Home Blog Page 1017

Parkovi prirode „Jegrička“ i „Beljanska bara“ predstavljeni na “Loristu”

Foto: Opština Srbobran

 

Foto: Opština Temerin

Na juče završenom 51. Međunarodnom sajmu “Lorist”, JVP „Vode Vojvodine“ učestvovale su kao suizlagač sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo na štandu Pokrajinske vlade u Master hali Novosadskog sajma.

JVP „Vode Vojvodine“ predstavile su zaštićena prirodna dobra kojima su upravljač – Park prirode „Jegrička“ i Park prirode „Beljanska bara“.

Jegrička je vodotok dugačak 64 km. Nekada najduža autohtona vojvođanska reka, nema klasičan izvor i predstavlja sistem povezanih bara kroz koje voda otiče do svog ušća u reku Tisu.

Zbog svojih prirodnih vrednosti i osobenosti “Jegrička” je 2005. godine stavljena pod zaštitu kao značajno prirodno dobro II i III kategorije. Park prirode „Jegrička“ prostire se na području opština: Bačka Palanka, Vrbas, Temerin i Žabalj. Izuzetno bogat biljni i životinjski svet čine 76 vrsta vodenih i močvarnih biljaka, 20 vrsta riba, 198 vrsta ptica i brojne vrste sisara.

Foto: Opština Srbobran

Beljanska bara je 2013. godine proglašena za zaštićeno područje III kategorije. Dugačka je 39 km i redak je hidrografski objekat koji je u izvesnoj meri sačuvao nekadašnji izgled vodenog toka tipičnog za ovaj deo Vojvodine.

Park prirode „Beljanska bara“ stanište je retkih i ugroženih biljnih vrsta. Riblji fond čine 23 vrste riba, sedam vrsta vodozemaca, dve vrste gmizavaca i čak 136 vrsta ptica.

Spomenik prirode Hrast lužnjak nalazi se na obali Tise u dvorištu crpne stanice kod Kumana, a određen mu je režim II stepena zaštite. Njegova starost procenjuje se na oko 300 godina i najlepši je registrovani primerak svoje vrste u Vojvodini. Osnovu hrasta čine jedan snažan centralni stub visine 33 metara i pet debelih grana, obim debla je 6,75 metra, a raspon krune više od 40 metara. Hrast donosi bogat plod žira.

Milisav Pajević

Preliminarna rang lista o dodeli sredstava Zelenog fonda za pošumljavanje u 2018. godini

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine, a na osnovu Uredbe o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslovi i način raspodele sredstava, način praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i druga pitanja od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 25/18), 2. oktobra ove godine, donelo je Preliminarnu rang listu o dodeli sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2018. godini.

Po raspisanom Javnom konkursu za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2018. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo  6. jula ove godine na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i Portalu e-Uprave, pristiglo je 14 prijava.

Preliminarnu rang listu o dodeli sredstava Zelenog fonda možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Crna Gora spremna za otvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene

Foto: Vlada Crne Gore

 

Foto: Vlada Crne Gore

Predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković razgovarao je sa ministarkom za Evropu, integracije i spoljne poslove Republike Austrije Karin Knajsl.

Konstatujući da dve države neguju dobre bilateralne odnose premijer se zahvalio Austriji na podršci Crnoj Gori u procesu evropske integracije i konstatovao da Austrija kao trenutna predsedavajuća Evropske unije ima priliku da održi politiku proširenja živom.

– Želimo da u vreme vašeg predsedavanja Evropskom unijom zadržimo dobru dinamiku pregovora – i otvaranja i zatvaranja poglavlja, rekao je predsednik Vlade Crne Gore dodajući da je Crna Gora predala pregovaračku poziciju i da je spremna za otvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene, kao i za početak procesa zatvaranja poglavlja.

Foto: Vlada Crne Gore

Austrijska ministarka je istakla da Crna Gora među državama kandidatima ima vodeću poziciju u procesu evropskog proširenja i istakla da se uvek snažno zalaže za tretiranje regiona kao integralnog dela Evrope, što on već jeste.

Ministarka je potencirala potrebu jačanja saradnje među zemljama u regionu u procesu evropskih integracija, i pozvala Crnu Goru da nastavi na putu reformi, u čemu će imati podršku Austrije.

