Home Blog Page 1020

Otvoren 12. forum o čistim energetskim tehnologijama “Čista energija za pametnu budućnost”

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

 

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

U Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine juče je otvoren 12. Međunarodni forum o čistim energetskim tehnologijama pod nazivom: “Čista energija za pametnu budućnost”.

Forum treba da ponudi odgovor kako da Srbija, jačanjem svoje energetske bezbednosti, istovremeno pruži doprinos jedinstvenom evropskom korpusu u ovoj oblasti i zakorači u pametnu energetsku budućnost, istakao je predsedavajući foruma dr Tihomir Simić naglašavajući da ni jedna zemlja, kada je o budućnosti reč, ne sme da ostane izolovano energetsko ostrvo već da stvara osnov za međusobno povezivanje i održivi razvoj.

Pre početka rada sesija dodeljena su  godišnja priznanja “Top energy” za najuspešnije realizovane projekte iz oblasti energetike. Dobitnici su su kompanija “Elisio” iz Belgije za projekat vetroparkovaWind  farm Alibunar“, “Eko toplana” iz Banja Luke, INP “Automatika” iz Beograda i ” Petrol” iz Ljubljane.

Drugog radnog dana, danas sa početkom u 10.00 časova, Forum će biti nastavljen u prostorijama Privredne komore Vojvodine u Master centru Novosadskog sajma.

Zajednička vizija organizatora je da ovogodišnji dvodnevni rad Foruma, kredibilitetom prezentovanih koncepata, tehnoloških rešenja i naučnih radova, podstakne kreativnije i konkretnije korišćenje raspoloživih potencijala u čistoj energiji na ovim prostorima, dodatno pokrene saradnju i razvoj energetike u zemljama regiona, kao i usmeravanje naše budućnosti ka visokim ciljevima EU energetske mape puta 2050.

Organizatori ovog događaja su Institut za evropske poslove (INEA), Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu i BK Tesla, uz pokroviteljstvo Skupštine AP Vojvodine i Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Otvaranju 12. Međunarodnog foruma o čistim energetskim tehnologijama pod nazivom: “Čista energija za pametnu budućnost”, prisustvovali su i Nikola Banjac, generalni sekretar Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine, kao i Nenad Grbić, pokrajinski sekretar za za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Milisav Pajević

Koliko su vode Evrope zagađene živom?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Zagađenje živom i dalje je velika pretnja ljudskom zdravlju i životnoj sredini u Evropi. Zagađenje je dostiglo toliki nivo da je neophodna akcija, ne samo na evropskom kontinentu već u čitavom svetu.

To je upozorenje koje nam stiže od Evropske agencije za zaštitu životne sredine u novom izveštaju pod nazivom „Životna sredina Evrope- prioriteti za evropske i globalne akcije.“

Glavni izvor zagađenja živom jeste kontinuirano sagorevanje uglja. Ovaj teški metal u prirodi se nalazi u depozitima uglja u zemljinoj kori. Sagorevanjem, živa se oslobađa a potom biva sprana kišom u potoke, reke, jezera i mora gde se vremenom taloži. U vodi živa postaje izuzetno otrovna. Većinu apsorbuju životinje poput riba. Druge životinje i ljudi konzumiraju ribu zatrovanu živom i tako sebe nevoljno izlažu riziku od trovanja živom što može dovesti do opakih kognitivnih i neuroloških problema, naročito kod dece.

Upotreba žive u proizvodima i industrijalnim procesima je zabranjena u EU, no, elektrane na ugalj i dalje ispuštaju velike količine ovog toksičnog elementa u vazduh. Prema najsvežijim podacima, više od 1/3 vodenih površina u EU ima nivoe žive veće nego što je bezbedno.
Jednom kada uđe u životnu sredinu živa ostaje tu hiljadama godina, zagađujući vazduh, zemljište i vodu.

“Trenutni nivoi žive u atmosferi su i do 500% veći od prirodnih. U okeanima, koncentracije su oko 200% veće od prirodnih,” rekli su iz agencije. “Trenutne emisije žive u Evropi su ograničene samo na sagorevanje čvrstih goriva poput uglja, lignita i drveta ali globalno, emisije su dosta veće zbog drugih izvora poput rudnika zlata i inustrijalnih procesa.”

