Home Blog Page 1022

Do 2050. bi otpad u svetu mogao da se poveća za 70 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay

Količina otpada u svetu mogla bi se povećati za 70 odsto u narednih tri decenije, procene su Svetske banke.

Foto-ilustracija: Pixabay

Najveće količine otpada očekuju se u južnoj Aziji i podsaharskoj Africi, ali bi, istovremeno, zemlje u tim regijama mogle imati veliku privrednu i ekološku korist od boljeg prikupljanja, recikliranja i odlaganja otpada, objavljeno je u izveštaju Svetske banke.

Nasuprot tim podacima, procene su da se ukupno trećina svetskog otpada, umesto organizovanog otkupa i reciklaže, odlaže na otvorenim prostorima, bez ikakve obrade.

“Do 2050. godine otpad na području Južne Azije će se udvostručiti, a u podsaharskom delu Afrike utrostručiti”, upozorila je autorka izveštaja i ekspert Svetske banke za ovu oblast Silpa Kaca.

Bogate zemlje proizvode trećinu otpada u svetu iako imaju samo 16 posto populacije, a četvrtina otpada na istočnu Aziju i pacifičku regiju, navodi se u izveštaju.

Svetska banka, kako prenose zapadni mediji, ukazuje da neke siromašne zemlje nemaju ni zakone o zbrinjavanju otpada, a posledica je da te, sve veće, količine otpada doprinose i globalnom zagrevanju.

U izveštaju se navodi i da bi povećanje recikliranja i smanjenje potrošnje plastike i bacanja hrane moglo pomoći smanjenju ukupne količine otpada, s obzirom da plastika čini 12 posto ukupne količine otpada u svetu, navodi u svom izveštaju Svetska banka.

Izvor: Nova ekonomija

Dodeljene nagrade “Selenča organik” za medijske priloge o organskoj proizvodnji

Foto: Centar za organsku proizvodnju Selenča

 

Foto: Centar za organsku proizvodnju Selenča

Centar za organsku proizvodnju Selenča dodelio je na Forumu o organskoj proizvodnji u Selenči, po drugi put, novinarsku nagradu “Selenča organik” za medijske priloge koji se bave temama organske proizvodnje i promovišu je.

Žiri, kojeg su činili predsednik COPS-a Jozef Gašparovski (predsednik žirija), autorka konkursa i novinarka Mirjana Damjanović Vučković i prošlogodišnja laureatkinja, novinarka lista “Poljoprivrednik” Aleksandra Milić, odlučio je da za najbolji prilog u oblasti internet medija nagrađena je Violeta Jovanov Peštanac, Ekološki veb portal “Zeleni minuti”, za prilog “Gde su potencijali za razvoj organske proizvodnje u Srbiji”.

Za najbolji prilog u oblasti eletronskih medija – TV prilog – dodeljuju se tri ravnopravne nagrade: Milošu B. Pajiću, AgroTV Srbija, emisija “Može bolje” za prilog “Organska proizvodnja ratarskih kultura”; Slaviši Dabižljeviću, Novosadska TV, emisija “Otkos”, za prilog “Sedam organskih musketara iz Pivnica” i Sonji Balaban, RTV, emisija “Agromozaik”, za prilog “Biobašta, sklad čoveka i prirode”.

Najbolji novinari su uz pakete organskih proizvoda kao nagradu dobili jedno od studijskih putovanja u organizaciji Centra za organsku proizvodnju Selenča.

U Selenči pored dodela novinarskih nagrada održava se i Forum „Sertifikacija u organskoj proizvodnji“, festival hrane pripremljene po tradicionalnim recepturama, kao i panel diskusija o procesu sertifikacija i usklađenosti regulative sa Evropskom unijom.

Milisav Pajević

Harison Ford u borbi protiv klimatskih promena

foto: globalclimateactionsummit.org
foto: globalclimateactionsummit.org

Govoreći na Globalnom klimatskom samitu koji je ovog meseca održan u San Francisku, poznati glumac je rekao da nadolazeća klimatska katastrofa može da bude izbegnuta samo ako se vlade, preduzeća i pojedinci širom sveta udruše kako bi zaustavili uništavanje naše životne sredine.

On je izjavio da su aktivnosti poput spaljivanje šuma u Sumatri, eksploatisanje Amazona, koji je zaštićeno zemljište domorodaca, odgovorni za više emisije ugljen dioksida od svih kamiona i automobila na svetu. Zato smatra da bi zaštitom i oživljavanjem ovih prirodnih dobara bilo urađeno 30% neophodnih akcija kako bi se zaustavilo katastrofalno globalno zagrevanje.

Ovaj svetski priznati glumac izjavio je da bi zaštita životne sredine trebalo da bude uključena u sve korporativne i nacionalne klimatske ciljeve i da je neophodno imati rokove, fokusirane investicije, više novca za naučna istraživanja kao i bolje edukativne programe. Takođe se u svom govoru založio za domorodačke zajednice za koje misli da treba da budu uključene u ove programe.

Interesantan stav izneo je kada je rekao da ljude koji ne veruju u klimatske promene ne treba zadržati na pozicijama moći.

„Suočavamo se sa nečime što vrlo brzo postaje najveća moralna kriza našeg vremena a oni koji su najmanje odgovorni snosiće najviše posledica.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Grade se šumski putevi u Banatu

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: Pixabay

U zadnjih nekoliko godina na području koje pokriva Šumsko gazdinstvo Banat Pančevo izgrađeno je oko sedam kilometara šumskih puteva.

