Home Blog Page 1032

Da li je veštačka fotosinteza budućnost energetike?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Internacionalni tim istraživača predstavio je novu tehniku, inspirisanu procesom fotosinteze, koja bi jednog dana mogla da se koristi za proizvodnju goriva na bazi vodonika i da bude neograničeni izvor obnovljive energije.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Energy, i u njemu su naučnici sa Kembridža predstavili novu metodu kojia se koristi da razdvoji molekule vode na manje delove, tj. vodonik i kiseonik koristeći sunčevu svetlost. Biljke takođe razdvajaju molekule vode kako bi konvertovali energiju sunca u procesu fotosinteze.

Iako je veštački proces fotosinteze prisutan već nekoliko decenija, on nije dovoljno prilagođen se koristi u svrhe proizvodnje energije.

Ervin Rajzner, stručnjak za energetiku i održivi razvoj i predvodnik studije rekao je da je ovo novo istraživanje bitan uspeh u oblasti poluveštačke fotosinteze. Ovaj pristup koristi sposobnosti prirodnih enzima i kombinuje ih sa tehnologijom kako bi prevazišao organičenja tehnika isključivo veštačke fotosinteze.

„Konverzija solarne energije kako bi se proizvodila obnovljiva goriva i hemikalije, je važna strategija za napajanje našeg društva u post fosilnom dobu. Prirodna fotosinteza je evoluirala tako da skladišti solarnu energiju i da ugljen dioksid pretvara u šećer, ali ovaj proces nije baš energetski efikasan. Veštačka fotosinteza imitira prirodnu i cilja na to da proizvede vodonik iz vode uz pomoć deljenja molekula, ali problem predstavljaju veoma skupi ili toksični katalizatori. U našem istraživanju pokušali smo da kombinujemo najbolje iz prirodnog i veštačkog sveta tako što ćemo koristiti veoma efikasne biološke katalizatore kojih ima u izobilju i upotrebiti ih sa sintetičkim materijalima i solarnim napravama kako bi uspešno proizvodili energiju.“

Ključni enzimi za ovu tehniku nalaze se u algama a prototip ovog sistema pokazao je da se ovom tehnikom apsorbuje više svetla nego u procesu prirodne fotosinteze.

Prema istraživačima, njihov rad prevazišao je mnoge prepreke u integraciji organskih komponenti sa neorganskim materijalima i rezultat će biti više mogućnosti u budućoj proizvodnji energije. Rajzner je naglasio da njihov rad za sada predstavlja samo dokaz mogućnosti ovog principa ali se oni nadaju da će u budućnosti dalje razviti ovaj metod i naći razne praktične načine na koje može da se iskoristi.

Vodonik je hvaljen kao gorivo budućnosti i već se koristi u nekim vozilima. Za razliku od fosilnih goriva hidrogena ima u izobilju a kao nusprodukt ne stvara gasove staklene bašte ili druge polutante. Trentni problem jeste što je potrebno mnogo energije (koja se uglavnom dobija uz pomoć sagorevanja fosilnih goriva) kako bi se proizveo vodonik. Naučnici već neko vreme traže način da uz manje energije proizvedu vodonik a nova studija je jedno od potencijalnih rešenja.

Milan Zlatanović

Izvor: newsweek

Polovina recikliranog PET-a u ambalaži do 2030. godine

 

Foto: PepsiCoEU @PepsiCoEU

PepsiCo je prošle nedelje najavio da će do 2030. godine polovina plastičnog materijala koji se koristi u njihovoj ambalaži širom EU činiti reciklirani materijal (rPET).

To znači da će ova kompanija utrostručiti sadržinu rPET materijala u ambalaži svojih napitaka u iznosu od oko 50.000 tona rPET-a.

– U PepsiCo-u, mi shvatamo našu odgovornost za zaštitu životne sredine veoma ozbiljno i čvrsto posvećeni pronalaženju održivih načina za stvaranje naših proizvoda. Mi smo bili u misiji u Evropskoj uniji da unapredimo kulturu koja podstiče i podržava prikupljanje i reciklažu ambalaže. Danas mi je veoma drago što objavljujem da ćemo sada ići mnogo dalje u korišćenju reciklirane plastike u našoj ambalaži, jer radimo na ispunjavanju i prevazilaženju ovog novog cilja u narednim godinama, komentarisao je ovu odluku Silviu Popovici, predsednik PepsiCo Europe Sub-Saharan Africa.