Ono što je zastrašujuće je činjenica da ni momentalne svetske akcije ne bi dovele do smanjenja koncentracije žive na one iz preindustrijskog vremena. Zbog toga je neverovatno bitno da se poštuju propisi vezani za bebednost hrane i da se minimalizuje izloženost ovom elementu.

Takođe, u izveštaju se potrošači opominju da bi trebalo bezbedno odložiti sve ono što sadrži živu u sebi, tj. sijalice i baterije pre svega.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Nemačka: Nova rešenja za smanjenje zagađenja vazduha

Foto: Pixabay

Nemačka vlada  je donela novo rešenje kako bi smanjila zagađenje vazduha od strane dizel vozila, a posebno u pojedinim gradovima u kojima je emisija štetnih gasova veća.

Vlada ne želi da ošteti automobilsku industriju, zato ih je pozvala da velikodušno ponude  rešenja za starije ”dizelaše”. Svim vlasnicima starijih dizel vozila biće ponuđena dva rešenja: kupovina po sistemu „staro za novo” i nadogradnje hardvera za kontrolu emisije, najavio je ministar saobraćaja Andreas Šojer.

Foto: Pixabay

Rojters navodi se da su se nemački proizvođači automobila složili da ponude program „staro za novo” sa atraktivnim podsticajima ili popuste za vlasnike dizel vozila sa standardom emisije Evro 4 i Evro 5.

Ukoliko vlasnici modela Euro 5 budu želeli da nadograde hardver s takozvanim sistemom selektivne katalitičke redukcije (SCR) i ako je on dostupan i svrsishodan, nemačka vlada očekuje da proizvođači preuzmu na sebe te troškove ili subvencija u iznosu od 80%.

Takođe ostaje i dalje pitanje o tome kako bi strani proizvođači vozila mogli biti primorani da se pridržavaju, ali Šojer je rekao da je uveren da će pratiti vodeće domaće kompanije.

Francuski proizvođač automobila Renault već je na svom sajtu najavio da će za nemačke vlasnike starijih vozila na dizel ponuditi do 10.000 evra (11.500 dolara) za trgovanje novim automobilom.

Sofija Nikolić

Upozoravajuća merenja američkog satelita: Stižu velike hladnoće

Foto-ilustracija: Pixabay

Upozoravajuća merenja američkog satelita “TAJMD”, saopštavaju u istraživačkom centru NASA.

Sunce ulazi u jedan od svojih minimuma u kosmičkoj eri. Sunčevih pega nije bilo u gotovo svim prethodnim mesecima 2018, a ultravioletno zračenje je naglo opalo. Nova istraživanja pokazuju da najviši slojevi Zemljine atmosfere reaguju i da velike hladnoće tek dolaze.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Očit je trend hlađenja”, kaže Martin Mlinčak, iz NASA istraživačkog centra “Lengli” i dodaje: “Visoko iznad Zemljine površine, blizu ivice svemira, naša atmosfera gubi toplotnu energiju. Ako se sadašnji trendovi nastave, gornji slojevi atmosfere bi uskoro mogli postati rekordno hladni, najhladniji u kosmičkoj eri (ili: otkako su počela kosmička istraživanja).”

Ove podatke otkrio je instrument “Sajber”, na NASA satelitu “Tajmd” (Timed), koji prati emisije ugljen-dioksida (CO2) i azot-oksida (NO), dve supstance koje igraju ključnu ulogu u energetskom bilansu vazduha od 100 do 300 kilometara iznad površine naše planete. Merenjem infracrvenog zračenja ovih molekula, “Sajber” može da utvrdi toplotno stanje gasa na samom vrhu Zemljine atmosfere, odnosno u sloju koji naučnici nazivaju termosfera.

“Termosfera se uvek hladi tokom Sunčevog minimuma i to je jedan od najvažnijih načina na koji 11-godišnji Sunčev ciklus utiče na našu planetu”, objašnjava Mlinčak.

Kako se jedanaestogodišnji ciklus Sunčanih promena približava kraju, termosfera je blizu toga da bude rekordno hladna. Mlinčak kaže da bi se to moglo dogoditi za nekoliko meseci.

