Home Blog Page 1029

Porasla potrošnja električne energije u Crnoj Gori

Foto: Elektropriveda Crne Gore

 

Foto: Elektropriveda Crne Gore

Domaćinstva u Crnoj Gori su u avgustu ove godine potrošila 123.732.747 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 13,2 odsto više u odnosu na julsku potrošnju, odnosno 0,04 posto više u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom avgusta 2017. godine.

Prosečan avgustovski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana merna mesta u objektima koji nisu stalno nastanjeni) iznosi 39,74 evra.

Domaćinstva u Pljevljima beleže najnižu prosečnu potrošnju od 23,33 evra, dok je najveća potrošnja prethodnog meseca očitana u Ulcinju  gde su domaćinstva u proseku potrošila električne energije u vrednosti od 74,85 evra.

Elektroprivreda Crne Gore je pokrenula akciju “Podijelimo teret 6”, za sva domaćinstva koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije, bez obzira na visinu duga, kao i sva domaćinstva kojima ističu postojeći ugovori sklopljeni u akciji “Podijelimo teret 4” pre dve godine.

Sva zainteresovana domaćinstva akciji se mogu priključiti tokom septembra, oktobra i novembra. Uslov za potpisivanje Sporazuma o izmirenju duga je da su plaćena tri poslednja računa. Prilikom potpisivanja Sporazuma, nema nikakvog učešća, a postojeći dug domaćinstva mogu otplaćivati na sledeći način: Ukoliko je dug manji od 440 evra, iznos duga deli se sa 20 evra i na taj način dobija broj rata; Ukoliko je dug već od 440 evra, dug se otplaćuje u 22 mesečne rate u fiksnom iznosu od 20 evra.

Od trenutka potpisivanja Sporazuma, prestaje dalji obračun zatezne kamate.

Da bi Sporazum ostao na snazi, svakog meseca mora se redovno plaćati i tekući račun. Akciji se mogu priključiti i domaćinstva koja su isključena sa distributivne mreže, kao i domaćinstva koja žele da reprogramiraju već potpisane klasične protokole, navedeno je u saopštenju Elektroprivreda Crne Gore.

Milisav Pajević

Prva biciklistička staza od reciklirane plastike otvorena u Holandiji (VIDEO)

Foto: KWS

U Holandiji je otvorena prva biciklistička staza na svetu u potpunosti napravljena od reciklirane plastike, što za cilj ima smanjivanje miliona tona odbačene plastike svake godine.

Foto: KWS

Biciklistička staza duga trideset metara, u 1.300 godina starom gradu Zvoleu na severu Holandije, sadrži količinu plastike ekvivalentnu 500.000 čepova boca, pa se procenjuje da je dva ili tri puta izdržljivija od tradicionalnih staza.

Osam miliona tona plastičnih boca, ambalaže i ostalog otpada završi u okeanu svake godine ubijajući morski život i ulazeći u ljudski lanac ishrane, navodi Program UN za životnu sredinu.

Projekat je prvi veliki korak prema održivim saobraćajnicama budućnosti napravljenim od recikliranog plastičnog otpada, rekli su u izjavi idejni tvorci staze An Kudstal i Simon Joritsma.

Vodeći stručnjak za zaštitu životne sredine Gus Velders pozdravio je novu inicijativu holandske inženjerske firme KWS, kompanije za proizvodnju cevi Wavin i francuske naftne kompanije Total, rekavši da je to “pozitivan korak” prema ponovnoj upotrebi odbačenih materijala.

Međutim, Ema Pristland, aktivistkinja “Prijatelja zemlje”, tvrdi da primarno rešenje plastičnog zagađenja leži u prevenciji nepotrebne upotrebe.

“Upotreba plastike za izgradnju biciklističkih staza može pomoći pri sklanjanju plastike iz odlagališta, ali još je nejasno šta se događa s tom plastikom, kada se istroši površina staze”, rekla je Pristland Fondaciji Tomson Reuters.

Gradovi poput Londona, Amsterdama i Pariza traže načine prelaska na cirkularnu ekonomiju. Pod time se podrazumevaju: ponovna upotreba proizvoda, delova i materijala, sprečavanje stvaranja otpada ili zagađenja, kao i korišćenje manje novih sredstava i energije.

Holandska Vlada je obećala da će prepoloviti upotrebu sirovina do 2030. godine, kao i da će ubrzati prelaz prema cirkularnoj ekonomiji.

