Home Blog Page 1025

Počela izgradnja 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže u Vranskoj Banji

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

 

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas u Vranjskoj Banji da je ulaganje u razvoj saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture preduslov za bolji život na jugu Srbije, ali i za investicije i otvaranje novih radnih mesta.

Mihajlović, koja je u Vranjskoj Banji prisustvovala početku radova na izgradnji 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže, podsetila je na to da je prethodnih nekoliko godina u Pčinjskom okrugu otvoreno više od tri hiljade radnih mesta.

Ona je ocenila da su projekti u komunalnoj infrastrukturi, čija vrednost u Vranju iznosi 30 miliona evra, važni i zbog zdrave životne sredine i budućih generacija, jer se time pravi prostor i za nove investicije.

Uspešno smo završili ulaganja u vodosnabdevanje u Vranju od približno pet miliona evra, pri čemu se oko 15 miliona evra ulaže u izgradnju kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi svaki stanovnik tog grada imao čistu vodu i kanalizaciju, navela je Mihajlović.

Prema njenim rečima, u prethodne tri godine u održavanje puteva u Pčinjskom okrugu uloženo je približno 1,4 milijarde dinara, obnovljeno oko 55 kilometara pruga, a u završnoj fazi je obnova dve železničke stanice izgrađene 1889. godine – u Vranju i Vranjskoj Banji.

Vranje i Niš su, kako je podsetila, prva dva grada u kojima će za približno mesec dana početi izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti, a za koje je već izdata građevinska dozvola, i to za 186 stanova u Vranju i 190 u Nišu.

Promenili smo sliku o Vranju i Pčinjskom okrugu i verujem da ćemo u narednom periodu još više govoriti o novim investicijama i radnim mestima, poručila je Mihajlović.

Gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković rekao je da je izgradnja kolektora važna investicija za Vranjsku Banju i njen dalji razvoj, posebno u oblasti turizma, ali i za stvaranje uslova za nove investicije.

Početku radova prisustvovao je i načelnik Pčinjskog okruga Srećko Pejaković.

Vrednost radova na izgradnji 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže iznosi 2,5 miliona evra, rok za završetak je septembar 2019, a radove izvodi konzorcijum sa „Jedinstvom“ iz Sevojna na čelu.

Milisav Pajević

Vrbas: Povremeni prekid vodosnabdevanja tokom narednih sedmica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom narednih sedmica doći će do povremenih prekida u vodosnabdevanju u toku prepodnevnih sati na području Vrbasa.

Vrbašani, radnim danima, povremeno neće imati vodu u svojim slavinama zbog remonta vodovodnih instalacija u šahtama.

Isključenje s mreže biće plansko o čemu će nadležna jedinica JKP „Komunalac“ blagovremeno informisati potrošače, saopštili su u PJ „Vodovod i kanalizacija“.

Gradonačelnica Sombora šetnjom do posla

Foto: Grad Sombor

 

Foto: Grad Sombor

Grad Sombor je podržao akciju Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) „Dan bez automobila u gradovima i opštinama“, koja je organizovana u okviru Evropske nedelje mobilnosti.

Na posao je podržavajući akciju, pešice došla gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, kao i većina njenih saradnika.

„Dan bez automobila“ masovno su podržali mališani Predškolske ustanove „Vera Gucunja“, kako u gradskim – tako i seoskim objektima, koji su produžili svoje i inače uobičajene šetnje.

Prema informaciji SKGO, akciju „Dan bez automobila u gradovima i opštinama“ podržalo je više od 40 gradova i opština.

U obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti bile su uključene škole, vrtići i druge ustanove, a sve u skladu sa ovogodišnjim sloganom: „Kombinujte i krenite!“.

Milisav Pajević

Ose podjednako korisne za ekologiju kao i pčele

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Naučnici smatraju da nije fer da su pčele visoko cenjene dok ose ljudi ne vole i pozivaju na organizovanje javne kampanje kojom bi se “imidž” osa poboljšao.

Nova studija pokazuje da ljudi ne vole ose, iako su ose, kako naučnici ističu, podjednako korisne za ekologiju kao i pčele.

U anketi objavljenoj u časopisu “Ekolodžikal Entomolodži” učestvovalo je 750 ljudi iz 46 zemalja i prema toj studiji ose su među najomraženijim insektima, preneo je BBC.

Učesnici u istraživanja ocenjivali su insekte na skali od minus pet do pet.

Većina ocena za pčele bila je plus tri i više, dok je većina ocena koje su ose dobile bila minus tri ili čak niže.

Kada je trebalo da navedu reči koje imaju veze sa pčelama, najčešći odgovori bili su “med”, “cveće” i “oprašivanje”.

S druge strane, najčešće navedene reči za ose su “ujed”, “dosada” i “opasnost”.

Međutim i ose oprašuju cveće i ubijaju štetočine, a jednako su značajne za životnu sredinu kao pčele.