Nedavne studije Mlinčaka i njegovih saradnika pokazuju da stanje termosfere varira zavisno od Sunčevih ciklusa, a varijacije se mogu opisati uz pomoć pet jednostavnih izraza: “vrlo hladno”, “hladno”, “neutralno”, “toplo” i “vrlo toplo”. Dolazi period “vrlo hladno”.

Izvor: Novosti

Uklonjene divlje deponije na rubovima sela u okolini Vršca

Foto: Grad Vršac

 

Foto: Grad Vršac

Grad Vršac i JKP „Drugi Oktobar” nastavljaju svoje aktivnosti na uklanjanju divljih deponija koje se nalaze na rubovima sela u okolini Vršca.

U toku prethodne nedelje očišćene su tri divlje deponije.

U Ritiševu je očišćena deponija koja se nalazila na zemljištu namenjenom za pašnjak, a sa deponije se širio neprijatan miris zbog kojeg su se meštani Ritiševa često žalili, dok su količine otpada bile toliko velike da su sprečavale zemljoradnike da prođu mehanizacijom do svojih njiva.

U Jablanci su uklonjene dve divlje deponije od kojih je jedna takođe bila na pašnjaku, a druga skoro u samom centru sela na veoma nepristupačnom terenu ali zahvaljujući velikoj upornosti zaposlenih u JKP „Drugi Oktobar” i njihovoj veštini upravljanja radnim mašinama, sav otpad sa ove deponije je uklonjen. Prikupljeni otpad prebačen je na gradsku deponiju.

Grad Vršac i JKP „Drugi oktobar” ovom prilikom još jednom apeluju na sve stanovnike seoskih naselja, da kabasti komunalni otpad odvoze na gradsku deponiju, a svoj kućni otpad prikupe i otpreme ga u terminima predviđenim za odvoženje na gradsku deponiju jer je to jedini način da u budućnosti sprečimo ponovno nastajanje divljih deponija i sačuvamo životnu sredinu.

Milisav Pajević

Toplane u Srbiji spremne za grejnu sezonu

Foto: JKP Toplana Bor
Foto: JKP Toplana Bor

Od oko 60 toplana u Srbiji sve toplane su spremne za početak naredne grejne sezone.

Toplane u Valjevu, Kruševcu i Smederevu imaju dovoljno energenata za početak grejne sezone, a tople probe počeće do petka.

Zbog kvara, u Negotinu će radijatori biti hladni u 302 stana.

– Od oko 60 toplana u Srbiji sve toplane su spremne za početak naredne grejne sezone. Što se tiče toplih i hladnih proba neke toplane su već obavile tople probe u toku ovog prethodnog vikenda, neke će to uraditi danas ili u toku narednih dana, uglavnom svi će startovati 15. oktobra, kaže Dejan Stojanović, direktor Poslovnog udruženja toplana Srbije.

Na početku grejne sezone u Negotinu radijatori će biti hladni u 302 stana, što je nešto manje od petine grejne površine. Razlog je kvar iz marta ove godine, a javna nabavka za sanaciju toplovoda je u toku.

U toplanama koje koriste mazut, ukazuju na značajno veće troškove zbog poskupljenje ovog energenta. Valjevska toplana će do kraja godine početi i sa korišćenjem jeftinijeg komprimovanog prirodnog gas, kako bi cena grejanja ostala ista.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Očišćeni dimnjaci u osnovnim školama u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Pixaby

Javno preduzeće “Poslovni centar” je početkom septembra počelo realizaciju poslova vezanih za dimničarske usluge u Paraćinu.

Tokom septembra ove usluge realizovane su u osnovnim školama i odnosile su se na pregled, kontrolu i čišćenje dimnjaka i kotlova u OŠ “Branko Radičević” u Popovcu i njenim područnim školama u Stubici, Buljanu i Zabregi, te u školi “Branko Krsmanović” u Donjoj Mutnici sa objektima u Izvoru, Gornjoj Mutnici, Lešju, Plani, Klađevici.

Usluga je pružena i OŠ “Đura Jakšić”, njenom isturenom objektu u Čepuru, te OŠ “Stevan Jakovljević”.

Ovo preduzeće je u pregovorima sa upravnicima stambenih zgrada, gde očekuje dobar odziv i dogovore. Posle toga krenuće sa održavanjem dimnjaka i u individualnim domaćinstvima.

