Home Blog Page 1021

Novo rešenje za izlivanje nafte

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kada je reč o ekološkim katastrofama, izlivanje nafte iz tankera je najčešća i najzgađujuća pojava.

Čak i kada male količine nafte iscure u more postoji niz nagtivnih posledica po ekosistem koje znaju da traju prilično dugo. Nafta takođe probija perje i krzno životinja i tako ih sprečava da regulišu telesnu temperaturu. Kada životinja proguta naftu može doći do otkazivanja jetre i bubrega.

Ono što čini situaciju još gorom jeste činjenica da je naftu izuzetno teško i skupo očistiti sa vodenih površina. Ali, to možda više nije slučaj.

Tim istraživača iz Atustralije sa Tehnološkog Univerziteta tvrdi da su osmislili novi način za čišćenje nafte. Kako? Krpom!

Oni su proizveli tkaninu koja je prekrivena polupropustljivim nanostrukturama koje privlače ulja a odbijaju vodu.
„Testirali smo ovaj proizvod i potvrdili da je vrlo efikasan prilikom čišćenja sirove nafte a takođe odvaja i organske rastvore poput maslinovog ulja ili ulja od kikirikija od vode,“ rekao je jedan od istraživača. „Ovime smo uspeli da upijemo naftu iz slatke i slane vode.“

Još jedna dobra stvar jeste da ovaj izuzetno hidrofobični materijal može da se napravi relativno lako što ga čini pogodnim za masovnu produkciju. Takođe, može da se koristi više puta tako što se opere kao bilo koja druga tkanina. „Svi koraci u proizvodnji su jednostavni i ovaj materijal mogao bi da se koristi u slučaju masovnih izlivanja nafte u more koji predstavljaju pretnju morskim ekosistemima.“

Zbog svog dizajna ovaj proizvod je idealan za čišćenje vodenih površina i u drugim slučajevima jer sadrži nanostrukture koje propuštaju vodu a u sebi zadržavaju ulja i druge polutante.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Prvi ekološki laptop na svetu: Način za smanjenje elektronskog otpada i ugljeničnog otiska

Foto: iameco (Kevin Mcfeely)

iameco je preduzeće iz Dablina, u Irskoj, čije se poslovanje koncentriše na proizvodnju tehnologije s akcentom na njenu održivost.

Jedan od izuma ove kompanije je i prvi ekološki laptop, model D4R. “Usredsredili smo se na sirovine od kojih je laptop napravljen i način njegove proizvodnje kako bismo u toku procesa smanjili energetsku potrošnju, ohrabrili ponovnu upotrebu i odstranili smeće“, navodi iameco.

Foto: iameco (Kevin Mcfeely)

Podstaknuti problemom gomilanja elektronskog otpada i korišćenjem štetnih materijala i otrovnih hemikalija u tehnološkim napravama, inovatori su nastojali da neutrališu doprinos sektora informacionih tehnologija uništavanju našeg okruženja.

Razvijanjem laptopa želeli su da postignu ublažavanje emisija gasova staklene bašte za najmanje 30 odsto, bar 70 odsto učinka na polju ponovne upotrebe i reciklaže i smanjenje eksploatacije vodnih kapaciteta za 75 odsto. Najvažnije, u saradnji sa svojim partnerima ostvarili su zacrtane ciljeve.

Foto: iameco (Kevin Mcfeely)

Prvi korak ka održivom proizvodu koji inženjeri preduzeća je kreiranje artikla za dugovečnost.

Prognozirani životni vek laptopa stoga iznosi 10 godina. Ipak, zapitaćete se – na koji način će me kompjuter iz 2018. služiti u 2025. godini s obzirom na to koliko brzo tehnologija zastareva i biva zamenjena novom? Kompanija je obratila pažnju i na ovo. Modularni dizajn  kompjutera omogućava zamenu pojedinačnih komponenata kada njihove naprednije verzije budu dostupne na tržištu.

Pored toga što zarad smanjenja otpada pravi laptopove sa zamenjivim delovima, iameco je iz njihove proizvodnje otklonio toksična hemijska jedinjenja poput olova, kadmijuma i žive. Ovo rezultuje u zdravijim korisnicima, ali i zdravijoj planeti.