Predsednik Marković upoznao je ministarku Knajsl sa odličnim rezultatima ekonomske politike Vlade kao i sa prioritetima u predstojećem razdoblju.

Milisav Pajević

5E serija lakih traktora s ekološkim motorima najbolja na Novosadskom sajmu

Foto: www.kitedoo.rs

 

Foto: Novosadski sajam

Na Međunarodnim sajmovima „Lorist” ocenjivačke komisije Novosadskog sajma vrednovale su i kvalitet svežeg voća i povrća, stonog grožđa, opreme za lov i ribolov, lekovitog bilja i preparata od lekovitog bilja, a juče su najboljima uručena najviša priznanja.

Veliki šampionski pehar uručen je kompaniji „KITE DOO” u Novom Sadu za novu, visokokvalitetnu 5E seriju lakih traktora s ekološkim motorima kontrolisane emisije izduvnih gasova.

Isto priznanje pripalo je i kompaniji „Herba svet” za bogat asortiman vrlo kvalitetnih proizvoda, dok je „Grof MBM” zaslužio Veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet ocenjenih eksponata. „Ajduk agrar”, vlasnika Nikole Ajduka iz Despotova, dobitnik je Velikog šampionskog pehara za vrhunsku proizvodnju i kvalitet svežeg povrća , dok je kompanija „13. jul Plantaže” iz Podgorice, Crna Gora, ovo priznanje osvojila za proizvodnju breskve, visokokvalitetnog loznog sadnog materijala i stonog grožđa.

Foto: www.kitedoo.rs

Pehar Novosadskog Sajma za najviši kvalitet ocenjenih eksponata, kao i uobičajeno zapaženi nastup na Novosadskom sajmu, uručen je JP „Vojvodinašume” iz Petrovaradina. „Rasadniku Kačarević Verko” iz Vinče kod Topole, Pehar Novosadskog Sajma uručen je za vrhunski kvalitet sadnog voćnog materijala, a „LJ-bilju” iz Ljubinja u Republici Srpskoj – BIH, ovo priznanje uručeno je za prikazani kvalitet proizvoda na bazi lekovitog i aromatičnog bilja.

 Ove godine na 51. međunarodnim sajmovima „Lorist“ objedinjeno su nastupili nacionalni parkovi, a diplome Novosadskog sajma uručene su nacionalnim parkovima Fruška gora, Kopaonik, Đerdap, Tara i Kozara.

Milisav Pajević

Novoizgrađen park na Petlovom brdu u opštini Rakovica

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i državni sekretar u MUP-u Milosav Miličković obišli su danas novoizgrađeni park na Petlovom brdu u opštini Rakovica.

Park je uređen na molbu žitelja ovog kraja i nalazi u Ulici 11. krajiške divizije, između zgrada.

Događaju su prisustvovali sekretar za komunalne i stambene poslove Nikola Kovačević, predsednik opštine Rakovica Vladan Kocić, te direktori „Zelenila – Beograd” Slobodan Stanojević i „Beograd-puta” Ivan Tejić.

Zamenik gradonačelnika je tom prilikom istakao da je park najbolji primer kako se radi u gradu proteklih godina.

Foto: Grad Beograd

– Ovo je bila potpuno neuređena površina, koja se čak nije mogla ni nazvati zelenom i gde deca nisu mogla da se igraju. Zahvaljujući inicijativi građana, a potom i opštini Rakovica koja ih prosleđuje gradu, „Zelenilo – Beograd“ je kompletno uredilo ovaj park.

Radovi su koštali oko pet i po miliona dinara, a park se prostire na više od hiljadu i po kvadratnih metara sa nekoliko celina. Ima deo namenjen deci, deo za odrasle, kao i prostor koji može da se koristi za teretanu na otvorenom. Sve će to umnogome olakšati ljudima koji ovde žive, rekao je Goran Vesić.

Foto: Grad Beograd

On je podsetio da je grad u poslednje četiri godine u Rakovici obnovio devet dečjih igrališta, sedam teretana, pet sportskih terena, dva prostora za kućne ljubimce, jedan plato i na desetine staza i stepeništa.