U proizvodima kompanije PepsiCo uživaju potrošači više od milijardu puta dnevno u više od 200 zemalja i teritorija širom sveta.

U 2017. godini PepsiCo je imao više od 63 milijarde dolara neto prihoda, podstaknut komplementarnim portfoliom hrane i pića koji uključuje veliki broj brendova.

PepsiCo Zapadni Balkan je na tržištu Srbije prisutan od 2008. godine.

Milisav Pajević

Proširenje mreže mernih mesta za praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Monitoring kvaliteta vazduha
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Monitoring kvaliteta vazduha

Vlada Crne Gore je na  88. sednici donela Uredbu o izmenama i dopuni Uredbe o uspostavljanju mreže mernih mesta za praćenje kvaliteta vazduha kojom je pravno regulisana prva revizija mreže mernih mesta za praćenje kvaliteta vazduha, koja se u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha vrši redovno, na svakih pet godina.

Prvom revizijom planirano je proširenje mreže sa sadašnjih sedam na 10 mernih mesta i izvršeno je premeštanje određenih postojećih mernih mesta na reprezentativnije lokacije ili na lokacije koje se smatraju potencijalno više ugroženim.

Takođe, predviđeno je uspostavljanje mernog mesta za praćenje prekograničnog prenosa zagađenja na velikim udaljenostima kako bi se proširila saznanja o prekograničnom uticaju zagađenja koje potiče van granica Crne Gore.

Milisav Pajević

Sakupljene limenke sa Beer festa vredna donacija

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Prvi put na ovogodišnjem Beer festu organizovana je ekološko-humanitarna akcija u kojoj su učestvovali Recan fondacija, Ball Beverage Packaging Beograd i Beer fest, uz podršku Grada Beograda.

Tokom nedavno završenog festivala od svake prodate limenke izdvajalo se pet dinara. Prikupljeno je 1.500.000 dinara, a donacija će biti uručena članovima udruženja „Živimo zajedno”.

– Recan fondacija već deset godina ima odličnu saradnju sa Beogradskim Beer festom u promovisanju značaja reciklaže. Ove godine otišli smo korak dalje i prvi put organizovali humanitarnu akciju. Odziv posetilaca festivala bio je sjajan i zahvaljujem se svima koji su doprineli da sakupimo značajnu količinu novaca za članove udruženja „Živimo zajedno”, koje okuplja osobe sa smetnjama u razvoju, izjavila je Jelena Kiš iz Recan fondacije.

Proteklih 12 godina Recan fondacija u oblasti reciklaže sarađuje i sa udruženjem „Živimo zajedno”, jer se udruženje delom finansira od prodaje sekundarnih sirovina.

– Dobijena sredstva iskoristićemo za nabavku neophodnog vozila, kontejnera, kanti, presa, kao i za ostalu opremu koja će doprineti poboljšanju rada organizacije. Trenutno pokrivamo više od 150 lokacija u gradu, sa kojih prikupljamo reciklažne sirovine, koje dalje distribuiramo na dalju preradu. Sredstva prikupljena na taj način ulažemo u aktivnosti centra. Zahvaljujemo Recan fondaciji, Ball Beverage Packaging Beograd i Beer festu, koji će donacijom znatno unaprediti rad udruženja „Živimo zajedno”, rekao je Dejan Kozić, predsednik udruženja.

Milisav Pajević

Subotica dobila punjač za električna vozila

Foto: www.subotica.info

 

Foto: Subotica.info

U Subotici je prošle nedelje u prisustvu Nataše Lulić direktorke ProCredit banke, Filijale u Subotica i člana Gradskog veća zaduženog za sport i omladinu Nemanje Simovića postavljen punjač za električna vozila, prenosi sajt Ecofeminizam.com.

Prilikom svečanog puštanja u rad punjača za električna vozila, Simović se zahvalio i ProCredit banci na zajedničkom projektu koji je uspešno realizovan i istakao lokalna samouprava prati evropske trendove i vodi računa o zaštiti životne sredine.

ProCredit banka je obezbedila električni punjač za automobile, pribavili su svu potrebnu tehničku dokumentaciju, sa druge strane grad Subotica je obezbedio sve neophodne dozvole i parking mesta, rekao je član Gradskog veća zadužen za sport i omladinu, Nemanja Simović.