U odnosu na ostale laptove, drveni model crpi jednu trećinu energije manje, a umesto plastike na bazi naftnih derivata, tim inženjera koristi pepeo, javor i bukvu iz održivih šuma.

Pored prenosnog računara, u njihovom asortimanu nalaze se i drveni tablet, tastatura, miš i kućište kompjutera.

Foto: iameco (kolaž)

Jelena Kozbašić

Mesečna kontrola komunalnog reda u somborskim selima

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Marcin Szala

Odeljenje inspekcije i komunalne policije Gradske uprave grada Sombora nastavlja redovne mesečne kontrole komunalnog reda u somborskim selima.

Komunalni policajci, tokom oktobra, naročito će obratiti pažnju na odlaganje očišćenog lišća, trave, granja i ostalog otpada koji se pojavljuje dolaskom jeseni, a koji su građani dužni da očiste i uklone i sa dela javne površine ispred dvorišnih ograda.

Lišće, trava i drugi otpad ne smeju se spaljivati već ih je potrebno odložiti u kante i džakove za smeće koje će, prema rasporedu odvoza smeća, preuzeti JKP „Čistoća“.

S obzirom da je u toku kampanja jesenjih poljoprivrednih radova, komunalni policajci apeluju na poljoprivrednike da poljoprivrednu mehanizaciju ne ostavljaju na javnim površinama.

Odeljenje inspekcije i komunalne policije komunalno-inspekcijski nadzor, tokom oktobra, vršiće prema sledećem rasporedu: 3. oktobar – Stapar i Doroslovo, 4. oktobar – Čonoplja i Riđica, 10. oktobar – Kljajićevo i Telečka, 11. oktobar – Stanišić, 17. oktobar – Svetozar Miletić i Aleksa Šantić, 18. oktobar – Gakovo i Rastina, 24. oktobar – Bački Monoštor, 25. oktobar – Bački Breg i Kolut, 31. oktobar – Bezdan.

U Odeljenju inspekcije i komunalne policije ističu da građani kontakt sa inspekcijom i komunalnim policajcima mogu ostvariti i mimo redovnih poseta selima posredstvom mesne zajednice, ili lično putem telefona broj: 025/468-241, putem elektronske pošte na e-mail: komunalnapolicija@sombor.rs, kao i pisanim putem redovnom poštom na adresu: Odeljenje inspekcije i komunalne policije, Trg cara Uroša 1, 25000 Sombor.

Milisav Pajević

 

Leskovac u programu „Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije – razvoj tržišne biomase“

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Na 75. sednici Gradskog veća Grada Leskovca usvojen je predlog odluke o prihvatanju učešća u programu „Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije – razvoj tržišne biomase“.

Ministarstvo rudarstva i energetike sa Nemačkom razvojnom bankom KfW i Kancelarijom za upravljanje javnim ulaganjima pokrenulo drugu komponentu programa “Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije – razvoj tržišne biomase“.

S tim u vezi u okviru ministarstva je u toku definisanje konačne liste projekata toplana, opština i gradova koji će biti učesnici druge faze ovog programa.

Kako bi Leskovac mogao da aplicira u ovom programu, potrebno je doneti odluku o prihvatanju učešća, kao i da JKP „Toplana“ dostavi detaljne podatke o kandidovanim projektima ovom ministarstvu, rekao je obrazlažući ovaj predlog Dragan Nikolić, šef odelenja za Komunalno-stambene poslove, saobraćaj i infrastrukturu grada Leskovca.

Milisav Pajević

Sistem sertifikacije i kontrole organske hrane u Srbiji u skladu sa EU

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Na 12. međunarodnom foruma organske proizvodnje u Selenči istaknuto je da je  sistem sertifikacije i kontrole organske hrane u Srbiji u skladu sa sistemom propisanim regulativom EU, što potrošačima u našoj zemlji garantuje kvalitet i sigurnost da su organski proizvodi proizvedeni po najstrožim kriterijumima i standardima.

Forumu je prisustvovalo oko 250 gostiju iz Srbije i nekoliko evropskih zemalja.

Osim domaćih i inostranih organskih proizvođača i prerađivača, u ovom najvećem stručnom skupu u regionu, čija je centralna tema bila “Sertifikacija u organskoj proizvodnji” učestvovali su i predstavnici nacionalnih, pokrajinskih i lokalnih institucija, predstavnici obrazovnih ustanova u zemlji i regionu, srodni klasteri i udruženja.

U Srbiji je, prema prošlogodišnjim podacima, pod organskim površinama 13.423 hektara.  Vojvodina je vodeći region u ovoj proizvodnji. U 2015. godini imala je 10.163 hektara, a povećava se i broj parcela, kao i obim stočarske organske proizvodnje.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je u 2018. godini napravio značajan iskorak u subvencionisanju ove proizvodnje. Povećan je procenat sufinansiranja, a namenska konkursna linija inovirana je podrškom za nabavku priključne mehanizacije. Za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije, te nabavku priključne mehanizacije iz pokrajinskog budžeta dato je 10 miliona dinara, a podrška iznosi 80 odsto. Organski proizvođači u Vojvodini mogu da ostvare  podsticajna sredstva i po osnovu drugih konkursnih linija, kao što je nabavka sistema za navodnjavanje, plastenika, opreme za stočarsku proizvodnju, protivgradnih mreža. Za te investicije mogu da dobiju povraćaj i do 70 odsto, rekao je pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Marko Rovčanin.

Međunarodnim poslovnim susretima “AgroOrganic B2B 2018”, održanim u okviru Foruma prisustvovalo je oko 60 učesnika iz devet zemalja. Poslovni sastanci, organizovani u saradnji s Evropskom preduzetničkom mrežom i Organik mrežom, imali su cilj da dodatno pomognu preduzećima da lakše i brže dođu do domaćih i ino-partnera i uspešnije plasiraju organske proizvode na tržište.

Kako bi se doprinelo jačanju nauke i prakse u organskoj proizvodnji, COPS je potpisao sporazum o saradnji sa Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije.

Milisav Pajević

 

Rezulati sastanka Savetodavnog odbora uoči RENEXPO® BIH, sajma energetike, voda i životne sredine

Foto: RENEXPO BIH

U susret Petom međunarodnom sajmu energetike, voda i životne sredine – RENEXPO® BiH, organizator, predstavnik nemačke grupacije REECO za Zapadni Balkan, je sazvao drugi sastanak savetodavnog odbora i tom prilikom upoznao prisutne sa novinama, učesnicima, sajamskim i konferencijskim programom.

Foto: RENEXPO BIH

Nove investicije u sektoru energetike i voda u BiH i unapređenje investicionog okvira su fokus ovogodišnjeg skupa RENEXPO® BiH.

Svečano otvaranje sajma ove godine je mesto za promociju najznačajnijeg događaja koji je obeležio 2018. godinu – Usvajanje okvirne energetske strategije BiH. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je pozvan da tom prilikom najavi očekivanja za naredni period.

Set mera i preporuka za ubrzanje procedure izdavanja dozvola, koje je potrebno prikupiti za izgradnju energetskih objekata, obuhvata program na čijoj izradi su uključeni GIZ i USAID.

Prezentacija, upotpunjena predstavljanjem institucija u sajamskoj ekspoziciji, omogućuje direktne sastanke sa predstavnicima institucija na koje su pozvani i investitori.

Grupno finansiranje održivih energetskih projekata – Crowdfunding, ima uspešne primene u susednoj Hrvatskoj, a organizator Prve konferencije u BiH, Regionalni centar za informisanje i obrazovanje iz održivog razvoja za JIE (REIC) uvodi ovu praksu u BiH. Gospođa Ena Muraspahić je najavila da će učesnici konferencije saznati šta je u planu za finansiranje.

Javno-privatno partnerstvo i ESCO su modeli finansiranja, uveliko uvreženi u zemljama regije, te se očekuje da u BiH nađu više primene. EBRD predstavlja program za finansiranje zelene ekonomije u BiH GEFF – Green Economy Financing Facility. Benefite programa GEFF je predstavila gospođa Lejla Softić, EBRD GEFF.

Saradnjom u borbi protiv klimatskih promena

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Milisav Pajević

Na Adi Ciganliji u Beogradu u subotu je završena Nedelja klimatske diplomatije koju su organizovali Delegacija Evropske unije u Srbiji i nekoliko ambasada zemalja članica, s ciljem predstavljanja primera dobrih praksi, razvijanja dijaloga i saradnje u borbi protiv klimatskih promena, i podsticanja na buduće akcije.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je u aktivnostima „Klimatskog sela“, obišao izložbene postavke i upoznao se sa projektnim idejama za klimatske akcije koje su ovom prilikom predstavljene, i učestvovao u Klimatskoj vožnji biciklom. On je tom prilikom rekao da vožnja biciklom ukazuje na praktičnu stranu životne sredine, i istakao da, „ukoliko želite da pomognete sebi i svom zdravlju, onda vodite računa o životnoj sredini, vozite bicikl“.

Foto: Milisav Pajević

– U Srbiji se sve više razmišlja o životnoj sredini, a klimatske promene su paradigma razmišljanja o budućnosti. Pozivam čitavu našu zajednicu da vodi računa o tome da moramo da sačuvamo životnu sredinu. Naša zemlja je u regionu koji će biti jedan od najpogođenijih klimatskim promenama, i zato njena lepota i bogatstvo biodiverziteta mogu nestati. Vodimo računa šta radimo, vodimo računa o našoj dragoj zemlji da bi ona zaista bila takva za one koji će doći, poručio je ministar Trivan.

Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar ukazala je da je Klimatska vožnja bicikla oko Savskog jezera simbolički izraz posvećenosti klimatskim akcijama, povezivanje ideje o zaštiti životne sredine sa idejom zdravog života.

Foto: Milisav Pajević

– Evropska unija kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promena nastaviće da radi sa drugim partnerima na razvijanju održivih ekoloških politika za ostvarivanje ključnih ciljeva, kao što je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, naglasila je Mateja Norčič Štamcar.

U okviru programa koji je planiran tokom ove celodnevne manifestacije, Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP organizovali su „Sajam inovativnih ideja“ gde su predstavljena tehnološka rešenja, poslovni modeli i koncepti koji će doprineti ublažavanju klimatskih promena u urbanim sredinama i poboljšanju kvaliteta života.

„Klimatsko selo“ je deo „Nedelje klimatske diplomatije“, koju organizuje Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, pod pokroviteljstvom EU, uz saradnju s brojnim partnerima, među kojima su GIZ, ambasade Švedske, Nemačke i Francuske, Privredna komora Srbije i brojne organizacije, institucije i startap kompanije.

Milisav Pajević

Obuka šumarske struke Crne Gore

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

U cilju poboljšanja efikasnosti šumarske struke na terenu, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume organizovali su obuku, u područnoj jedinici Petnjica.

Obuka se sastojala iz prezentacije i praktične upotrebe na terenu najsavremenijih mernih uređaja i opreme za inventuru i korišćenje šuma, u prisustvu predstavnika renomiranih proizvođača opreme Tajfun“ iz Slovenije i „Husquarna“ iz  Švedske.

Osim predstavnika šumarskih institucija, obuci su prisustvovali učenici – budući šumarski tehničari iz Srednje stručne škole „Vukadin Vukadinović“ iz Berana, kao i predstavnici drvoprerađivača koji koriste šumu na tom području.

U obraćanju učesnicima skupa, državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu dr Milosav Anđelić naglasio je važnost praćenja savremenih tehnologija i obrazovanja u ovoj oblasti, kako bi se poboljšale informacione osnove kod korišćenja šuma i kvalitet tehnika seče stabala i izrade drvnih sortimenata.

U kontekstu aktuelne reorganizacije sistema gazdovanja šumama Anđelić je istakao potrebu unapređenja standarda u svim fazama zaštite i korišćenja šuma, u cilju ostvarivanja održivog korišćenja šumskog bogatstva.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

– S tim ciljem, danas smo okupili predstavnike svih institucija vezanih sa šumarstvom, od najmlađih do najstarijih, od učenika stručne škole, najodgovornijih predstavnika resornog ministarstva i Uprave za šume, do izvođača radova na inventuri šuma, kao i  onih koji su korisnici šuma, kazao je Anđelić.

Obuka je, prema njegovim rečima, realizovana u Petnjici jer područje te opštine spada u red najšumovitijih opština na teritoriji Crne  Gore.

U duhu aktivnosti na unapređenju šuma, osim demonstracije aktivnosti na terenu, na lokalitetu Savin Bor, učesnici obuke učestvovali  su u akciji  pošumljavanja.

U sklopu ovih aktivnosti, kompanija Husquarna  je dodelila vredan poklon – ogledni uzorak najnovijeg modela motorne testere koja će se koristiti u nastavnom procesu u Srednjoj stručnoj školi „Vukadin Vukadinović“ iz Berana.

Milisav Pajević

Boris Podreka: Beograd će dobiti šmek Pariza

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Izgled svakog evropskog grada je „odelo po meri” njegovih stanovnika, njegova estetika je neponovljiva negde drugde, a „reanimacijom” centralnih trgova i ulica u Beogradu, glavni grad Srbije dodatno će dobiti šmek Pariza koji je u njemu oduvek provejavao.

Ovako Boris Podreka, jedan od najznačajnijih evropski arhitekata, opisuje za Tanjug projekte na kojima radi u Beogradu.

Govori o radovima na rekonstrukciji Topličinog venca, koja je počela, Studentskom trgu, uređenju ambijenta na mestu Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu, pešačkim zonama u centru grada i spuštanju grada na prestoničke reke.

– To što mi radimo, zapravo je jedna higijena grada. Zato je u saradnji sa čelnicima Grada odlučeno da je vreme da se Beograd „umije” kako bi bio ne samo lagodniji za život, mirniji, lepši, nego i zdraviji, kaže on.

Podreka, koji je radio na brojnim projektima u svetu, kaže da će se uređenjem Topličinog venca ali i drugih centralnih gradskih ulica i parkova omogućiti kvalitetniji saobraćaj za automobile, ali i za pešake i bicikliste. Kaže da su ovakvi projekti uvek zahtevni te da građani često ne mogu da zamisle kako će izgledati sve kada se završe radovi i da su navikli „na staro”.

Međutim, iskustvo rada na drugim projektima ga, kaže, uči da su na kraju građani uvek zadovoljni kada vide da su ulice i parkovi ulepšani.

Topličin park je sada, kaže „autodrom” jer oni koji su ga davno gradili nisu gledali unapred. Kada bude završen biće prekriven posebnom kamenom teksturom koja se može videti u parkovima Pariza, Liona.

– Da prenesemo taj eho Francuske u Beograd. Beograd je bio uvek malo francuski, kaže arhitekta Boris Podreka i navodi da će park biti oplemenjen „ostrvima”, a krasiće ga i osam skulptura čuvene srpske vajarke Olge Jevrić.

Podreka ističe da je njegova želja da se nijedno drvo u Topličinom parku ne poseče.

– To što mi radimo, zovemo reanimacija grada, ne rekonstrukcija. U tom smislu radimo i Topličin trg, da bude obuća po meri.

Na Topličinom vencu, kaže, neće biti više asfalta koji se lomi već će ga zameniti kamena tekstura, a rok za završetak radova zavisiće od radova na podzemnim instalacijama.

– Radovi bi mogli da budu gotovi za pola godine do godinu dana, ako sad svi zapnu, kaže Podreka.

Inače, radovi u centru Beograda su, kako kaže, ideja gradskih čelnika o tome da se život grada spusti na reke, te navodi primer Beča i drugih evropskih prestonica.

– Pešačke zone svuda u svetu daju ljudima zdraviji život, one nisu šminka grada nego higijena grada. Jako nam je važno da spojimo higijenu i estetiku i zdrav ambijent. Tu Beograd mora još mnogo da investira, rekao je Podreka.

Milisav Pajević

Izložba „Prošlost, sadašnjost i budućnost Palićkog i Ludaškog jezera”

Foto: EXECUTIVE GROUP

 

Foto: Mišel Rohman

U sklopu „Klimatskog sela“ posetioci šatora Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) juče su mogli da pogledaju vođenu izložbu „Prošlost, sadašnjost i budućnost Palićkog i Ludaškog jezera”.

– KfW banka, preko koje Vlade Nemačke podržava projekat “Zaštita biodiverziteta jezera Palić i Ludaš” sa šest i po miliona evra, a cilj je poboljšanje kvaliteta vode Palićkog i Ludaškog jezera, kao preduslova za stvaranje boljih uslova za očuvanje biološke raznovrsnosti i stvaranje potencijala za razvoj turizma ovog područja, kaže Mišel Rohman, saradnik za ekološku sanaciju i remedijaciju Palićkog i Ludaškog jezera.

Foto: Mišel Rohman

On dodaje da bi do kraja godine trebalo da se raspišu javne nabavke za nabavku radova na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Palić, crpne stanice i spojnog potisnog voda.

Rohman kaže da su počele pripremne aktivnosti za izgradnju zaštitnog pojasa oko jezera Palić i jezera Ludaš, kao i aktivnosti vezane za biomanipulaciju.

U šatoru Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ)posetioci su mogli da pomoću VR naočara virtuelno nađu u logističko-trgovinskom centru za biomasu, ali i da ponesu kući uzorke drvne biomase.

Neki od njih upoznali su se sa mogućnostima upravljanja otpadom u kontekstu klimatskih promena, a oni najaktivniji učestvovali su u biodiverzitetnim turama oko Ade Ciganlije, prilikom kojih su saznali koje sve biljne i životinjske vrste sa nama dele prostor ovog ostrva, ali i „urbane džungle” glavnog grada Srbije.

Projekte predstavljene u okviru GIZ šatora sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), a finansira Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

„Klimatsko selo“ je deo „Nedelje klimatske diplomatije“, koju organizuje Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, pod pokroviteljstvom EU, uz saradnju s brojnim partnerima, među kojima su GIZ, ambasade Švedske, Nemačke i Francuske, Privredna komora Srbije i brojne organizacije, institucije i startap kompanije.

Milisav Pajević

Sadašnjost i potencijali crnogorske energetike

Foto: Ministarstvo ekonomije

 

Foto: Ministarstvo ekonomije

Pod pokroviteljstvom Ministarstva ekonomije a u saradnji sa sa EPCG-om, Rudnikom uglja Pljevlja, CEDIS-om i CGES-om, Biznis Akademija Vijesti je organizovala konferenciju o energetskim potencijalima Crne Gore u hotelu “Hilton”.

– Unapređenje energetike i valorizacija energetskih potencijala su u fokusu Ministarstva ekonomije i Vlade Crne Gore a sve u cilju bržeg održivog rasta crnogorske ekonomije, kazala je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić na otvaranju konferencije „Sadašnjost i potencijali crnogorske energetike“.

Kroz tri panel diskusije govorilo se o benefitima koje donosi upotreba obnovljivih izvora energije, odnosu energetike i ekologije, racionalnom korišćenju prirodnih resursa, budućnosti uglja kao i o kvalitetnom i bezbednom snabdevanju električnom energijom i ulaganjima u prenosnu distributivnu mrežu.

Foto: Ministarstvo ekonomije

– Crna Gora kao malo tržište, a kao članica Energetske zajednice još od 2006.godine, pokazala je da se ulažu maksimalni napori za što bolje, sigurnije i kvalitetnije napajanje električnom energijom, naglasila je Sekulić.

Na konferenciji se, kroz izlaganje panelista i aktivno učešće prisutnih, otvorio veliki broj tema i predloga značajnih za oblast energetike čijoj će se realizaciji pristupiti u budućnosti.

– Ministarstvo ekonomije je otvoreno za permanentnu saradnju i komunikaciju kako na temu energetike tako i za sve druge oblasti kojima se bavi, te verujem da će organizovanje ovakvih događaja biti naša buduća praksa, zaključila je ministarka.

Milisav Pajević

U Donjoj Mutnici kod Paraćina okončani radovi na izgradnji kanalizacionog voda

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

 

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

Radnici JP “Vodovod” iz Paraćina tokom prošle nedelje u Donjoj Mutnici okončali su izgradnju kanalizacionog voda dužine 645 metara u ulici u kojoj je planirana izgradnja za ovu godinu.

Kanalizacija u ovoj mesnoj zajednici na teritoriji opštine Paraćin građena je i ranijih godina, ali će priključenje domaćinstava biti moguće tek nakon okončanja bitnijih radova na sistemu za prečišćavanje otpadnih voda – mokrom polju.

U Donjem Vidovu selu kod Paraćina radi se  prema utvrđenoj dinamici, a do kraja godine treba izgraditi mrežu u dve ulice ukupne dužine 2650 metara.

U jednoj od njih radovi su okončani početkom leta, dok se u drugoj privode kraju.

I u ovom selu kanalizacija je građena i prethodnih godina i to “potisni tip” zbog zahteva tla.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Izložba studenata Arhitektonskog fakulteta “Dome, zeleni dome”

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan učestvovao je juče na manifestaciji koja se održava u okviru Svetske nedelje zelene gradnje u TC „Ušće“, pod nazivom “Dome, zeleni dome”, u organizaciji Saveta zelene gradnje Srbije.

Trivan je u prisustvu izvršnog direktora Saveta zelene gradnje Srbije Dragane Korice i prodekana za nastavu Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ivana Ignjatovića, obišao izložbu Arhitektonskog fakulteta posvećenu energetskoj efikasnosti i zelenoj arhitekturi.

Na poziv domaćina, Trivan se pridružio učesnicima kampanje i uputio sopstvenu „zelenu“ inicijativu za narednu godinu, shodno ideji kampanje o menjanju našeg okruženja u skladu sa ekološkim potrebama i zahtevima savremenog čoveka.

Trivan je naglasio podršku Ministarstva zaštite životne sredine ovoj, i sličnim manifestacijama, koje ukazuju na potrebu da se urbano okruženje izgrađuje u skladu sa zaštitom životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ovakve organizacije, kao i mediji koji su uključeni u jačanje svesti javnosti o pitanjima zaštite životne sredine, vode društvo napred, i Ministarstvo će i u narednoj godini, i sa duplo više sredstava, podržavati ovakve ideje i aktivnosti, istakao je Trivan.

On je ukazao na neophodnost veće posvećenosti zaštiti životne sredine koja se izražava kroz brojne oblasti, pa i u okviru zelene gradnje, koja doprinosi borbi protiv klimatskih promena, estetizuje i oplemenjuje životno okruženje, uz istovremenu veću bezbednost i efikasnost.

Savet zelene gradnje Srbije organizovao je ovaj događaj s idejom da se javnost upozna sa zelenom gradnjom i ostalim aktivnostima i merama koji daju odlične rezultate u opštoj borbi protiv klimatskih promena.

Svetska nedelja zelene gradnje se tradicionalno obeležava poslednje nedelje septembra, organizacijom specijalnih događaja nacionalnih članica Svetskog saveta zelene gradnje.

Milisav Pajević

Olujni vetrovi i uragan “Medigan” ne prete Srbiji

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Nema izgleda niti opasnosti da bi oluja, nalik uraganu koju često zovu “Medigan”, mogla da pogodi evropske zemlje, pa samim tim se ne očekuju takvi udari vetra ni u Srbiji, izjavio je meteorolog RHMZ-a Nedeljko Todorović.

– U narednom periodu u Srbiji, ali i većini evropskih zemalja očekuje se vreme kao i prethodnih dana, odnosno prijatne temperature bez većih padavina. Vetrovito vreme koje smo imali početkom nedelje je bilo u sastavu hladnog talasa koji je tad stigao do nas, a do Grčke dan kasnije, pa se tamo ciklon sa oblačnošću zadržao dan, dva duže, rekao je Todorović, ističući da vetar i padavine na jugu Grčke nisu toliko jake, niti predstavljaju veliku opasnost.

Si-En-En je preneo da će moćna i retka oluja, nalik uraganu i tajfunu, pogoditi ovog vikenda istočni deo Sredozemlja.

Američka televizija navodi da se radi o hibridnoj oluji koju često nazivaju “Medikejn” (Mediterranean + hurricane, srpski “Medigan” – Mediteran + uragan).

Najnovija oluja pokrenula je u poslednjih nekoliko dana bujične poplave širom Tunisa i Libije, a sada je preko Mediterana krenula severno ka Evropi.

Navodi se da će ova oluja tokom prolaska preko Sredozemnog mora verovatno poprimiti karakteristike uragana, a očekuje se da danas polako pređe preko grčkog ostrva Krit i južnog dela Grčke i potom ubrza prema zapadnoj Turskoj.

Si-En-En navodi da će područja Grčke i Turske pogoditi velike padavine i veoma jaki udari vetra.

Navodi se da se, na sreću, “Medigan” neće dugo zadržati nad jugoistočnom Evropom.

AP prenosi da je moćna oluja pogodila južžni deo Grčke, a oboreno drveće koje je pokidalo dalekovode izazvalo je nestanak struje u pojedinim zonama Atine.

Spasilačke službe biće u pripravnosti celog vikenda, a AP navodi da se očekuju udari vetra brzine do 100 kilometara na čas.

Grčka nacionalna meteorološka služba EMY objavila je da se danas očekuje pogoršanje vremenskih uslova na ostrvu Krit, na Kikladima, a delom i na jugu i zapadu kontinentalne Grčke.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Znanjem protiv straha o zmijama

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na poziv Centra za promociju nauke i obrazovanja u Šapcu, predstavnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Udruženja „Poskok“ iz Vladičinog Hana, održali su obrazovni program „Znanjem protiv straha“, u okviru manifestacije Evropska noć istraživača.

Program „Znanjem protiv straha“ ima za cilj da na zanimljiv i informativan način učesnike upozna sa svetom zmija, kako bi se smanjio neracionalan strah od ovih vrsta, zbog koga često stradaju.

Program je otvorila nastavnica biologije u OŠ „Stojan Novaković“ iz Šapca Marija Đerić, koja je učenicima predstavila značaj programa i održala prezentaciju o karakteristikama zmija i vrstama koje imaju svoje stanište u našoj zemlji.

Nakon prezentacije deca su imala priliku da vide kratak film o Zmijama u Srbiji, autora Nenada Preradovića. Gde se mogu videti i u kojim krajevima u Srbiji žive sve autohtone vrste otrovnih i neotvornih zmija, deci je kroz prezentaciju prikazao herpetolog Zavoda dr Rastko Ajtić.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Kao deo akcije oslobođenja od straha od zmija, u okviru ovog programa deca su imala priliku i da uz nadzor i instrukcije Vladice Stankovića iz Udruženja „Poskok“ iz Vladičinog Hana, drže neotrovnu zmiju u ruci i slikaju se njom.

U okviru manifestacije Evropska noć istraživača Zavod za zaštitu prirode Srbije učestovao je i u programu u Regionalnom centru za razvoj zaposlenih u obrazovanju u Nišu, kada je mr Danko Jović, rukovodilac Kancelarije Zavoda u Nišu predstavio bio i geo diverzitet u zaštićenim područjima Jugoistočne Srbije.

Milisav Pajević

Održana tribina „Do poslednje kapi“

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Tribina „Do poslednje kapi“, posvećena ugroženosti vodnih resursa u Srbiji, održana je sinoć u Kući ljudskih prava, u organizaciji udruženja „Čuvari izvora“, zajedno sa inicijativama „Savski nasip“ i „Odbranimo reke Stare planine“, uz pomoć i podršku Građanskih inicijativa.

Na tribini su govorili aktivisti lokalnih neformalnih grupa i udruženja „Čuvari izvora“, „Savski nasip“ i „Odbranimo reke Stare planine“. Pored njih, izlagali su i hidrogeolozi dr Miomir Komatina i dipl. Inž. Ljiljana Popović, koji su publici predstavili situaciju sa stručnog aspekta.

Eksperti su objasnili stepen ugorženosti vodnih resursa u Srbiji, kao zemlje najsiromašnije vodnim resursima u regionu i naglasili potrebu za njihovom zaštitom.

Nakon njih, zakonsku regulativu objasnila je pravnica Snežana Nedeljković.

Tribini su prisustvovali brojni građani, zabrinuti za stanje voda u Srbiji, ali i više narodnih poslanika zainteresovanih za teme zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Posebna važnost ove tribine ogleda se u tome što su se prvi put ove inicijative udružile i zajedno predstavile svoju borbu da se sačuvaju retki izvori vode za piće u Srbiji.

Budući da vlast nije imala sluha za njihove probleme, oni su svoju borbu prebacili na ulicu i traže podršku drugih neformalnih grupa i građana.

Postojanje sličnih problema, ugroženosti voda širom Srbije, ukazuje na ozbiljnost situacije i zahteva hitnu reakciju svih nadležnih institucija.

Neophodno je uspostaviti dijalog između svih aktera kako bi se pronašla rešenja koja u potpunosti odgovaraju ekološkim standardima i zaštiti prirodnog staništa u Srbiji.

Sva udruženja predstavila su svoju platformu, svoju borbu i svoje napore i zaključila tribinu dogovorom da će se zajedničke aktivnosti zaštite naših retkih izvora vode nastaviti u većoj meri, sve do poslednje kapi, i pozvale sve građane da se pridruže, jer je ovo borba svih nas.

Milisav Pajević