Javno preduzeće “Poslovni centar” trenutno ima tri angažovana licencirana dimničara, ali će se taj broj menjati zavisno od obima posla.

Podsetimo da su po Zakonu o komunalnim delatnostima lokalne samouprave dužne da organizuju pružanje dimničarske usluge jer je to komunalna delatnost, a u opštini Paraćin poverena je JP “Poslovnom centru”.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

OIE-Ugalj 1:0: Energija sunca i vetra, spas za energetsko snabdevanje nakon uragana Florens

Foto-ilustracija: Pixabay

Uragan Florens pogodio je istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država sredinom septembra 2018. godine i smatra se jednim od najjačih uragana koji je “harao” ovim područjem američke teritorije. Zabeleženi su vetrovi brzine 205 km/h. Prema preliminarnim proračunima, ekonomska šteta ide i do 60 milijardi dolara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Florens je predstavljala svojevrsni test za administraciju Donalda Trampa i njen argument da u nuklearna postrojenja i elektrane na ugalj ulaže zato što one građanima obezbeđuju sigurnost energetskog snabdevanja, pogotovo za vreme kriznih situacija.

Mesecima unazad, Trampov tim usmerava napore ka ovim oblicima proizvodnje struje zato što ova dva tipa elektrana predstavljaju jedine iz kojih bi energija mogla da se crpi s lica mesta i u trenucima pretnje nacionalnoj bezbednosti. Solarni paneli i vetroturbine funcionišu samo u odgovarajućim vremenskim uslovima, a ni elektrane na gas nisu idealna opcija zato što se prirodni gas uglavnom doprema sa velikih udaljenosti.

Ipak, Amerika je na uraganu Florens naučila važnu lekciju – ne bi trebalo da se u ovoj meri oslanja na nuklearnu fisiju i crnu sedimentnu stenu.  Zašto? Mnoga domaćinstva i dve nedelje nakon katastrofe ostala su u mraku.

Iako oblačni dani i dani bez vetra mogu da ugroze napajanje strujom iz solarnih i vetroelektrana, ovakvo stanje je privremeno – a upravo su oni domovi koji se snabdevaju električnom energijom zahvaljujući Suncu i vetrenjačama bili prvi lišeni tame.

Procenjuje se da je u saveznim državama Severnoj i Južnoj Karolini bez struje ostalo oko 890 hiljada mušterija (terminom mušterija ne označava se nužno jedna osoba, već se koristi i za čitava domaćinstva ili kancelarijske prostore u kojima boravi više ljudi).

Solarne instalacije iz kojih se dobija 5 odsto energije u Severnoj Karolini su bile funkcionalne već dan nakon oluje. Ni solarni ni vetroparkovi nisu pretrpeli nikakvu štetu od nevremena. I objekti koji na svojim krovovima imaju ćelije na sunčevu energiju mogli su neometano da nastave sa svakodnevnim životom ubrzo nakon što je Florens “napustila” obalu.

Bitan faktor u energetskoj stabilizaciji nakon restrikcija uzrokovanih vremenskim nepogodama igra i skladištenje energije u baterijama.

Jelena Kozbašić

Radi se Program za suzbijanje ambrozije na teritoriji grada Kragujevca

Foto: Grad Kragujevac

 

Foto: Grad Kragujevac

Članovi Saveta za zdravlje grada Kragujevca na 11. redovnoj sednici pored izveštaja o radu savetnika za zaštitu prava pacijenata i drugih zdravstvenih institucija, inicijative o kontinuiranoj medicinskoj edukaciji u oblasti zaštite prava pacijenta, razmatrali su inicijativu o donošenju programa monitoringa i suzbijanja ambrozije na teritoriji grada Kragujevca za 2019. godinu.

Jedan od prioriteta javnog zdravlja su javno-zdravstveni problemi koji su uočeni na određenoj teritoriji, a problem ambrozije je veoma važan u našoj sredini, rekao je Nikola Ribarić, načelnik Gradske uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Savet za zdravlje grada Kragujevca na sednici doneo je odluku o izradi programa za suzbijanje ambrozije na teritotiji grada Kragujevca za 2019. godinu, koji će zajednički sprovoditi sa Institutom za javno zdravlje Kragujevac.

