Home Blog Page 1057

Teknoxgroup Srbija: Zvanični diler Caterpillar-a u Srbiji i pouzdan partner u građevinarstvu

Foto: Teknoxgroup
Foto: Teknoxgroup

Teknoxgroup Srbija d.o.o, zvanični diler opreme Cat, osnovan je 1990. godine. Kompanija se 2010. godine preselila u novoizgrađeni kompleks u Vrčinu, koji je opremljen u skladu sa najvišim Caterpillar-ovim standardima. Na prostoru od 40.000 m2 sa objektom površine 4.000 m2, visoko obrazovano, obučeno i iskusno osoblje i efikasne procedure obezbeđuju da kompletna ponuda usluga zadovolji sve klijente, uključujući i najzahtevnije. Kao rezultat uspešnog i preciznog rada, Teknoxgroup Srbija je dobio od Caterpillar-a sertifikat za kontrolu zagađenja sa 5 zvezdica, što predstavlja maksimalni rezultat. Kontrola zagađenja je inicijativa za pouzdanost i trajnost usmerena na pružanje uvećane vrednosti klijentima Caterpillar-a. Ova uvećana vrednost može da se ostvari preko izbegavanja kvarova komponenti i posledično dužeg radnog veka komponenti i proizvoda, kao i optimizovane produktivnosti tokom radnog ciklusa proizvoda. Pored toga, Teknoxgroup Srbija je kompanija koja je dobila sertifikate ISO 9001, 14001, 18001. Kompanija je deo veće grupacije, a zajedno oni se predstavljaju kao zvanični diler za oblast Zapadnog Balkana.

Teknoxgroup nudi širok opseg proizvoda i usluga. Oni obuhvataju građevinske mašine, motore i elektroagregate, sa aktivnostima podrške posle prodaje – isporukom rezervnih delova i pružanjem servisa, u jedinstvenoj radionici unutar poslovnog kompleksa, kao i na gradilištu klijenta. Za njih je ključno ulaganje napora u osiguravanje najboljeg mogućeg rešenja za klijente, bilo da se radi o obezbeđivanju prave mašine za posao ili njeno servisiranje na terenu ili u radionici.

Caterpillar je oduvek bio jedan od tržišnih lidera i njegove mašine su postavljale standard za građevinarstvo skoro jedan vek. Linija proizvoda Cat sa više od 300 mašina reflektuje povećan fokus na uspeh klijenata. Glavni cilj je neprekidna pomoć klijentima da zadovolje njihove potrebe, obezbeđujući im trajnu i pouzdanu opremu i tako zadržavajući poziciju tržišnog lidera.

Foto: Teknoxgroup

Opseg proizvoda koji nudi Teknoxgroup Srbija je veoma raznovrsan, kao i linija proizvoda Caterpillar. Oni pokrivaju građevinarstvo sa kompletnom linijom vodeće građevinske opreme u industriji za svaki posao. Postoje rešenja za rušenje, otpad i reciklažu. Mašine Cat savršene su za uređivanje okoline, šumarstvo, poljoprivredu i rudarstvo, a u ponudi je i kompletan opseg putarske opreme. U liniji proizvoda u osnovi ćete naći kompletan opseg bagera, od malih bagera od 1 tone, koji se mogu savršeno transportovati u auto prikolici, do rudarskih kopača od 570 tona koji retko napuštaju rudnik, u kom su sklopljeni. U ponudi su najpopularnije i često zahtevane mašine, kao što su rovokopači-utovarivači, utovarivači na točkovima, buldožeri, valjci za asfalt i zemljište i druge vrste mašina. Ove Cat-ove mašine su popularne kod klijenata zato što kombinuju tehnološki napredak sa povećanom pouzdanošću i efikasnošću. Caterpillar postavlja industrijski standard sa moćnim, udobnim i svestranim mašinama koje su konstruisane tako da se više posla uradi za kraće vreme. Osim toga, mašine mogu biti opremljene dodatnim radnim alatima – npr. samo za građevinarstvo možete izabrati više od 35 vrsta različitih priključaka radnih alata — najširi izbor u industriji. Priključci prilagođavaju Cat-ove mašine specifičnim zahtevima radnih potreba klijenta. Caterpillar-ovi priključci poboljšavaju produktivnost i korisnost mašina Caterpillar, opremajući ih za širok opseg zadataka i radnih zahteva, a obezbeđuju ukupna sistemska rešenja za bilo koji radni zadatak.