Problem je, prema rečima doktorke Sejran Samner sa USL, koja je vodila istraživanje, u tome što ose imaju lošu reputaciju.
Javnost nije svesna svih dobrobiti osa, pa se one smatraju neugodnima, a ne važnim za ekologiju.
– Ljudi ne shvataju kolika je njihova neverovatna vrednost, rekla je ona.

Iako možda mislite da žele pivo ili sendvič – one su, zapravo, mnogo zainteresovanije da pronađu plen, odnosno insekte i da se vrate u osinjak da nahrane larve.

Ona takođe navodi da postoji manjak istraživanja o pozitivnim efektima osa na životnu sredinu.

Analizirala je naučne radove i konferencijske prezentacije o pčelama i osama tokom poslednjih 37 godina, 16 godina zaredom.

Na uzorku od 908 dokumenata, otkriveno je samo 2,4 odsto publikacija o osama objavljenih od 1980. godine, u poređenju sa 97,6 odsto – 886 radova o pčelama.

Od 2.543 konferencijska izlaganja o pčelama i osama, 81,3 odsto bio je o pčelama.

Taj nedostatak istraživanja zaustavlja napore za razvoj strategija o očuvanju osa, čija populacija opada zbog gubitka staništa i klimatskih promena, upozorio je dr Alesandro Kini sa Univerziteta u Firenci, koji je sarađivao na studiji.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Mobilna brana od poplava na Dunavu kod Beograda

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić nedavno je najavio da će rešenje za odbranu od poplava na obali u Zemunu biti brana na Dunavu između Novog Beograda i Zemuna, a za „Politiku” otkriva da je reč o zidu visine oko 50 centimetara i dužine oko pet kilometara.

– Mobilne brane postavićemo duž obale, od Brankovog mosta sa novobeogradske strane do kluba „Radecki” u Zemunu. Reč je o projektu zaštite Novog Beograda i Zemuna od velikih voda Dunava i Save.

Cilj je da u trenucima kada je visok vodostaj reke i kada se pojavi pretnja od izlivanja oprema bude brzo postavljena na obalu. Kada ne bude bilo potrebe za njom, ona bi bila skladištena. To znači da odbrambenu liniju više ne bi činili džakovi već savremena tehnička rešenja koja bi se po potrebi čuvala i prevozila iz skladišta. Osim toga, uredićemo i staze. Činjenica da Beograd ima nekoliko šetališta i duge biciklističke staze pored reke predstavlja jedno od najvećih bogatstava koje nam pruža izuzetan položaj na dve velike reke, navodi Radojičić.

Kako prenosi „Politika” u okviru ovog projekta prvo će se obaviti građevinska priprema obale i izgraditi zid na koji će se onda, po potrebi montirati mobilna oprema. Ugovor za nabavku opreme, vredan oko 1,7 miliona evra zaključen je sa nemačkom kompanijom a sredstva su obezbeđena iz IPA fondova Evropske unije. Vrednost izgradnje odbrambenog zida za instalaciju opreme, napominje Radojičić, procenjuje se na dva miliona evra i u to nije uračunato završno uređenje staze i prilaznih saobraćajnica.

–  JP „Srbijavode” i grad upravo pripremaju akcioni dokument da bi se ispunili svi preduslovi za izbor načina finansiranja. Oprema stiže u junu 2019. godine, a plan je da zid i staza započnu da se grade 2019. godine tako da bi sve moglo da bude gotovo najranije 2020. godine, kaže Radojičić i dodaje da će se izgradnjom savremenog odbrambenog sistema na Dunavu znatno povećati nivo bezbednosti i da će se dve opštine zaštiti od izlivanja reke i potencijalnih posledica sličnim onim koji je prestonica doživela 2014. godine.

– Priobalja Dunava i Save neophodno je zaštiti zbog klimatskih promena, izuzetno vrednih sadržaja i razvojnih projekata, ali i zbog toga što je naša strategija da spustimo grad na reke. Cilj je ne samo da se sačuva priobalje već i da se zaštite njegove ambijentalne vrednosti,  ističe Radojičić.

Nadležni planiraju da udruže snage da bi održavanje prestoničkih reka i priobalja bilo kvalitetnije i da bi se pronašla dugoročna rešenja.

–  Imali smo nekoliko sastanaka sa „Srbijavodama” jer je promenom nadležnosti republika dobila nadzor nad obalama. Formiraćemo tim koji pored „Srbijavoda” čine relevantna gradska komunalna preduzeća poput „Zelenila Beograd” i „Beogradvoda”. Svi žele da poštuju nadležnosti, daju doprinos da se čistoća reka unapredi. Jer, kad izgradimo obalu i ponudimo građanima mogućnost da provedu kvalitetno vreme pored vode, nije svejedno kakve će nas reke tamo dočekati,  rekao je Radojičić.

Milisav Pajević

GIZ i UNDP zajednički za klimatski pametnu i energetski efikasnu Srbiju

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Dvadeset prvog septembra je u prostorijama UN-a u Srbiji potpisan Sporazum o saradnji između Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kako bi se uskladile i koordinirale aktivnosti usmerene na borbu protiv klimatskih promena u Srbiji.