Punjač je postavljen u centru grada ispred spomenika „Ivan Sarić“ ispred ProCredit banke, a punjenje vozila je besplatno. Da bi se napunila baterija na automobilu, potrebno je oko pet sati, a vozilo može da pređe, sa optimalnom potrošnjom, do 160 kilometara.

Korisnici treba da potraže karticu u banci i jednostavno dopune, rekla je Nataša Lulić direktorka ProCredit banke, Filijale u Subotici, koja je iskoristila priliku i izrazila zadovoljstvo što je imala mogućnost da predstavi zajednički projekat sa gradom Subotica, a vezan je za instalaciju i pokretanje punjača za električna vozila.

– ProCredit banka je oduvek imala fokus na zeleno kreditiranje i ovo je primer kako pokušavamo da promovišemo energetsko finansiranje i energetski efikasne projekte kroz praktični i lični primer. Mi u našoj kvoti imamo 15 električnih automobila. U Subotici i Somboru imamo dva i postavili smo punjače za električna vozila u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Prema našim informacijama u Srbiji ima 150 vozila koja su na struju, što znači da držimo oko 10 odsto tržišta u Srbiji, rekla je Nataša Lulić direktorka ProCredit banke, Filijale u Subotici.

Milisav Pajević

Konkurs za učenike osnovnih škola „Školski zeleni press 2018.”

Foto: Čuvari ravnice

 

Foto: Čuvari ravnice

Već četvrtu godinu za redom ekološko udruženje građana „Zeleno pitanje“ i dečji ekološki časopis „Čuvari ravnice“, uz podršku Republičkog ministarstva kulture i informisanja i Uprave za kulturu Novog Sada organizuju konkurs „Školski zeleni press 2018.“.

Na konkursu mogu da učestvuju osnovne škole iz cele Srbije pa se stoga pozivaju direktori osnovnih škola, učiteljice, učitelji, nastavnice i nastavnici da se sa svojim učenicima uključe u „Školski zeleni press“ putem slanja članaka i fotografija do 30. oktobra 2018.

Cilj „Školskog zelenog press-a“ je da se učenici uključe u prepoznavanje dobrih i loših primera zaštite životne sredine u školi, oko škole, u svom mestu stanovanja, u okolini mesta stanovanja i njihova prezentacija putem članaka (teksta) i fotografije.

Cilj „Školskog zelenog press-a“ je prezentacija radova na školskoj oglasnoj tabli, u školskom informatoru, na internet sajtu škole a najbolji, najzanimljiviji, najduhovitiji, najkreativniji radovi će se publikovati u štampanom izdanju dečijeg ekološkog časopisa „Čuvari ravnice“ i elektronskim izdanjima (internet i fejsbuk stranica).

U programu “Školski zeleni press“ se nagrađuju najbolji članak (do 250 reči), fotografija i foto priča (do 12 fotografija) u četiri starosne kategorije učenika (1-2 razred, 3-4 razred, 5-6 razred, 7-8 razred). Radovi mogu bitni grupni (tri člana) i pojedinačni – što treba navesti u prijavi.

Detaljne informacije o pripremi radova mogu se pročitati u časopisu „Čuvari ravnice“, na internet stranici www.cuvariravnice.org.rs i upitom na mejl skolskizelenipress@gmail.com.

Milisav Pajević

Koale bi mogle da nestanu do 2050. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Povećano krčenje šuma za poljoprivredna zemljišta moglo bi do 2050. godine uzrokovati izumiranje koala u australijskoj saveznoj državi Novog Južnog Velsa, upozorili su konzervatori.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju Svetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) i Veća za zaštitu prirode, naučnici su koristili satelitske snimke za merenje ubrzanja stope krčenja šuma kako bi izmerili uticaj na ranjive i ugrožene vrste.

“Australijski WWF procenjuje kako je u saveznoj državi Novi Južni Vels ostalo manje od 20 hiljada koala, te kako bi ovim tempom mogle izumreti do 2050. godine”, izjavio je konzervator WWF-a Stjuart Blanč. “Moramo zaustaviti preterano krčenje šuma ako želimo da održimo koale u životu u divljini”, dodao je Blanč.

Izveštaj je objavljen na Svetski dan ugroženih vrsta, kojim se obeležava smrt poslednjeg tasmanijskog tigra u zoološkom vrtu u Hobartu 1936. godine.