Foto: Teknoxgroup

Jaku podršku na terenu pruža oprema Accugrade koja radi savršeno sa mašinama Cat. Postupci zemljanih radova i finog ravnanja traže puno vremena, a zavise od radne snage i instrumenata. Održavanje pravilnog nagiba između oznaka je izazovno, čak i za najiskusnije rukovaoce. AccuGrade GPS smanjuje radno vreme i pomaže rukovaocima da rade prema utvrđenom projektnom planu preciznim iskopom i nasipanjem, smanjujući materijalne troškove. Time se povećava produktivnost i efikasnost, a dodatno se poboljšava zadovoljstvo i zadržavanje zaposlenih. AccuGrade GPS je projektovan za širok opseg građevinskih zemljanih radova, od velikih raščišćavanja sa velikim stopama proizvodnje do završnog ravnanja sa malim tolerancijama.

Ovaj tekst prvobitno je objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Otkrivena osa sa ubojitom žaokom

 

Foto: Wikipedija
Foto: Wikipedija

Nova vrsta ose otkrivena u prašumama Amazonije pripada grupi takozvanih parazitoidnih osa, koje su specijalizovane da polažu jaja u tela paukova kako bi obezbedile kasniju ishranu larvi.

Južnoamerička osa nazvana Clistopyga crassicaudata otkrivena je početkom godine u ekspediciji entomologa Univerziteta u Turku, u Finskoj, sa profesorom Ilarijem Seksjervijem na čelu.

Otkriće nove vrste insekta objavljeno je u nedeljniku Zutaksa, koji izlazi u Helsinkiju. Ženke ove vrste ose traže paukove koji žive u gnezdima u amazonskoj prašumi i parališu ih ubodom veoma potentnog otrova, da bi larve imale obezbeđen izvor proteina i šećera odmah po izleganju.

Kad se larve izlegu, počinju da se hrane još živim paukom a na raspolaganju imaju i njegova jajašca, koja su još u jajnim vrećama. Profesor Seksjervi kaže da se ne može sa sigurnošću kazati koji je pauk najčešća meta ovih osa, jer je podvrsta klasifikovana nedavno pa se istraživanja nastavljaju.

Organ za polaganje jaja, takozvani ovipozitor, nalazi se na zadnjem delu tela u vidu šuplje tube; izuzetno je dugačak i širok u odnosu na dužinu insekta. Kod parazitoidne ose je karakteristično da ovipozitor služi i kao moćna žaoka, kojom se pre samog polaganja jaja probija paukov oklop i ubrizgava otrov koji ga parališe.

– Već dugo proučavam tropske parazitoidne ose, ali nikad nisam video ništa slično. Žaoka, dakle, ima dvostruku funkciju ‒ paralisanja plena i polaganja jaja. Svakako, ona izgleda kao izuzetno moćno, čak zastrašujuće oružje, dodao je profesor.

Milisav Pajević

Izvor: RTS

Obnovljeno domsko odeljenje u Izvoru kod Paraćina

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Cementara CRH u Popovcu kao društveno odgovorna kompanija kompletno je finansirala obnovu domskog odeljenja u Izvoru kod Paraćina.

CRH  je donirala 30 hiljada evra za rekonstrukciju domskog odeljenja u Izvoru i opremanje senzorne sobe pri dnevnom boravku za osobe sa smetnjama u razvoju.

O devedeset štićenica sa najtežim oblicima mentalnih i fizičkih oštećenja, o kojima je i medicina prestala da brine, a ne tako retko čak i roditelji, staraju se monahinje manastira Sveta Petka u Izvoru kod Paraćina i zaposleni u Centru za socijalni rad.