Otvaranje druge biciklističke staze u selu Gitorn na severoistoku Holandije, očekuje se u novembru.

Izvor: b92

Automobil parkiraj, okolinu sačuvaj

Foto: Udruženje parkirališta Srbije
Foto: Udruženje parkirališta Srbije

Udruženje parkirališta Srbije uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine i Privredne komore Srbije, 22. juna 2018. u Novom Sadu, pokrenulo je kampanju „AUTOMOBIL PARKIRAJ, OKOLINU SAČUVAJ” sa ciljem podizanja svesti u javnosti o uticaju saobraćaja na životnu sredinu i značaju podsticanja i razvoja eko mobilnosti kod nas.

Foto: Udruženje parkirališta Srbije

Kampanja se organizuje u saradnji sa predstavnicima lokalnih samouprava i lokalnih parking preduzeća koji će predstaviti planove i aktivnosti koje preduzimaju za razvoj održivog saobraćaja, kao što su izgradnja zelenih garaža, promovisanje biciklističkog saobraćaja kroz projekte „Parkiraj i bicikliraj“, „Parkiraj i vozi“, upotrebu električnih automobila i postavljanje punjača na pristupačnim lokacijama u garažama i na parkinzima kao i niz drugih aktivnosti.

Foto: Udruženje parkirališta Srbije

Kampanjom će biti obuhvaćeni svi veći regionalni centri u Republici Srbiji, a želja nam je da u projekat uključimo i sve zainteresovane sredine kako bi smo sa ciljevima kampanje upoznali što veći broj građana.

Udruženje parkirališta Srbije je osnovano 18. decembra 2001. godine od strane ovlašćenih preduzeća, koja se bave organizovanjem parkiranja u gradovima Republike Srbije. Za sedamnaest godina postojanja uspeli smo da značajano doprinosemo razvoju parking delatnosti kod nas i unapređenju rada naših članica. Danas Udruženje parkirališta Srbije okuplja trideset i sedam članica javno-komunalnih parking preduzeća iz Srbije i regiona, a kao punopravna članica Evropske parking asocijacije u prilici je da ostvaruje i značajnu međunarodnu saradnju.

Vlada Crne Gore utvrdila Plan za razvoj i uređenje prostora Skadarskog jezera

Foto: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Vlada Crne Gore je na 89. sednici utvrdila Predlog Odluke o donošenju Prostornog plana posebne namene Nacionalnog parka ”Skadarsko jezero”.

Osnovni cilj izrade Plana bio je da se usklađivanjem sa aktuelnim propisima i standardima i opredeljenjima Prostornog plana Crne Gore, stvore formalne i planske pretpostavke za osmišljen razvoj, organizaciju i uređenje prostora Skadarskog jezera, u skladu sa osnovnim razvojnim opredeljenjima i principima održivog razvoja.

Plan je definisao osnovni koncept namene prostora, ranga centara i infrastrukturne opremljenosti koji će omogućiti zaštitu i valorizaciju prirodnih potencijala u funkciji održivog razvoja. U tom smislu poseban značaj ima plansko povezivanje predmetnog prostora sa centrima neposrednog okruženja.

Plan sadrži i detaljne razrade za pojedine zone i lokalitete, čime se obezbeđuju preduslovi za realizaciju investicionih projekata i uređenje prostora na lokacijama koje zahtevaju trajne promene u prostoru.

Milisav Pajević

Funkcioneri i zaposleni Gradske uprave Beograda čistili deo desne obale Dunava

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Povodom Svetskog dana čišćenja Grad Beograd se prošle subote priključio akciji nekoliko nevladinih organizacija i pomogao organizaciju akcije čišćenja koja se odvijala na 10 lokacija.

Funkcioneri i zaposleni u Gradskoj upravi čistili su deo desne obale Dunava, od Hotela Jugoslavija do Ušća.

Član Gradskog veća, Vladimir Jestratijević, istakao je da se sličnim akcijama dan obeležava u mnogim državama u interesu zaštite životne sredine.

Akciji su se priključili sekretarka za zdravstvo Vera Dražić i vršilac dužnosti sekretara za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima Darko Glavaš.

Jestratijević je istakao da su nevladine organizacije “Let’s do it Serbia“, „JCI“ i “Trash Hero Beograd” su se obratile kabinetu gradonačelnika Beograda, kao i mnogim gradovima u Srbiji, sa molbom da se priključe akciji u cilju uspešne realizacije i poboljšanja kvaliteta životne sredine u Beogradu.