Iz vlade Novog Južnog Velsa negiraju da krčenje šuma ugrožava staništa koala za koje tvrde da su zaštićena. Navode da su nova istraživanja pokazala da je broj koala u divljini mnogo veći nego što se ranije mislilo.

Australijska fondacija za zaštitu koala procenjuje da je širom Australije u divljini ostalo manje od 100 hiljada koala, moguće čak i oko 43 hiljade. Ugrožava ih gubitak staništa, napadi pasa, požari i saobraćajne nesreće.

Koale su klasifikovane kao “ranjive” zbog gubitka staništa, međutim iz Fondacije smatraju kako bi trebalo da se klasifikuju kao “kritično ugrožene” i navode kako treba zaštititi veći broj staništa.

Izvor: N1

Modernizovan dispečerski centar EPS-a na Slaviji

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

U rekonstrukciju i modernizaciju dispečerskog centra koji prikazuje distributivnu mrežu cele zemlje „Elektroprivreda Srbije“ investirala je oko 200 miliona dinara, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Grčić je zajedno sa Goranom Vesićem, zamenikom gradonačelnika Beograda posetio modernizovan dispečerski centar smešten u blizini trga Slavija.

– Dobili smo operativno dispečerski centar najmodernijeg nivo iz kojeg dispečeri imaju pregled cele distributivne mreže u Srbiji. Dva ovakva centra, glavni u Novom Sadu i rezervni ovde u Beogradu na Slaviji, pokrivaju celu teritoriju zemlje i rade maksimalno sinhronizovano. To je veoma važno jer ni jednog momenta ne možemo ostati bez uvida šta se dešava u kojoj trafostanici, rekao je Grčić.

Dispečerski centar u svakom trenutku prikazuje stanje distributivne mreže na naponskom nivou od 110 i 35 kV i omogućava da se brže reaguje. U opremu za moderan data centar investirano je oko 140 miliona dinara, a u sam dispečerski centar oko 50 miliona dinara.

EPS ima dva osnovna segmenta u funkcionisanju – proizvodnju električne energije i distribucija električne energije. I u jedan i u drugi segment ulažemo paralelno i ravnomerno i trudimo se da EPS bude kompanija na najvišem svetskom nivou. Ispunjavamo sve standarde i ulaganje u najmoderniji dispečerski centar je odličan primer kako naša kompanija napreduje,  istakao je Grčić.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić rekao je da je EPS dobar partner gradu Beogradu i dodao da je ponosan što se moderan dispečerski centar nalazi u Beogradu.

– Značaj EPS-a je i u tome što daje zamajac privredi jer veoma veliki broj kompanija radi za EPS i što više EPS ulaže više će biti posla za domaću privredu. Važno je i što je EPS društveno odgovorna kompanija koja brine i o Beogradu. Dogovorili smo da se uredi trg na uglu Masarikove ulice i Kneza Miloša, gde je zasijala prva sijalica u Beogradu. I EPS i Beograd imaju razloga da obeleže to mesto, rekao je Vesić.

On je najavio i da će prva električna centrala na Dorćolu, koja je sada ruina, biti preuređena i u nju će biti premešten Muzej Nikole Tesle. Radovi će početi do kraja sledeće godina, a umesto na 300 kvadratnih metara, muzej će se prostirati na 10.000 kvadrata i obuhvatiće i naučno-istraživački centar.

Milisav Pajević

Nacionalni parkovi Crne Gore dobili mobilnu aplikaciju i logo

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore organizovalo je nedavno svečanu promociju mobilne aplikacije i novog sajta Nacionalnih parkova Crne Gore  ispred Centra za posetioce nacionalnih parkova Crne Gore, na Vranjini.

Direktor JPNPCG Elvir Klica, istakao je da je motiv okupljanja predstavljanje Android aplikacije Nacionalnih parkova Crne Gore, koja je nastala sa ciljem pružanja kvalitetnije usluge i boljeg doživljaja svima koji planiraju da posete Nacionalne parkove.

– Odlučili smo da predstavimo aplikaciju kao vid novog, savremenog, inovativnog i interaktivnog vizuelnog prikaza svih destinacija značajnih za posetioce. Aplikacija je dizajnirana prvenstveno za promociju crnogorskih nacionalnih parkova, prirode, kulture, turizma, pa čak i gastronomske ponude sa područja parkova”, istakao je Elvir Klica.

