Home Blog Page 1026

Elektroprivreda Crne Gore neće biti povlašćena na tenderu za izgradnju solarne elektrane

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

 

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Potpuno je nevažno odakle dolazi kompanija, bitno nam je da ima tražene reference, bankarske garancije i da realizuje sve ono što se traži tenderskim dokumentima, kazala je ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić u intervjuu za Portal Analitika.

Elektroprivreda Crne Gore se zajedno sa firmom Fortum prijavila na tender, a ponude su dostavile još dve kompanije.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore raspisalo je u maju javni poziv za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121metara kvadratnih, radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW. Zemljište se daje u zakup na period od 30 godina i početna (minimalna) cena godišnjeg zakupa zemljišta u državnoj svojini je pet c€/metru kvadratnom.

Na pitanje novinara Portala Analitika da li će Elektroprivreda Crne Gore biti favorizovana na tenderu za izgradnju solarne elektrane u Ulcinju (Briska Gora) ili će biti angažovana strana kompanija sa iskustvom u ovoj oblasti  ministarka Sekulić je odgovorila: “Biće angažovana firma koja bude najbolja po kriterijumima na osnovu evaluacije ponuda. Čini mi se da bi favorizovanje domaće kompanije značilo direktno potpisivanje ugovora o zakupu državnog zemljišta. Onog trenutka kad se EPCG javila na tender, kao i svaka druga domaća ili međunarodna privatna kompanija, jasno smo pokazali da nemamo nameru da favorizujemo bilo koga”.

– Mislim da je to potpuno jasno, čak smo konsultovali i institucije koje se bave nadgledanjem i zaštitom konkurencije u Crnoj Gori koje su nam rekle da nema kršenja bilo kakvih načela i zakona u oblasti zaštite konkurencije. Ono što nam je namera je da državno zemljište izdamo po najboljoj ceni, da imamo najboljeg investitora koji će za najkraće vrijeme realizovati tu investiciju i zaposliti što više ljudi. Tako da je potpuno nevažno odakle dolazi kompanija, bitno nam je da ima tražene reference, bankarske garancije i da realizuje sve ono što se traži tenderskim dokumentima, istakla je Dragica Sekulić.

Milisav Pajević

Aktivisti Arkusa iz Bačke Topole pronašli četiri jedinke strogo zaštićenih češljugara

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ekološko društvo „Arkus“ iz Bačke Topole saopštilo je da je otkrilo i prijavilo slučaj ilegalnog hvatanja ptica pevačica u Malom Iđošu.

Aktivisti ove organizacije 15. septembra dobili su anonimnu prijavu da u jednom od dvorišta u Malom Iđošu u večernjim časovima radi elektronska vabilica sa koje se emituje zvuk slavuja.

Slučaj je prijavljen policiji koja je narednog dana izašla na teren i u dvorištu porodične kuće pronašla elektronsku vabilicu, kao i razapetu mrežu uz pomoć koje je vlasnik ilegalno hvatao ptice.

Policija i aktivisti Arkusa pronašli su ukupno četiri jedinke strogo zaštićenih češljugara (Carduelis carduelis), kao i veliki broj kanarinaca.

Policijski službenici obavestili su i nadležnu pokrajinsku inspektorku za zaštitu životne sredine koja je ubrzo došla na lice mesta i konstatovala da se ovaj zločin prema pticama može okarakterisati kao krivično delo.

Češljugar je strogo zaštićena vrsta ptice koja je češće od bilo koje druge ptice u Srbiji pogođena ilegalnim hvatanjem, držanjem u kavezima i trgovinom, pokazao je izveštaj „Izveštaj o nezakonitom ubijanju, trovanju, hvatanju, držanju i trgovini divljim pticama u Republici Srbiji za period 2000-2017“ koga je uradilo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Ekološko društvo “Arkus” poziva sve građane iz opština Bačka Topola i Mali Iđoš da im prijave sve ovakve i slične slučajeve ugrožavanja ptica.

Milisav Pajević

Od sledeće godine moguće restrikcije vode u Engleskoj

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ograničenja upotrebe vode potrošačima moguće su od sledećeg proleća u Velikoj Britaniji zbog najavljene suve zime.

Nacionalna grupa za sušu (NDG), u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine izjavila je da ako padavine budu ispod proseka ove zime, to bi moglo da predstavlja još jedan izazov za farmere i ima niz posledica po životnu sredinu.