Foto: Grad Beograd

– Kabinet gradonačelnika je prosledio poziv Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, koji je obavestio sve gradske sekretarijate uz poziv da se priključe akciji. Dobili smo lokaciju od hotela Jugoslavija do Ušća, dužine oko 1.800 metara. Zaposleni u Gradskoj upravi uz pomoć penzionera i drugih udruženja, organizovali su se i došli u velikom broju. Narednih godina očekujemo masovnije učešće, bolju organizaciju i odziv. Zaposleni i funkcioneri u Gradu Beogradu uz pomoć i podršku penzionera i građana Beograda ulažu napor da naš grad bude čistiji i zdraviji za život, rekao je Jestratijević.

Akcija datira iz 2008. godine iz Estonije, sprovodi se u više od 150 zemalja, od 10 do 12 časova sinhrono u svim državama. Cilj je da se pokaže da se zajedničkom akcijom može umnogome doprineti čistijoj i zdravijoj životnoj sredini.

U akciji su pored zaposlenih i funkcionera Gradske uprave grada Beograda, učestvovala Udruženja penzionera Novog Beograda i Zemuna, Udruženje Svibor, Udruženje učesnika radnih akcija, kao i građani Novog Beograda i Zemuna.

Milisav Pajević

Uređen Park prirode „Jegrička“ u Temerinu

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Povodom „Svetskog dana čišćenja“, JVP „Vode Vojvodine“ i Arhus centar iz Novog Sada, u partnerstvu sa Erste bankom, organizovali su veliku akciju u Parku prirode „Jegrička“.

Obraćanjem Aleksandra Kocana, ispred JVP „Vode Vojvodine“, Ane Devetak iz Erste banke i Darije Šajin iz Arhus centra, započeta je ova izuzetno značajna akcija koja je trajala od 10 do 17 časova.

U uređenju Info centra „Jegrička“ u Temerinu, učestvovalo je oko 230 volontera Erste banke i radnika JVP „Vode Vojvodine“, a među njima je bilo i 60 mališana.

Tokom prepodneva su zasađene sadnice hrasta lužnjaka, postavljene nove info table i mobilijari, ofarbani su ograda i drveni mostić preko Jegričke.

U dvorištu Info centra postavljena je mreža za odbojku, a na dečijem igralištu nove penjalice za decu.

Sa edukativne staza, dužine tri kilometra, vodene površine i obale uklonjen je otpad, orezane su divlje invazivne biljne vrste i grmlje. Volonteri su na kraju postavili i 20 klupa i okrečili fasadu Info centra.

Svetski dan čišćenja“ je najveća globalna akcija ove vrste i održava se u preko 150 zemalja širom sveta.

Cilj akcije nije samo čišćenje nego razvijanje svesti populacije o upravljanju otpadom.

Izuzetno je bitno da kao pojedinci, ali i kroz organizacije i institucije, počnemo svakodnevno da brinemo o zaštiti prirode, najvećeg blaga koje nam je povereno na čuvanje.

Milisav Pajević

Gradi se odbrambeni bedem na koritu reke Crnice kod Paraćina

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Paraćinu se gradi odbrambeni bedem na koritu reke Crnice i tako se reguliše rečni tok u dužini od deset i po kilometara.

U toku su zemljani radovi koji prethode podizanju zaštitnog betonskog bedema.

Odbrambeni zid biće dislociran od korita što predstavlja i dodatnu zaštitu.

U blizini nekadašnje fabrike štofa već je postavljen zid visine 80 centimetara.

Opština Paraćin je po sporazumu sa JP “Srbijavode” bila zadužena za rešavanje imovinskih odnosa. Radovi na koritu Crnice počeli su avgusta prošle godine.

Na pojedinim deonicama izmuljena je reka, rekonstruisano i produbljeno rečno korito.

Biće postavljeni i montažni bedemi. Radovi na koritu reke Crnice vredni su četiri miliona evra, finansira ih Evropska unija, preko austrijske razvojne agencije. a plan je da do sredine naredne godine Paraćin bude zaštićen i od neplaniranih velikih voda.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Milisav Pajević

U akciji “Let’s do it, Montenegro!” očišćeno Cetinje

Foto: ADP-Zid
Fotot: ADP-Zid

U akciji  “Let’s do it, Montenegro!“, kojom je obeležen Svetski dan uklanjanja otpada, na Cetinju je oko 300 građana učestvovalo i čistilo svoju životnu sredinu.

Organizator akcije je ADP Zid.