Mobilna aplikacija i sajt su svojevrsni digitalni vodič kroz zaštićena prirodna područja Crne Gore kroz svih pet nacionalnih parkova. Aplikacija je dostupna na Google play prodavnici pod nazivom Nacionalni parkovi Crne Gore, dok je sajtu moguće pristupiti putem veb adrese www.nparkovi.me.

Uporedo sa aplikacijom, predstavljen je i novi web sajt, sa potpuno drugačijim dizajnom, koji je sada prilagođen svim uređajima i omogućuje da na vrlo jednostavan način pristupite svim informacijama od značaja.

Predstavljen je i novi logo JPNPCG, kao i novi logo za svaki ponaosob nacionalni park, koji su izrađeni uz podršku UNDP-a.

Logo JPNPCG ima oblik stabla čiju krošnju čini pet kamenih cvjetova u nepravilnoj organskoj formi kamena koji je dominantan prirodni materijal našeg podneblja. Njihov kružni raspored ukazuje na jedinstvo i funkcionalnost.

Aplikaciju možete preuzeti sa Google Play Store ili ovde.

Milisav Pajević

Prevodnica Bezdan se sanira i rekonstruiše

Foto: Vode Vojvodine

 

Foto: Vode Vojvodine

Ovog meseca JVP „Vode Vojvodine“ započelo je radove na rekonstrukciji i sanaciji prevodnice Bezdan i prevodnice i ustave Šebešfok.

Vrednost radova, koji su deo INTERREG – IPA programa prekogranične saradnje MađarskaSrbija, pod nazivom Kompleksno unapređenje vodoprivrede područja kanalaBajaBezdan” (BABEKA), iznosi skoro 3,5 miliona evra.

Obe prevodnice su dugi niz godina van funkcije pa je značaj ovih radova, kojima će opet biti osposobljene za rad, ogroman.

Na Šebešfoku je u planu motorizovanje pogon na prevodnici i ustavi, dok će se na prevodnici Bezdan zadržati ručni pogon. Građevinskim, mašinskim i elektrotehničkim radovima će se promeniti trenutno loše stanje objekata i stvoriti preduslovi za njihov širi društveni značaj.

Kada radovi budu završeni povećaće se nivo zaštite od poplava, stvoriće se uslovi za prelazak brodova iz Dunava u kanal Baja-Bezdan i obezbediće se puna operativna funkcija kanala, kao i dobra osnova za dalji razvoj sistema. Ovim aktivnostima će se zaštiti prirodni rezervati, unaprediti ekonomija i turizam, naročito nautički.

Zbog velikog kulturno-istorijskog značaja ovi objekti su evidentirani kao nepokretnost pod prethodnom zaštitom, te se stoga sanacija i rekonstrukcija izvode po principu očuvanja prvobitnog izgleda.

Radovi srpske strane projekta BABEKA se finansiraju iz sredstava JVP „Vode Vojvodine“ i Fonda „Evropski poslovi“ AP Vojvodine, a planirano je da budu gotovi pre dogovorenog roka, tačnije do kraja 2019. godine.

Milisav Pajević

Grad Bor dogovorio formiranje ekološkog – zelenog saveta

Foto: Medija centar Bor

 

Foto: Medija centar Bor

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić održao je prošlog petka sastanak sa ekološkim organizacijama sa ciljem uspostavljanja saradnje radi rešavanja ekoloških problema Bora i okoline.

Grad Bor  suočava se sa ekološkim izazovima uzrokovanim povećanoj  rudarskoj aktivnosti kompanija RTB Bor, Rakita, Jugokaolin kao i prisustvom mnogobrojnih istraživačkih kompanija.

Učesnici su zaključili da je neophodno usaglasiti eksploataciju rudnih rezervi sa turističkim i poljoprivrednim potencijalima grada uz poštovanje ekoloških standarda Srbije i Evropske unije.

Dogovoreno je formiranje ekološkog – zelenog saveta koji će biti sastavljen od predstavnika lokalne samouprave, nevladinih organizacija, stručnih i zdravstvenih institucija i stanovnika ekološki ugroženih mesnih zajednica.

Za koordinaciju saradnje odgovaran je Srećko Zlatković, član Gradskog veća Bora.