Sredstvima koji je donirala Cementara CRH iz Popovca kompletno je rekonstruisana terasa gde štićenice najčešće borave, sanirani su oštećeni zidovi i urađena hidroizolacija podruma i rešen problem podzemnih voda u kotlarnici.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Bogate nacije na optuženičkoj klupi: Kod kuće ulažu u čistu energiju, u Africi u fosilna goriva

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje je pokazalo da čak 60 odsto novčane pomoći koju bogate vlade odlazi na energetske projekte na afričkom kontinentu odlazi na fosilna goriva, a samo 18 na obnovljive izvore energije (OIE), prenosi Gardijan.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema procenama organizacije Oil Change International koja se zalaže za prelazak na OIE, u periodu između 2014. i 2016. godine, pomoć energetskom sektoru Afrike iznosila je gotovo 51 milijardu evra. Egipat, Angola i Južnoafrička Republika primile su zajedno bezmalo polovinu finansijskih sredstava.

U 2015. godini, naučnici su otkrili kako bi većinu postojećih kapaciteta fosilnih goriva trebalo zadržati u zemlji kako bi se ispunio cilj na čije su se ispunjenje obavezale potpisnice Pariskog sporazuma, a to je da se porast temperature ograniči na 2 stepena u odnosu na predindustrijsko doba.

Iako se razvijene države u svojim domovinama okreću od upotrebe prljavih energenata, to ih ne sprečava da novac namenjen Africi, najteže pogođenoj klimatskim promenama, usmeravaju upravo na uzročnike ovih pojava.

“Kada donose odluke o nekom projektu na afričkom tlu, države najpre treba da se zapitaju da li će on, na duge staze, biti u interesu ljudi. Kako bi dobile odgovor na ovo pitanje, vlade najpre treba da poboljšaju transparentnost, uslove finansiranja i energetsko planiranje i da u dijalog uključe građansko društvo”, izjavio je Tuli Makama iz Oil Change International.

Od regionalnih i multilateralnih razvojnih banaka i 10 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, najveći “dobrotvor” bila je Kina. Na godišnjem nivou, Africi je, za energiju, davala oko 4,3 milijarde evra, od kojih je čak 88 odsto odlazilo na fosilna goriva. Kina nije finansirala nijedan projekat u sektoru čiste energije.

Na ovoj listi je prate Svetska banka, Japan i Nemačka. I oni su svoje pare uglavnom ulagali u infrastrukturu za eksploataciju prljavih goriva. Ipak, s obzirom da je Svetska banka najavila da će se od 2019. povući iz finansiranja neobnovljivih energetskih izvora, očekuje se da će njen udeo u zagađivanju Afrike opasti.

Portpalol Svetske banke opovrgnuo je nalaze istraživača i izrazio sumnje u korišćenu metodologiju. Naglasio je da je ova finansijska institucija novčano podržala 25 odsto svih malih solarnih elektrana koje niču uglavnom u afričkim i južnoazijskim državama u razvoju. Svetska banka je, prema njegovim tvrdnjama, posvećena pružanju pomoći za obezbeđivanje pristupačne, pouzdane i održive energije, kako Africi, tako i drugim osetljivim regionima.

Jelena Kozbašić

Projekat „Posmatranje medveda“ u Nacionalnom parku Tara

 

Foto: Nacionalni park Tara
Foto: Nacionalni park Tara

Svetska organizacija za prirodu – WWF u Nacionalnom parku Tara sprovodi projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, u okviru kojeg želi posetiocima da pruži jedinstveno turističko iskustvo koje podrazumeva interpetaciju jedinstvene prirode Tare.

Početkom maja 2017. godine u Nacionalnom parku Tara zajedno sa Parkovima Dinarida – mrežom zaštićenih područja Dinarida i u saradnji sa upravljačima nacionalnih parkova Tara i Biogradska gora u Crnoj Gori, WWF je organizovao obuku za interpretaciju živog sveta, sa posebnim naglaskom na interpretaciju mrkog medveda.

Interpretacija prirode, kao način komunikacije, posetiocima otkriva mnoga značenja prirodne i kulturne baštine zaštićenih područja.

U interpretacijskom dijalogu, umesto samo informacija, posetioci dobijaju nova znanja, iskustva, povezuju se sa prirodom i žele da je štite.

Ovaj vid predstavljanja prirodnih i kulturnih bogatstava ne podrazumeva samo šetnju ili razgovor, već i mnogo drugih delatnosti sa zajedničkim ciljevima, između ostalih i postizanje boljeg odnosa posetilaca sa prirodom.