– U pojedinim delovima Beogradae ima dosta infrastrukturnih problema jer, nažalost, dugo nije ulagano, a takođe i kada su zidane zgrade nije postojala potreba za ovakvim igralištima koja su danas nužna i predstavljaju neku vrstu komfora 21. veka.

Zato je neophodno da što više ulažemo u ovakve prostore, kako bi građani imali veći komfor i bolji kvalitet života. Nezavisno od velikih projekata koje radimo, ljudi najbolje osete da se nešto promenilo u njihovom životu kada nedaleko od mesta stanovanja imaju ovakve uređene površine, naveo je Vesić, dodajući da je u čitavom gradu obnovljeno 230 od 1.800 dečjih igrališta, te da ako se nastavi ovim tempom, većina će u narednom periodu biti uređena po svim bezbednosnim evropskim standardima.

On je zamolio da se igrališta čuvaju jer se neretko dešava da se novac građana opet ulaže u nešto što je već sređivano.

Milisav Pajević

Mora se razgovarati o pitanju uzgoja životinja zarad krzna

Foto: Sloboda za životinje

 

Foto: Sloboda za životinje

Potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković primio je nedavno predstavnike udruženja PETA iz Nemačke i Sloboda za životinje iz Beograda sa kojima je razgovarao o pitanju uzgoja životinja zarad krzna.

Delegacija ovih udruženja upoznala je potpredsednika Marinkovića sa iskustvima evropskih zemalja, ali i zemalja regiona, sa posebnim osvrtom na nesvrsishodnost produženja zakonskih rokova za zabranu uzgoja krznašica.

Potpredsednik Marinković ocenio je da je ovo pitanje od velikog značaja za zaštitu životne sredine i zaštitu životinja i predložio da predstavnici udruženja razgovaraju sa odborima za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i za zaštitu životne sredine Narodne skupštine.

On je ocenio da se o ovome mora ozbiljno diskutovati na osnovu podataka, iskustava i istraživanja.

Sagovornici su se složili da bi bilo dobro sprovesti istraživanje na osnovu koga bi se videli stavovi građana, nakon čega je potrebno razgovarati sa svim relevantnim činiocima i pronaći najbolje rešenje za Srbiju.

Nikol van Gemert, nekadašnja poslanica holandskog parlamenta, koja je učestvovala u odbrani zakonske regulative uzgoja životinja zarad krzna, predstavila je primere iz Holandije, u kojoj se očekuje potpuna zabrana uzgoja 2024.godine, ali i primere Mađarske i Poljske u kojima zabrane nema.

Ona je navela da ima intencija da će farme svoje proizvodnje prebaciti u zemlje u kojima zabrane što sa sobom nosi velike rizike po ugroženost životinja, ugroženost divljih životinja, zagađenje životne sredine i ima negativan uticaj na klimatske promene.

Luka Oman, predsednik Udruženja Prijatelji životinja iz Hrvatske, koji je ujedno i posebni savetnik ministra za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Hrvatske, predstavio je primer svoje zemlje, istakavši da je 73 odsto građana bilo protiv uzgoja životinja zarad krzna, kao i da je Hrvatska svoj zakon o zabrani donela 2006.godine, sa rokom za potpunu zabranu od 10 godina.

On je ocenio da se taj prelazni rok za potpunu zabranu pokazao kao predug, jer uvek ima onih koji nepoštujući zakon radi profiterskog interesa deluju na štetu opšteg interesa i izvrgavaju ruglu sam zakon. On je ocenio i da Srbija po ovom pitanju ide u pravom smeru, kao i da treba imati u vidu posledice produžavanja roka zabrane, a pre svega ekološke i etičke razloge.

Majda Šabeta iz Udruženja PETA iz Nemačke predstavila je podatke za zemlje regiona, ali i zemlje EU u kojima je uzgoj dozvoljen i istakla na primeru uzgoja činčila sve negativne posledice po opšti interes, pre svega zagađenje životne sredine, opasnost po biodiverzitet, domaće životinje i ljude.

Ona je poručila da iskustva iz Poljske šalju poruku regionu da treba sprečiti dolazak stranih farmi za uzgoj, imajući u vidu da to košta i građane, ali i državu, dok je profit zanemarljiv.