U planu je da program suzbijanja ove korovske biljke bude izrađen do kraja tekuće godine kako bi se od početka sledeće otpočelo sa njenim sistematskim uništavanjem a za koji će biti predviđena sredstva budžetom grada za 2019. godinu, najavio je Ribarić, načelnik resorne gradske uprave.

Na jedanaestoj redovnoj sednici Saveta za zdravlje razmatran je šestomesečni izveštaj o radu savetnika prava pacijenata za period od 1. januara do 30. juna 2018. godine.

Foto: Grad Kragujevac

U ovom izveštajnom periodu podneta su 43 prigovora pacijenata od kojih je 31 osnovan. Ono što je karakteristično za ovaj period je povećan broj rešenih prigovora u propisanom roku, čak 53 odsto, jer se, kako kaže Vesna Stevanović, savetnik za zaštitu pacijenta zdravstvene ustanove trude da ga ispoštuju.

Strategijom zdravstvene zaštite grada Kragujevca za period 2017 – 2020. godine definisan je projekat unapređenja zaštite prava pacijenata u okviru kojeg će se održati program kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika u ovoj oblasti.

Program je akreditovan kod Zdravstvenog saveta Srbije, realizator će biti Srpsko lekarsko društvo,  Okružna podružnica Kragujevac a realizaciju i projekta i programa finansiraće Grad Kragujevac, rekla je Vesna Stevanović, savetnik i istakla da je učinjen iskorak u odnosu na zakonom predviđene mere koje se preduzimaju u zaštiti prava pacijenata.

Članovima Saveta predstavljen je predlog finansijskih planova zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Grad Kragujevac za 2019. godinu, a upoznati su i sa aktivnostima Zastava Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Kragujevac nakon preuzimanja osnivačkih prava od strane lokalne samouprave kao i kadrovskom obezbeđenošću Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kragujevac.

Milisav Pajević

Primena evropskih standarda i najboljih mogućih tehnologija ključna za zaštitu životne sredine

Foto: Filip Radović

 

Foto: srbija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan sastao se juče, zajedno sa svojim saradnicima, sa generalnim direktorom Zajedničkog istraživačkog centra Evropske unije Vladimirom Šuhom.

Sastanak je bio posvećen razvijanju saradnje i usvajanju praktičnih rešenja za vodeća pitanja u oblasti zaštite životne sredine.

Zajednički istraživački centar Evropske unije je generalni direktorat Evropske komisije koji pruža usluge EU.

On obezbeđuje nezavisnu naučnu i tehničku podršku Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu, Savetu EU i državama članicama, s krajnjim ciljem da se ostvari sigurnija, čistija, zdravija i konkurentnija Evropa.

Trivan je na sastanku istakao da Ministarstvo zaštite životne sredine kroz realizaciju aktivnosti nastoji da prati trendove koji će omogućiti napredak u ovoj oblasti.

Prema njegovim rečima, saradnja sa naučnicima je veoma značajna za Ministarstvo, koje uvažava svako naučno mišljenje predstavnika univerziteta, fakulteta i naučnih instituta.

Ekologija nije sama po sebi cilj, već ona mora imati korist po celokupno društvo, i zato je primena evropskih standarda i najboljih mogućih tehnologija važna za naš razvoj, rekao je ministar.

Šuha je objasnio da centar na čijem je čelu sarađuje sa približno hiljadu javnih i privatnih organizacija, kao što su istraživački centri, univerziteti, regulatorna tela, lokalne vlasti, udruženja industrijalaca, preduzeća unutar 60 „mreža“ koje podržavaju njegove institucionalne aktivnosti.

– Naš osnovni zadatak jeste razvoj jedinstvene baze na nivou čitave EU za usaglašavanje sistema merenja, kao i koordinacije evropskih i globalnih istraživačkih mreža u cilju pružanja pomoći zemljama kandidatima, kako bi razvile bolje razumevanje nekih delova evropskog zakonodavstva i kapacitete za njegovo sprovođenje, naglasio je on.

Na sastanku je dogovorena podrška jačanju kapaciteta u procesu implementacije direktiva EU kroz profesionalnu, analitičku i naučnu pomoć, u cilju doprinosa održivom razvoju u Evropi, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Hrana sutrašnjice, Zlatibor: Ako smo mi ono što jedemo, šta ćemo da budemo sutra?

