacija ka održivim i otpornim društvima“, a 47 država članica UN predstavilo je svoje dobrovoljne nacionalne izveštaje u vezi sa napretkom ostvarivanja ciljeva održivog razvoja.

Srbija se prijavila za predstavljanje Dobrovoljnog nacionalnog izveštaja za 2019. godinu, kada će tema rasprave biti nejednakost.

Ovogodišnje zasedanje foruma predstavlja vrlo važan segment u daljem razvoju i unapređenju aktivnosti u oblasti ispunjavanja ciljeva iz Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

Zvaničnici su ukazali na brojne izazove u implementaciji sa kojima se suočavaju države u različitim delovima sveta, posebno one najmanje razvijene, te naglasili potrebu neophodne političke posvećenosti, partnerstva sa javnim i privatnim sektorom, civilnim društvom i akademijom, ali i neophodnost većih investicija u nauku, tehnologije i inovacije.

Istupajući u generalnoj debati, Đukić Dejanović je istakla da Srbija pridaje izrazitu važnost implementaciji svih ciljeva održivog razvoja, i ukazala na značaj rada Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN za održivi razvoj, uz poseban fokus na sve preduzete, ali i planirane aktivnosti u ovoj oblasti.

Ona je najavila da će Srbija biti domaćin Subregionalne konferencije o promociji napretka zemalja u regionu u vezi sa sprovođenjem ciljeva održivog razvoja, koja će se održati 13. i 14. septembra u Beogradu.

Pripremne aktivnosti u vezi sa organizacijom konferencije su pri kraju i sprovode se u saradnji sa timom Ujedinjenih nacija u Srbiji, istakla je Đukić Dejanović i dodala da je osnovni cilj konferencije usmeren na to da zemlje predstave dosadašnje pomake i da razmene iskustva i primere dobre prakse u primeni ciljeva održivog razvoja na regionalnom nivou.
Konferencija će uslediti nakon MAPS misije, čiji će zadatak biti prioritizacija ciljeva održivog razvoja, koji će biti temelj za donošenje Nacionalnog programa za održivi razvoj.

Na marginama Političkog foruma, Đukić Dejanović je kao jedan od glavnih panelista učestvovala na skupu pod nazivom “Ubrzanje implementacije ciljeva održivog razvoja i proces evrointegracija na primeru Albanije, Crne Gore i Srbije”, u organizaciji stalnih misija Albanije i Švajcarske i UNDP.

Sastanak je bio prilika da se u sedištu Ujedinjenih nacija, uz prisustvo velikog broja predstavnika država članica i civilnog društva, ukaže na značaj koji ove tri države pridaju implementaciji ciljeva održivog razvoja i procesu evrointegracija, kao i da se promoviše značaj regionalne saradnje u ovoj oblasti.

Na kraju zasedanja, Đukić Dejanović je prisustvovala usvajanju ministarske deklaracije, dokumenta kojim se naglašava važnost implementacije Agende 2030 za sve ljude, ističe promovisanje održivog razvoja i posvećenost iskorenjivanju siromaštva u svim oblicima i dimenzijama, kako niko ne bi ostao iza kolone.

Ovogodišnji Politički forum ocenjen je kao vrlo uspešan, posebno imajući u vidu da je okupio veliki broj visokih zvaničnika koji su uputili zajedničku poruku da deleći iskustva u implementaciji Agende 2030 možemo lakše ostvariti 17 ciljeva održivog razvoja i ponuditi rešenja za miran, pravedan i prosperitetan razvojni put.

Milisav Pajević