Savet treba da bude formiran do kraja oktobra sa ciljem da: predlaže programe, mere i planove aktivnosti radi efikasnije zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i upravljanje otpadom a posebno komunalnim i rudničkim otpadom; koordinira radom organa na lokalnom nivou čiji je rad značajan za oblast zaštite životne sredine; pruža podatke od značaja za izradu strateških dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine i razmenjuje informacije od značaja za proces planiranja; planira praćenje i ocenjivanje uspešnosti primene Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP) uz predloge za inovaciju; radi na unapređenju i inoviranju Lokalnog energetskog akcionog plana energetske efikasnosti, inicira javnu raspravu i predlaže ga organima na usvajanje; radi na unapređenju edukacija i podizanje energetske i ekološke svesti.

Milisav Pajević

Zvečan uskoro dobija novu fabriku baterija i akumulatora

Foto: Opština Zvečan
Foto: Opština Zvečan

Na biznis forumu u Leposaviću, na kome je učestvovalo više od 100 privrednika iz centralne Srbije i sa Kosova i Metohije Jovan Dimkić, generalni direktor Rudarsko – metalurško – hemijskog kombinata olova i cinka Trepča izjavio je da bi uskoro trebalo da započne izgradnja fabrike baterija i akumulatora u Zvečanu.

Dimkić je rekao Tanjugu da će uskoro Vlada Republike Srbije prihvatiti studiju izvodljivosti za izgradnju fabrike baterija i akumulatora i da je studija trenutno u postupku revizije.

Predviđena lokacija za izgradnju fabrike je u Zvečanu u okviru industrijskog kruga Trepče, a Dimkić kaže da je ta investicija vredna 13,9 miliona evra i da bi mogla da se vrati već za tri godine.

Kako je rekao Dimkić fabrika će godišnje proizvoditi oko 700.000 komada baterija i akumulatora i imaće visoko profitabilnu proizvodnju.

Milisav Pajević

Održan Energetski forum Jugoistočne Evrope u Solunu

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić učestvovao je na Energetskom forumu Jugoistočne Evrope u Solunu na poziv ministra energije Grčke Jorgosa Statakisa.

Sigurnost snabdevanja, diversifikacija izvora, otvoreno tržište i veće učešće obnovljivih izvora su zajednički ciljevi, zemljama Jugoistočne Evrope i potrebna je jaka saradnja u oblasti energetike, neki su od zaključaka Energetskog foruma Jugoistočne Evrope koji je održan u Solunu.

Milisav Pajević

Solarna energija postaće najisplativija energija Evrope

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Solarna energija postaće najpopularnija energija u Evropi do 2020. godine.

To je podatak Sun Investment Group, kompanije koja smatra da će ukidanjem minimalne uvozne cene solarna energija postati za 30% jeftinija.

Ova odluka da se ukine porez na uvoz solarnih panela iz Kine postaće atraktivnija investitorima, potrošačima i donosiocima odluka.

EU je uvela ovaj porez na kinsekse solarne panele 2013. godine nakon što su zaključili da oni ugrožavaju domaće proizvođače solarnih panela.
Stručnjaci sada predviđaju da bi ukidanjem ovih poreza Evropa osetila benefite nakon samo nekoliko nedelja.

Dejvidas Varabuskas, direktor kompanije Sun Investment Group izjavio je: “Ukidanjem poreza za uvoz čitav sektor bi dobio korist i napredovao. Kako troškovi emitovanja ugljen dioksida rastu, solarna energija će najverovatnije postati najkompetetivnija u Evropi do 2020. godine”.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Najveći svetski vetropark pušten u pogon u Irskom moru

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Najveći svetski vetropark na moru, Volni Ikstenšen (Walney Extension), zvanično je pušten u pogon u Irskom moru, javlja britanski Gardijan.

Vetropark, koji je gradila danska energetska kompanija Ejrsted, prostire se na površini od 20.000 fudbalskih stadiona duž Kambrijske obale i ima kapacitet od 659 megavata, što je dovoljno za snabdevanje 590.000 domaćinstava.

Ovaj projekat pokazuje koliko je dramatično napredovala tehnologija vetra u proteklih pet godina otkako je završen prethodni najveći vetropark „London Erej“, navodi list i predočava da novi vetropark koristi upola manji broj turbina ali ima veću snagu.