Jelena Stevanović iz Udruženja Sloboda za životinje iz Beograda iznela je podatke sa kojima raspolažu, uz napomenu da je veliki problem postupanje sa animalnim otpadom, kao i sa hemikalijama koje se koriste za pripremu krzna.

Milisav Pajević

Razvoj energetike Srbije je prioritet

Foto: Elektroprivreda Srbije

 

Foto: Elektroprivreda Srbije

Predstavnici kompanije „Power China“, jedne od najvećih kineskih energetskih kompanija, posetili su „Elektroprivredu Srbije“ i u razgovoru sa Miloradom Grčićem, v. d. direktora JP EPS, upoznali su se sa poslovanjem i razvojnim planovima za naredne godine.

Jedna od glavnih tema bila je izgradnja termoelektrane „Kolubara B“, snage 350 megavata.

Delegaciju „Power China“ predvodio je Jang Bo, direktor srpskog ogranka „Power China“, sa saradnicima.

Predstavnici „Power China“ u Srbiji već rade na projektu obilaznice u Beogradu i Obrenovcu, kao i na projektu toplovoda u Beogradu.

Posebno su istakli da na evropskom tržištu imaju već četrnaest ugovora u šest zemalja (Srbija, Poljska, Rumunija, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija), što veoma doprinosi dobrom upravljanju energetskim projektima i iskustvu u implementaciji u regionu.

Milisav Pajević

Upotreba plastike povećava potražnju za naftom

Many empty water bottles. Shallow DOF.
Foto-ilustracija: Pixabay

Rastuća upotreba plastike i drugih proizvoda na bazi petrohemikalija podići će globalnu potražnju za naftom do 2050. godine.

Ova informacija stiže nam od Internacionalne energetske agencije (IEA) koja tvrdi da će petrohemikalije, komponente koje dobijamo iz nafte i gasa i koji se koriste u proizvodima za svakodnevnu upotrebu poput plastike, đubriva, garderobe i deterdžentata, biti odgovorne za skoro 1/3 rasta globalne potražnje nafte do 2030. godine i za skoro ½ potražnje do 2050. godine. To je 56 milijardi kubnih metara gasa do 2030 godine i 7 miliona barela nafte dnevno!

Potražnja za naftom radi transporta će verovatno opasti do 2050. godine zbog rasta industrije električnih vozila i energetski efikasnijim motorima.

Izvršni direkto IEA Dr Fatih Birol rekao je: „Naše ekonomije veoma zavise od petrohemikalija, ali taj sektor ne dobija onoliko pažnje koliko zaslužuje. Petrohemikalije su problem kada je reč o globalnoj raspravi o energiji. Naše analize pokazuju da će one imati veći udeo u potrošnji nafte od kola, kamiona i avijacije.“

Zanimljiva je informacija da zemlje u razvoju koriste i do 20 puta više plastike i 10 puta više đubriva nego razvijene ekonomije.

U izveštaju stoji da je potreba za plastikom glavni pokretač ove industrije iz energetske perspektive i da je nadmašila potražnju za materijalima poput čelika, aluminijuma i cementa, tj. da se duplirala od 2000. godine.

Petrohemikalije su nam neophodne i u proizvodnji „modernih“ energetskih sistema uključujući i solarne panele, vetroturbine, baterije, termalne izolacije i električna vozila.

Iako proizvodi na bazi petrohemikalija nude neverovatne benefite modernom društvu, ovaj izveštaj služi kao upozorenje da oni imaju niz posledica na klimu, kvalitet vazduha i vode i da predstavljaju izazove koje i dalje ne znamo da prevaziđemo.“

U izveštaju stoji: „Iako se veliki napori ulažu u reciklažu kako bi se smanjila količina plastike za jednokratnu upotrebu, naročito u Evropi, Japanu i Koreji, oni nisu dovoljni da bi iznivelisali uticaj koji ima rastuća potreba za plastikom u zemljama u razvoju.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Edukativna radionica za decu o reciklaži

Foto: Čepom do osmeha

 

Foto: Čepom do osmeha

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović prisustvovao je u Novom Sadu Sajmu ekologije a na štandu udruženja “Čepom do osmeha” učestvovao u edukativnoj radionici i odgovarao na pitanja dece o reciklaži.