Akcija čišćenja je počela u dvorištu nekadašnjeg Austrougarskog poslanstva, a sekretar Sekretarijata za kulturu i mlade Stanko Marković, je kazao da Prestonica Crne Gore poklanja veliku pažnju očuvanju i zaštiti životne sredine pa u lokalnoj upravi čine sve da grad bude čistiji.

Koordinatorka Dragana Kaluđerović kaže da je cilj akcije okupljanje na lokalnom nivou, kako bi se jeci podigla svest o očuvanju životne sredine.

– Bitno naglasiti da su nas podržale škole, pre svega Osnovne škole “Njegoš” i ”Lovćenski partizanski odred”, kao i Srednja stručna škola i Gimnazija. Oni su zajedno sa ostalim učesnicima akcije po grupama čistili naselja “Luke Ivaniševića”, “Kongo”, “4. jul” i “Gipos” kao i Orlov krš, Letnju pozornicu i Njegošev park”, istakla je Kaluđerović.

Milisav Pajević

Ivan Karić: Srbija ima tri velika izazova u pregovorima sa Evropskom unijom

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

– U pripremi Pregovaračke pozicije imamo tri velika izazova, a  to su: prvo administrativni kapaciteti, koji su, nažalost, nedovoljni kako u samom Ministarstvu zaštite životne sredine, tako i u opšte, i na to su nam iz Evropske komisije sugerisali.

Drugi je finansiranje životne sredine, kao najznačajnija i najneophodnija karika u čitavom procesu. Bez jasnog finansiranja nema popravljanja stanja kvaliteta životne sredine, nema zelene privrede, zelene ekonomije, nema promene stanja životne sredine. Iz Evropske komisije od nas očekuju da budžetski Zeleni fond Republike Srbije radi u punom kapacitetu i obimu i po logici koja je potpuno ekološka i ekonomska.

Treći izazov je  predostrožnost i inspekcijski nadzor u životnoj sredini. Iz Evropske unije očekuju da osnažimo, osposobimo inspekciju kako bi ona bila efikasna i delotvorna. To su izazovi koji nam predstoje i na kojima moramo svakodnevno raditi ukoliko želimo da napredujemo u oblasti zaštite životne sredine, kaže Ivan Karić,   državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine i predsednik Pregovaračke grupe za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene.

Milisav Pajević

Kratka istorija Evropske organizacije za nuklearna istraživanja

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon šest godina pridruženog članstva, Republika Srbija uskoro postaje punopravni član Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN). Srbija se tim činom praktično vraća u zajednicu koju je, kao deo nekadašnje SFRJ, osnovala sredinom 20. veka. Sa sadašnje 22 članice, CERN je postao svojevsrna država fizičara i bez sumnje, vodeća naučna institucija u Evropi, jedna od retkih gde naš kontinent u naučnom pogledu prednjači u odnosu na Ameriku. Iznenadićete se, ali osnovna zamisao na kojoj je ova organizacija izgrađena nije bila potraga za najdubljim tajnama Univerzuma, nego miran razvoj posleratne Evrope koja se prvo ujedinila oko fizike, a potom oko ekonomije. Kada je CERN nastao? Kako se u njemu razvijala teorija elementarnih čestica? Kada su podignuti tako moćni akceleratori?

Foto-ilustracija: Pixabay

9. DECEMBAR 1949.
Francuski fizičar Luj de Brolj na konferenciji u Lozani, u Švajcarskoj, izlaže svojim evropskim kolegama odvažnu ideju da Evropa napravi svoju naučnu organizaciju koja bi mogla da se nosi sa fizikom Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Ideja će se potom razvijati, da bi tri godine kasnije 11 evropskih zemalja formiralo Evropski savet za nuklearno istraživanje (Conseil européen pour la recherche nucléaire, CERN) kao privremeno telo koje će graditi novu ustanovu.

29. SEPTEMBAR 1954.
Na šestom sastanku ovog Saveta, u Parizu 12 najjačih evropskih država među kojima je i Jugoslavija (kao jedina zemlja koja nije deo zapadnog bloka) potpisuje konvenciju o osnivanju Evropske organizacije za nuklearna istraživanja. Privremeni savet je time rasformiran, ali njegov akronim, CERN, zadržan, da bi ostao u upotrebi sve do danas.