Od 2016. godine, GIZ i UNDP zajednički podržavaju Vladu Republike Srbije, blisko sarađujući sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine, kako bi pomogli u privlačenju novih i rastu postojećih investicija u oblastima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Foto: UNDP

„Današnji Sporazum predviđa proširenje naše saradnje i obuhvata komplementarne aktivnosti koje  doprinose  smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i omogućavaju prilagođavanje lokalnih zajednica u Srbiji kako bi postale otpornije na promene klime“, izjavila je Steliana Nedera, zamenica stalne predstavnice UNDP u Srbiji, napominjući „Jedna od prvih stvari koju ćemo uraditi, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i GIZ-om, je da pružimo dalji podsticaj sazrevanju klimatski pametnih inovativnih ideja u okviru Klimatskog inkubatora i da obezbedimo svu neophodnu podršku za njihovu primenu u praksi“.

Foto: UNDP

Gospodin Gerhard Sippel, direktor Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u Srbiji izjavio je da je saradnja izmedju GIZ i UNDP prirodan i neophodan korak, naglasivši: “GIZ u ime nemačke Vlade sprovodi programe koji direktno utiču na osposobljavanje partnera i prevazilaženje barijera za implementaciju projekata u oblasti bioenergije kao i poboljšanje energetske efikasnosti u javnim zgradama, a istovremeno unapređuje proces donošenja investicionih odluka u ovoj oblasti. Zajedničke aktivnosti u okviru naše saradnje će dalje jačati kapacitete naših partnera, lokalnih samouprava, da sprovedu projekte koji će doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i na taj način obezbediti održiv razvoj svojih sredina.

Klimatski inkubator oformljen je u maju 2018. u okviru projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, koji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) i UNDP-a. U okviru njega, 40 timova koji su imali najinovativnije ideje i projekte za smanjenje GHG i unapređenje upravljanja podacima od značaja za borbu protiv klimatskih promena – dobija stručnu podršku i pomoć u pronalaženju izvora sufinansiranja, promociji i povezivanju sa drugim klimatskim inovatorima.

Potražnja za plastikom u Evropi i svetu ne opada, a zašto?

Photo-illustration: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Potražnja za plastikom u Evropi i u ostatku sveta ne opada, za razliku od fosilnih motornih goriva, za koje se očekuje pad potrošnje u sledećih 15 godina.

Kada se spomenu nafta i njeni derivati, većinu će to istog trenutka asocirati na gorivo za automobile, a malo ko će pomisliti na plastiku koja je, kao i benzin, derivat sirove nafte.

Zahvaljujući njenoj svestranosti i efikasnosti plastika je ključni materijal za pakovanje, građevinarstvo, u transportu…

Nezaobilazna je i za uređaje koje koristimo za proizvodnju takozvanih obnovljivih izvora energije, kao i u brojnim drugim sektorima, počevši od onih za ljude najznačajnijih poput medicine, gde je plastika nužna za medicinske uređaje, pa do onih koji nam pružaju odmor, razonodu i užitak poput sporta.

Vetroturbine i solarni paneli sadrže mnoštvo plastičnih delova i većina ljudi bi se iznenadila kako je zapravo nafta nužna i u proizvodnji obnovljivih izvora energije.

Slično je i sa automobilima, bilo električnim, bilo onima s pogonom na dizel ili benzin. U proseku na sebi imaju oko 200 kilograma plastike i oko 80 kilograma gume.

Plastični materijali u suštini su organski, najčešće bazirani na fosilnim gorivima, a proizvode se i od bio sirovina.
No najvažnije je da se mogu reciklirati, pa je od obe sirovine moguće proizvoditi i biorazgradivu plastiku.

Industrija plastike ili petrohemijska industrija samo direktno zapošljava više od 1,5 miliona ljudi u Evropi u preko 60.000 kompanija i to većinom onih malih i srednje veličine.

Na našem evropskom kontinentu proizvede se oko 60 miliona tona plastike godišnje, s prometom od oko 350 milijardi evra u 2016. godini i uplatom u budžete i za doprinose u iznosu od oko 30 milijardi evra.

Izvor: Index.hr

Milisav Pajević

Donald Tramp obara cenu nafte

Official White House Photo by Benjamin Applebaum
Wikemedia: Official White House Photo by Benjamin Applebaum

Cene nafte pale su prošlog četvrtka na londonskom tržištu na 79 dolara nakon što je američki predsednik Donald Tramp pozvao Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK) da “odmah nešto poduzme da cene padnu!”.

Na londonskom je tržištu cena barela pala 40 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 79 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po nepromenjenoj ceni od 71,12 dolara.

– Štitimo zemlje na Bliskom istoku, bez nas ne bi bile dugo sigurne, a usprkos tome stalno podižu cene nafte! Zapamti ćemo to, poručio je Donald Tramp putem Twittera.