Priručnik su razvili konsultanti iz Slovenije sa dugogodišnjim iskustvom u interpretaciji prirode. Priručnik se može koristiti i u drugim zaštićenim područjima radi dopunjavanja turističkih ponuda

Projekat „Posmatranje medveda“ koji WWF Adria sprovodi u Nacionalnom parku Tara deo je šire inicijative praćenja populacije mrkog medveda i uspostavljanja ekoloških koridora u regionu, ali i odlična mogućnost za interpretaciju mrkog medveda u zaštiti prirode u nacionalnim parkovima.

Projektom se promoviše suživot ljudi sa medvedom kao preduslov zaštite prirode, ali i kreiranje potencijala za sve zainteresovane koji uključivanjem u turističku ponudu žele da na odgovoran način promovišu mrkog medveda u lokalnoj zajednici.

Milisav Pajević

Održan forum “Vlasina 2018”

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na Vlasinskom jezeru je od 15. do 22. jula održan forum “Vlasina 2018” sa učesnicima iz Srbije i inostranstva sa dva kontinenta.

Koncept je nazvan “Univerzitet u prirodnom okruženju” i ovogodišnji forum je imao za cilj motivaciju mladih za preuzimanje aktivne uloge u razvoju lokalne zajednice, podsticanje preduzetničkog duha, kreativnosti, kao i upotrebu praktičnih veština u svakodnevnom životu i radu.

Forum je osmišljen kao edukativni kamp koji je tematski podeljen po modulima u okviru kojih su učesnici pohađali različita predavanjima i interaktivne radionice.

Milisav Pajević

Racionalizacija upravljanja energijom i smanjenje emisija u vazduh u Srpskoj

 

Foto: SRNA
Foto: SRNA

Predstavnici Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske i UNDP-a potpisali su juče u Banjaluci ugovor vredan 1,5 miliona KM o realizaciji aktivnosti u vezi sa energetskom efikasnošću, racionalizacijom upravljanja energijom i smanjenjem emisija u vazduh u Srpskoj.

Pre potpisivanja ugovora između direktora Fonda Srđana Todorovića i zamenika rezidentnog predstavnika UNDP-a Suhroba Hošmuhamedova, ozvaničen je završetak radova na poboljšanju energetske efikasnosti u banjalučkom vrtiću “Bambi” u šta je uloženo oko 130.000 KM.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić istakao je značaj aktivnosti koje se realizuju u okviru poboljšanja energetske efikasnosti u Srpskoj s ciljem zaštite životne sredine i uštede utroška energije.

– Samo na ovom objektu biće oko 50 odsto uštede energije, što jasno govori da će se postići mnogo funkcionalnije korišćenje ovog objekta, rekao je Đokić novinarima.

On je naveo da su do sada realizovana 32 projekta u okviru kojih je zamenjena krovna konstrukcija, stolarija i renovirana fasada na javnim objektima, u šta je uloženo oko dva miliona KM.

– Ove aktivnosti će biti nastavljene, jer imamo oko 700 registrovanih objekata na kojima je potrebno razviti sistem energetske efikasnosti, od čega je oko 70 objekta iz oblasti zdravstva, dok su ostali uglavnom školske ustanove, rekao je Đokić.

Todorović je naveo da Vlada Republike Srpske za sufinansiranje projekta za povećanje energetske efikasnosti godišnje izdvaja oko 500.000 KM, dok se u Srpskoj raznim aktivnostima u okviru projekta uloži oko dva miliona KM.
On je naglasio značaj ovog projekta, jer je neophodno “utopliti” objekte, naročito one u kojima borave osetljive kategorije stanovništva, kao što su zdravstvene i obrazovne ustanove.

Hošmuhamedov je istakao da je i sa komercijalne, ali i sa poslovne strane opravdano ulagati u mere i mehanizme za energetsku efikasnost, jer se svaka marka uložena u to vrlo brzo vraća.

