Home Blog Page 1058

Partnerstvo Gugla i Ujedinjenih nacija u zaštiti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvaljujući Guglu, brzo i lako možemo da saznamo mnoge podatke koji nas zanimaju – kako se puževi pare, recepte za testo za picu i šta obući na letnje venčanje. Informacije kojima raspolaže ova kompanija će, u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP), sada staviti u službu očuvanja naše planete.

Svoj projekat za merenje uticaja ljudi na njihovo okruženje, Gugl i Ujedinjene nacije, objavili su 16. avgusta 2018. godine na forumu UN posvećenom održivom razvoju.

Podaci prikupljeni u realnom vremenu biće dostupni organizacijama i vladama država kako bi se obezbedila brza reakcija na promenljive prirodne uslove. Njihova zajednička težnja je da pristupom informacijama od javnog značaja podstaknu što više zemalja da prigrle principe održivog razvoja.

Ortakluk Gugla i UNEP fokusiraće se najpre na slatkovodne ekosisteme: planinska jezera, močvare i reke. U njima se odomaćilo oko 10 odsto poznatih svetskih vrsta, a istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću brzinu gubitka biodiverziteta uzrokovanu klimatskim promenama.

I dalje vam nije u potpunosti jasno kako će to Gugl pomoći prirodi?

Koristeći satelitske snimke, Gugl će kreirati mape i podatke o trenutnom stanju ekosistema Zemlje. Pristup njima imaćemo svi putem internet platforme koja je u procesu razvijanja. Vođeni tim informacijama, moći ćemo da pratimo promene biodiverziteta i da preduzmemo akcije za sprečavanje njegovog potencijalnog okrnuća i nestanka.

“UNEP je vrlo uzbuđen zbog udruživanja sa Guglom kako bi se osiguralo da se napredak, identifikacija priroritetnih oblasti za delovanje i približavanje održivom svetu vrše najsofisticiranijim onlajn alatima”, izjavio je Erik Solhajm, direktor UNEP.

Jelena Kozbašić

Odbranimo reke Stare planine!

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Republička Vlada planira izgradnju više od 60 dervacionih mini hidrocentrala u zaštićenoj zoni najvećeg parka prirode u Srbiji, na Staroj planini. Ovime bi se neke od najlepših i najčistijih reka u Srbiji isušile i prevele u cev čime bi se promenio izgled rečnog korita i okoline. Time bi se izvršio ekocid nesagledivih razmera koji bi doveo do uništenja prirodnih staništa biljnih i životinjskih vrsta među kojima se nalaze i retke zaštićenje vrste koje su pred nestankom ne samo u Srbiji već i u svetu (klen, potočna pastrmka, potočna mrena, rakovi…).

Još jedan od problema ovog plana jete mogućnost da nakon izgradnje postrojenja ostane bez čiste pijaće vode. Poznato je da ovaj grad za snadbevanje jednim delom koristi izvore poput Krupačkog vrela koji se napajaju vodom ponornica sa Stare planine. Zemljište na Staroj planini je toliko osetljivo da bi bilo kakavi radovi u većem obimu na rekama mogli da dovedu do katastrofalnih posledica nesagledivih razmera gde bi reke promenile svoj tok i nestale a izvori pijaće vode u Pirotu bi zauvek presušili.

Javno preduzeće Srbijašume koje upravlja parkom prirode Stara planina kaže da je najveći broj hidrocentrala planiran u drugoj zoni zaštite što je suprotno uredbi o zaštiti parka prirode Stara planina u kojoj piše da je zabranjeno pregrađivanje vodotokova i gradnja takvih objekata.

Profesor Ratko Ristić stručnjak za bujične tokove i dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu smatra da država nije smela da dozvoli ovakav plan.

Zavod za zaštitu prirode Niš takođe je ukazao na katastrofalne posledice po životnu sredinu izgradnjom ovih objekata.

Ove poteze Vlada Republike Srbije pravda potrebom za dekarbonizacijom i čistom energijom dok stručnjaci iz oblasti energetike i zaštite životne sredine smatraju da je šteta po životnu sredinu mnogo veća od koristi koju će građani imati od proizvodnje struje u ovakvim postrojenjima.