Foto: Ambasada Švedske/Dragan Karadarević
Foto: Ambasada Švedske/Dragan Karadarević

Kako možemo promeniti svet hranom koju jedemo? Da li je to što jedemo globalno pitanje, jer utiče i na nas i na buduće generacije? Ili je to lokalno pitanje,  budući da se hrana upravo tu i proizvodi – u lokalnim zajednicama?

Ovo su samo neke od tema dvodnevne konferencije ”Hrana sutrašnjice – Zlatibor” koju je ambasada Švedske organizovala u saradnji sa Švedskim institutom, opštinom Čajetina, Regionalnom razvojnom agencijom Zlatibor (RRA), kao i lokalnim organizacijama i preduzetnicima Zlatiborskog okruga.

”Hrana je odlična tema za saradnju između Srbije i Švedske. Ona znači mnogo toga – prvo poslovnu i trgovinsku saradnju. Sve maline koje se prodaju u Švedskoj stižu baš iz ovog dela Srbije. Imamo poslovni potencijal koji treba još razvijati. Ova tema je važna jer za proizvodnju zdrave hrane treba imati čistu životnu sredinu, a i Švedska i Evropska unija žele da i u Srbiji, bude čisto kao i u ostalim zemljama”, rekao je ambasador Švedske Nj.E. Jan Lundin.

Foto: Ambasada Švedske/Dragan Karadarević

Cilj švedskog projekta ”Hrana sutrašnjice” je promocija umrežavanja individualaca, grupa i organizacija koje se bave konceptom ”zelene hrane”. Hrana sutrašnjice okupila je predstavnike Zlatiborskog okruga (Arilje, Bajina Bašta, Kosjerić, Nova Varoš, Priboj, Prijepolje, Sjenica, Užice i Čajetina) koji su se sastali sa ambasadorom i saradnicima i razgovarali o mogućnostima saradnje.

Uz brojne goste iz Švedske i regiona i uz prisustvo lokalnih proizvođača organske hrane,  predstavljeni su primeri dobre prakse, što je i namera projekta ”Hrana sutrašnjice”- da se približe zelene inicijative, okupe lokalni preduzetnici koji se bave promocijom zelenog koncepta, kao i da se podstaknu predstavnici lokalnih zajednica da razmišljaju zeleno u procesu proizvodnje hrane.

“Govorimo o tome koliko je važna hrana i koliko je bitno razmišljati i usmeriti se na značaj sistemske proizvodnje hrane u jednom društvu. U ovaj projekat se nisu uključili samo pojedinci, već i mladi ljudi i start-ap organizacije koje se bave ovom temom sa ciljem da podignemo svest o značaju zdrave hrane”, rekla je menadžerka projekta Birgita Tenander iz Švedskog instituta.

O svom iskustvu u  proizvodnji i plasmanu svojih proizvoda, kao i o izazovima sa kojima su se suočavali, govorili su i preduzetnici iz Srbije.

Foto: Ambasada Švedske/Dragan Karadarević

”Drago mi je što su ovde ljudi puni entuzijazma. Nadam se da ce nam se pridružiti i drugi poljoprivrednici i da ćemo svi zajedno, malim koracima doprineti očuvanju životne sredine. Moramo brinuti o tome kakvu planetu ostavljamo deci”, rekla je Jasmina Kostić vlasnica gazdinstva ”Koza i vuk” koja je urbani način života zamenila proizvodnjom kozjeg sira.

Manifestacija se nastavlja i danas, kada će biti reči o važnosti sinergije lokalnog sistema proizvodnje hrane, kao i o promociji i marketingu zdravog načina ishrane koji utiče na zdravlje svih ljudi.

Preliminarna rang lista studija i projekata na osnovu javnog konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Utvrđen predlog Preliminarne rang liste vrednovanja i rangiranja studija i projekata na osnovu javnog konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda za podsticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija i projekata u oblasti zaštite životne sredine, u 2018. godini.

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je juče Preliminarnu rang listu studija i projekata na osnovu javnog konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda za podsticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija i projekata u oblasti zaštite životne sredine, u 2018. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo 30. avgusta 2018. godine.

Rok za podnošenje primedbi je osam dana od dana objavljivanja Preliminarne rang liste studija i projekata.