– Veoma je važno naučiti decu od malih nogu o značaju zaštite životne sredine. Predškolski period je vreme najbržeg učenja i usvajanja navika ponašanja, tako da je uloga odraslih velika.

Deca se ponašaju onako kako smo im pokazali, a od nas zavisi da li će i kakve navike da usvoje”, rekao je Filip Radović i dodao da su deca jako radoznala i da su imali veliki broj pitanja o značaju reciklaže i zaštite životne sredine.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Radović je istakao da je deci potrebno objasniti na način koji oni mogu da razumeju i da je jako značajno da deca već u tom uzrastu shvate potrebu za prikupljanjem sekundarnih sirovina, pojam reciklaže i potrebu da sačuvamo prirodne resurse i zaštitimo životnu sredinu.

Zajedno sa članovima udruženja “Čepom do osmeha”, direktor Agencije Filip Radović je najavio da će početkom sledeće godine biti napravljen najveći mozaik od čepova prikupljenih u ovoj akciji, koji će konkurisati za Ginisovu knjigu rekorda.

Milisav Pajević

Potpisan Protokol nacionalnih parkova Srbije

Foto: Nacionalni park "Kopaonik"

 

Foto: Nacionalni park “Kopaonik”

Direktori svih nacionalnih parkova u Srbiji: “Fruška gora”, “Tara”, Đerdap” i “Kopaonik” potpisali su na Novosadskom sajmu protokol kojim su ozvaničili višedecenijsku saradnju u zaštiti i unapređenju prirode, životne sredine i promociji održivog razvoja.

– Bavimo se jednim od najodgovornijih poslova u Srbiji, zbog toga što nacionalni parkovi promovišu našu zemlju na kosmopolitski način, rekao je Bojan Milovanović, direktor Nacionalnog parka “Kopaonik”.

On se posebno zahvalio Novosadskom sajmu što godinama unazad pruža priliku nacionalnim parkovima Srbije da upoznaju građane sa onim što rade i da im svoju delatnost što više približe.

Milisav Pajević

Predstavljena knjiga za decu „Planeta pod lupom“

Foto: Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada

 

Foto: Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada

Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada na Novosadskom sajmu, u okviru 51. međunarodnog sajma „Lorist“, predstavila je novu knjigu za decu „Planeta pod lupom“ i radne sveske „Planeta je u tvojim rukama“, a na štandu Gradske uprave održano je niz edukativnih radionica sa ciljem da se deci ukaže na važnost očuvanja životne sredine.

Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada prezentovala je i brošuru „Okreni novi list 10“ u kojoj su predstavljeni projekti koji se odnose na čišćenje i saniranje javnih površina i unapređenje sistema upravljanja otpadom na teritoriji Grada Novog Sada u funkciji očuvanja i unapređenja životne sredine.

Na štandu Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada predstavilo se  nekoliko udruženja kojima su, u okviru Javnog konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje programa i projekata iz oblasti zaštite životne sredine na teritoriji Grada Novog Sada za 2017. godinu, odobrena sredstva za sufinansiranje programa/projekta iz oblasti zaštite životne sredine, a za koje postoji potreba i interes da se realizuju na teritoriji Grada Novog Sada.

Milisav Pajević

Mališani učili o održivoj životnoj sredini na Novosadskom sajmu

Foto: JP ,,Vojvodinašume"

 

Foto: JP ,,Vojvodinašume”

Program prezentacije specijalnih rezervata prirode u Vojvodini, edukacije mališana o šumskom potencijalu i održivoj sredini kao i program putovanja agencije JP ,,Vojvodinašume – Turist“ mogli su se videti juče na štandu ovog javnog preduzeća.

Programi i projekti u Auli Novosadskog sajma, usmereni na najmlađu populaciju bili su prilika da se svako Specijalno prirodno dobro prikaže na krajnje zanimljiv način.

Mališani su od  edukatora JP ,,Vojvodinašume” naučili da u tako održivoj životnoj sredini nije ništa zadato već se iznova mora planirati, obnavljati i prilagođavati prirodnim tokovima.