NDG je okupila vladina tela, kompanije čija je delatnost voda kao i grupe za zaštitu životne sredine kako bi koordinisali akcije u svrhu upravljanja zalihama vode. Njihov cilj je da smanje opasnost od suše.

Ovo suvo leto imalo je značajni uticaj na zalihe vode, poljoprivredu kao i na divlji svet a ovog leta bilo je 314 prijava incidenata sa nedostatkom vode što je tri puta više nego inače. Iz agencije su javili da se zalihe vode nisu vratile u normalu uprkos skorašnjim obilnim padavinama.
Oni su upozorili na sporo punjenje podzemnih skladišta i rezervoara i na potencijalnu sušu koja bi mogla da zahvati istok i jugoistok Engleske sledeće godine.

Kompanije za vodu, napravile su akcioni plan koji podrazumeva da se preduzmu sve mere kako bi se smanjilo rasipanje resursa. To podrazumeva sprečavanje curenja vode, razmena vode među kompanijama i pokušaji da se što više vode uskladišti do početka zime.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine izjavili su: „Obezbeđivanje dovoljne količine vode za javnost, ekonomiju i životnu okolinu su najveći izazovi sa kojim se susrećemo kao država. Agencija će nastaviti aktivno da radi sa drugim kompanijama kako bi se osigurala da u toj nameri uspemo. No, svako ima udela u tome i svi bi trebalo da obrate pažnju na to da vode troše racionalno kako bismo svi imali pristup.“

NDG sastaće se ponovo u novembru kako bi razmotrili dalje poteze.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Održan sastanak nacionalnih operatera programa Zeleni ključ

Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine

 

Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine

Godinu dana pred obeležavanje 25 godina od postojanja međunarodnog programa Zeleni ključ, godišnji sastanak nacionalnih operatera ovog programa održan je u Talinu, Estonija.

Akcenat je stavljen na mogućnosti i načine promovisanja ove eko-oznake za objekte u turizmu.

U Srbiji su dva hotela: “IN hotel” i “Radisson Collection Hotel Old Mill Belgrade” sertifikovana i svoje poslovanje obavljaju u skladu sa načelima održivog razvoja, održivog korišćenja resursa i brige o životnoj sredini.

Globalno, 57 zemalja je uključeno u program Zeleni ključ, pre svega u Evropi, što obuhvata 2900 eko-sertifikovanih objekata.

Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kao nacionalni operater programa Zeleni ključ u Srbiji, u narednom periodu planira intenzivniju promociju ovog programa, u cilju širenja programa i na ostale kategorije, kao što su restorani, smeštaji malih kapaciteta, konferencijske sale, atrakcije, kaže Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine i dodaje da je pristup prema resursima koje koriste turistički objekti u Srbiji još uvek na nivou isključivo sticanja dobiti, zanemarujući potrebu da se prirodi i životnoj sredini odgovornim ponašanjem i poslovanjem mora vratiti deo, kako bismo uvek imali pristup izvorima energije, čiste vode, mestima za rekreaciju i odmor.

Ona kaže da njihov program Zeleni ključ vodi ka takvom odgovornom i održivom ponašanju, bez obzira da li smo posetioci, turisti, gosti, vlasnici objekata.

– U svakom slučaju, korisnici smo prostora i resursa koji će se lako uništiti i potrošiti, ako se uskoro ne osvestimo i ne počnemo da razmišljamo više u pravcu kontrolisanog korišćenja vode, rashladnih uređaja i grejnih tela, razdvajanja otpada i adekvatnog odlaganja istog. Hitno nam je potrebna podrška donosilaca odluka na nacionalnom i lokalnom nivou, koji će pitanja životne sredine označiti kao prioritete u svojim strateškim agendama, ističe Aleksandra Mladenović.

Milisav Pajević

Konkurs grada Užice za finansiranje OCD iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine

Foto: Milan Zlatanović
Foto: Milan Zlatanović

Grad Užice u skladu sa Programom zaštite i unapređenja životne sredine za 2018. godinu raspisuje Javni konkurs za finansiranje projekata koje realizuju udruženja i druge organizacije civilnog društva iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine.

Tema konkursa je: U susret primarnoj selekciji.

Opšti cilj: Zaštita životne sredine smanjenjem količine otpada koji se odlaže na deponiju čime se produžava vek trajanja deponije, podsticanje cirkularne ekonomije, selekcija i reciklaža već upotrebljenog otpada.