Oni su značajni za unapređenje lovnog turizma, ali i za radnike i mehanizaciju preduzeća Vojvodina šume.

Na području Glogonja završen je put u dužini od dva kilometra i 600 metara koji je izgrađen uz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Javno preduzeće “Vojvodinašume” godišnje izgradi oko 20 kilometara šumskih puteva. Najviše u Sremu, a poslednjih godina sve ih je više i u Banatu. Upravo je na području Glogonja završen šumski put u dužini od 2,6 kilometara.

Korist od izgradnje šumskih puteva ima lokalno stanovništvo, ali i ovo preduzeće zbog lakšeg prolaska mehanizacije.

– Za sledeću godinu planirano je još radova u Južnom Banatu i to na području Vršačkih planina u dužini od šest i po kilometara. Za izgradnju šumskih puteva sredstva izdvaja i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu koji finansira sa četiri miliona svaki kilometar ovakvog puta, naglasila je Marta Takač generalna direktorka JP “Vojvodinašuma”.

Izvor: RTV (Snežana Filipović)

Milisav Pajević

U Boru održan seminar za inspektore za zaštitu životne sredine

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je u obraćanju inspektorima iz cele Srbije koji je održan u Boru, u organizaciji Sektora za nadzor i predostrožnost Ministarstva istakao značaj rada republičke inspekcije i predstavnike pravosudnih organa za sprovođenje politike zaštite životne sredine.

– Rad Službe za nadzor i predostrožnost Ministarstva i njena čvrsta saradnja sa policijom i tužilaštvom, garant su sprečavanja narušavanja životne sredine građana. Bez sposobne, efikasne inspekcije nema pravih rezultata u ostvarivanju zdravije životne sredine i čiste Srbije, istakao je Trivan.

Seminar o otpadu jedan je u nizu koji Ministarstvo organizuje za inspektore za zaštitu životne sredine.

Na seminarima koji su tematski posvećeni najznačajnijim pitanjima u zaštiti životne sredine, organizovana su tematska predavanja, radionice i razmena iskustava, što doprinosi jačanju kapaciteta rada Službe za nadzor i predostrožnost Ministarstva zaštite životne sredine.

– Rad inspekcije je od izuzetnog značaja, i zato moramo da podižemo njene kapacitete. Za dobar rad ovog sektora potrebno je angažovati više stručnih inspektora, unaprediti i modernizovati opremu, i organizovati konstantnu edukaciju. Konačno, puna posvećenost inspekcijskom radu i dosledno sprovođenje zakona u oblasti zaštite životne sredine, izraz su ljubavi i patriotizma prema svojoj zemlji, zaključio je Trivan i naglasio da će za kriminalne prestupe protiv životne sredine zahtevati drastično povećanje kazni.

Milisav Pajević

Digitalizacijom do održivog razvoja i ekološkog učinka

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma se ove godine, u okviru Programa podsticaja razvoju turizma – Transfer za razvoj turizma za 2018. godinu – odlučilo da kroz Program promocije turističkih resursa Federacije BiH, sa ciljem povećanja broja dolazaka turista, a ujedno i povećanja prihoda od turizma, podstiče i organizaciju poseta i turističkih tura za tour operatore, blogere, novinare, snimatelje i foto-reportere iz inostranstva, koji će kroz afirmativne tekstove i izveštaje prezentovati turističku ponudu Federacije BiH, a i svojom posetom i tekstovima, objavama na društvenim mrežama i uopšte u medijima, dovesti što veći broj turista u BiH.

Sledeći ovogodišnje teme Svetske turističke organizacije i Evropske asocijacije za turizam, Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma je pripremilo audio-video prezentaciju turističke ponude naše zemlje, kaže federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo i dodaje da je cilj je da na taj način pokušamo da budemo deo ovogodišnje teme Svetskog dana turizma kako bi, koristeći savremene tehnologije za promociju novih proizvoda i usluga, uticali na razvoj turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ciljem održivog razvoja i ekološkog učinka.

Dugoročni je cilj brendiranje BiH kao jedinstvene turističke destinacije sa izgrađenom turističkom infrastrukturom i savremenom digitalnom tehnologijom gde turisti iz celog sveta treba da dolaze zbog jedinstvenih prirodnih, kulturnih i istorijskih znamenitosti.

Milisav Pajević

Ekoturizam šansa za razvoj Crne Gore

 

Direktor Ekološkog pokreta “Ozon”, Aleksandar Perović ističe da je ekoturizam kao jedan od najperspektivnijih razvojnih modela, koji lokalnim zajednicama otvara prostor za proizvodnju, zapošljavanje, preduzetništvo, inovacije i umrežavanje, kako su kazali, neuporedivo bolji od pasivne uloge čekanja stranih investicija i kreditnog zaduživanja za potrebe trenutnog rešavanja ekonomskih problema i kupovinu socijalnog mira.

– Umesto da lokalne zajednice zavise od ne ekoloških projekata, sumnjivog kapitala i investitora, verujemo da je za građane mnogo bolje pravilno koristiti lokalne prirodne resurse i budžetska sredstva, vodeći se poslovnom vizijom i javnim, a ne privatnim interesima, kako je to najčešće slučaj, kazao je Perović.

Neshvatljivo mu je da se umesto okretanja održivim razvojnim pravcima, poput ekoturizma, za koji, prema njegovim rečima, ima rastuće interesovanje i turista i investitora i dalje insistira na, “megalomanskim projektima”.