– To jeste nauka, to je zdrava tehnologija, zdrava životna sredina, kao nešto osnovno što im možemo ponuditi danas i pomoći da zdravo odrastaju, čuvaju i cene ono što imaju istakla je direktorka JP ,,Vojvodinašume” Marta Takač.

Foto: JP ,,Vojvodinašume”

Na Sajmu LORIST predstavila se Turistička agencija ,,Vojvodinašume – Turist“, ogranak JP ,,Vojvodinašume”, za ekoturizam, koja je nastala iz potrebe za održivim razvojem turizma namenjena za specifična interesovanja, utemeljena na potencijalima prirodnih resursa kojima gazduje i upravlja preduzeće, pruža mogućnost posetiocima za kvalitetan i aktivan boravak u prirodi, uz podsticanje želje da poštuju i sačuvaju prirodno okruženje u kojem se nalaze.

Milisav Pajević

Nove oznake za gorivo iz EU dolaze kod nas!

Foto: Pixabay

U Srbiji će od 12. oktobra početi da se primenjuje direktiva Evropske unije o novom uniformnom obeležavanju goriva, koja treba da harmonizuje identifikaciju goriva u celoj Evropi, izađe u susret sadašnjim i budućim potrebama evropskog tržišta i obezbedi širi pristup alternativnim gorivima.

Direktiva 2014/94/EU Evropskog parlamenta i Saveta važiće u svih 28 članica Unije, kao i u Srbiji, Makedoniji, Turskoj, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švajcarskoj. Velika Britanija bi posle Bregzita trebalo da odluči o primeni direktive.

Foto: Pixabay

Etikete za benzin biće okrugle, sa natpisom E5, E10 ili E85, pri čemu brojevi označavaju postotak bioetanola u mešavini goriva. Tečni gas koji se koristi kao pogonsko gorivo imaće etiketu u obliku romba i oznake H2 za vodonik, CNG za komprimovani prirodni gas, LPG za tečni naftni gas i LNG za tečni prirodni gas. 

Gorivo će u osnovi ostati isto pa tako oznake za benzin E5 i E10 odgovaraju dosadašnjim oznakama SP98 i SP95.

Takođe je i vozačima starijih vozila savetovano da se raspitaju koju količinu biogoriva, u prvom redu etanola, njhov automobil može da podnese.

Beograd razvija Akcioni plan za zeleni grad

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić potpisao je  Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, čime je otvorena Početna konferencija za izradu strateških dokumenata i akcionih planova za održive izvore energije i plana za Beograd – zeleni grad, kao i proces kandidature grada Beograda za zelenu prestonicu Evrope.

Pre ceremonije potpisivanja, predsednik gradske Skupštine Nikola Nikodijević, zvanično je predao gradonačelniku Odluku Skupštine grada kojom dobija ovlašćenje za potpisivanje ovog dokumenta.

Učestvujući u EBRD-ovom programu „Zelenih gradova“, Beograd će razviti Akcioni plan za zeleni grad (GCAP), kao i Akcioni plan za održive izvore energije i klimu (SECAP). Sredstva za projekte GCAP i SECAP doniraće Udruženi fond Japana i EBRD.

 – Današnja konferencija predstavlja početak petnaestomesečnog rada na ovom projektu, koji je doniran od strane Udruženog fonda Japana i Evropske investicione banke za obnovu i razvoj. Za nas je ovo veoma važna tema i važan događaj, iza koga sledi isto toliko bitan proces. Tokom narednih 15 meseci biće izrađen Akcioni plan za „Zeleni grad“, ali i Akcioni plan za održive izvore energije i klimu. Pre početka konferencije zvanično ćemo potpisati Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju i tako obuhvatiti obe teme, rekao je Radojičić.

Foto: Grad Beograd

On je potvrdio da Grad Beograd ostaje posvećen svim stvarima koje mogu da se urade u cilju ublažavanja efekata klimatskih promena, ali i održivog razvoja grada.