Od danas će oko 150 dece imati bolje uslove za boravak u vrtiću “Bambi”. Prosečna temperatura u prostorijama ove ustanove zimi je iznosila 17 stepeni Celzijusovih, a sada će biti oko 22 stepena, naveo je Hošmuhamedov.
On je dodao da UNDP ima odličnu saradnju sa Fondom,  i izrazio nadu da će tako i ostati.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić izrazio je zadovoljstvo što banjalučki Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje dobija bolje uslove za rad, kao i nove kapacitete za smeštaj dece.

On je dodao da je grad izuzetno fokusiran na školsko i predškolsko obrazovanje, te da je planirano da se ove godine radi na 19 osnovnih i srednjih škola u Banjaluci, ali i da su u toku radovi na tri nova vrtića.

Radovi na poboljšanju energetske efikasnosti realizovao je UNDP, uz finansijsku podršku Vlade Švedske i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

Milisav Pajević

Izvor: SRNA

EU otvorila konsultacije u vezi sa strategijom dekarbonizacije

Foto: Pixabay
Foto: pixabay

EU je pokrenula konsultacije kako bi tražila mišljenja u vezi sa razvojem strategije dugoročnog smanjenja emisije gasova staklene bašte.

Cilj je da se prikupe mišljenja, informacije, znanja i ideje od zainteresovanih strana kao što su građani, preduzeća, profesionalne organizacije, akademske grupe, vlade i saveti i to kako bi se izgradio najbolji tehnološki i socioekonomski okvir koji bi se sproveo u delo.

Ove konsultacije trebale bi da pomognu u informisanju o vrsti transformacija koje su neophodne i koliki je nivo ambicioznosti potreban da bi se one sprovele.

EU će takođe pogledati kako će potencijalne tehnike za dekarbonizaciju stupiti u interakciju sa drugim merama, društvenim i ekonomskim izazovima i mogućnostima, promenljivom ulogom potrošača. Takođe je potrebno rešiti pitanje investicija neophodnih za dekarbonizaciju.

Odgovori na konsultacije mogu se pdneti na bilo kom zvaničnom jeziku EU.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

U Velikom Gradištu zabranjena je voda za piće u sedam seoskih naselja

 

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Na području opštine Veliko Gradište, zbog zdravstvene neispravnosti, voda iz vodovoda zabranjena je za piće u sedam seoskih naselja: Carevcu, Kumanu, Tribrodu, Topolovniku, Kamijevu, Pečanici i Srednjevu.

Prema najnovijim analizama koje je sproveo Zavod za javno zdravlje u Požarevcu, voda u Tribrodu i Kamijevu ima povišen nivo nitrata, bakterije fekalnog porekla nađene su u Kumanu, Carevcu, Kamijevu, Topolovniku i Pečanici, dok su u Srednjevu registrovane kolimforne bakterije.

Voda u navedenim naseljima ne sme se koristiti za piće i pripremu hranu, već samo kao tehnička, za održavanje higijene.

Milisav Pajević

Uskoro izgradnja Nove glavne crpne stanice u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uskoro bi trebalo da bude objavljen tender za izvođača radova na izgradnji Nove glavne crpne stanice u sistemu odvođenja otpadnih voda na području Novog Sada.

Nova glavna crpna stanica će se nalaziti u blizini novog drumsko- železničkog mosta, nekadašnjeg Žeželjevog, na novosadskoj obali Dunava.

Za prvu fazu izgradnje u gradskom budžetu planirano je ukupno 860 miliona dinara.

Milisav Pajević

Kod Straževice se izlila kiselina – bez opasnosti po zdravlje građana i životnu sredinu

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Manja količina hlorovodonične kiseline izlila se iz cisterne, u blizini tunela Straževica na obilaznici oko Beograda.

Incident se dogodio nešto pre 12 sati, a ekipe Sektora za vanredne situacije odmah su izašle na teren.

Hlorovodonična kiselina se izlila oko 11.50, u blizini tunela Straževica, rečeno je iz MUP- a.

U pitanju je manja količina ove supstance i nema bojazni po zdravlje građana ni životnu sredinu.

Na terenu je bilo 13 vatrogasaca sa tri vozila za intervenciju.

Ekipe Sektora za vanredne situacije čekale su dolazak druge, ispravne cisterne kako bi se pretočila hlorovodonična kiselina.

Milisav Pajević

U Crnoj Gori podneto 49917 zahteva za legalizaciju bespravnih objekata

 

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ukupno 49917 zahteva za legalizaciju bespravnih objekata podneto je lokalnim samoupravama, saopštio je na današnjoj konferenciji za medije ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović.

Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na orto-foto snimku, a za koje nije podnet zahtev za legalizaciju, dužni da plaćaju naknadu za korišćenje prostora.

Ovu naknadu dužni su da plaćaju i vlasnici bespravnih objekata za koje je doneto rešenje o odbijanju zahteva za legalizaciju, sve do uklanjanja objekta.

Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 60 dana od isteka roka za prijavu za legalizaciju podatke dobijene preklapanje podataka iz orto-foto snimka i primljenih zahteva za legalizaciju sistematizuje i utvrdi listu bespravnih objekata za koje nije podnet zahtev za legalizaciju, odnosno onih koji nisu ispunili uslove za istu u skladu sa zakonom.

Godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 odsto do dva odsto prosečne cene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori.

Ova prosečna cena, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, za 2017. godinu iznosi 681 evro po metru. To znači da godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave.

Godišnja naknada za korišćenje prostora za stambeni objekat od 100 metara kvadratnih može iznositi od 340,50 do 1362 evra, za stambeni objekat od 150 metara kvadratnih može iznostiti od 510,75 do 2043 evra, dok godišnja naknada za stambeni objekat od 200 metara kvadratnih, može iznositi od 681 do 2724 evra.

Milisav Pajević

Sastanak o životnoj sredini u Narodnoj skupštini Republike Srbije

 

Foto: Zeleni dijalog
Foto: Zeleni dijalog

Mreža Zelena stolica organizuje danas sastanak svojih članica sa poslanicima angažovanim u oblasti zaštite životne sredine, članovima/icama Zelene poslaničke grupe i Odbora za zaštitu životne sredine u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Sastanak će se održati u Zelenom salonu u Zgradi Narodne skupštine u Kralja Milana.

Cilj sastanka je upoznavanja poslanika sa inicijativama i problemima sa kojima se susreće civilni sektor u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine i razgovoru o njihovom eventualnom uključivanju i podršci.

Ovo je odlična prilika za članove Mreže Zelena stolica za direktne sastanke sa poslanicima, predstavljanje inicijativa i predloga u koje mogu da se uključe ili podrže kroz različite mehanizme (npr. poslanička pitanja).

Milisav Pajević

Evropska agencija za životnu sredinu potvrdila vrednost “plave zastave”

 

Foto: EEA
Foto: EEA

Evropska agencija za životnu sredinu potvrdila vrednost Plave zastave, kao standarda za plaže, marine i plovila. Evropska agencija za životnu sredinu je upravo objavila IZVEŠTAJ – ETC/ULS Report | 01/2018 1 Tourism and the environment, Towards a reporting mechanism in Europe, gde na stranama 76 i 77 možete pogledati tekst o Plavoj zastavi.

Podsetimo, jedina plaža koja je usklađena sa strogim zahtevima programa je “Savsko jezero”, popularna Ada Ciganlija, koja je po sedmi put dobitnik ovog međunarodnog eko-sertifikata.

Posebna pažnja u okviru programa poklanja se obrazovanju o životnoj sredini, podizanju svesti kupača i uopšte korisnika prostora plaže o potrebi očuvanja ne samo prostora koji se koristi za kupanje, nego i šireg okruženja, posebno ako postoje područja od značaja za zaštitu u neposrednoj blizini.

Plava zastava je eko-oznaka koja se dodeljuje na dobrovoljnoj osnovi i intelektualno je vlasništvo neprofitne organizacije Fondacija za obrazovanje o životnoj sredini (FEE – Foundation for Environmental Education). U svetu ima  više od 4500 plaža i marina sa Plavom zastavom, u preko 50 zemalja širom Evrope, Južne Afrike, Maroka, Tunisa, Novog Zelanda, Brazila, Kanade i Kariba.

Plava zastava se bazira na održivom razvoju plaža i marina, koje svoju brigu za životnu sredinu demonstriraju prihvatajući i ispunjavajući stroge kriterijume za kvalitet vode, obrazovanje i informisanje, zaštitu životne sredine i bezbednost korisnika/posetilaca.

Koncept Plave zastave nastao je u Francuskoj. Godine 1985., francuske opštine na primorju dobile su priznanje Plavu zastavu za poštovanje kriterijuma za tretman otpadnih voda i kvalitet vode za kupanje.

Evropska godina životne sredine bila je 1987., kada je Fondacija za obrazovanje o životnoj sredini u Evropi (FEEE) predstavila francuski koncept Evropskoj komisiji. Od tada je program Plava zastava pokrenut kao godišnja aktivnosti zajednice.

Pored kriterijuma koji se odnose na tretman otpadnih voda i kvalitet vode za kupanje, kriterijumi za dobijanje Plave zastave na evropskom nivou uključuju i druge oblasti upravljanja životnom sredinom, kao što su upravljanje otpadom i planiranje i zaštita obala. Marine su takođe uključene u program Plava zastava.

Milisav Pajević

Međunarodna politika konačno prepoznala klimatske promene kao uzrok migracija

Foto-ilustracija: Pixabay

Konačni nacrt sporazuma Ujedinjenih nacija o migracijama prvi je međunarodni dokument koji je priznao postojanje klimatskih izbeglica. One su do sada bile obespravljene na način da su zavođene u pogrešne kategorije migranata, a “klimatske promene”, formalno, nisu mogle da budu navedene kao razlog njihovog napuštanja domovine.  Sporazum je, stoga, akt od istorijskog značaja za sve koje je globalno zagrevanje “oteralo” od kuća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Podsticaj za osmišljavanje Sporazuma o bezbednoj, urednoj i propisnoj migraciji dala je migrantska kriza koja je prodrmala Evropu 2015. godine. Tokom nje se na naš kontinent doselio najveći broj ljudi još od Drugog svetskog rata.

On je objavljen 11. jula i kao uzroke seoba naroda prepoznao je i ekstremne vremenske (ne)prilike, ali i događaje koji se protežu kroz duži vremenski period i narušavaju blagostanje ljudi kao što su suše.

“Nakon ovog sporazuma, niko ne može da kaže kako ne uviđa vezu između klimatskih promena i migracija”, izjavio je Sven Harmeling iz organizacije CARE International, “međutim, tek treba da vidimo koliko će mu vlada pristupiti.”

Kada će sporazum biti zvanično usvojen? U decembru ove godine, na okupljanju nacija u Maroku. Neće biti obavezujuć i potpisnice neće imati bilo kakve zacrtane ciljeve, niti dužnost da zakonski regulišu status klimatskih izbeglica.

Prema proračunima UN, zbog prirodnih katastrofa u periodu između 2008. i 2015. raseljeno je u proseku 26,4 miliona ljudi godišnje. Za položaj stanovnika oblasti posebno osetljivih na klimatske promene zabrinutost je dodatno porasla u martu ove godine. Tada je Svetska banka upozorila da bi 140 miliona ljudi naseljenih u Africi, Južnoj Aziji i Latinskoj Americi bilo primorano na izbeglištvo ukoliko se emisije štetnih gasova ubrzo ne smanje.

Jelena Kozbašić

Probna plovidba na Orjenskoj lokvi

 

Foto: Planinarski klub Subra
Foto: Planinarski klub Subra

Planinarski klub “Subra” organizovao je probnu plovidbu na Orjenskoj lokvi.

Orjenska lokva je najveća vodena površina na Orjenu, smeštena na 1.600 metara nadmorske visine, a  udaljena svega desetak metara od prevoja, planinarskog doma i bućarskog zoga.

Da je puno toga stvar ideje i pravog trenutka, pokazuju fotografije sa Orjenske lokve, gde je uhvaćen jedinstveni momenat probne plovidbe gumenim čamcem.

Planinski pejzaž dodatno je upotpunilo stado bikova, kojim je čini se narušena uobičajena ispaša.

Podsetimo, hercegnovski deo planinskog masiva Orjen nedavno je upisan u registar zaštićenih područja Crne Gore, kao Park prirode Orjen, čime je zvanično dobio status parka prirode.

Zaštićeno je više od 80 kvadratnih kilometara hercegnovskog dela planine Orjen.

Milisav Pajević