U samoj odluci Vlade da se pređe na obnovljive izvore energije nije ništa sporno, ali realizovati taj projekat po svaku cenu i na ovakav način, gde će biti načinjena veća šteta nego korist vrlo je neodgovorno prema očuvanju resursa i prirodnih bogatstava Srbije . Vlada namerava da prirodna bogatstva, koje su zajedničko dobro, preda u ruke privatnicima koji će moći da rade šta god požele sa njima. Pored izgradnje mini hidrocentrala postoje i druga rešenja za dobijanje čiste energije kao što su izgradnja vetroparkova, upotreba biomase, solarna energija itd. Vlada se odlučila na ovaj potez jer je ova solucija najjeftinija i to bez studija o posledicama koje izgradnja ovih postrojenja mogu prouzrokovati.

Na rekama Crnobrška reka, Jošanica i Rakitska reka već se otpočelo sa realizacijom ovog projekta.

Kolika je korist od hidrocentrala?

Nakon analize rada do sada izgrađenih postrojenja u zemljama Balkana međunarodna organizacija BANKWATCH Network utvrdila je da je šteta po prirodu znatno veća od koristi.

Od 2001. do 2015. godine 57 velikih hidroelektrana proizvele su 97% struje iz hidropotencijala dok je 387 malih hidrocentrala doprinelo sa ukupno 3%.

Ukoliko bi gledali sa stanovišta ukupne proizvodnje električne energije u Srbiji podaci su poražavajući.
Termoelektrane u Srbiji proizvedu 79% električne energije dok je 21% proizvedeno iz hidropotencijala među kojima su i velike hidroelektrane poput Đerdapa, pa bi se ukupna korist mini hidrocentrala merila u promilima dok bi šteta po životnu sredinu bila nesaglediva. Srbija bi izgubila 100% planinskih reka da bi se dobilo čak manje od 1% električne energije.

Srećom, u Srbiji mladi razmišljaju na duže staze i neretko podižu svoj glas protiv ovakvih nepromišljenih i neekonomičnih rešenja. Nekoliko mladih se okupilo i organizovalo preko socijalnih mreža a organizuju i potpisivanje peticije kako bi njihova poruka stigla do UNESCA i potecijalno sprečila ovaj neprihvatljiv projekat.

Peticiju možete potpisati još sutra u Knez Mihajlovoj ulici od 9-12h

S obzirom da je vremena vrlo malo, ako ne stignete fizički da dodjete kako biste potpisali peticiju, možete poslati svoje podatke ( Ime, prezime i adresu iz lične karte).

Ako želite da ih podržite posetite njihovu fejsbuk stranicu gde ćete saznati više o borbi za očuvanje reka Stare planine.

Milan Zlatanović

Izvor: bankwatch

Švedska u borbi sa požarima

Foto: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Požari i dalje besne u Švedskoj, a vlasti pokušavaju da se izbore sa efektima suše i rekordnim temperaturama.

Čak 53 požara bukte od krajnjeg severa do Malmea, kažu službenici za hitne situacije ( pogledajte sliku).

Švedski zvaničnici saopštili su da su šumski požari i dalje ozbiljna pretnja zbog toplog i izuzetno suvog vremena, koje otežava borba protiv požara, uprkos velikoj međunarodnoj pomoći.

Francuska, Italija i Norveška poslale su protivpožarne avione, helikoptere i osoblje. Nemačka, Litvanija i Portugalija obećale su pomoć, a Poljska je poslala 139 vatrogasaca i 44 vatrogasna kola.

S obzirom da temperature u Švedskoj ponovo rastu, izgleda da se požarima uskoro ne bliži kraj.

Milisav Pajević

Milion i po dinara nagrade za tri najbolja projekta organskih proizvođača

Foto: NLB Banka Beograd
Foto: NLB Banka Beograd

NLB Banka Beograd je sa 1.500.000 dinara nagradila tri najbolja projekta organskih proizvođača na sedmom NLB Organic konkursu.

Nagrade je uručio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović.