– Kao što je na primer Porto Skadar Lake ili se reke sa pitkom vodom stavljaju u ciljevi malih hidroelektrana, što ne samo da je pogrešno već i pogubno i sa dugotrajnim posledicama, naročito na lokalnom nivou, navodi se u saopštenju.

Predlažemo da se u pripremama formiranja Eko-fonda, čije je osnivanje najavljeno do kraja tekuće godine, otvori prostor i za finansiranje projekata koji uz primenu savremenih tehnologija doprinose nacionalnom brendiranju Crne Gore kao ekološke države.

– Nadamo se da će lokalne uprave naših opština, konačno shvatiti da ne mogu od izbora do izbora “prodavati maglu” građanima i da se mora pokazati ozbiljnost i sposobnost da se obezbedi perspektiva, naročito za mlade koji sve više odlaze iz zemlje ili se vežu za rad u državnoj i lokalnoj administraciji, umesto da pokreću sopstveni porodični biznis, a tu je ekoturizam sa povezanim delatnostima, kao što je npr. digitalni marketing, realna šansa, zaključuje Perović.

Milisav Pajević

Životinjski otpad veliki problem za Srbiju

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Ljudi, životinje i sama životna sredina ugroženi su zbog nezakonitog odlaganja životinjskih ostataka.

Bačeni životinjski ostaci predstavljaju izvor infekcije i opasnost za širenje bolesti životinja koje se kasnije mogu preneti i na čoveka, poput besnila, salmonele ili ptičjeg gripa.

Životinjskim otpadom se smatraju svi životinjski ostaci koji treba da budu skladišteni ili prerađeni na odgovarajući i bezbedan način u skladu sa Zakonom o veterinarstvu.

– Svakodnevno širom Srbije nailazimo na nelegalna „mrcilišta“ gde ljudi bacaju životinjski otpad. Ima onih, dobro poznatih na većim površinama, gde ljudi iz šire okoline ciljano odlažu uginule životinje, dok sa druge strane postoje i manja, pored puteva, reka, u njivama, šumarcima, kaže Aleksa Vukićević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje da ono što zatiču na terenu su tela mrtvih domaćih životinja, goveda, svinja, koza, ovaca, ali i kućnih ljubimaca poput mrtvih pasa i mačaka.

Životinjski otpad privlači muve i druge insekte, glodare, pse lutalice, mačke, lisice, šakale, kao i ptice grabljivice što omogućava brzo širenje potencijalne infekcije i zaraze.

Prema rečima Milice Mišković, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, preciznih podataka o količini životinjskih ostataka koji završe na nelegalnim deponijama ili budu zakopane mimo propisa nema, ali se procenjuje da u prirodi završi više od 200.000 hiljada tona.

Koren problema leži u slabim kapacitetima nadležnih institucija da životinjski otpad odlože na pravi način. Međutim, u lokalnim samoupravama gde je usluga odnošenja ove vrste otpada omogućena, građani nastavljaju sa praksom nezakonitog odlaganja životinjskih ostataka.

U okviru projekta Ministarstva zaštite životne sredine „Stop trovanju grabljivica u Srbiji – bezbedan život za ptice i ljude“ Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije radi na prikupljanju informacija o razmerama problema kada je u pitanju nezakonito odlaganje životinjskog ostataka u Srbiji.

Ukoliko znate lokaciju gde se odlažu mrtve životinje u vašoj okolini popunite sledeću kratku anketu ovde i time doprinesite rešavanju ovog problema.

Milisav Pajević

Dvoglava otrovna zmija (VIDEO)

Foto: The Wildlife Center of Virginia

Otrovna dvoglava zmija pronađena je u Virdžiniji prošle sedmice, a ovo otkriće stručnjak za divlje životinje naziva izuzetno retkim.

Foto: The Wildlife Center of Virginia

 

Beba istočne otrovne zmije pronađena je u jednom dvorištu u severnoj Virdžini, a fotografije i video njenog migoljenja objavljene su na Fejsbuku, piše Global njuz.

“Dvoglave zmije veoma retke, najviše zbog toga što ne mogu dugo da žive”, kazao je virdžinijski herpetolog Dž. Kelopfer.

Zmije rođene sa mutacijom poput teško preživljavaju u divljini, kaže Kleopfer, dodajući da je razlog to što dve glave često žele da rade dve različite stvari.

Video: YouTube

Nakon što je gmizavac pronađen, državni herpetolog ju je premestio u Centar za divlje životinje u Viržiniji gde su eskperti radili ispitivanje.

Zaposleni u centru su kazali da je nakon pregleda ustanovljeno da zmija ima dva dušnika i jednjaka, ali jedno srce i pluća. Državni biolozi veruju da obe glave mogu da distriburiraju otrov iz zuba.

“Na osnovu anatomije, bilo bi bolje da prva glava jede, ali to je izazov, jer se one mogu učiniti jedna drugoj dominantnijom”, zaključak je stručnjaka.

Izvor: B92

Električni bicikli: Sve omiljenija prevozna sredstva ljudi širom sveta

Foto-ilustracija: Pixabay

U svetu je prošle godine prodato 34 miliona električnih bicikala a očekuje se da će njihova prodaja 2023. godine prevazići 40 miliona primeraka.

Ukupna vrednost tog tržišta premašiće 25 milijardi dolara, objavio je časopis “Biznis i finansije”.