Specifični cilj: Unapređenje sistema i povećanje količine selektovanog otpada, inovativna rešenja i predlozi za unapređenje primarne selekcije i reciklaže otpada.

Pravo na konkurs imaju udruženja i organizacije civilnog društva sa teritorije grada Užica: čiji se ciljevi, prema statutarnim odredbama, ostvaruju u oblasti zaštite životne sredine; imaju potrebne kapacitete za sprovođenje predloženog projekta ( ljudske resurse, pristup opremi i dr.).

U Budžetskom fondu za zaštitu životne sredine Grada Užice planirana su sredstva za realizaciju projekata iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine u ukupnom iznosu od 300.000,00 dinara (maksimalni iznos po projektu nije ograničen, ali ne sme biti veći od 300.000 dinara).

Projekat se mora realizovati do 15.11. 2018. godine.

Na Javni konkurs se prilažu: Pravilno popunjen prijavni formular; Pravilno popunjeni obrazac budžeta i narativnog budžeta; Pravilno popunjena matrica logičkog okvira; Kopija osnivačkog akta (statut); Potvrda da račun podnosioca predloga projekta nije u blokadi; Završni račun za prethodnu godinu.

Konkursna dokumentacija se podnosi u roku od 20 dana od dana objavljivanja Konkursa na zvaničnoj internet stranici grada Užica.

Prijave se podnose u tri primerka, preko pisarnice Grada Užica (kancelarija br.12) ili poštom na adresu Grad Užice, Dimitrija Tucovića 52, 31000 Užice; Na koverti mora biti naznaka “Projekat iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine“; Neblagovremeni projekti neće se razmatrati.

Narativni i finansijski izveštaj o realizaciji projektnih aktivnosti, kao i svu relevantnu dokumentaciju koju Komisija bude zahtevala, aplikant je dužan da dostavi u roku od 20 dana nakon završetka realizacije projekta.

Odluku o izboru projekata doneće Komisija za izbor projekata; Odluka o izboru projekata biće doneta u roku koji ne može biti duži od 10 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

Dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti u kancelariji Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Petra Ćelovića bb – šarena sala, na telefon 592-421 ili e-mail: ekologija@uzice.rs.

Milisav Pajević

Kragujevačkom Vodovodu data saglasnost o izvođenju radova na održavanju javnih česmi i fontana

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Članovi veća grada Kragujevca dali su saglasnost za zaključivanje Aneksa ugovora o izvođenju radova na održavanju javnih česmi i fontana sa JKP “Vodovod i kanalizacija“ kako bi se izašlo u susret žiteljima MZ “21. oktobar“ koji su se obratili sa zahtevom za odvajanje potrošnje vode česme u blizini igrališta u Kopaoničkoj ulici koju koristi veliki broj dece i građana, a koja je povezana na vodomer Mesne zajednice.

Zbog povećanog interesovanja poljoprivrednika za meru osiguranja useva, plodova i životinja, članovi Gradskog veća grada Kragujevca doneli su Odluku o izmenama odluke o rasporedu subvencija za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja.

Sredstva za tu namenu biće uvećana za 180 000 dinara i iznosiće 880 000 dinara, dok će subvencije za podizanje novih ili obnavljanje postojećih višegodišnjih zasada voćaka, hmelja i vinove loze biti umanjena za taj iznos i iznosiće 620 000 dinara.

Milisav Pajević

Labudovo okno je najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U bajkovitom predelu Labudovog okna, tamo gde Deliblatski pesak grli moćni i ćudljivi Dunav, desetine hiljada jedinki ptica nalaze preko potreban mir i obilje hrane.

Tokom godine tu trajno obitava, tokom kraćeg ili dužeg perioda, oko 250 vrsta ptica.

Mnoge od njih su malobrojne i retko se sreću širom Evrope, te se smatraju ugroženim i strogo zaštićenim.

Međunarodne stručne institucije Labudovom oknu dodelile su status područja značajnog za život biljaka, leptira i ptica, a od 2006. uživa i status međunarodno značajnog vodenog područja u okviru Ramsarske konvencije.

– Labudovo okno je najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji. U proleće i u jesen preko ovog dela Dunava preleću velika selidbena jata ptica močvarica, ali i brojne grabljivice i ptice pevačice, kaže Ivan Đorđević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje da kako bismo bolje upoznali fenomen seobe ptica, naše Društvo je na Labudovom oknu pre četiri godine uspostavilo ornitološku stanicu iz koje vršimo redovna istraživanja. Ove godine smo od 10. avgusta do 10. septembra vršili markiranje ptica selica metodom hvatanja u ornitološke mreže i prstenovanja. U tom periodu obeležili smo više od 600 jedinki u okviru čak 52 vrste ptica. Pored obeleženih jedinki, na Labudovom oknu smo sakupili izuzetno značajne podatke o boravku još 135 vrsta ptica.