Ministarka energetike Kler Peri je izjavila da će ovaj projekat pomoći Velikoj Britaniji, koja je broj jedan u svetu po instaliranim vetro postrojenjima na moru, da učvrsti svoju lidersku poziciju i da otvori hiljade kvalitetnih radnih mesta.

Imajući u vidu da je u toku gradnja još većih vetroparkova na britanskim obalama, Volni Ikstenšen po svemu sudeći neće dugo zadržati titulu najvećeg.

Naime, vetroelektrana Ist Anglia Uan (East Anglia One), koju gradi elektroprivreda Škotske, biće veća od Volni Ikstenšena, s kapacitetom od 714 megavata, a njeno otvaranje je planirano 2020. godine.

Danski Ejrsted radi na jorkširskoj obali još veće projekte, uključujući vetrofarme Hornsi Jedan i Dva, čiji će kapaciteti biti 1.200 MW i 1.800 MW, respektivno, piše Gardijan.

Milisav Pajević

Izvor: Tanjug

Krediti za investiranje u mere energetske efikasnosti i projekte obnovljive energije

Foto: Promo

 

Foto: Promo

Evropska banka za obnovu i razvoj je obezbedila UniCredit Banci, drugoj najvećoj banci u Srbiji, sredstva u iznosu od 600 miliona dinara, sa ciljem da podstakne finansiranje zelene ekonomije.

Ova kreditna linija je deo EBRD-ovog GEFF programa za finansiranje zelene ekonomije na Zapadnom Balkanu  Green Economy Financing Facility,  u ukupnom iznosu od 85 miliona evra, koje se sprovodi u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice.

Inicijativa je kreirana sa ciljem da pruži podršku lokalnim domaćinstvima, stambenim zajednicama i prodavcima energetski efikasnih tehnologija za investiranje u mere energetske efikasnosti i projekte obnovljive energije.

Sredstva iz ove kreditne linije će biti odobravana za ulaganje u tehnologije visokih performansi kada je energetska efikasnost u pitanju, materijale i rešenja za stambene objekte, kao što su zamena prozora ili vrata, adaptacija fasada, nabavka opreme za grejanje ili termoizolacionih materijala, kupovina fotonaponskih panela, toplotnih pumpi, ekonomične rasvete, i druge mere koje doprinose ekonomičnosti i uštedi.

Cilj je da se smanji potrošnja energije i unapredi energetska efikasnost u skladu sa principima Evropske banke za obnovu i razvoj za Tranziciju ka zelenoj ekonomiji (GET). Sa ovakvim ulaganjima, domaćinstva ne samo da će postati energetski efikasnija, već će doprineti smanjenju emisije štetnih gasova i njihovog uticaja na životnu sredinu.

– Zadovoljstvo nam je što nastavljamo saradnju sa našim dugogodišnjim partnerom, UniCredit Bankom, obezbeđivanjem sredstava za finansiranje zelene ekonomije. Ova saradnja ima dvostruki značaj, jer ne samo da će porodicama u Srbiji omogućiti da umanje račune za potrošnju energije i smanje emisiju štetnih gasova, već je ovo i naš prvi projekat sa UniCredit Bankom koji će obezbediti kredite u domaćoj valuti, izjavila je Žužana Hargitai, direktorka Regionalne kancelarije EBRD-a za Zapadni Balkan.

UniCredit Banka će odobravati potrošačke kredite u iznosu do tri miliona dinara sa rokom otplate do sedam godina. Podsticaj može iznositi do 20 odsto ulaganja. Nominalna kamatna stopa iznosi 9,11 posto na godišnjem nivou, dok je efektivna kamatna stopa 10,82 odsto godišnje.

– Veoma smo ponosni na to što je UniCredit Banka prepoznata kao pouzdan partner za projekte energetske efikasnosti zahvaljujući međunarodnoj ekspertizi. Svesni smo važnosti zelene ekonomije i zbog toga smo zadovoljni što nam je EBRD ukazao poverenje da radimo na dodatnoj promociji važnosti unapređenja zaštite životne sredine u Srbiji. Krediti koje ćemo moći da ponudimo našim klijentima, ne samo da će sačuvati njihov novac, već i omogućiti svetliju i zdraviju budućnost za nas i buduće generacije, kazala je Feza Tan, predsednica Izvršnog odbora UniCredit Banke Srbija.

Milisav Pajević