Ogromna većina proizvedenih dvotočkaša na struju odlazi u Kinu, dok se ostatak uglavnom raspoređuje na tržišta Evrope i SAD.

Foto-ilustracija: Pixabay

Navodi se da Amerika, iako kaska za Azijom i Evropom, poslednje dve godine beleži najveći rast u prodaji električnih dvotočkaša, 25 odsto godišnje, a u Evropi prednjače Holanđani, te Austrijanci i Danci, dok se kao ozbiljni proizvođači pomaljaju Portugalci.

Globalno tržište električnih bicikala raste velikom brzinom a prognoze kažu da se takav trend neće uskoro prekinuti, zato što žitelji gradova sve više žele da poseduju “zelena”, efikasna, ali i zapreminski ekonomična prevozna sredstva.

“Nagla ekspanzija korišćenja e-bicikala omogućena je zahvaljujući naglom padu cena proizvodnje litijum-jonskih punjivih baterija pre nešto više od deset godina. Dodatan zamajac rastu prodaje električnih dvotočkaša očekuje se i od uprava najvećih svetskih gradova, koji se već godinama suočavaju sa problemima vezanim za saobraćajne gužve i zagađenost vazduha“, piše “Biznis i finansije”.

Kinezi već sada toliko masovno upotrebljavaju e-bicikle, da je njihova vožnja pre dve godine postala i zvanično zabranjena na ulicama Pekinga i nekoliko drugih gradova.

Uprkos činjenici da Kina predstavlja više od četiri petine globalnog tržišta, te da se u njoj nalazi preko 700 kompanija koje se bave proizvodnjom električnih bicikala, i da se broj dvotočkaša na struju koji su već u upotrebi u ovoj zemlji procenjuje na neverovatnih 200 miliona, kineske vlasti su pre dve godine proglasile – zabranu za vožnju e-bicikala u 10 najvećih gradova, među kojima su Peking, Šangaj, Guangžu i Šenžen.

Razlog je ogromna prenaseljenost tih gradova, gde prelazak sa automobila na bicikle predstavlja zanemarljivo smanjenje prostora, a zapravo dodatno ugrožava bezbednost u saobraćaju, obzirom da se Kinezi neretko voze i po dvoje-troje na jednom biciklu i kreću u svim zamislivim pravcima preko ulica, trgova i drumova.

U narednoj deceniji u svim projekcijama se kao ključni igrač na tržištu električnih automobila se spominje Indija.

Izuzev pokazatelja da će uskoro i po broju stanovnika prevazići komšije Kineze, Indusima nabavku električnih bicikala i automobila često subvencionišu finansijske institucije i proizvođači, sve u cilju zvanične državne strategije da se do 2035. godine sva vozila koja koriste fosilna goriva iskorene iz upotrebe.

U zavisnosti od dodatne opreme, željenog luksuza, kao i dela sveta u kome se proizvode, cena električnih automobila sada je između 700 i 6.000 dolara, a u Kini mogu da se kupe i modeli sa početnom cenom od 125 dolara.

U Srbiji nije potrebna nikakva vozačka dozvola za e-bicikle, pa samim tim ni registracija, a tako je i u SAD, Kini, ili na severu Evrope.

Izvor: Novosti

Donacija Vlade Japana za čistije, uređenije i zdravije životno okruženje u Osečini

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je danas ceremoniji potpisivanja ugovora za dodelu donacije Vlade Japana opštini Osečina za oblast zaštite životne sredine, u vrednosti od sedamdesetdve hiljade sedam stotina evra.

Ugovorom o donaciji koji su svečano potpisali Tecuja Cubota, savetnik ambasade Japana u Republici Srbiji i Dragan Aleksić, predsednik opštine Osečina, JKP „Osečina“ dodeljena su sredstva za nabavku kamiona za prikupljanje smeća i 30 kontejnera.

Pomoć je dodeljena iz programa projekata za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) koje Vlada Japana donira zemljama s ciljem podrške ekonomskom i socijalnom razvoju, odnosno radi rešavanja životnih pitanja stanovništva u vezi s zaštitom životne sredine, obrazovanjem, zdravstvenom i socijalnom zaštitom.

– Jedna od prednosti našeg programa pomoći jeste da lokalno stanovništvo može u kratkom roku da oseti benefit od podržanog projekta. Očekujemo da će ova donacija doprineti obezbeđivanju čistog, uređenog i zdravijeg životnog okruženja u Osečini, a realizovan projekat dodatno ojačati prijateljske odnose Srbije i Japana, rekao je Tecuja Cubota na ceremoniji.

Ministar Trivan je istakao da je saradnja sa Japanom jako dobra i konstruktivna za Srbiju, a dosadašnja podrška japanske vlade osnov jačanja saradnje i dobrih odnosa dve zemlje.

– Pomoć u zaštiti životne sredine izražena konkretno u dodeljenim sredstvima za rešavanje ključnih pitanja životne sredine u Osečini, primer je pomoći koju Japan ukazuje našoj zemlji, i zato koristim priliku da se zahvalim na svemu što Japan čini za našu zemlju, a to nije malo“, istakao je ministar Trivan dodajući da je Srbiji potrebna pomoći i podrška, naročito od tehnološki razvijenih zemalja kao što je Japan.

Predsednik opštine Osečina Dragan Aleksić je izrazio zahvalnost na sveukupnoj pomoći koju je do sada Vlada Japana dodelila ovoj opštini u oblasti zdravstva, komunalne infrastrukture i zaštite životne sredine, naglašavajući da se ona uvek pruža bezuslovno i u kontinuitetu.