Uprkos intervenciji američkog predsednika na tržištu se i dalje očekuje rast cena nafte. Brojni trgovci i analitičari očekuju da će cena u Londonu uskoro preći 80 dolara.

Milisav Pajević

Petrovići u Nikšiću dobili vodovod

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Vodovod Petrovići u Nikšiću u čiju je izgradnju sredstvima Opštine i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja uloženo oko 500 hiljada evra, u subotu su otvorili potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović i gradonačelnik Nikšića Veselin Grbović, u prisustvu predstavnika Vodovoda Nikšić, Elektroprivrede, CEDIS-a i brojnih meštana.

Potpredsednik Simović je izrazio uverenje da će voda u Petrovićima biti signal povratka mnogim drugim vrednim domaćinima da se vrate, aktiviraju imanja i da stvore novu vrednost za razvoj ovog kraja.

Potpredsednik Simović se ovom prilikom zahvalio i izvođaču radova, Vodovodu Nikšić, na realizaciji tehnički zahtevnog projekta u ni malo lakom, krševitom terenu, kao i svim zaposlenima u tom preduzeću, sa željom da nastave sa takvim pregalaštvom.

Iskazao je odnos poštovanja i prema naporima Elektroprivrede Crne Gore i CEDIS-a, koji su omogućili energetska rešenja za gradnju i funkcionisanje vodovoda.

– Siguran sam da će CEDIS u narednom periodu veoma odgovorno i efikasno rešiti ono što je nedavno promovisan projekat rekonstrukcije niskonaponske mreže, kako bi sve manje bilo primedbi iz gradskih i seoskih područja na kvalitet napajanja električnom energijom. U partnerstvu, uz dobar menadžment ovih kompanija, verujem da ćemo  realizovati ambiciozan program koji vredi desetine miliona evra, poručio je potpredsednik Vlade Crne Gore.

Milisav Pajević

H2O WR – Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Evropi

Foto: Opština Ruma

 

Foto: Opština Ruma

Opština Ruma uspešno privodi kraju realizaciju projekta “Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Evropi – H2O WR”.

Reč je o projektu koji je sprovođen u okviru Programa EU – Evropa za građane, Mere 2.2 Mreže gradova i koji je finansiran od strane Evropske unije.

Pored Opštine Ruma, koja je bila nosilac projekta, u njemu su učestvovali i grad Prag (Češka) i opštine Našice (Hrvatska), Razlog (Bugarska), Siget (Mađarska) i Litija (Slovenija).

U fokusu projekta je bilo očuvanje vodnih resursa i pronalaženje najboljih metoda za zaštitu istih.

Opština Ruma je zajedno sa partnerima na projektu priredila i brošuru u kojoj su sumirani dosadašnji rezultati projekta.

Brušuru “H2O WR – Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Evropi” možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Srbija i Beograd obeležili Svetski dan bez automobila

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Na parkingu JP Sportsko-rekreativno poslovnog centra „Milan Gale Muškatirović“ juče je u Srbiji svečano obeležen Svetski dan bez automobila.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan podsetio je koliko smo napredovali tehnološki, ali je i naveo da je kvalitet vazduha kod nas dramatično loš, posebno u Beogradu, Pančevu, Nišu, Subotici i poručio da to mora da se menja.

– U Srbiji je samo prošle godine uvezena 131 hiljada polovnih automobila, od čega je većina na dizel gorivo, a oko 62 posto starije od 12 godina, što sve zajedno znači prekomerno zagađivanje životne sredine, i to će morati da se menja. Ministarstvo će preduzimati niz mera – od obrazovanja i informisanja i jačanja svesti najšire javnosti, do praktičnih mera koje će podstaknuti prisustvo električnih i hibridnih vozila u Srbiji, istakao je Trivan.

Foto: Milisav Pajević

On je naglasio da civilizacijski napredak neće moći da se ostvari bez zaštite životne sredine, a ekonomski napredak naše zemlje bez materijalnih ulaganja u ekologiju.

– To je veliki problem, uvešćemo niz mera i pokušaćemo da imamo što više elektronskih i hibridnih automobila. Razgovaraćemo u Vladi da pomognemo subvencijama, rekao je Trivan i naveo da čak 6.000 ljudi godišnje umre od posledica lošeg vazduha.

Događaju je prisustvovao i zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić koji je izjavio da je glavni grad mnogo uradio poslednjih godina na pošumljavanju i poboljšanju ekološke situacije, a jedan od važnih ciljeva je i da se radi na tome da bude što više električnih vozila i bicikala u gradskom saobraćaju.

Foto: Milisav Pajević

On je najavio da će tokom jeseni biti organizovan konkurs za izgradnju 150 biciklističkih stanica.

– Želimo da u naredne četiri godine izgradimo još 112 kilometara staza za bicikliste. Time jasno hoćemo da damo prednost biciklima u odnosu na vozila. To je veliki iskorak, poručio je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika i dodao da grad namerava da kupi 10 električnih automobila i oko 80 električnih autobusa.