11. MAJ 1957.
Na lokaciji kod Ženeve u Švajcarskoj podiže se CERN-ov prvi ubrzivač, odnosno akcelerator elementarnih čestica – Sinhrociklotron od 600 MeV. O dodeli zemljišta za CERN građani kantona Ženeva inače su odlučili referendumom 4 godine ranije sa 16.539 glasova ZA i 7.332 glasa PROTIV izgradnje CERN-a.

3. MAJ 1976.
Nakon što je u CERN-u izgrađen prvi zaista veliki akcelerator dužine 7 km, poznat kao Super Proton Sinhroton (SPS), ova mašina počinje da ubrzava snopove protona. Sa rekordnim brojem magneta, SPS će dugo biti vodeći svetski akcelerator i poslužiće za istraživanje sveta unutar atomskog jezgra.

20. JANUAR 1983.
Tim koji predvode fizičari Karlo Rubija i Simon van der Mir pomoću SPS akceleratora dolazi do jednog od najvećih otkrića 20. veka – u CERN-u otkrivaju postojanje takozvanih W i Z bozona. Ove čestice predstavljaju prenosioce slabe interakcije i njihovo je otkriće postavilo temelj za današnji Standardni model fizike elementarnih čestica koji objašnjava strukturu materije u Univerzumu.

8. FEBRUAR 1988.
Kao najveći građevinski poduhvat u Evropi tog doba, završava se izgradnja akceleratora nazvanog Large Electron-Positron Collider (LEP). Ova ambiciozno zamišljena mašina, zakopane je 100 m ispod Ženeve i predstavlja prsten dužine 27 km. Tunel je iskopan sa greškom od samo jednog centimetra. Nakon što LEP bude korišćen i ugašen deceniju kasnije, u ovom istom tunelu će biti izgrađen najmoćniji akcelerator današnjice – LHC.

20. DECEMBAR 1990.
Pokušavajući da reši naizgled trivijalan zadatak prenosa velikog broja podataka iz CERN-a, ser Tim Berners Li smišlja osnovni koncept današnjeg interneta – url, http i html protokole. Rađa se web. Tako će info.cern.ch postati prvi web sajt ikada napravljen.

15. SEPTEMBAR 1995.
U sudarima na jednom od brojnih, manje poznatih akceleratora u CERN-u, u eksperimentu koji traje tri nedelje, nastaje prva antimaterija koju je čovek napravio. Prvi antiatomi vodonika, odnosno antivodonici živeli su 40 milijarditih delova sekunde.

10. SEPTEMBAR 2008.
U 10 sati i 28 minuta, snop protona će po prvi put proći kroz 27 kilometara dug akceleratorski tunel novog, najmoćnijeg postrojenja koje je čovek ikada napravio. Nazvanog Large Hadron Collider, na LHC-u se snopovi protona ubrzavaju pomoću superprovodnih magneta koji su inače najhladnija tačka u Sunčevom sistemu, da bi se pri sudarima snopova dostizala najviša temperatura u svemiru.

4. JUL 2012.
Rezultati koje će dva najveća međunarodna tima koja rade u CERN-u, kolaboracije ATLAS i CMS, ovog jutra objaviti na konferenciji u Melburnu, obići će kao udarna vest čitavu planetu: potvrđeno je postojanje takozvane Božje čestice, Higsovog bozona.

Izvor: Nauka kroz priče

Skoro trećina površine Zemlje treba da bude pod zaštitom kako bi se sprečila masovna izumiranja

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ovo će biti teško za postići, ali je izvodljivo.

Dva vodeća naučnika izdala su apel o zaštiti planete od ljudskih aktivnosti kako bi se izbegla masovna izumiranja. Oni smatraju da su trenutni nivoi zaštite ni približno dovoljni i veruju da bi svetski lideri trebalo da se ujedine i zaštite barem 30% zemljine površine do 2030. godine.

Glavni naučnik Udruženja nacionalne geografije, Džonatan Baili i biolog sa Kineske akademije, Japing Žang, objavili su rezultate svojih istraživanja u magazinu Science. Oni tvrde da je ovaj cilj apsolutni minimum a da bi idealno bilo kada bismo do sredine sledećeg veka stavili polovinu Zemlje pod zaštitu. “Sve ispod ovih napora dovešće do ugrožavanja zdravlja i dobrostanja budućih generacija.”

I dalje nemamo dovoljno informacija i znanja o velikom broju vrsta i ulogama koje one imaju u održavanju balansa ekosistema. Ono što je sigurno jeste da je trenutno 3.6% površine okeana i 14.7% zemlje koja je pod zaštitom apsolutno nedovoljno za dalji opstanak velikog broja vrsta.