Ove godine, tri najbolja projekta organskih proizvođača nagrađena su jednakim iznosima od po 500 hiljada dinara, a nagrade je uručio ministar Branislav Nedimović.

On je rekao da je NLB Banka ove godine odobrila najviše subvencionisanih kredita poljoprivrednicima i pohvalio inicijativu usmerenu na podrška organskoj poljoprivredi.

Predsednica Stručne komisije NLB Organic konkursa, prof. dr Snežana Oljača, izrazila je zadovoljstvo zbog sve većeg broja projekata na konkursu, ali i zbog, kako je rekla, njihovog sve višeg kvaliteta.

– Iz Vojvodina dolazi 17 projekta, osam projekata iz centralne Srbije, devet iz regiona Beograda, iz zapadne Srbije osam, iz istočne Srbije šest projekta i iz južnog dela Srbije 13 projekata. Od ukupno 61, 46 projekata dolazi od gazdinstava koja se bave biljnom proizvodnjom, šest projekata su podnela gazdinstva koja se bave stočarstvom, sedam projekata su podnela poljoprivredna gazdinstva koja se bave objedinjenom biljnom i stočarskom, jedan projekat se odnosi na pčelarstvo i jedan projekat na uzgoj pečuraka po organskim principima, rekla je prof. dr Snežana Oljača.

NLB Organic konkurs je konkurs koji NLB Banka organizuje sedam godina zaredom, nagrađujući najbolje projekte poljoprivrednih gazdinstava sertifikovanih ili u procesu sertifikacije za organsku proizvodnju.

Milisav Pajević

Jeftinija ulja i maziva

Foto: Kompanija NIS
Foto: Kompanija NIS

Kompanija NIS obezbedila je posebne pogodnosti prilikom kupovine proizvoda iz asortimana NISOTEC ulja i maziva na svim NIS PetrolGAZPROM benzinskim stanicama u Srbiji.

Popust od 10 odsto namenjen je svim potrošačima prilikom kupovine odabranih NISOTEC proizvoda na maloprodajnim objektima kompanije NIS, dok korisnici NIS „Agro kartice“ i NIS „Taksi kartice“ ostvaruju popust do 25 odsto.

Detaljne informacije o NISOTEC letnjoj akciji koja traje do 31. avgusta, kao i spisak proizvoda koji su obuhvaćeni akcijom, dostupne su na internet sajtu www.nisotec.eu ili besplatnim pozivom na telefon kol centra NIS-a 0800008888.

Upotrebom NISOTEC ulja i maziva, koja se prave od najkvalitetnijih sirovina u saradnji sa svetski poznatim proizvođačima aditiva i baznih ulja, obezbeđuje se ušteda goriva, bolja zaštita motora od korozije i produžava radni vek motora.

NISOTEC brend kompanije NIS nagrađen je i na ovogodišnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, na kome je kompanija osvojila veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet motornih, hidrauličnih i transmisionih ulja, kao i veliki broj zlatnih odličja za kvalitet proizvoda iz NISOTEC palete.

Milisav Pajević

U Pančevu predavano o uticaju klimatskih promena na poljoprivredu

 

Foto: Pančevo.MOJKraj.rs
Foto: Pančevo.MOJKraj.rs

U Gradskoj upravi Pančevo prošlog petka je održano stručno predavanje o uticaju klimatskih promena na poljoprivredu.

Tema predavanja, koje se primarno odnosilo na poljoprivredu, bilo je podeljeno u četiri oblasti.

Prvo je bilo reči o tome kako da se poljoprivredni proizvođači prilagode klimatskim i ekonomskim promenama, a zatim kako smanjiti štete od prirodnih nepogoda i prilagoditi se klimatskim promenama i zaštiti životne sredine.

Jedna od tema predavanja bila je i ekonomija u poljoprivredi, zatim izbor kultura prema podneblju i sastavu zemljišta, a na kraju se govorilo i o savremenim sistemima navodnjavanja.

Predavanje je održao dr Dragan Terzić, naučni saradnik Instituta za krmno bilje, a predavanju su prisustvovali članovi Gradskog veća Milenko Čučković i Zorica Repac, predstavnici gradskog Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj, predstavnici poljoprivrednika i seoskih mesnih zajednica, kao i udruženja građana koja se bave poljoprivredom i zaštitom životne sredine.