– Pokrenućemo inicijativu da električna vozila koriste žutu traku i besplatno koriste parking. Želimo da ih bude što više, rekao je Vesić i poručio da je cilj da Beograd postane „zeleni i ekološki grad”.

Beograd nemerava da od 1. januara 2020. godine zabrani prodaju najlonskih- plastičnih kesa.

– To je prva i istorijska odluka, hrabro smo zakoračili. Tako pokazujemo da poštujemo životnu sredinu, a verujem da će trendove Beograda pratiti i ostali gradovi u Srbiji, naveo je Vesić.

Ovaj važan datum obeležen je i uručivanjem zahvalnica institucijama, kompanijama i pojedincima koji su se istakli svojim radom i zalaganjem u zaštiti životne sredine i poboljšanja kvaliteta vazduha: Milutin Folić, glavni urbanista Grada Beograda, zbog aktivne i predane borbe da Beograd dobije veći broj biciklističkih staza; Udruženje građana „Leka“, zato što u svom humanom radu za pomoć starijim i nemoćnim osobama koristi isključivo bicikl kao prevozno sredstvo i RTB Bor koji je izgradnjom fabrike sumporne kiseline 2015.godine uspeo da Bor kao grad sa jednim od najvećih aerozagađenja u Srbiji pretvori u grad koji je dobio zvezdicu Evropske agencije za zaštitu životne sredine za najveći napredak na polju kvaliteta vazduha.

U okviru manifestacije realizovane su kreativne radionice u kojima su učestvovali deca i studenti, pokazujući inovativne ekološke načine za korišćenje parkinga i delova motornih vozila.

Milisav Pajević

Nacionalni savet iskazao punu posvećenost razvoju Crne Gore kao ekološke države

Foto: Predsednik Crne Gore

 

Foto: Predsednik Crne Gore

Ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države imalo je dalekosežne pozitivne uticaje na izgradnju institucionalnog sistema nezavisne i ekonomski stabilne države, rekao je crnogorski predsednik Milo Đukanović.

On je predsedavao 34. sednicom Nacionalnog saveta za održivi razvoj, klimatske promene i integralno upravljanje obalnim područjem.

Đukanović je, povodom obeležavanja 27 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, ocenio da je ta odluka svojevremeno predstavljala odraz namere da se zaštite identitet i tradicionalne vrednosti crnogorskog društva.

– Ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države imalo je dalekosežne pozitivne uticaje na izgradnju institucionalnog sistema nezavisne i ekonomski stabilne države, koja sigurno korača ka svom dugoročnom opredeljenju odnosno ostvarenom članstvu u NATO-u i tekućoj integraciji u Evropskoj uniji, rekao je on.

Foto: Predsednik Crne Gore

Đukanović je, iskazujući visoko poštovanje za sve što je urađeno tokom crnogorske istorije, ukazao na nepovoljan faktor nasleđa tokom posleratnog perioda industrijalizacije kada u dovoljnoj meri nijesu afirmisani principi očuvanja životne sredine.

On je ocenio da je posebno značajno da je tokom prethodnog 27 godišnjeg perioda saniran značajan broj crnih ekoloških tačaka, da još nije ni izbliza potrošen prostor kao neprocenjivi resurs Crne Gore.

– To nam omogućava da danas mnogo realnije promišljamo o budućnosti Crne Gore, uz punu svest o važnosti integralne valorizacije potencijala koja je začeta još u vreme proglašenja ekološke države. Danas smo u prilici da iskoristimo tu šansu, i upravo smo u poslednjem periodu doneli ključna zakonska i strategijska dokumenta, koja će omogućiti još bolje upravljanje ovim resursima, rekao je Đukanović.

Prema njegovim rečima, Nacionalni savet je iskazao punu posvećenost razvoju Crne Gore kao ekološke države, ukazujući na neophodnost konsolidacije ukupnih naučnih potencijala i institucionalnih kapaciteta kako bi se omogućilo sprovođenje ustavnog opredeljenja o Crnoj Gori kao ekološkoj državi.

Foto: Predsednik Crne Gore

Savet je podržao aktivnosti koje je predstavio potpredsednik Vlade Milutin Simović, koje imaju za cilj unapređenje stanja prirodnih resursa u sektorima vodoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ocenjeno je da je ostvaren zadovoljavajući progres u sprovođenju odluke o moratorijumu na eksploataciju šljunka u Crnoj Gori, izradi projekata regulacije rečnih slivova, stabilizaciji tržišta drvnih proizvoda.

– To se odnosi i na prevazilaženju neodgovornog odnosa koncesionara prema lokalnoj zajednici, posebno lokalnoj putnoj infrastrukturi, zaustavljanju nelegalnog ribolova upotrebom dinamita i jačanju kapaciteta ribarske flote, kaže se u saopštenju.