– Osečina, koja do sada nije imala dovoljno sredstava da sama reši pitanje komunalnog otpada, dobijenim sredstvima rešiće višedecenijski problem u prikupljanju i odnošenju smeća varošica i okolnih 18 sela, što ovu donaciju čini naročito značajnom, naglasio je direktor JKP „Osečina“ Nikola Tomić.

Uključujući donaciju za opštinu Osečina, ukupan iznos japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) u Srbiji od 1999. godine, iznosi preko 13.4 miliona evra. Ukupan iznos japanske pomoći Srbiji u toku istog perioda premašuje 507 miliona evra.

Milisav Pajević

Počela sa radom Biblioteka na otvorenom sa solarnim napajanjem

Foto: Centar za informisanje, obrazovanje i preduzetnštvo „Oblak“

 

Foto: Centar za informisanje, obrazovanje i preduzetnštvo „Oblak“

U Narodnoj bašti u Pančevu, uz kafe galeriju, postavljena je Biblioteka na otvorenom sa solarnim napajanjem.

Na konferenciji za medije predstavljen je istoimeni projekat i demonstriran način funkcionisanja ovog komada urbanog mobilijara koji je 23. septembra postavljen uz kafe galeriju Narodne bašte.

Pančevo je prvi i jedini grad u Srbiji koji je postavio ovakvu Biblioteku u javnom prostoru uz praktičnu upotrebu solarne energije, a svaki komad ugrađen u nju specijalno je napravljen na osnovu projekta arhitekte.

Nemanja Rotar, član Gradskog veća zadužen za kulturu i mlade Grada Pančeva kaže da je Grad podržao realizaciju ovog projekta pre svega jer je jedinstven u zemlji, ali i regionu.

– To je projekat koji se bavim jednim savremenim vidom razmene knjiga, koji afirmiše knjigu i čitanje. Ovo je nešto što je pre svega uobičajeno u zemljama Zapada, pre svega Skandinaviji, gde su čitanje, knjige i biblioteke na najvišem nivou razvoja u Evropi. Reč je o jednom konceptu otvorene biblioteke gde praktično građani koji dolaze u Narodnu baštu mogu da uzmu knjigu, a ima ih i za decu i za odrasle, da je čitaju dok su u kafeu ili dok se šetaju po parku. Ako im se dopadne knjiga, mogu i da je odnesu kući svojoj, a neki naredni put mogu da donesu neku drugu, svoju knjigu, i da je ostave u biblioteci da je neko drugi čita, kaže on.

Foto : Centar za informisanje, obrazovanje i preduzetnštvo „Oblak“

Rotar je istakao da je ovde sve autentično: koncept, oblik, forma, solarni panel neuobičajenog oblika, ima bežični internet, priključke za punjenje mobilnih telefona, rasvetu tokom večeri i noći.

– U pitanju je i jedinstvena skulptura koja ima umetničku vrednost. Grad je bio oduševljen ovih genijalnim i jedinstvenim projektom, a najvažnije je da je uloženi novac ostao u gradu, jer je ova Biblioteka poklonjena Zelenilu i ona će biti trajna gradska vrednost, naglasio je Nemanja Rotar.

Luka Mladenović, mladi arhitekta i direktor Arhitektonskog biroa Dominante iz Beograda koji je dizajnirao i projektovao izgled Biblioteke, objasnio je zašto je komad urbanog mobilijara baš ovakav i koliko je za mlade arhitekte važno da imaju punu slobodu prilikom kreiranja nekog novog proizvoda.

Foto: Centar za informisanje, obrazovanje i preduzetnštvo „Oblak“

-Izuzetno je dobro kad se mladi ljudi sa svežom energijom i svežim idejama uključuju u ovako značajne projekte i dobiju priliku da svoj talenat mogu da pretvore u kvalitetne radove. Pri izradi me je posebno vodio koncept parka skulpture. On postoji u velikim evropskim gradovima, gde se u parkovskom ambijentu postavljaju skulpture koje doprinose ambijentu parka. Želja mi je bila, da se osim ideje da se napravi mesto za razmenu knjiga, da napravim vizuelno atraktivan artefakt koji će doprineti doživljaju posetilaca parka, kaže Mladenović.

On je dodao da je u procesu projektovanja Biblioteke prošao kroz više različitih varijanti same forme, dok se na kraju nije odlučio za ovu formu koja je izrađena i postavljena u Narodnoj bašti u Pančevu.

– Mislim da je veoma izazovna i atraktivna i nadam se da će biti jedno mesto susreta u parku. Ovde je poseban izazov bio formu pretvoriti u kvalitetan funkcionalan element koji je postavljen u park. Zahtevna su bila i vrata od pleksiglasa koja štite biblioteku. Ona je sada potpuno izolovana od svih atmosferskih uticaja i potpuno je hermetički zatvorena. Dosta diskusije je bilo oko boje, ali smo odlučili na kraju da bude plava jer je to boja neba i boja beskraja i pomislio sam kako beskrajno ljudsko znanje koje je zapisano u knjigama zaslužuje da ima boju beskraja, objasnio je Luka Mladenović, inače član Mense i stipendista Fonda za mlade talente.

Lazar Jošanov, zamenik direktora PetroSolar Projekta iz Novog Sada i autor serije proizvoda baziranih na praktičnoj upotrebi solarne energije, izradio je i ovu Biblioteku naglasivši da je bilo izuzetno izazovno napraviti je pre svega zbog same forme objekta kako je arhitekta zamislio.

Foto: Centar za informisanje, obrazovanje i preduzetnštvo „Oblak“

– Ovo je izuzetno zahtevan projekat, nije u pitanju obična metalna konstrukcija. Zaista je jedno umetničko delo sa mnogo detalja, koje kad pogledate izgleda atraktivno i jednostavno. Ima puno detalja te smo morali posebnu pažnju da posvetimo kompletnoj izradi i svakom detalju da bi se to na kraju sve složilo u funkcionalnu celinu. S obzirom da se objekat nalazi u parku korišćeni su materijali koji ne emituju nikakve štetne sastojke u životnu sredinu, koji su bezbedni za ljudsku upotrebu kao i bezbedni za decu. Ovaj solarni sistem je jedinstven po tome što pruža takvu bezbednost i što dozvoljava da ga postavimo gde hoćemo bez upotrebe klasične električne energije, kaže Jošanov.

On je dodao da je posebno interesantno kod celog ovog objekta, zbog oblika, dizajna i dimenzija, činjenica da pri izradi nisu mogli da koriste klasične solarne ploče.

Bukvalno smo s proizvođačem solarnih panela, po zahtevu napravili ovu jedinstvenu solarnu ploču, trouglastu, koja je debljine svega 3 milimetra a pruža veliku snagu. Ceo sistem može da radi duže od 10 dana po mrklom mraku bez ikakve dopune, objasnio je Jošanov.

Biblioteka na otvorenom sa solarnim napajanjem je rezultat istoimenog projekta u okviru kojeg je izrađen i postavljen u javni prostor jedan komad urbanog mobilijara koji je u isto vreme i biblioteka (s knjigama i časopisima) i punjač za mobilne telefone i druge elektronske uređaje koji se napaja preko solarnog panela koji je sastavni deo ovog komada urbanog mobilijara.

Osnovna ideja je da knjige i časopisi u ovoj Biblioteci budu dostupni svima zainteresovanima za čitanje ali i razmenu po principu: imaš kući knjigu koja ti više ne treba, donesi je i ostavi u ovu javnu biblioteku da je neko drugi čita, a ti, ako želiš, uzmi neku od knjiga iz ove biblioteke.

Glavni cilj projekta je afirmacija čitanja i ekološko opismenjavanje uz rebrendiranje Pančeva kao obrazovni, kulturološki, turistički i ekološki centar.

Foto: Centar za informisanje, obrazovanje i preduzetnštvo „Oblak“

– Današnji mladi reaguju na vizuelni stimulans, a ovaj komad urbanog mobilijara bi upravo vizuelno imao kao prioritet. Cilj je staviti pred oči javnog mnjenja estetski moderan i prihvatljiv komad urbanog mobilijara koji će imati i praktičnu, upotrebnu vrednost u vidu USB punjača za mobilne telefone sa solarnim napajanjem čime bi se u prvi plan stavila i primenjena ekologija u oblasti obnovljivih izvora energije. Našu ideju ovi sjajni ljudi sproveli su u delo, rekla je Violeta Jovanov Peštanac, predsednica Centra za informisanje, obrazovanje i preduzetnštvo „Oblak“ iz Pančeva.

Pančevo je prvi grad u Srbiji koji je na inovativan način pristupio afirmaciji čitanja i ekološkog opismenjavanja jer je na jednom mestu objedinilo estetski prihvatljiv komad urbanog mobilijara koji će se zbog solarnih panela i USB punjača za dopunu mobilnih telefona pretvoriti između ostalog i u mesto okupljanja mladih, ali i drugih građana, koji bi dok pune mobilne telefone i druge uređaje našli pred bogatom ponudom knjiga i časopisa raznovrsnih žanrova.

Projekat “Biblioteka na otvorenom sa solarnim napajanjem” je sufinansiran na konkursu Grada Pančeva za podršku projektima u oblasti omladinskog sektora u 2018. godini. Realizaciju projekta podržali su Grad Pančevo, Gradska biblioteka Pančevo, Narodni muzej Pančevo, Turistička organizacija Pančevo i JKP Zelenilo Pančevo.

Prve knjige i časopise za ovu Biblioteku donirali su Gradska biblioteka Pančevo, književnici Nemanja Rotar i Gordana Vlajić i Građanska inicijativa “Beogradski čitač”.

Realizator projekta je Centar za informisanje, obrazovanje i preduzetništvo “Oblak” iz Pančeva, a Biblioteka će biti poklonjena pančevačkom JKP Zelenilu na dalje upravljanje.

Milisav Pajević

 

“Zeleni” dinar treba da ide samo za zaštitu životne sredine Srbije

Foto: Miloš Ćirković

 

Foto: Miloš Ćirković

Udruženje novinara „Eko vest“ održalo je minule srede u Medija centru Vojvodine u Novom Sadu panel diskusiju „Finansiranje životne sredine – realnost i perspektive“.

Maja Pavlica, predsednica Udruženja novinara „Eko vest“ i moderatorka skupa uvodu rekla je da je cilj panel diskusije koju su podržali Ministarstvo kulture i informisanja i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama da da odgovore na nekoliko važnih pitanja koja se tiču eko dinara – od toga kako se finansira životna sredina na lokalu, kako se troši i kuda ide zeleni dinar, do toga kako bi trebalo da bude i na koji način privreda poštuje standarde u oblasti zaštite životne sredine i kako obračunavaju ekološku taksu, kao i koliko i na koji način je ova tema zastupljena u medijima

– Naše potrebe su mnogo veće od novca koji prihodujemo od „ekoloških” naknada, ali ni to što se prihoduje – ne koristi se u potpunosti, jer se na aktivnosti zaštite životne sredine planiraju manji rashodi od prihoda, tako da se još manje od planiranog zaista i potroši, a i od toga što se potroši – dobar deo ide za programe koji nisu u vezi sa životnom sredinom, rekao je Dejan Maksimović, istraživač i ekspert Ekološkog centra “Stanište” iz Vršca.

Na panelu se čulo da su lokalne samouprave dužne da Ministarstvu zaštite životne sredine dostave i izveštaj o korišćenju sredstava budžetskog fonda, i to do 31. marta tekuće godine za prethodnu. Ukoliko se u budžetskom fondu ne potroše sva sredstva, neiskorišćeni iznos se, u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, prenosi u narednu godinu.

Dragan Dilparić, potpredsednik Odbora za životnu sredinu AmCham i predstavnik kompanije Gorenje zadužen za zaštitu životne sredine kaže da ova kompanija, kao i sve društveno odgovorne kompanije koje poštuju zakonsku regulativu u oblasti zaštite životne sredine, nudi saradnju i pomoć za uspostavljanje održivih sistema u životnoj sredini jer pitanja životne sredine i privrede se dopunjuju.

– Nedoumice oko netransparentne naplate naknada koja je stvorila nelojalnu konkurenciju i sivo tržište, nenamensko trošenje „zelenog dinara“, neadekvatno zbrinjavanja opasnog otpada i najava Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara podstakli su nas da razmišljamo o tome da li Ministarstvo razume probleme privrede i da li ima sluha za sve dobronamerne ponude za saradnju jer znanje i kapaciteti sa kojima raspolaže privreda mogu pomoći da se uspostave održivi sistemi u životnoj sredini, rekao je Dilparić, i dodao da ono što država mora da razume je da su svi troškovi, naplaćeni kroz naknade za zagađenje životne sredine, preneti na građane Srbije koji to plaćaju kroz cenu proizvoda ili cenu usluge.

Foto: Miloš Ćirković

Da li su naši građani toliko bogati da moraju da plaćaju najviše naknade za električne i elektronske proizvode? Prema postojećoj zakonskoj regulativi prikupljene naknade su prihod budžeta Republike Srbije pa se opravdano postavlja pitanje za šta se ta sredstva koriste. Postoje u svetu modeli koji su efikasniji i znatno jeftiniji, samo je pitanje zašto se oni ne primene u Srbiji.

Mr Dragica Branković, pomoćnica načelnice Gradske uprave za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada, podsetila je da se u ovom gradu takozvani “eko dinar” naplaćuje još od 1995. godine.

Prema njenim navodima, svake godine izdvajaju se značajna sredstva za programe i projekte koji jačaju svest o potrebi zaštite životne sredine, kao i da ovaj grad dosta ulaže u uređivanje javnih površina i sakupljanje otpada na njima. Istovremeno izdvajaju i značajna sredstva za programe i projekte koji jačaju svest o potrebi zaštite životne sredine.

U prethodne dve godine Magazin EKOlist je istraživao kako se troši eko dinar u Subotici, Apatinu, Odžacima, Požarevcu, Pančevu, Leskovcu, Sremskoj Mitrovici i Nišu.

Dragana Ratković, urednica radio-emisije “Pod staklenim zvonom” Prvog programa Radio Novog Sada, naglasila je važnost izveštavanja o ovoj temi. Ona je posebno istakla da je dužnost novinara/ke da u radio program i emisiju uključi sve sagovornike koji prate kako se troše sredstva namenjena zaštiti životne sredine.

Naposletku fotoreporter beogradskog Novog magazina Miloš Ćirković slikovito je objasnio ulogu i značaj fotografije u dokumentovanju novinarske priče koja prati tok budžetskog “ekološkog” dinara. Posebno je istakao da dobro zabeležena fotografija može da podstakne i opomene one koji odlučuju da zeleni novac usmere na prave stvari koje su namenske, poput uređivanja divljih deponija, sadnje drvoreda, vetrozaštitnih pojaseva ili saniranja klizišta.

Milisav Pajević

Ulcinj: Desetine stoletnih stabala maslina stradalo u požaru (VIDEO)

Foto: YouTube (screenshot)

Na desetine stoletnih stabala izgorelo je u požaru koji je danas izbio u Baš Buljuku, u ulcinjskoj Maslinadi.

Požar, koji je izbio oko 14.00 časova, brzo se proširio nošen jakim severnim vetrom.

Foto: YouTube (screenshot)

Na licu mesta su pripadnici Službe zaštite i spašavanja, kao i mnogi građani Ulcinja koji nastoje da spreče širenje vatre.

Lokalni mediji prenose da je požar izazvan ljudskom nepažnjom ili je, čak, namerno podmetnut.

Video: YouTube

 

Info: Blic

Kopaonik dobio najmoderniju trafostanicu u Srbiji

Foto: Elektroprivreda Srbije

Tehnološki najmodernija trafostanica u Srbiji „Kopaonik” 110/35/10 kilovolti puštena je u rad, čime je najveći zimski turistički centar u Srbiji zahvaljujući investiciji „Elektroprivrede Srbije“ dobio uslove za kvalitetnije i pouzdanije snabdevanje električnom energijom. Nova trafostanica ima tri puta veći kapacitet od stare, što je od ključnog značaja i za nove investicije. Vrednost investicije je 9,5 miliona evra, a izvođač radova je kompanija „Simens“.