Milisav Pajević

Unapređenje sistema upravljanja ambalažnim otpadom u FBiH

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo održala je radni sastanak sa predstavnicima ovlašćenih operatera sistema EKOPAK i EKOŽIVOT, na kojem je razgovarano o unapređenju sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom.

– Naš cilj je da u Bosni i Hercegovini unapređenjem sistema upravljanja ambalažnim otpadom bude osigurano očuvanje prirodnih resursa i zaštita životne sredine, te razvoj savremenih ekološki prihvatljivih tehnologija proizvodnje ambalaže, kazala je ministarka Đapo.

Na sastanku su razmatrani i usaglašeni sadržaji uredbi koje regulišu ovu oblast, a ministarka Edita Đapo je pojasnila da njihovo donošenje ima za cilj da, u skladu s direktivama i praksom Evropske unije, budu utvrđeni jasni i precizni kriterijumi obračuna i načina plaćanja naknada, definisanje načina raspodele i ulaganja prikupljenih naknada za proizvode koji nakon upotrebe postaju ambalažni, električni i elektronski otpad, kao i izveštavanje o količini i vrsti proizvedenih i uvezenih proizvoda, način i rokovi izveštavanja. Takođe, uredbama će biti utvrđeni obveznici plaćanja naknada, kriterijumi za obračun i visine naknada.

Neophodno je vođenje evidencija i izveštavanje, jer je to jedini način provere i kontrole stvarnog stanja otpada s obzirom da se trenutno na tržište FBiH plasiraju hiljade tona ambalaže nepoznatog porekla.

Najveći problem je što u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji nadležna institucija koja bi vršila monitoring stanja u oblasti upravljanja otpadom.

Izmenama  i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koji je usvojen krajem 2017. godine, predviđeno je uvođenje Informacionog sistema upravljanja otpadom sa podacima o svim vrstama otpada, infrastrukturi i subjektima koji će biti dati na upravljanje Fondu za zaštitu životne sredine Federacije BiH, čime će ovaj problem biti delimično rešen, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Primena mera energetske efikasnosti u dve škole u Mojkovcu

 

Foto. Ministarstvo ekonomije Crne Gore
Foto. Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Osnovna škola „Aleksa Bećo Đilas“ i Srednja mešovita škola „Vuksan Đukić“ u Mojkovcu će, u okviru Projekta primene mera energetske efikasnosti, biti potpuno rekonstruisane u narednih pet meseci, najavila je ministarka ekonomije Crne Gore, Dragica Sekulić.

Ona je u Mojkovcu, sa direktorom kompanije JV „Roaming Montenegro“ Daliborom Milovićem potpisala Ugovor o izvođenju radova, u okviru Projekta primene mera energetske efikasnosti, u OŠ „Aleksa Bećo Đilas“, SMŠ „Vuksan Đukić“ u Mojkovcu i Javnoj ustanovi Zavod „Komanski most“ u Podgorici.
Sekulić je istakla da je Ugovor vredan 2,8 miliona evra, od čega je, kako je pojasnila, za dve škole u Mojkovcu izdvojeno 1,7 miliona.

– Ugovor podrazumeva potpunu rekonstrukciju ova dva školska objekta. To znači da ćemo, u narednih pet meseci, najkasnije, završiti potpunu rekonstrukciju svih građevinskih i arhitektonskih karakteristika ova dva objekta. Zamenićemo fasadu, sisteme grejanja, uraditi sve ostale popravke, sistem rasvete, ugradićemo kotlove na pelet. Verujem, da će ovi objekti biti udobni, ne samo nastavnom osoblju nego, posebno, našim učenicima, koji pohađaju ove dve škole“, navela je Sekulić.

Rekonstrukcija dve škole u Mojkovcu i JU „Komanski most“ u Podgorici realizuje se u okviru „Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama“, na osnovu ugovora sa Nemačkom bankom za razvoj vrednosti 31,5 miliona evra i donacije u vrednosti od 4,68 miliona evra.