Nacionalni savet je dao značajne smernice za unapređenje sprovođenja Nacionalna strategija biodiverziteta s Akcionim planom za period 2016-2020, pre svega u kontekstu obezbeđivanja održivog finansiranja biodiverziteta i efikasne realizacije aktivnosti u okviru uspostavljanja mreže NATURA 2000 u Crnoj Gori.

Podržani su zaključci koje je Skupština Crne Gore donela prilikom usvajanja Prostornog plana posebne namene obalnog područja Crne Gore.

– Ukazano je na neophodnost poštovanja mera integralnog upravljanja obalnim područjem u fazi realizacije ovog strateškog planskog dokumenta, navodi se u saopštenju.

U primeni Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, utvrđeni su dalji koraci u cilju sprovođenja reforme Nacionalnog saveta, kao savetodavnog tela Vlade, u Državni savet za održivi razvoj, i uspostavljanja optimalne institucionalne organizacije za sprovođenje politike održivog razvoja.

Milisav Pajević

Plava cirkularna ekonomija čuva mora i okeane

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić učestvovao je u radu Međunarodne konferencije o okeanima: Plava ekonomija, koja je održana od 19. do 21. septembra u Lisabonu, Portugal.

Konferencija je okupila predstavnike vlada i stručnjake radi razmene ideja i iskustava o plavoj cirkularnoj ekonomiji, ulozi nauke i privrednih aktivnosti u održivom korišćenju dragocenih resursa okeana.

U okeanima koji pokrivaju 71 posto površine Zemlje nalazi se više od 90 odsto biodiverziteta Planete.

Okeani, preko kojih se obavlja više od 80 odsto svetske trgovine, prvenstveni su regulator globalne klime. Istovremeno, ozbiljno su ugroženi prekomernim zagađenjem koje preti ukupnom opstanku živog sveta, konstatovano je na Konferenciji.

Državni sekretar Karić je istakao da je plava cirkularna ekonomija prilika za zemlje u razvoju da na njenim principima unaprede upravljanje vodnim ekosistemima, upravljanje otpadom, što će istovremeno doprineti efikasnijem racionalnijem korišćenju resursa, ekonomskom rastu i povećati zaposlenost.

– Plava ekonomija kao ekonomski model održive budućnosti Planete jeste smernica za održivo korišćenje ekosistemskih usluga morskih i slatkovodnih resursa, i predstavlja put za budućnost sveta. Srbija je posvećena realizaciji ciljeva održivog razvoja, što se ogleda u našem delovanju u cilju zaštite životne sredine i privrženosti obavezama koje se tiču pristupanja EU, međunarodnim ugovorima i sporazumima. Duboko verujemo da se ekološkoj dimenziji u okviru Agende do 2030 mora pristupiti uz svest o potrebama pojedinačnih zemalja, uz promovisanje jakog naučno-političkog sistema povezivanja, jačanje kapaciteta, tehnološku podršku i obezbeđivanje sigurnih i stabilnih izvora finansiranja, istakao je Karić.

– Srbija ulaže resurse u razvoj koncepta cirkularne ekonomije kroz povećanje institucionalnog kapaciteta za podršku takvom razvoju, podizanje društvenog kapaciteta i promenu privrednog sistema ka čistijoj, cirkularnoj ekonomiji, s planom da do 2035. godine taj način privređivanja postane dominantna paradigma poslovanja u Srbiji sa kojom se ona približava svetskim trendovima, zaključio je.

Na Međunarodnoj konferenciji, učesnici su usvojili Deklaraciju kao izraz zajedničkih opredeljenja i osnov za dalje akcije vezano za plavu cirkularnu ekonomiju u cilju očuvanja okeana, nosioca života Planete.

Milisav Pajević

Vojvođanska privreda na 17. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu „INTERAGRO 2018“ u Bijeljini

Foto: Privredna komora Vojvodine

Na štandu Privredne komore Vojvodine (PKV), u okviru 17. Međunarodnog poljoprivrednog sajma „Interagro 2018“ u Bijeljini predstavlja se 16 privrednih subjekata iz Vojvodine. Na jučerašnjem svečanom otvaranju, predsednik PKV Boško Vučurević istakao je da učešće na ovakvim sajamskim manifestacijama ima za cilj da doprinese jačanju privredne saradnje i to, kako kaže, kroz umrežavanje privrednika.

„Na taj način, zajedno stvaramo ambijent u kojem privrednici izlagači, kao i posetioci sajma, mogu brže uspostaviti kontakte sa potencijalnim partnerima iz zemlje i regiona. Nastup PKV na sajmu ‘Interagro2018’ jedna je od zajedničkih aktivnosti predviđenih Sporazumom o saradnji koji smo potpisan sa Privrednom komorom Republike Srpske“, rekao je Vučurević.

Dodao je da je siguran da će ovaj sajam biti uspešan i da će, u narednom periodu, PKV i PK Republike Srpske još više unaprediti i intenzivirati regionalne i međukomorske odnose.

Foto: Privredna komora Vojvodina

PKV koja je i partner ovogodišnjeg sajma u Bijeljini, tokom prvog dana sajma, u četvrtak 20. septembra 2018. godine, ugostila je veliki broj privrednika i visokih zvanica, među kojima su bili i predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i predsednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.