Tokom jednomesečnog terenskog rada u ornitološkoj stanici ptice je markiralo osam ovlašćenih prstenovača Centra za markiranje životinja iz Beograda, a pomagalo im je više od 20 budućih istraživača koji su prošli obuku za hvatanje, rukovanje i obeležavanje divljih ptica.

Domaći istraživači imali su pomoć i od dva stručnjaka za prstenovanje ptica iz Velike Britanije koji su po prvi put boravili na ovom području.

– Labudovo okno je neverovatno mesto. Za šest dana boravka i rada u kampu videli smo mnoge ptice koje više ne možemo da sretnemo u Britaniji. Međutim, ono što me rastužuje jeste velika količina otpada na obalama Dunava i loša briga za ovu prebogatu prirodu. Radujem se ponovnom dolasku u Srbiju i odličnom druženju sa srpskim kolegama, izjavio je dr Pol Džojs.

Praćenje seobe ptica na Balkanu vrši se zajedno sa kolegama iz država bivše Jugoslavije i Albanije u sklopu velikog međunarodnog projekta „Jadranski selidbeni put 4“ koga podržavaju fondacije za zaštitu prirode „MAVA“ iz Švajcarske i „EuroNatur“ iz Nemačke.

Milisav  Pajević

Jača saradnja Srbije i Crne Gore na zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan susreo se sa ministrom održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavlom Radulovićem, na marginama ministarske konferencije u okviru Mehanizma saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope „16+1“, pod nazivom „Zadužbina budućnosti“, koja se od 19. do 21. septembra 2018. godine održava u Podgorici, Crna Gora.

Na sastanku ministra Trivana sa crnogorskim ministrom Radulovićem koji je protekao u prijateljskoj i otvorenoj atmosferi, razgovarano je o aktuelnim ekološkim temama koje su ne samo od nacionalnog, već i šireg, regionalnog i međunarodnog značaja, budući da zaštita životne sredine ne poznaje granice.

Ministar Trivan je izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora sa kojom Srbija neguje prijateljske odnose domaćin tako značajnog mehanizma saradnje zemalja centralne i istočne Evrope sa NR Kinom, i rekao da dve zemlje zajedničkim delovanjem mogu doprineti unapređenju saradnje između zemalja članica mehanizma „16+1“ u ovoj oblasti.

– Konferencija posvećena brojnim pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i razvoja „pametnih“ gradova, istovremeno predstavlja priliku za razmenu iskustava i dogovore o saradnji u oblasti zaštite životne sredine koji doprinose jačanju bilateralnih odnosa Srbije i Crne Gore, ali i realizaciji regionalnih i međunarodnih inicijativa, koje su u interesu svih građana, istakao je Trivan i dodao da je pošumljavanje kao jedan od najefikasnijih metoda, a svakako najjeftiniji i najbrži način borbe protiv klimatskih promena, može biti jedan od prvih narednih zajedničkih projekata, i Srbija izražava punu spremnost da pokrene ove zajedničke aktivnosti u regionu.

Ministar Radulović je ukazao na značaj zajedničkih aktivnosti na jačanju svesti građana o zaštiti životne sredine, i izrazio spremnost za pomoć Srbiji na njenom putu ka evrointegracijama, prenošenjem iskustava svoje zemlje kada je reč o oblasti životne sredine.

Ministri su se dogovorili da u narednom periodu eksperti iz Srbije posete Crnu Goru, u vezi s upravljanjem otpadom i otpadnim vodama.

Na sastanku je dogovoreno dalje razvijanje saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine i zajedničko učešće u regionalnim i međunarodnim inicijativama.

Ministar Radulović je prihvatio inicijativu ministra Trivana da se intenzivira saradnja Srbije, Crne Gore i Republike Srpske na zaštiti životne sredine i prirode područja u slivu reke Drine.

Milisav Pajević

EPS rekonstruisao dve visokonaponske trafostanice u Subotici

Foto: Elektroprivreda Srbije

 

Foto: Elektroprivreda Srbije

Investicijom od tri miliona evra „Elektroprivreda Srbije” završila je rekonstrukciju dve visokonaponske trafostanice u Subotici, koje će obezbediti građanima i privredi bolje snabdevanje električnom energijom, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

On je sa Dragim Vučkovićem, načelnikom Severno-bačkog okruga obišao rekonstruisane trafostanice 110/20 „Subotica 1“ i „Subotica 2“ i istakao da je ta rekonstrukcija veoma značajna za dalji industrijski razvoj Subotice i dolazak novih investitora.

Trafostanica „Subotica 1“ završena je 1959. godine i prvi put posle 59 godina je trafostanica u potpunosti rekonstruisana i modernizovana, sa povećanim kapacitetom.

Trafostanica „Subotica 2“ je izgrađena 1976. godine i njoj je rekonstrukcijom povećan kapacitet, a modernizacijom su stvoreni uslovi za priključenje novih korisnika.

– Energetska infrastruktura je preduslov za dolazak investitora, izgradnju fabrika i otvaranje novih radnih mesta. Investicijama u rekonstrukciju trafostanica u Subotici sada je sve digitalizovano i na daljinskom upravljanju, tako da u slučaju prekida u napajanju može brzo da se reaguje, rekao je Grčić.

On je čestitao gradskim vlastima Subotice ističući da su veoma ekspeditivni kada je u pitanju neophodna dokumentacija za realizaciju projekta.

– Naš zadatak je da obezbedimo napajanje električnom energijom u svakom gradu, naselju i mesnoj zajednici, u zavisnosti od nivoa potreba. Važan zadatak za EPS je rekonstrukcija trafostanica u Srbiji, mnogo toga je urađeno prethodnih godina, ali pred nama je i dalje veliki posao jer se decenijama unazad skoro ništa nije radilo osim hitnih popravki, rekao je Grčić.

U Suboticu je u prethodnom periodu došao veliki broj stranih investitora, kao što su „Simens“, „Svarovski“, „Kontinental“, „Kalcedonija“, „Amatek“.

Vučković je zahvalio Grčiću na poseti i naglasio da je to prva poseta direktora tog preduzeća posle više decenija.

– Dugujemo veliku zahvalnost za ovu investiciju u trafostanice Subotica 1 i 2 i što je ona bila od prioritetnog značaja za EPS, rekao je Vučković i dodao da je Subotica proširila energetske kapacitete i obezbedila sebi budućnost po pitanju napajanja strujom, a stabilno snabdevanje posebno će osetiti potrošači naselja Aleksandrovo i Novi Žednik, ali i ceo južni, jugoistočni i jugozapadni deo Subotice.

Milisav  Pajević

Mikroplastika se širi i putem insekata

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Rezultati novog istraživanja pokazali su da mikroplastika može da se prelocira iz zagađenih voda putem letećih insekata i dalje zagadi životnu sredinu. Takođe, ova novootkrivena pojava predstavlja opasnost po životinje koje se hrane insektima.

Naučnici su nahranili larve komarca mikroplastikom i shvatili su da plastika ostaje u njihovim organizmima i kada se transformišu u odrasle jedinke. Drugo istraživanje otrkilo je da 50% vrsta insekata u okolini reka u Engleskoj sadrže u sebi mikroplastiku.

Pitanje mikroplastike sve više zabrinjava javnost, kako se ona otkriva na više mesta. Takođe, činjenica da nije urađeno dovoljno istraživanja o tome koliko i na koji način plastika šteti ljudima i životinjama nije umirujuća. Mikroplastika može na sebe da „nalepi“ razne toksične hemikalije kao i bakterije, a nju otkrivamo u vodi za piće širom sveta, u morima i okeanima kao i u udaljenim planinama Švajcarske.

„Šokantno je da plastika zagađuje skoro svaki deo našeg životnog okruženja i svaki ekosistem,“ rekla je prof. Amanda Kalagan sa Univerziteta u Engleskoj. „Fokus je na plastici koja zagađuje naše okeane, a sada smo otkrili i da ni nebo nije pošteđeno.“

Nova studija koja je objavljena u časopisu Biology Letters, govori o tome kako je oktriveno da mnoge larve komaraca u svoju ishranu uključuju i mikroplastiku. „Larve se hrane filtracijom vode i na taj način unose u sebe sitne alge, ali često se dešava da ne umeju da razlikuju plastiku od komadića hrane jer su alge kojima se hrane iste veličine kao i čestice mikroplastike,“ rekla je prof. Kalagan.

Naučnici se trenutno fokusiraju na štetu koju ove čestice plastike čine komarcima.
Zaključak je da je velika verovatnoća da i drugi leteći insekti koji otpočinju svoj život u fazi larve u vodi konzumiraju mikroplastiku.

Ptice, slepi miševi i pauci su samo neke od životinja koje svakog dana pojedu ogromne količine insekata, što znači da pojedu i velike količine plastike.
Plastika je otkrivena unutar želudaca mnogih morskih ptica ali ovo je prvo istraživanje koje ukazuje na to da su i kopnene ptice ugrožene a mi i dalje ne znamo kakve će posledice biti.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Srbija i Kina sarađuju na unapređenju zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i ministar ekologije i životne sredine NR Kine Li Ganije razgovarali su o jačanju bilateralne saradnje izneđu dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, na bilatralnom sastanku koji je organizovan sinoć na marginama Ministarske konferencije „Zadužbina budućnosti“, pod okriljem Mehanizma saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope „16+1“, koja se od 19. do 21. septembra  održava u Podgorici, u Crnoj Gori.

U razgovoru koji je protekao u prijateljskoj i otvorenoj atmosferi ministri Trivan i Ganije su konstatovali da su izuzetni odnosi Republike Srbije i NR Kine posledica odličnih i bliskih odnosa lidera dve zemlje.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar Trivan je istakao da Srbija sa pažnjom prati aktivnosti NR Kine u oblasti zaštite životne sredine i konstatovao da je napravila ogroman tehnološki napredak u toj oblasti, što je potkrepio činjenicom da je životna sredina u Kini prepoznata kao jedna od pet prioritetnih.

Srbiji je važan transfer kineske tehnologije i znanja, rekao je Trivan ukazujući na značaj investicije kineske kompanije u RTB Bor. Zajedno sa kineskim kolegom podvukao je spremnost kineske kompanije da ispoštuje najviše ekološke standarde u RTB Bor-u.

Zahvalio je na otvorenoj saradnji Kine sa Srbijom u okviru Mehanizma „16+1″i istakao da dobre i prijateljske odnose treba da prate i konkretni projekti.

Kineski ministar Li Ganije posebno je istakao važnost nastavka i jačanja bilateralne saradnje između dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine. On je rekao da Kina gleda na Srbiju kao na iskrenog partnera u okviru Mehanizma „16+1“.

Tokom ovog bilateralnog sastanka ministri su razmenili pozive za međusobnu posetu.

Milisav Pajević

Ivana Vojinović: Vlada Crne Gore radi na sanaciji crnih ekoloških tačaka

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore

Danas je dvadeset sedam godina otkako je Crna Gora proglašena ekološkom državom.

Tim povodom je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu, Ivana Vojinović, gostujući u Jutarnjem program TVCG, istakla da se već sada može reći da je unapređen dijalog sa susednim državama, kao i da je kreiran normativno pravni okvir u cilju zaštite i unapređenja životne sredine.

Mnogo toga je urađeno, a ciljevi su jasni istakla je Vojinović.

– Izgrađene su dve regionalne deponije u Podgorici i Baru, izgrađena je prateća infrastruktura u oblasti upravljana otpadom. Vlada Crne Gore je vrlo ozbiljno i visoko na listi prioriteta postavila rešavanja pitanja opasnog industrijskog otpada. Vođeni dobrim primerom sanacije jalovišta u Mojkovcu, mi smo se kreditno zadužili kod SB i ta se sredstva se efikasno koriste za sanaciju crnih ekoloških tačaka, kazala je Vojinović.

Među pet crnih ekoloških tačaka, rešava se problem odvoza grita u brodogradilištu u Bijelo, u 2019. Počeće sanacija deponije Maljevac, jalovišta Gradac, a kako kaže Vojinović na pragu smo koncepta rešavanja problema crvenog mulja u okviru KAP-a.

Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. godine.

U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali su da je Crna Gora opedeljena da se razvija kao ekološka država i istrajna je u svom ekološkom pravcu.

Ekološki pokret Ozon pozvao je sve građane ekološke države Crne Gore da, koristeći prava garantovana Ustavom, zakonima i potvrđenim međunarodnim ugovorima, sačuvaju tu najbolju razvojnu šansu, ugroženu višedecenisjkim pogrešnim politikama i neefikasnim radom sve tri grane vlasti.

Milisav Pajević

Dogovorena sanacija slapišta prelivne brane na HE „Đerdap 1“

Foto: Elektroprivreda Srbije

 

Foto: Elektroprivreda Srbije

Dogovorom sa rumunskom „Hidroelektrikom“ pronađena su rešenja za višegodišnje izazove i stvoreni uslovi za bolje zajedničko korišćenje sistema đerdapskih hidroelektrana, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ posle sastanka sa Bogdanom Nikolaje Badeom, predsednikom borda direktora rumunske kompanije.

EPS i rumunska „Hidroelektrika“ u po dve istovetne hidroelektrane na Dunavu dele potencijal reke za proizvodnju električne energije.

– Napravili smo značajne pomake u rešavanju dosadašnjih problema i trasiranju budućnosti HE „Đerdap 1“ i „Đerdap 2“. Ovo je posebno važan i veliki dan, pošto smo konačno krunisali rešenje problema oko kojih razgovaramo već duže vreme , rekao je Grčić.

Usaglašena su pitanja osnovne saradnje oko podjednakog korišćenja kapaciteta Dunava za proizvodnju električne energije, dogovorena sanacija slapišta prelivne brane na HE „Đerdap 1“ i rešena su pitanja održavanja priobalja.

– Uspeli smo da unapredimo saradnju i na nivou dispečera i pripreme za obnovu od leda i pripreme prevodnica. Taj deo problema više ne postoji.  Dogovoreno je da se ubrzo potpiše dogovor o sanaciji slapišta, što je veoma važno za funkcionisanje HE. Rumuni su malo veći optimisti i misle da će biti spremni da u toku 2019. raspišu tender za izvođenje radova. Mi smo malo oprezniji, nadamo se da ćemo biti spremni. Obnova slapišta je obiman i komplikovan projekat koji mora da se radi na obe strane, istakao je Milorad Grčić.

Za pitanje održavanja priobalja i nivoa kote Nere na ušću u Dunav, koje već 20 godina predstavlja kamen spoticanja, postignut je krovni dogovor.

– Održavanje nivoa kote važno je da bi se obezbedila dovoljna količina vode za rad agregata i da se obezbedi zaštita od plavljenja. Veoma sam ponosan na današnji dogovor koji je u interesu politike Srbije koju zastupa predsednik Aleksandar Vučić. Ključni dogovor je postignut posle godinu dana analiza, razgovora, rekao je Grčić.

Badea je rekao da mu je drago što je sa Grčićem uspeo da reši mnoge stvari po pitanju Đerdapa.

– Na prethodnim sastancima utvrdili smo mere da bi rešili probleme iz prošlosti i šta treba da uradimo u budućnosti da bi poboljšali eksploataciju. Ponovo smo danas izvršili procenu stanja i dinamiku radova i jako mi je drago da konstatujem da su obe strane na dobrom putu i da su načinile značajne korake, rekao je Badea.

U HE „Đerdap 1“, Grčić i Badea su obišli radove na petoj fazi revitalizacije agregata koja je počela u septembru.

Milisav Pajević

Da li su vegetarijanci pametniji i saosećajniji u odnosu na mesojede? (istraživanje)

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Ukoliko živite na selu ili imate rođake van grada, visoke su šanse da ste nekada prisustvovali svinjokolju. I dok je nekima to rutina i prizor klanja posmatraju potpuno hladnokrvno, drugima se i na samu pomisao o tome prevrće želudac. Većina ove druge grupe netolerantne na patnju svinja u nekom trenutku života odlučila je da prestane da jede meso i okrenula se vegetarijanstvu ili veganstvu. Pojedini ljudi ostaju potpuno ravnodušni na nanošenje bola životinjama. Da li ih to čini lošim osobama ili su jednostavno manje saosećajni?

Na proleće 2012. godine, tim naučnika predvođenih Italijanom Masimom Filipijem sproveo je istraživanje o nivou saosećanja kod dvadesetoro ljudi koji konzumiraju meso, devetnaest vegetarijanaca i dvadeset i jednog vegana.

Foto-ilustracija: Pixabay

Koristeći magnetnu rezonancu, istraživači su analizirali reakcije koje je svaka od grupa imala na video snimke otvaranje usta i oponašanje govora od strane čoveka, majmuna i svinje. Grubo rečeno, ekipa okupljena oko Filipija pokušala je da sazna da li mozgovi mesojeda, vegetarijanaca i vegani pokušavaju da odgonetnu šta govore majmun i svinja.