– Ugrađena je oprema koja je poslednja reč tehnologije „Simensa“, postoji najviši nivo bezbednosti za svakog zaposlenog koji interveniše, ako za tim postoji potreba. Nova trafostanica je izgrađena da bismo sačuvali postojeći obim turizma, stabilizovali napajanje postojećih turističkih objekata, ali i omogućili novim investitorima uslove za ulaganja – naglasio je Grčić.

Foto: Elektroprivreda Srbije

Trafostanica napona 110 kilovolti, sa izvodima na 35 i 10 kV poslednja je reč tehnologije. Bezbednost je na najvišem nivou, a gubici električne energije su zanemarljivi. Povezana je sa dispečerskim centrom u Kraljevu, odakle se daljinski može upravljati ovim novim energetskim objektom.

Direktor u kompaniji „Simens“ za Adriatik region Srdan Srdanović rekao je da je ta kompanija imala veliku podršku od EPS-a, lokalne samouprave i vlade, kao i da je projekat završen čak osam meseci pre planiranog roka i da je to još jedan u nizu „grinfild“ projekata koji je urađen u saradnji sa EPS-om.

Grčić je objasnio da je trafostanica izgrađena prema svetskim standardima predviđenim za nadmorske visine preko 1.500 metara, što znači da je potpuno zaštićena od svih atmosferskih uticaja.

– Neophodno je da izgradimo kabl od trafostanice „Jošanička Banja“ do trafostanice „Kopaonik“. Time ćemo postići potpunu stabilizaciju u napajanju ovog regiona i više neće morati da se isključuju snežni topovi da bi svi hoteli u špicu sezone imali stabilno snabdevanje strujom, što se dogodilo pre nekoliko godina – dodao je Grčić.

On je najavio da će svi priključci i povezivanja na ostale trafoe biti završeni do kraja 2019. i da će Kopaonik kao turistički centar onda imati potpuno stabilno snabdevanje koje će biti dostojno 21. veka i moderne Srbije. Grčić je najavio i da će u skladu sa politikom vlade i predsednika Srbije Aleksandra Vučića biti nastavljena izgradnja novih objekata i da će otvaranje novih ili obnovljenih trafostanica u svim opštinama u narednih pet godina postati svakodnevnica. On je podsetio da su prošle nedelje u Subotici puštene u rad dve obnovljene velike trafostanice.

Izvor: Elektroprivreda Srbije

Aljaska i Sibir: Jezera ispuštaju štetni metan

Foto: Pixabay

Jezera širom Aljaske i Sibira počela su da ispuštaju mehuriće metana, a ovo otpuštanje gasova koji stvaraju efekat staklene bašte zabrinulo je naučnike. Globalno zagrevanje otapa arktički permafrost, štetni gasovi se ispuštaju u atmosferu, ali je loša novost to što se ovaj proces odvija brže od očekivanog.

Foto: Pixabay

Prošlog meseca amaerička svemirska agencija NASA objavila je snimak arktičkih jezera punih mehurića koja su posledica malo poznatog fenomena „naglog odmrzavanja“. To se događa kad se permafrost – „večni sneg i led“ odnosno tlo koje je bilo pod ledom hiljadama godina – odledi brže od očekivanog.

Naučnicima je već dugo poznato da otapajući permafrost ima potencijal da ispusti velike količine metana u atmosferu. Kako se organska materija koja je bila zarobljena u tlu odmrzava, ona se razlaže i raspada ispuštajući ugljenik i metan. Ali, taj proces je bio spor, a ono što naučnici nisu uzeli u obzir je naglo odmrzavanje.

Kad bi se sva količina otpustila u atmosferu, posledice po klimatske promene bi bile ogromne. Ukupno ima oko 1.500 milijardi tona ugljenika zarobljenog u permafrostu, što je skoro dvostruko veća količina od trenutnog ugljenika u atmosferi, naveo je “Njuzvik”.

U prošlosti, kad bi životni oblici zasnovani na ugljeniku umrli na Arktiku, zaledili bi se pre nego što bi imali vremena da se raspadnu. Sada, sa sve višim temperaturama u regionu, mikrobi u tek odmrznutom arktičkom tlu razlažu ova zaleđena organska tela, ispuštajući ugljen-dioksid i metan u atmosferu.

Prema istraživanju NASA-e, naglo odmrzavanje odvija se ispod takozvanih termokrast, odnosno odmrzavajućih jezera. Naučnici su izračunili da je naglo odmrzavanje više nego udvostručilo prethodne procene doprinosa odrmzavajućeg permafrosta globalnom zagrevanju.

Takođe su došli do zaključka da ljudi ne mogu mnogo toga da urade da zaustave ovaj proces. Čak i kad bi smanjili emisije štetnih gasova, naglo odmrzavanje bi nastavilo da ispušta velike zalihe metana u atmosferu.

“Stvari će samo biti gore. Naglo odmrzavanje se već događa, ali trenutno ne stvarno ubrzanom stopom, ali za nekoliko decenija će doći do vrhunca – navela je istraživač Kejti Volter Entoni, koja je proučila oko 300 jezera širom arktičke tundre”, preneo je “Enkoridž dejli njuz”.

Izvor: B92