Mirović je naglasio da je cilj Pokrajinske vlade da se održe i unaprede kontakti između privrednika, kao i da Pokrajinska vlada i Vlada Republike Srpske moraju intenzivnije da rade na infrastrukturnom povezivanju. Kao jedan od prioriteta, napomenuo je izgradnju auto-puta od Novog Sada preko Rume do Bijeljine.

„Zbog zajedničke budućnosti na ovom značajnom projektu moramo da radimo zajedno, jer će izgradnjom auto-puta biti mnogo više kompanija i privrednika iz Srbije u Semberiji“, naveo je predsednik Mirović i dodao da su Pokrajinska vlada i Vlada Republike Srbije završile projektnu dokumentaciju za deonicu od Novog Sada do Šapca.

Zahvalivši se predsedniku Miroviću na podršci i organizatorima Sajma, predsednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je sajam u Bijeljini zaslužio da bude pomenut kao mesto dobre organizacije, jer je, kako kaže, Bijeljinu postavio na mapu sajamskih manifestacija. Dodala je da veruje da će ovaj Sajam biti podsticajni momenat za uspostavljanje komunikacije, saradnje, traženje novih tržišta, uspostavljanje poslovnih kontakata.

„Vlada Republike Srpske, Pokrajinska vlada i Vlada Srbije dobro sarađuju i prisustvo predsednika Mirovića to potvrđuje. Zajedno radimo na svim poljima kako bi se privredno i infrastrukturno što bolje povezali“, izjavila je Cvijanovićeva.

Jedna od izlagača na štandu PKV, jeste i „Vinarija Deurić“ iz Male Remete, koja nepunih godinu i po dana izvozi svoje vino u Republiku Srpsku, odnosno BiH.

„Mi koristimo svaku ovakvu priliku, svaku manifestaciju koja okuplja najveće privrednike regiona, cele Republike Srpske, odnosno BiH, da prezentujemo svoju vinariju, svoj kvalitet vina. S obzirom da Bijeljina nije daleko od Fruške gore, tu smo i da prezentujemo vinski turizam koji je veoma razvijen“, istakao je Zlatko Živanić, komercijalni direktor „Vinarije Deurić“.

Značaj učešća na ovoj sajamskoj manifestaciji, prepoznala je i novosadska porodična kompanija „Mileks“, koja proizvodi začine i aditive za prehrambenu industriju.

Foto: Privredna komora Vojvodine

„Podržavamo ovakve manifestacije, kao i ovaj korak PKV što nam je omogućila da izlažemo na inostranom tržištu, jer mi izvozimo u sve zemlje bivše Jugoslavije, koje nisu u Evropskoj uniji. Na tržištu BiH nismo toliko zastupljeni, nadamo se da će nam ova manifestacija pomoći da se taj procenat izvoza poveća“, rekao je Dragan Lukić, komercijalni direktor kompanije „Mileks“.

Sajam traje do subote, 22. septembra 2018. godine, a zahvaljujući tradiciji dugoj šesnaest godina, „Interagro“ kao najveća i najznačajnija sajamska manifestacija ovog tipa na teritoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, stekla je reputaciju mesta na kojem se okupljaju uspešne kompanije, institucije, udruženja i pojedinci iz oblasti agrobiznisa.

Srbija može da ispuni obavezu da 27 odsto energije obezbezbeđuje iz obnovljivih izvora

Foto: Jelena Kozbašić

„Srbija ima potencijala i mogućnosti da ispuni obavezu da do 2020. godine stvori uslove da se 27 odsto krajnje potrošnje energije obezbeđuje iz obnovljivih izvora energije, uključujući biomasu i biogas. U realizaciji tog cilja presudno je važno što sada, zahvaljujući opštinama i gradovima kao što su Kragujevac, Priboj i Pirot, ima lokalne primere dobre prakse iz kojih druge lokalne samouprave mogu da preuzmu iskustva i rešenja za izazove u tom procesu“, izjavila je na skupu „Dаni eneregetike i energetske efikаsnosti“ održanom u Kragujevcu, Milica Vukadinović iz progrаmа ”Rаzvoj održivog tržištа bioenergije u Srbiji” Nemаčko-srpske rаzvojne sаrаdnje, koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Foto: Wikimedia

Prvi dan skupa koji su orgаnizovali Grаd Krаgujevаc i GIZ, bio je rezervisan za razmenu iskustava energetskih menаdžera iz više od 10 grаdovа širom Srbije, eksperata u oblаsti bionergije i predstаvnika držаvnih institucijа iz ove oblasti. Fokus događaja bilo je predstavljenje iskustava gradova i opština koji su ostvarili značajan pomak na polju uvođenja obnovljivih izvora energije u sistem grejanja i energetskoj efikasnosti javnih objekata. Zaključak skupa je da je veoma važno da se infomacije o preprekama na tom putu prenose do donosilaca odluka, radi pronalaženja rešenja za prevazilaženje.