Marija Roka, članica istraživačkog tima, objasnila je da obrada i razumevanje akcija koje drugi pojedinci oblikuju usnama doprinosi otkrivanju tuđih emotivnih stanja i namera. Filipi je u prošlosti analizirao i moždane odgovore koje mesojedi, vegetarijanci i vegani imaju na mučenje životinja.

Iako nas mediji često bombarduju pompenznim naslovima da su “biljojedi” srećniji i imaju viši koeficijent inteligencije, zapravo je malo toga o povezanosti načina ishrane i ličnosti osobe – zaista tačno i mnoge od ovih teorija bivaju oborene.

Istina je da nekonzumacija mesa proizvodi pozitivan uticaj na našu životnu sredinu i vaše zdravlje, ali da li istovremeno podiže nivo endorfina (hormon sreće) ne može sa sigurnošću da se tvrdi – baš kao ni da li su vegetarijanci i vegani heruvimi, a mesojedi luciferi.

Pozić,

Jelena Kozbašić

Hoće li Srbija ukinuti sezonsko pomeranje kazaljki?!

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Više od 80 odsto građana Evropske unije je protiv letnjeg i zimskog računanja vremena – pokazuju podaci elektronskog istraživanja.

Zato je odluka Evrope da sledeća godina bude poslednja u kojoj se pomeraju kazaljke na satu, a sve zemlje će morati do aprila 2019. godine da izaberu – letnje ili zimsko.

I Srbija će ukinuti sezonsko pomeranje kazaljki, ali ostaje dilema – da li izabrati zimsko ili letnje vreme?

Časovnike ćemo, sasvim sigurno, pomeriti jedan sat unazad u nedelju 28. oktobra. Šta će se posle toga desiti još ne znamo.Većina građana rado prihvata ukidanje sezonskog pomeranja kazaljki, ali ima i onih koji ništa ne bi dirali.

Oni koji su protiv pomeranja kazaljki kažu da im to remeti životni ritam. Pritom, draže im je zimsko vreme jer je, kažu, “pravo”.

Stručnjaci, sa druge strane, tvrde da je pravo vreme za nas tzv. ukazno ili letnje računanje vremena.

Tada bi bilo više sunca i dan bi bio duži. Ipak, kažu, da je najbitnije da odluka bude u skladu sa Evropom.

Neke studije su pokazale da pomeranje sata loše utiče na ljudsko zdravlje. Određeni broj dece u vreme promene ima slabiji učinak u školi, a zaposleni su manje produktivni.

U nekim državama tada je zabeležen i veći broj saobraćajnih nezgoda.

U Ministarstvu privrede Srbije ističu da se zakoni u našoj zemlji usklađuje sa regulativom u EU. Srbija će, kažu, pratiti svaku promenu.

Letnje računanje vremena osmislio je pre 110 godina građevinac Vilijam Vilet, koji je primetio da Britanci leti spavaju i kada odavno svane, a noću poslove završavaju uz sveću.

Njegov predlog usvojila je Nemačka 1916. godine, a u Srbiji se kazaljke dva puta godišnje pomeraju od 1983. godine.

Izvor: RTS/ Nikolina Rakić

Milisav Pajević

Sanacija leve obale Dunava kod Vajske

Foto: Vode vojvodine

 

Foto: Vode vojvodine

Sanacija leve obale reke Dunav u zoni crpne stanice „Labudnjača“, kod Vajske, započeta pre dva meseca, nastavljena je ove nedelje.

Tokom jula u okviru pripremnih radova raskrčeno je rastinje i obavljeno nulto snimanje terena.

Loša hidrološka situacija, nizak vodostaj Dunava, obustavili su radove na postavljanju obaloutvrde koja će obalu zaštititi od sve izraženije erozije.

Početkom ove nedelje hidrološka situacija je ipak povoljnija pa su aktivnosti na ovoj investiciji nastavljene.

Foto: Vode Vojvodine

Omogućen je transport kamena brodom i njegova ugradnja. Radovi koji se izvode sprečiće približavanje reke nasipu i ostalim vodnim objektima, u ovom slučaju – izlivnoj građevini CS „Labudnjača“, a sve u cilju zaštite branjenog područja od visokih voda Dunava.

Ukupna vrednost radova je 159 miliona dinara, a finansiraju se iz Pokrajinskog fonda za vode APV.

Izvođač radova je VD „Dunav“ A.D. Bačka Palanka kao nosilac u ime grupe ponuđača, a dinamika radova i okončanje kompletnog posla u velikoj meri će zavisiti od vodostaja Dunava.

Milisav Pajević