Primedba se može dostaviti preporučenom poštom ili neposredno preko pisarnice Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, sa naznakom: „PRIMEDBA po Konkursu Zelenog fonda iz 2018. godine”.

Uvid u podnete zahteve učesnici konkursa mogu izvršiti u roku od tri radna dana, počev od narednog dana od dana objavljivanja Preliminarne liste, u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, III sprat, kacelarija 325, od 7:30 do 15:30 časova. Kontakt telefon: 011/31 21 241.

Preliminarnu rang listu možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Na korak od otvaranja Poglavlja 11

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović sastao se sa šefom Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Semom Fabricijem, s kojim je razgovarao o evrointegracijama u poljoprivredi, kao i postojećim i budućim projektima EU i Republike Srbije.

Nedimović je tom prilkom pozvao Fabricija da zajedno uruče nova rešenja koje će dobiti srpski poljoprivrednici koji su aplicirali na IPARD javni poziv.

Ministar Nedimović je, takođe, obavestio Fabricija o tome da se u narednom periodu očekuje da će Nacionalna laboratorija za kontrolu kvaliteta mleka dobiti akreditaciju, kao i da je Akcioni plan za Poglavlje 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj, upućen Vladi Republike Srbije, čime smo na korak od otvaranja ovog poglavlja.

Milisav Pajević

Deca u Hajd Parku učila o retkim i ugroženim divljim vrstama biljaka i životinja

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije je podržao prošlog petka akciju koju je u beogradskom Hajd Parku, organizovala Gradska opština Savski Venac, povodom obeležavanja Dana bez automobila u okviru manifestacije Evropska nedelja mobilnosti.

Predstavnici Zavoda, tokom akcije obeležavanja Dana bez automobila organizovali su niz kreativnih igraonica za najmlađe o retkim i ugroženim divljim vrstama biljaka i životinja u našoj zemlji.

Učestvujući u obrazovnoj igri Eko skakalica, deca su saznavala zašto treba da čuvamo prirodu i kako treba da čuvamo staništa retkih biljaka i životinja.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Takođe, mogli su da saznaju kako se kreće medved, prolazeći medveđu stazu napravljenu od ilustracija šapa medveda.

O vrstama koje žive u Srbiji kao što su: pančićev skakavac, barska kalužđarka, planinski tetreb, žaba gatalinka, mrki medved, beloglavi sup, vilin konjic, zmija šarka i moruna, učili su popunjavajući bojanku sa njihovim crtežima.

Za pokazano interesovanje o svetu prirode, svi učesnici u radionicama Zavoda dobili su razglednice sa motivima retkih vrsta u Srbiji, dok su srednjoškolci imali priliku da u razgovoru sa predstavnicima Zavoda saznaju više o zaštićenim područjima i prirodnim retkostima u našoj zemlji.

Cilj akcije je da se na promotivnim manifestacijama učini napor da se smanji korišćenje putničkih automobila i poboljšaju uslovi za javni saobraćaj, kretanje biciklista i pešaka, tako da su učesnici akcije imali priliku i da se provozaju biciklima i u kočiji.

Obrazovni program o prirodi vodili su predstavnice Zavoda Bojana Bojović, Nataša Panić i Tamara Bosić.

Milisav Pajević

Građani Kragujevca će ocenjivati komunalne usluge

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Ukoliko odbornici Skupštine grada Kragujevca usvoje izmene i dopune odluka o snabdevanju vodom za piće, prečišćavanju i odvođenju atmosferskih i otpadnih voda kao i načinu proizvodnje, distribucije i snabdevanja toplotnom energijom, građanima Kragujevca će prvi put biti omogućeno da učestvuju u kontroli kvaliteta usluga koje pružaju JKP “Vodovod i kanalizacija“ i Energetika.

Na taj način oni će dobiti priliku da se u skladu sa Zakonom o komunalnim delatnostima, izjašnjavaju o pruženim uslugama.

Predlog odluke o izmenama i dopunama odluke o snabdevanju vodom za piće, prečišćavanju i odvođenju atmosferskih i optadnih voda kao i načinu proizvodnje, distribucije i snabdevanja toplotnom energijom utvrdilo je Gradsko veće na sednici održanoj 28. septembra i uputilo odbornicima Skupštine grada na razmatranje i odlučivanje.

To praktično znači da će preduzeće jednom godišnje biti dužno da sprovede postupak izjašnjavanja korisnika o kvalitetu pruženih komunalnih usluga u trajanju od najmanje 30 dana.

Javni poziv biće objavljen u sredstvima javnog informisanja, na zvaničnoj interent stranici grada Kragujevca i preduzeća.

JKP “Vodovod i kanalizacija“ i Energetika se obavezuju da izveštaj o rezultatima izjašnjavanja nadležnoj Gradskoj upravi dostave u roku od 15 dana.

Ukoliko rezultati izjašnjavanja građana pokažu da nisu zadovoljni, grad Kragujevac ima obavezu da preispita rad komunalnih preduzeća, sačini predlog mera i naloži da nedostatke otklone u roku od tri meseca.

Milisav Pajević

MMF pozitivno ocenio unapređenje poslovanja i rezultate Elektroprivrede Srbije

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Međunarodni monetarni fond (MMF) pozitivno je ocenio unapređenje poslovanja i rezultate „Elektroprivrede Srbije“, nakon što je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS predstavio rezultate i uspehe iz protekle tri godine delegaciji MMF tokom posete RB „Kolubara“ i TENT A.

– Stanje u „Elektroprivredi Srbije“ se u odnosu na situaciju od pre tri godine značajno popravilo. MMF se najviše bavio EPS-om kao državnom kompanjom, jer je najvažnija i ima najviše zaposlenih.

Drago nam je da vidimo unapređenje u samom EPS-u u smislu efikasnosti poslovanja i progresu koji će se nastaviti i u budućnosti, rekao je Džejms Ruf, šef Misije MMF-a za Srbiju nakon posete EPS-u zajedno sa Aleksandrom Antićem, ministrom rudarstva i energetike Srbije.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Antić je istakao da je stanje u energetskim kompanijama u Srbiji, pre svega EPS-u i Srbijagasu daleko bolje nego ranije, naročito u finansijskom smislu.

– EPS je dobio dobru ocenu MMF-a čime je drastično promenjena slika o tom preduzeću u odnosu na onu iz 2015. godine.

Ako je to javno preduzeće pre tri godine, da se slobodno izrazim, bilo jedno od najlošije dece, danas je jedno od najboljih. Jedan od ključnih načina za ocenjivanje uspešnosti rada je stepen naplate, a postignuti su i dobri rezultati i u smanjenju gubitaka, kao i povećanju efikasnosti procesa rada u EPS-u.

Do sada je rukovodstvo EPS-a unapredilo operativne sisteme, a složili smo se da ima prostora da se i dalje napreduje i do kraja, utegnu proizvodni procesi i kapaciteti, rekao je Antić.

Tokom obilaska ključnih EPS-ovih kapaciteta, Milorad Grčić je istakao da RB „Kolubara“ i TENT u Obrenovcu garantuju sigurno snabdevanje električnom energijom svih domaćinstava i privrede u Srbiji.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

– Saveti i smernice MMF-a bile teške i zahtevne, ali i logične i ekonomski opravdane. Pošto smo nasledili jedno teško stanje delovale su nedostižno. Jedan od zahteva bio je da moramo naplatu podići na više od 96 odsto. Ovim problemom, EPS se u poslednje vreme značajno bavio i ovu godinu će završiti sa dostignutim procentom naplate od 100,7 procenata. Zahvaljujem se MMF-u zbog ove upornosti i pokazali smo da možemo ne samo da ispunimo njihovu molbu, već i malo više od toga, rekao je Grčić.

Čelnik EPS-a je delegaciji MMF predstvio i realizaciju najvžnijih projekata i planove za budućnost.

– Projekat homogenizacije uglja u RB „Kolubara“, završen je i remont bloka TENT A4 , a realizacija projekta odsumporavanja je na početku, što garantuje produžetak veka najveće EPS-ove termoelektrane i zaštitu životne sredine. Investirano je u modernizaciju i produžetak radnog veka svakog dela sistema EPS-a koji proizvodi električnu energiju zahvaljujući kreditima EBRD, KFW banke i ulaganju sopstvenih sredstava. Na početku je i pokretanje revitalizacije blokova A1 i A2 uTENT A i taj projekat EPS će uraditi sopstvenim sredstvima, zahvaljujući uštedama, zaključio je Grčić.

Milisav Pajević