„U poslednje četiri godine u Kragujevcu je uloženo više od dva miliona evra u energetsku sanaciju škola, a najviše sredstava obezbedila je Kancelarija za javna ulaganja, Ministarstvo prosvete, Nemačka razvojna banka KfW, kao i Ministarstvo rudarstva i energetike“, rekla je Ana Radojević, energetski menаdžer Grаdа Krаgujevcа i objasnila da je Grad Kragujevac od GIZ -a, dobio studiju izvodljivost za uvođenje grejanja na biomasu u pet kragujevačkih osnovnih škola, čime bi se postigla ušteda u novcu i energiji od 30 do 40 odsto. „Na nama je sada da izradimo projektno tehničku dokumentaciju i nađemo sredstva za izvodjenje radova,“ zaključila je Radojević naglašavajući da je prelazak na upotrebu peleta i drvne sečke za grejanje, sa mazuta i lož ulja, korisno za sve građane, jer bi i u vazduhu bilo manje ugljen-dioksida i drugih gasova.

Smanjenje zagađenje, kao možda i najvažniji efekat upotrebe obnovljivih izvora energije, pored ušteda i uticaja na razvoj lokalne privrede, istakao je i Saša Vasilić zamenik predsednika Opštine Priboj. „Uz finansijsku pomoć Vlade Srbije od 90 miliona dinara i tehničku pomoć GIZ upravo gradimo kotlarnica snage 1,8 megavata na drvnu sečku, koja će grejati dve srednje, dve osnovne škole i ambulantu Doma zdravlja. Kotlarnicu na biomasu koja greje zgradu opštinske uprave, vrtić, osnovnu školiu i zgradu Doma kulture završili smo 2016.godine iz opštinskog budžeta, ulaganjem od oko 15 miliona dinara. Na jesen sledeće godine očekuje se izgradnja gradske toplane na biomasu, koja će, prema procenama koštati od tri do pet miliona evra. Prelaskom na novo postrojenje očekuju se uštede od 500.000 evra godišnje. Potpuno je jasna i osnovana ekonomska osnovica ove priče, o ekološkoj nema potrebe ni da govorim,” objasnio je Vasilić i najavio da će se Opština Priboj u ponedeljak 24. septembra priključiti mreži Poveljа grаdonаčelnikа, koja okuplja preko sedаm i po hiljаdа lokаlnih sаmouprаvа iz celog svetа, i time obavezati da do 2030. godine smanji emisiju ugljen-dioksida za 40 odsto.

Na skupu je istaknuto i da je hiljade zgrada javnih ustanova u Srbiji energetski neefikasno, što dovodi do gubitka oko 100 miliona evra godišnje, i da Srbija troši od tri do pet puta više energije od zemalja Evropske unije.

Kragujevac je, prema rečima Minje Obradović, člana Gradskog veća za investicije i upravljanje projektima, u tom smislu sproveo niz aktivnosti i očekuje da se te investicije vrate u gradsku kasu kroz 30 odsto niže račune za topolotnu energiju.“Grad Kragujevac realizovao je niz projekata iz oblasti energetske efikasnosti, od edukacije i mera u oblasti racionalnog korišćenja toplotne energije i električne energije, do energetske sanacije velikog broja školskih objekata i uvođenja softvera za praćenje potrošnje energije u javnim objektima. U protekle četiri godine obnovljeno je 10 škola i izgrađena nova sportska školska dvorana. Radovi na izgradnji nove sportske hale i rekonstrukciji obdaništa, koji su u toku, projektovani su tako da se značajno unapredi njihove energetske karakteristike i smanji potrošnja energenata,“ zaključila je Obradović.

Cena nepoznata: Prvi leteći auto na svetu je Made in China (VIDEO)

Foto: Youtube (screenshot)

Iako za naše prostore zvuči zaista futuristički, kompanija u kineskom vlasništvu Terafuđa (Terrafugia) najavljuje da će njihov prvi leteći automobile početi da se prodaje 2019. godine.

Završna verzija ovog vozila ima neka korisna unapređenja, a zahvaljujući preuzimanju od strane kompanije Džili, vlasnika evropske automobilske kompanije Volvo, u projektu letećeg automobila došlo je do znatnog napretka.

Nakon godina razvoja, Terafuđa je najavila da će prvi model njihovog letećeg automobila početi da se prodaje negde tokom 2019. godine.

Koja će mu biti cena, međutim, još se ne zna.

Spekuliše se da će automobil biti na hibridni pogon. Takođe, biće opremljen unapređenijim po pitanju bezbednosti litijum-jonskim baterijama, dok će unutrašnjost odisati sportskom elegancijom sa unapređenim sedištima i interaktivnim interfejsom.

Biće opremljen i sigurnijim pojasevima i vazdušnim jastucima.

Ipak, mnogi detalji su još pod velom tajne.

Pogledajte video:

Izvor: B92