– Klimatske promene su globalni problem, ali svi moramo da budemo uključeni u njegovo rešavanje. U osnovi problema je emisija štetnih gasova i ugljen-dioksida, a klimatske promene nas iz dana u dan podsećaju da su sve surovije i da se moramo ozbiljno pozabaviti tom temom. Jedna od naših glavnih vizija je razvoj Beograda u pravcu „Zelenog grada“ i to je nešto što bi u budućnosti moglo značajno da doprinese boljem kvalitetu života u našem gradu, dodao je Radojičić.

Gradonačelnik je istakao da se Beograd danas obavezuje da će više i temeljnije raditi na ostvarivanju ovih ciljeva.

–  Konsultovaćemo stručnjake iz zemalja koje su u oblasti životne sredine trenutno ispred Srbije, a kroz usvajanje akcionih planova i strateških dokumenata dodatno pomoći realizaciju svega što je dogovoreno – zaključio je dr Zoran Radojičić.

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević je rekao da je potpisivanje ovog sporazuma jedan u nizu koraka koji se činimo u cilju zaštite životne sredine, te da je ovaj događaj upravo i nagrada za dosadašnji rad.

Foto: Grad Beograd

–  Beograd pre sedam, osam godina nije posvećivao mnogo pažnje zaštiti životne sredine i prilagođavanju klimatskim promenama. Mi smo poslednjih godina u tom pravcu načinili ogroman korak i to zahvaljujući ljudima koji vode grad Beograd ali i potrebi da vodimo računa o sredini u kojoj živimo. Beograd početkom ove decenije nije imao nijedan usvojeni dokument kada je ova oblast u pitanju, a danas imamo dokument o upravljanju otpadom, Akcioni plan o zaštiti životne sredine, Strategija pošumljavanja grada Beograda, plan o kvalitetu vazduha. To su strateška dokumenta i cilj nam je da ostavimo bolji i humaniji grad, pojasnio je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, u Beogradu je veliki deo površina pošumljen, doneta je odluka da nijedno drvo ne sme da bude posečeno, a da ne budu zasađena dva mala drveta, doneta je odluka o ukidanju plastičnih kesa, kao i odluka o kvalitetu vazduha.

– Mi smo prvi u regionu koji smo uveli pet elektro autobusa, kao pilot projekat koji se pokazao dobrim, i već sledeće godine imaćemo 80 takvih autobusa u centu grada. Tako ćemo biti jedini grad u regionu koji koristi elektro pogon u javnom prevozu u centru grada. Zajedno sa Beogradskim elektranama smo ugasili veliki broj kotlarnica na mazut i prelazimo na ekološki prihvatljivija goriva. Verujem da do 2021. godine nećemo imati nijednu kotlarnicu na mazut, koje su veliki zagađivači vazduha, naglasio je Nikodijević.

U budućnosti nas čeka je izrada fabrike za preradu otpada, naveo je on i dodao da to podrazumeva da Grad i gradska javna preduzeća budu pripremljena za taj posao tako što će vršiti primarnu selekciju, reciklirati i odvajati otpad i vraćati ga ponovo u proizvodnju.

– Imamo plan i projekat za izradu fabrike za preradu otpadnih voda i to bi trebalo da bude finale svega što smo uradili u poslednjih sedam ili osam godina. Verujem da ćemo i taj projekat uspešno i brzo realizovati kao i projekat izgradnje fabrike u Vinči. Kada je u pitanju zaštita životne sredine posao nikada nije završen, jer je potrebno stalno se prilagođavati novonastalim okolnostima, zaključio je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan naglasio je da je Beograd značajno napredovao u očuvanju životne sredine, pre svega u podizanju svesti građana.

– Beograd ima 186 rečnih tokova i 12 jezera koje moramo da sačuvamo, uredimo i pametno iskoristimo. U poslednjih nekoliko godina pošumljeno je 700 hektara zemljišta i donešena je strategija prilagođavanja na klimatske promene, što je veoma važno pogotovo u kontekstu današnjeg događaja, rekao je Trivan i dodao da sadašnjih 14 odsto zelenila nije dovoljno i da će se nastaviti sa radom na povećanju zelenih površina u Beogradu.