Milisav Pajević

Akcija kontrole buke na teritoriji grada Kragujevca

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U noći između petka i subote, sprovedena je još jedna akcija pojačanog inspekcijskog nadzora ugostiteljskih objekata čiji je cilj zaštita građana od buke i održavanje komunalnog i javnog reda i mira na teritoriji grada Kragujevca.

Pored komunalne inspekcije i inspekcije za zaštitu životne sredine u zajedničkoj akciji, sa preko 30 ovlašćenih lica, učestvovali su protivpožarna inspekcija Sektora za vanredne situacije, zatim inspekcija rada, poreska policija i Institut za javno zdravlje, uz asistenciju pripadnika Policijske uprave Kragujevac i Komunalne policije.

Kontrolisano je 12 ugostiteljskih objekata. U pet objekata, registrovano je emitovanje buke preko dozvoljene granice od strane ovlašćenog lica Instituta za javno zdravlje Kragujevac. U dva objekta na licu mesta oduzete su miksete. U akciji koja je noćas organizovana nivo buke tajno je meren i u stanovima prijavioca.

Kontrola je sprovedena i u ugostiteljskim objektima koji obavljaju delatnost kao noćni barovi za koje je propisano radno vreme od ponoći do sedam sati.

Tokom akcije otkriven je i jedan neregistrovan ugostiteljski objekat koji je privremeno zatvoren.

Jedan od kontrolisanih objekata nije imao odobrenje za postavljanje letnje bašte, a zabeležene su i nepravilnosti kod isticanja podataka o radnom vremenu i firmi, dok u četiri objekta nije bilo istaknuto obaveštenje o zabrani točenja alkoholnih pića maloletnim licima.

Za sve uočene nepravilnosti Gradska uprava za komunalne i inspekcijske poslove pokrenuće postupke u skladu sa zakonskim propisima. Ostali učesnici u koordinisanom nadzoru, kao i pripadnici Policijske uprave Kragujevac pokrenuće postupke u okviru svojih nadležnosti za sve utvrđene nepravilnosti tokom ovog nadzora.

Navedenim akcijama, koje će biti nastavljene tokom leta, održava se komunalni red u gusto naseljenom gradskom jezgru. Osim zaštite građana od buke, planiranim vanrednim i pojačanim inspekcijskim nadzorom, deluje se preventivno i stvaraju uslovi za dobar privredni ambijent u gradu, u skladu sa zakonskim propisima.

Milisav Pajević

Potekla voda u “ljutom” crnogorskom kršu – u Banjanima

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Hidroistražni radovi koji su izvedeni na lokaciji Riječani u opštini Nikšić potvrdili su postojanje izdašnih vodnih potencijala u bezvodnom području Banjana, što će biti od presudnog značaja za oživljavanje ovog seoskog područja i njegov dalji razvoj.

U Banjanima je urađena bušotina dubine 173 metra, i sve je spremno za izgradnju eksploatacionih bunara, a potom i razvođenje primarne i sekundarne mreže, što će rešavanje pitanja vodosnabdevanja za područje Banjana, Velimlja i Vilusa.

Istraživanja sprovedena na više lokacija u Crnoj Gori potvrdila su, takođe, pozitivne rezultate i u drugim bezvodnim sredinama.

Potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović posetio je u subotu Banjane i izrazio veliko zadovoljstvo zbog prilike da saopšti ohrabrujujuće  rezultate o postojanju vode na ovom području, kao jednog od rezultata važnog projekta koji se realizuje u saradnji sa evropskim partnerima, iz IPA fondova usmerenih za jačanje kapaciteta Crne Gore za održivo upravljanje vodama u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama.

– Pronaći vodu, baviti se njom, sačuvati vodu, sačuvati je od svih izazova zagađenja i sprečiti štetno dejstvo voda, pitanja su na koja moramo zajedno da damo odgovore. Ta pitanja su posebno važna u vremenima kada voda postaje najvažniji strateški prirodni resurs, kada podaci pokazuju da je više od četiri milijarde stanovnika na planeti u  deficitu vode, da godišnje peko 15 miliona ljudi umire zbog zagađene vode, da na dnevnom nivou, nažalost, šest hiljada dece umre zbog zagađene vode, kada vode imamo sve manje, a potrebe sve više rastu. U takvom globalnom ambijentu pronaći vodu u jednom ljutom crnogorskom kršu kakav je ovaj u Banjanima, je veliki uspeh i zadovoljstvo“, kazao je Simović.

Prema rečima potpredsednika, istražna bušotina u Banjanima je jedna od niza bušotina koje se rade širom Crne Gore, u okviru prve faze projekta koji finansira Evropska komisija, ukupne vrednosti 1,9 miliona evra. Uslediće, kako je dodao, i novi projekat koji je u fazi ugovaranja, gde će se cela Crna Gora pokriti mrežom bušotina – osmatračkih mesta, na kojim će se pratiti nivo i kvalitet podzemnih voda.

Milisav Pajević

Radionice posvećene očuvanju biodiverziteta visoko planinskih pašnjaka Dimitrovgrada

Foto: EP

Sa ciljem promovisanja važnosti očuvanja biodiverziteta, od 16. do 18. jula organizovane su radionice koje su organizovali UG „Biobalkan“ u UG „Forum za održivi razvoj“ iz Dimitrovgrada.

Posebna pažnja je tokom radionica posvećena očuvanju visoko planinskih pašnjaka.

Na radionicama su prisustvovali predstavnici UG „Biobalkan“ u UG „Forum za održivi razvoj“, držaoci autohtonih rasa i stručna javnost.

Radionice su održane u prostorijama Nastavne baze za planinsko stočarstvo i na farmama držaoca autohtonih rasa Ivanov Sergeja i Vasov Aleksandra.

Akcenat je u razgovorima stavljen na očuvanje kvalitetnih visoko planinskih pašnjaka korišćenjem autohtonih rasa domaćih životinja i važnosti očuvanja genetičkog resursa.

Tokom rada definisan je i plan zastupanja interesa držalaca autohtonih rasa domaćih životinja kod lokalnih i republičkih vlasti, kao i kod staralaca zaštićenih prirodnih dobara.

Plan zastupanja insistira na dodeli podsticajnih sredstava za obavljanje ispaše na visoko planinskim pašnjacima, pomoći prilikom nabavke opreme, mehanizacije i priplodnih grla, kao i kontinuiteta prilikom dodele podsticaja za držanje kvalitetnih grla autohtonih rasa.

Postignuta je i saglasnost kod insistiranja pri sprovođenju aktivnosti koje su definisane Deklaracijom o proglašenju „Parka agrobiodiverziteta“ na teritoriji opštine Dimitrovgrad i uspostavljanje bolje saradnje sa staraocem zaštićenih prirodih dobara.

U okviru radionica napravljen je poseban osvrt na posetu Parku prirode „Stara planina“ od strane studenata i profesora sa Tehničkog fakulteta iz Ciriha, koji su tokom svog boravka, a na osnovu analize, dali preporuke za razvoj regije na principima održivosti i visokih standarda zaštite životne sredine.

U okviru radionica razmatrane su teme koje se tiču održivog držanja autohtonih rasa u smislu proizvodnje proizvoda i pružanje usluga.

Na osnovu predviđenih aktivnosti za avgust mesec UG „Biobalkan“ u UG „Forum za održivi razvoj“ iz Dimitrovgrada počeće sa zastupanjem interesa držalaca autohtonih rasa domaćih životinja i sprovođenjem ciljeva definisanih Deklaracijom o proglašenju „Parka agrobiodiverziteta“ na teritoriji opštine Dimitrovgrad.

Milisav Pajević

Izvor: CSOnnect Srbija

Letnja škola na temu “Rod, katastrofe i klimatski rizik”

 

Foto: Summer School
Foto: Summer School

Univerzitet Lund iz Švedske objavio je konkurs za prijavljivanje na učešće u međunarodnoj letnjoj školi na temu “Rod, katastrofe i klimatski rizik” koja će se održati u periodu od 17. do 21. septembra ove godine.

Ciljane oblasti su: ekologija i zaštita životne sredine.

Međunarodna letnja škola na Univerzitetu Lund u Švedskoj na temu “Rod, katastrofe i klimatski rizik” razmatra takva pitanja konceptualnih i empirijskih veza između odnosa moći i ranjivosti.

Obezbeđuje platformu za istraživače i praktičare koji se sastaju i razgovaraju o ovoj temi u većoj meri.

Četvorodnevna letnja škola od 17. do 21. septembra 2018 uključuje interaktivne sesije između predavača i govornika, uključujući radionice.

Neki od ciljeva ove letnje škole su: doprineti inkluzivnom pristupu u katastrofama, smanjenje rizika i prilagođavanje klimatskih promena, pružanje pedagoške obuke akterima kao što su istraživači i praktičari, istraživanje alata koji mogu koristiti za kreiranje i održavanje rodnom zasićena okruženja.

Kandidati trebaju biti Doktoranti na odeljenju za upravljanje rizicima i socijalnu sigurnost ili druge relevantne postdiplomske studije na priznatim univerzitetima.

CV i motivaciono pismo poslati na mejl adresu: phu_doma.lama@risk.lth.se. a rok za prijavu je 31. jul ove godine. Više informacija o prijavi za letnju školu “Rod, katastrofe i klimatski jezik” možete pročitati ovde.

Milisav Pajević

Leteći „rols-rojs“ taksi rešenje za saobraćajne gužve? (VIDEO)

Foto: Youtube (screenshot)
Foto: Youtube (screenshot)

Kompanija poznata po proizvodnji luksuznih vozila i motora, na avio-izložbi u Farnborou, predstavila je nešto po čemu nije prepoznatljiva – hibridno električno vozilo namenjeno najpre vazdušnom taksi prevozu, ali će primenu, najverovatnije, naći u mnogim sferama.

Kada neko kaže „rols-rojs“ i aeronautika, prva asocijacija su motori za pokretanje letelica koje prevaljuju hiljade kilometara.

Dok je naziv tog preduzeća sinonim za određeni kvalitet i klijentelu, aeronautički sektor fokusira se na smanjenje emisije štetnih gasova i veći stepen očuvanja čovekove sredine pri letenju.

Takva će biti i letelica predstavljena na avio-izložbi u Farnborou – hibridno električno leteće vozilo koje može da koristi i gas kao pogon za pokretanje elisa koje služe za vertikalno uzletanje.

Prototip za testiranje na terenu trebalo bi da bude gotov za nekoliko godina, a predviđeno je da prevozi do pet osoba. Predviđena brzina kretanja je oko 400 kilometara na sat, a maksimalan domet je oko 800 kilomatara.

Izvor: RTS

Konkurs Saveta Evrope za nagradu za predeo za 2018-2019. godinu

 

Foto: Savet Evrope
Foto: Savet Evrope

Savet Evrope otvorio je konkurs za dodelu nagrade za predeo za 2018- 2019. godinu, a s ciljem promovisanja značaja važnosti predela i njihovog očuvanja.

Nagrada se svake druge godine dodeljuje lokalnim i regionalnim vlastima, nevladinim organizacijama, kao priznanje za zasluge u primeni politike ili mera održivog razvoja, upravljanja i/ili planiranja predela.

Evropsku konvenciju o predelu do sada je ratifikovalo 38 država. Konvencija ima za cilj da promoviše zaštitu, upravljanje i planiranje evropskih predela i podstiče saradnju na tom polju.

Srbija je ratifikovala Konvenciju 2011. godine, i na taj način se pridružila grupi zemalja koje su pokazale brigu o održivom razvoju i prepoznale predeo kao bitan faktor uspostavljanja ravnoteže između prirodnog i kulturnog nasleđa.

Prekogranične lokalne i regionalne vlasti i druge zainteresovane strane mogu da se prijave pod uslovom da zajednički upravljaju predelom o kome je reč.

Zemlja potpisnica može da podnese jednu kandidaturu Generalnom sekretarijatu Saveta Evrope. Data kandidatura može biti rezultat konkursa koji je održala svaka zemlja potpisnica, u skladu sa kriterijuma za dodelu nagrade.

Prijavni formular, popunjen na jednom od zvaničnih jezika Saveta Evrope (francuskom ili engleskom), trebalo bi da sadrži: predstavljanje kandidata  (najviše tri stranice); opis realizovanog projekta za zaštitu, upravljanje i/ili planiranje nekog predela, koji je održiv, pa zato može služiti kao primer dobre prakse.

Trebalo bi navesti i odgovarajuću odredbu Konvencije.

Opis mora da bude u formi pisanog dokumenta, (oko 20 stranica), uz digitalnu kopiju u PDF formatu, na CD-u i plakatima. Prijava može da sadrži i video prezentaciju u trajanju od oko pet minuta. Dostavljeni materijali moraju biti oslobođeni autorskih prava – besplatni za upotrebu od strane Saveta Evrope kada se koriste u svrhe promovisanja nagrade ili bilo koje druge publikacije ili aktivnosti koja se tiče Konvencije. Savet Evrope se obavezuje da navede imena autora.

U skladu s procedurom, nadležne institucije u zemlji će godinu dana pre dodele nagrada sprovesti nacionalno takmičenje ovim povodom: rok za prijavu je januar 2019. godine, a nagrade će biti dodeljene u jesen 2019. godine.

Krajnji rok za dostavljanje obrazaca sa opisom kandidatura Generalnom sekretarijatu Saveta Evrope je 31. decembar 2018.

Milisav Pajević

Republika Srpska od avgusta dodatno finansira projekte energetske efikasnosti

 

Foto: SRNA
Foto: SRNA

Predstavnica Svetske banke Katrin Hofer izrazila je uverenje da će u drugoj polovini avgusta biti započeti pregovori o dodatnom finansiranju projekta energetske efikasnosti, u okviru kojeg je do sada u Republici Srpskoj energetski utopljeno 30 školskih i zdravstvenih objekata.

Hoferova je nakon sastanka sa ministarkom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenkom Golić rekla da je Svetska banka visoko ocenila realizaciju ovog projekta i saradnju sa Ministarstvom, te da je zbog izvanrednih rezultata na terenu i visokog stepena efikasnosti projekta, koja pripada Ministarstvu, uverena da će pregovori o dodatnom finansiranju započeti.

U saopštenju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju navodi se da će se dodatno finansiranje projekta energetske efikasnosti vršiti i iz ostvarenih ušteda nastalih na osnovu unapređenja mera energetske efikasnosti, što projekat čini održivim i omogućava unapređenje mera energetske efikasnosti u većem broju objekata.

Milisav Pajević

Hrvatska predsednica upozorila Albaniju na otpad koji zatrpava hrvatsku obalu

 

Foto: Ured Predsednice Republike Hrvatske
Foto: Ured Predsednice Republike Hrvatske

Kolinda Grabar Kitarović, predsednica Hrvatske upozorila je Albaniju na otpad koji zatrpava hrvatsku obalu.

Kolinda Grabar Kitarović se u Tirani sastala s albanskim predsednikom Ilirom Metom.

Iako nema mnogo otvorenih pitanja između dve države, ozbiljan problem ipak predstavljaju velike količine otpada koje sa divljih smetlišta u Albaniji svake godine zatrpavaju hrvatsku obalu.

Meta ja tom prilikom kazao da je saradnja Hrvatske i Albanije proširena na pitanje zaštite životne sredine i na upravljanje otpadom.

– Ovo je prilika da izrazim zahvalnost Hrvatskoj na podršci koju je pružila zajedničkom projektu s UNDP-om koji uključuje upravljanje morem i upravljanje otpadom, rekao  je Ilir Meta.

Kolinda Grabar Kitarović je izjavila da je to važno pitanje između dve države.

Otpad svake godine u zimskim mesecima donose vetrovi i morske struje iz susednih jadranskih zemalja, uključujući Albaniju, a završava na hrvatskoj obali. Životna sredina je i jedno od najkompleksnijih područja u procesu pristupanja Evropskoj uniji i Hrvatska je spremna da podeli svoje znanje i iskustvo, pa i ono u korišćenju fondova Evropske unije, istakla je Kolinda Grabar Kitarović.

Milisav Pajević