Naučnici upozoravaju na “biološki armagedon” zbog velikog broja izumrlih vrsta koje su posledica zagađenja i klimatskih promena.

Takođe, prema procenama, veliki deo zaštićenih područja je uprkos zaštiti pod velikim pritiskom od ljudskih aktivnosti. Jedna trećina zaštićenih područja na svetu čini nacionalne parkove, a 2.3 miliona kvadratnih kilometara biva ugroženo zbog ljudskih aktivnosti poput izgradnje infrastrukture i urbanizacije.

Na konferencij za zaštitu biološkog diverziteta, koja je održana u Nagoji 2010. godine , vlade sveta složile su se da zaštite 10% obalne i morske površine i 17% kopna u narednoj deceniji. Kada se svetski lideri butu ponovo okupili u Pekingu 2020. godine biće jasno da novi ciljevi moraju da budu daleko ambiciozniji.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

BH Komitet učestvovao na 47. Međunarodnom veću za velike električne sisteme CIGRE

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo juče je u Sarajevu primila delegaciju BH Komiteta CIGRE, na čelu s predsednikom Edhemom Bičakčićem,  koji su je upoznali o odlukama 47. Međunarodnog veća za velike električne sisteme CIGRE, održanog u Parizu od 26. do 31. avgusta ove godine.

Jedna od tema zasedanja veća, na kojem je prisustvovalo više hiljada delegata i stručnjaka i više od 300 kompanija je „Budući održivi energetski sistem“, što je  podstaknuto potrebom ograničivanja globalnog zagrevanja na temperature „znatno ispod“ dva stepena Celzijusa.

U radu ovog skupa bosansko-hercegovački stručnjaci su prezentovali referat o primeni savremenih tehnoloških rešenja u povećanju pouzdanosti rada termoelektrane Kakanj.

Ministarka Đapo je prihvatila poziv da sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH učestvuje na Prvom  naučno-stručnom savetovanju BH K/O CIRED u Mostaru od  14. do 16. oktobra ove godine, na kojem će između ostalog biti predstavljen projekat „Snabdevanje toplotnom energijom iz TE Kakanj za područje do/i Sarajeva”.

Reč je o projektu kojeg vlasti do sada nisu prepoznale, a koji bi značio sigurno snabdevanje Sarajeva toplotnom energijom ali i zaštitu životne sredine i poboljšanje kvaliteta vazduha.

Prema rečima federalne ministarke veoma je važno da nauka i stručnjaci izvrše tehničku i ekonomsku analizu ovog projekta i daju smernice za budući rad na nastavku njegove realizacije, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma BiH.

Milisav Pajević

Danas prva jesenja „Cvetna pijaca” u Novom Sadu

Foto: Pokret gorana Novog Sada

 

Foto: Pokret gorana Novog Sada

Prva jesenja „Cvetna pijaca” održava se danas na platou ispred SPENS-a, a sa njom je počeo jesenji ciklusa Novosadskih cvetnih pijaca, koje Pokret gorana Novog Sada organizuje već petnaestu godinu sa ciljem da svi Novosađani/ke i posetioci Novog Sada na jednom mestu pronađu sve što im je potrebno za uređenje njihovih vrtova, balkona i domova.

Tokom prve Novosadske cvetne pijace, posetioci imaju raznovrsnu jesenju ponudu cveća, sadnica, opreme za hortikulturu kao i med i pčelinje proizvode i zdravstveno-bezbednu hranu.

Pokret gorana Novog Sada se potrudio da građani i građanke na jednom mestu po povoljnim cenama nađu veliki izbor cveća, sadnica i opreme za hortikulturu, kao i zdrave hrane, meda i poneki ukras koji će krasiti domove posetilaca cvetnih pijaca.

Milisav Pajević

Svaki sedmi čovek na planeti je pušač

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svaki sedmi čovek na planeti danas je pušač, a svaka peta smrt od uzroka koji su mogli da se izbegnu izazvana je pušenjem. Kampanje protiv pušenja i mere zabrana pomažu da se ova pretnja smanji – dovele su promene u cenama cigareta, ali i u pušačkim navikama širom zapadnog sveta.

Međutim, okolnosti se dramatično razlikuju u različitim delovima sveta. U zemljama Afrike i Azije broj pušača raste, u Skandinaviji korisnici cigareta prelaze na tradicionalni duvanski proizvod koji se naziva snus, a u Velikoj Britaniji pušači uz podršku države masovno prelaze na elektronske cigarete, dok su na Tajlandu, Australiji i u Brazilu ove tehnološke alternative cigareti protivzakonite.

Mada deluju kao tekovina ovog veka, antipušačkih pokreta bilo je mnogo kroz istoriju. Pomalo neobično, ali u savremenom svetu uzeli su maha u nacističkoj Nemačkoj kada je pušenje povezano za rakom pluća i drugim bolestima, a vlast proglasila pušenje lošim i štetnim, pretnjom za rasu, boreći se protiv njega na svim poljima.

Istoričari su opisali borbu tokom tridesetih i četrdesetih godina 20. veka kada je Nemačka zabranjivala pušenje na javnom mestu, reklamiranje duvana, kao i pušenje za žene, pokušavajući da kroz tu borbu dostignu rasnu i telesnu čistotu.

Tokom 20. veka, sve države su usvojile nekakvu antipušačku politiku, da bi, sa sve jasnijim čiinjenicama koje povezuju sagorevanje cigarete sa opakim bolestima, u 21. veku zabrana pušenja bila usvojena i u zemljama sa dugom duvanskom tradicijom. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) propisala je ambiciozan cilj da se broj aktivnih pušača smanji ispod 20 odsto odrasle populacije.

Obično se smatra da se konačni prelom na putu ka ovom cilju dogodio u maju 2009. godine, kada je u Severnoj Karolini, tradicionalnom centru američke duvanske industrije usvojen zakon kojim više nije bilo dozvoljeno pušiti cigarete u javnom prostoru. Međutim, danas u SAD ipak puši oko 40 miliona ljudi, broj pušača više ne raste, ali se i ne smanjuje. Zato, nekoliko miliona ljudi pokušava da pronađe alternativu pušenju u proizvodima koji nisu cigarete, ali sadrže nikotin.

U Evropi cilj WHO nije dostignut, a država koja je u tome otišla najdalje je Švedska gde, po podacima iz 2016. godine, puši samo oko 9 odsto odrasle populacije. Zanimljivo je da u Švedskoj ima više žena pušača (10%), nego muškaraca (8%). Razlog za to je što Švedska podržava prelazak sa cigareta koje sagorevaju na tradicionalni skandinavski proizvod snus, koji više koriste muškarci. No, diskusija o tome da li je ova alternativa zdravija izaziva brojne kontroverze.

U Velikoj Britaniji je posebno razvijeno gledište da „treba pomoći ljudima koji ne mogu da prestanu“, što je zvanična doktrina Kraljevskog lekarskog koledža (ekvivalent lekarskim društvima u drugim zemljama). U knjizi pod nazivom „Smanjivanje štete kod nikotinske ovisnosti“, britanski Kraljevski lekarski koledž navodi da „sam nikotin nije posebno opasan i ako se nikotin može pružiti u formi koja je prihvatljiva i podobna kao zamena za cigarete, mogu se spasiti milioni života“.

Ovakav odnos stručne zajednice, kao i politika koja se sprovodi kroz subvencije i podršku preduzetnicima, dovela je do bujanja takozvanih vejp-šopova i masovnog korišćenja elektronskih cigareta u Velikoj Britaniji. Afirmisan je znak koji se postavlja na javna mesta „E-cigarete su dobrodošle“. Ne samo da se ovaj oblik uzimanja duvana promoviše, nego pušači u Velikoj Britaniji mogu da dobiju trenera o trošku države koji će im pomoći da pređu na elektronske cigarete.

U Japanu konvencionalne elektronske cigarete nisu toliko raširene, ali je zato posebno popularna nova tehnlogija zagrevanja duvana. Nakon što se prvo pojavila na japanskom tržištu, odnedavno je popularna u mnogim zemljama Evrope, pa tako i u Srbiji. Ova tehnologija podrazumeva korišćenje savremenog uređaja koji omogućuje zagrevanja duvana, čime se zamenjuje sagorevanje i smanjuje količina dima.

Istovremeno, u državama kao što su Tajland, Brazil i Australija politika prema pušenju je sasvim drugačija, a eletronske cigarete su čak zakonom zabranjene. U nekim državama u razvoju se ne razmišlja o tehnološkim alternativama, ali ni o zabrani cigareta – neke od afričkih država beleže značajan rast prinosa od akciza i poreza na duvan, tako da nisu motivisane da ukinu tu vrstu prihoda.

Izvor: Nauka kroz priče

Zaštita ozonskog omotača “Ostanite COOL i samo napred”

Ministarstvo zaštite životne sredine obeležava 16. septembar, Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača, u cilju podsećanja na dan kada je u Montrealu 1987. godine otvoren za potpisivanje Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač.

Jedan od velikih uspeha Montrealskog protokola jeste njegova univerzalna ratifikacija, kojom se svih 197 zemalja članica (sve zemlje UN i Evropska Unija) obavezalo da sprovodi aktivnosti i mere kojima će se sprečiti dalje oštećenje ozonskog omotača.

Zahvaljujući dosadašnjim naporima zemalja potpisnica protokola, kao i zahvaljujući jedinstvenom mehanizmu za njegovo sprovođenje, Montrealski protokol se pokazao kao jedan od najuspešnijih međunarodnih ugovora iz oblasti zaštite životne sredine.

Ono što je važno je da su zemlje potpisnice protokola uspele da smanje ukupnu potrošnju supstanci koje oštećuju ozonski omotač na globalnom nivou i samim tim omogućile obnovu ozonskog omotač, što je i naučno potvrđeno.

Takođe, naučno je procenjeno da će se do sredine ovog veka ozonski omotač vratiti u stanje kakvo je bilo pre 80-tih godina prošlog veka.

Republika Srbija je ratifikovala Bečku konvenciju o zaštiti ozonskog omotača („Sl. list SFRJ“, broj 1/90) i, uz nju Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač („Sl. list SFRJ“, broj 16/90 i „Sl. list SCG“, broj 24/04), sukcesijom 2001. godine, kao i četiri amandmana na protokol.

Prošle godine, Montrealski protokol je proširen novim amandmanom, tzv. Kigali amandman. Ovim amandmanom u protokol su uvedeni fluorovani gasovi sa efektom staklene bašte (HFC supstance), koji se koriste kao alternativa za supstance koje oštećuju ozonski omotač i koji, iako nemaju štetan efekat na ozonski omotač, imaju veliki potencijal globalnog zagrevanja i samim tim veliki uticaj na klimatske promene.

Svoje preuzete međunarodne obaveze Republika Srbija ispunjava kroz rad Nacionalne ozonske kancelarije u okviru Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača, Sektora za upravljanje životnom sredinom Ministarstva zaštite životne sredine, uz podršku implementacionih agencija UNIDO-a (Organizacija UN za industrijski razvoj i UNEP-a (Program UN za životnu sredinu).

U cilju prenošenja poruke o značaju i zaštiti ozonskog omotača, ove godine će se pod sloganom Ostanite COOL i samo napred (Keep cool and carry on), u našoj zemlji obeležiti Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača uz aktivno učešće predstavnika Ministarstva i zainteresovane javnosti na radnom sastanku u Nacionalnom parku „Đerdap“, koji se održava 22. i 23. septembra ove godine.

Milisav Pajević

Crna Gora Evropsku godinu kulturne baštine obeležila na Prokletijama

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obeležilo je Evropsku godinu kulturne baštine na prostoru zaštićenog područja NP Prokletije pod nazivom „Kod katuna”.

– U cilju promocije katuna kao dela kulturnog koda koji je ostavio duboki trag u našem društvenom i istorijskom biću, na Bogićevica-Bajrovića katunu, 13. septembra, organizovana je manifestacija autohtone gastronomske ponude Nacionalnog parka sa akcentom na prezentaciji jarduma specijaliteta od ovčijeg mleka,” navodi se u saopštenju Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore.

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

– Obeležavanjem Evropske godine kulturne baštine u NP Prokletije želeli smo obogatiti sadržaj promotivnih događaja na prostoru ovog zaštićenog područja uključivanjem kulinarske baštine u savremenu turističku ponudu”, kazao je direktor NP Prokletije Admir Lalić.

Savremeni posetilac, osim što želi da upozna prirodne i kulturne vrednosti destinacije koju posećuje, isto tako, želi da sazna mnogo više o tradiciji i običajima tog kraja.

Učesnici manifestacije imali su priliku da degustiraju domaće autohtone proizvode i specijalitete, da uživaju u ukusima Katunske trpeze pripremljene po starim proverenim receptima.

Zainteresovani građani pešačili su planinarsko-pješačkom stazom do Hridskog jezera, uz stručnog vodiča i imali priliku da čuju interesantne legende i priče plavsko-gusinjskog kraja i ujedno uživaju u prirodnim lepotama NP Prokletije, navedeno je u saopštenju Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore.

Milisav Pajević