Glavni gradski urbanista Milutin Folić istakao je da urbanizam osnov za planski razvoj prestonice, i način da se ostvare svi ciljevi o kojima konferencija govori.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– Tri osnovna pravca razvoja grada su spuštanje na reke, izmeštanje zapuštenih industrijskih zona i njihovo pretvaranje u nove prostore za izgradnju poput „Beograda na vodi” čime se stvara kompaktan grad. To omogućava da se ispuni i treći pravac u razvoju grada i prioritet da pešacima, biciklistima i javnom gradskom prevozu. Zbog toga gradimo biciklističke staze i planiramo izgradnju metro sistema, istakao je Milutin Folić.

Visoka predstavnica EBRD-a, Lin O’Grejdi je izrazila zadovoljstvo što prisustvuje početku rada na ovom projektu.

 – U narednih 12 meseci zajedno sa Gradom Beogradom radićemo na prepoznavanju važnih investicija iz oblasti životne sredine, izjavila je Lin O’Grejdi.

Zamenik šefa misije Japana u Srbiji Tetsua Cubota rekao je da Vlada Japana pruža punu podršku Srbiji u pogledu unapređenja životne sredine, što će nastaviti da čini i ubuduće.

Događaju su prisustvovali gradski sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović, v. d. sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, v.d. sekretara za poslove odbrane, vanrednih situacija i komunikacije i kordinaciju odnosa sa građanima kao i drugi predstavnici Gradske uprave i Anja Rović, državna sekretarka u Ministarstvu za evropske integracije.

Milisav Pajević

 

Naučnici razvijaju baterije koje se pune na CO2

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ah, baterije na telefonima. Imaju običaj da se isprazne baš kada nam trebaju najviše. Ono što je dobro jeste da se litijumske baterije sve više i više unapređuju i traju sve duže. Ali zar ne bibilo idealno kada bi baterija mogla da se puni sama i to bez punjača?

Zapravo takva baterija je već u pripremi a da stvari budu još bolje naučnici razvijaju bateriju koja bi mogla da se napaja na ugljen-dioksid.

Tim naučnika sa Instituta tehnologije u Masačusetsu osmislio je prototip baterije koja koristi ugljen-dioksid koji je sakupljen iz procesa jedne elektrane. Trenutno, elektrane koje imaju ovaj sistem za prikupljanje ugljen-dioksida traže 30% energije koje generišu samo da bi „zarobile“ i skladištile ugljen-dioksid koji elektrana emituje u procesu proizvodnje električne energije. Svaki proces koji bi mogao da poboljša energetsku efikasnost ovakvog postrojenja bio bi  revolucionaran.

Tu na scenu stupaju ovi istraživači. Oni su razvili novi pristup uz pomoću kog prikupljaju otpadne proizvode elektrane i koriste ih kako bi napravili osnovnu komponentu za baterije. Oni ugljen-dioskid elektrohemijski obrađuju i onda testiraju na koji način mogu da ga iskoriste u procesima punjenja baterija.

Iako je ovaj izum u početnim fazama jednom kada se bude realizovao, ove baterije će moći da se pune uz pomoć ugljen-dioksida i u tom procesu će ga pretvarati u čvrstu materiju. Trenutno baterija traje čitavih 10 punjenja.

„Litijum-ugljenične baterije su koncept budućnosti ali kada stignu do nas biće nam od velike koristi da smanjimo emisije gasova staklene bašte,“ rekao je jedan od naučnika.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Preseljena automatska merna stanica za praćenje kvaliteta vazduha u Novom Sadu

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Novom Sadu je automatska merna stanica za praćenje kvaliteta vazduha preseljena sa lokacije SPENS i ponovo aktivirana.

Stanica koja meri koncentracije zagađujućih materija u vazduhu dominantno od saobraćaja je izmeštena usled izgradnje novog tržnog centra – Promenade.

Nova lokacija je izabrana uz stručnu pomoć i saradnju Gradske uprave za zaštitu životne sredine i Pokrajinskog sekretarijata zaduženog za poslove zaštite životne sredine. Stanica je locirana na prometnoj raskrsnici Rumenačke ulice i Bulevara Jaše Tomića.

Rezultati merenja koncentracije sumpor dioksida, azotnih oksida, ugljen monoksida i suspendovanih čestica do 10 i 2.5 mikrometra, u realnom vremenu, se ponovo nalaze na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević