Home Blog Page 1014

Potrebna kontrola retkih, ugroženih, zaštićenih vrsta sa CITES liste prometa

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Upravi carina Crne Gore potrebna je bliža saradnja sa referentnim naučnim institucijama, koje moraju dati podršku u određivanju biljnih i životinjskih vrsta sa liste zaštićenih i ugroženih, a koje bez odgovarajućih dozvola ne bi smele da se unose preko granice.

To je saopštio menadžer projekta Centra za zaštitu biodiverziteta mora Boka Akvarijum – (MonteAqua), Radoje Laušević, u okviru kojeg je na Institutu za biologiju mora održana je radionica na temu „Zoo Direktiva“ i “CITES – konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune.

Preko 20 učesnika iz različitih institucija iz Crne Gore i regiona diskutovalo je o iskustvima Crne Gore u sprovođenju EU direktiva, ali i neophodnosti usaglašavanja zakonskog okvira sa zakonskim okvirom Evropske komisije, u procesu priključivanja EU.

Laušević, kaže za Radio Jadran, da je prioritetno ostvarivanje bliže komunikacije nadležnih institucija u kontroli retkih, ugroženih, zaštićenih vrsta sa CITES liste prometa.

Crna Gora već poseduje nekoliko uvoznih, egzotičnih vrsta sa CITES liste, koje dominiraju nad domaćim.

– Ako pričamo o akvarijumima, to su onda razni korali i tropske ribe koje se mogu preneti preko granice. Do sada je najviše problema bilo sa ilegalnim transportom nekih vrsta ptica. CITES lista jeste obimna, ali je neophodno periodično obnavljati, poručio je Radoje Laušević.

CITES i ZOO direktive u Crnoj Gori sprovodi Agencija za životnu sredinu pri Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Problem, kako je kazao, nije u zakonodavnom okviru, već u praktičnoj primeni, jer policija i carinici, kako smatra, morali bi biti dodatno obučeni.

Uz to, najavljeno je formiranje i javnog morskog akvarijuma u Crnoj Gori, u prizemlju Instituta, koji će ispunjavati sve kriterijume ZOO direktiva, ali će biti i pionir u predlaganju novih zakonskih okvira i regulativa za slične institucije u Crnoj Gori.

Milisav Pajević

 

Naftna mrlja na Savi nakon eksplozije u Bosanskom Brodu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Naftna mrlja koja je uočena na Savi posle eksplozije u Rafineriji u Bosanskom Brodu, još nije stigla do toka te reke u Srbiji. Kako su ranije preneli hrvatski mediji, pozivajući se na izjavu župana brodsko-posavskog Danijela Marušića, naftna mrlja veličine oko 10 metara uočena je jutros na Savi.

U Ministarstvu zaštite životne sredine navode da visoko obučena, stručna i tehnološki opremljena nadležna služba prati trenutnu situaciju.
Preksinoć se u rafineriji u Bosanskom Brodu dogodila snažna eksplozija, koja je zatresla i Slavonski Brod. Jedan radnik poginuo je u eksploziji, a devet osoba je povređeno.

Kada je reč o ekološkim katastrofama, izlivanje nafte iztankera je najčešća i najzgađujuća pojava.

Čak i kada male količine nafte iscure u more postoji niz nagtivnih posledica po ekosistem koje znaju da traju prilično dugo. Nafta takođe probija perje i krzno životinja i tako ih sprečava da regulišu telesnu temperaturu. Kada životinja proguta naftu može doći do otkazivanja jetre i bubrega.
Ono što čini situaciju još gorom jeste činjenica da je naftu izuzetno teško i skupo očistiti sa vodenih površina.

Izvor: N1

JP „Vojvodinašume“ apeluje na građane da primene pojačane mere zaštite od požara

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Neuobičajeno visoke temperature vazduha za ovo doba godine u sadejstvu sa vetrom često su uzrok nekontrolisanom širenju vatre koja veoma brzo može prerasti u požar.

Namerno spaljivanje suvih biljnih ostataka je veoma rizično naročito ako se vrši u blizini šume, stoga JP „Vojvodinašume“, apeluje na građane da primene pojačane mere zaštite od požara poštujući osnovna pravila preventive: ne spaljujte travu, nisko rastinje i smeće na otvorenom prostoru, u urbanim sredinama, kao i na poljoprivrednim posedima u blizini šume; ne bacajte opuške u prirodi; ne palite roštilj na otvorenom prostoru koji nije za tu namenu predviđen i adekvatno obezbeđen; nakon boravka u šumi, pokupite sve što ste sa sobom poneli, uključujući i praznu ambalažu; ne bacajte smeće u šumi između ostalog i zbog toga što postoji opasnost od samozapaljenja.

U slučaju pojave šumskog požara, molimo građane da obaveste vatrogasnu službu na telefon 193. kao i najbližu šumsku upravu.

Ukoliko ne postoji realna opasnost po gasioca, poželjno je da se gašenju požara odmah pristupi, jer je opštepoznata činjenica da se svaki požar u početnoj fazi najbrže i najefikasnije gasi.

Milisav Pajević

Predstavljen projekat „Eko Tamiš – novi turistički proizvod”

Foto: Paančevo.mojkraj.rs

 

Foto: Pančevo.mojkraj.rs

U Novom Sadu u okviru sajamske manifestacije “Lorist” na 51. Međunarodnom sajmu turizma je predstavljen projekat „Eko Tamiš – novi turistički proizvod”, koji finansira EU u okviru  INTERREG IPA Programa prekogranične saradnje Rumunija–Srbija.

Predstavlјeni su cilјevi i očekivani rezultati projekta, kao i projektne aktivnosti.

Na štandu su bili predstavnici partnera koji realizuju ovaj projekat, Pokret gorana i centar volontera iz Pančeva, Privredna komora Srbije – Regionalna privredna komora Južnobanatskog upravnog okruga, Asocijacija „Miltonija“ iz Temišvara i Asocijacija za promociju turizma i razvoj iz Temišvara.

U okviru tog predstavljanja održane su kratke prezentacije na štandu gde su emitovali kratki film o projektu i promovisan je dosad realizovani propagandni materijal u vidu brošura, lifleta i mapa.

Milisav Pajević

Rekonstrukcija električnih instalacija u OŠ “Branko Radičević” u Popovcu

Foto: sbn.mpn.gov.rs

 

Foto: sbn.mpn.gov.rs

OŠ “Branko Radičević” u Popovcu kod Paraćina je ove godine, na trećem konkursu Vlade Republike Srbije – Ministarstva pravde, po drugi put školi su dodeljena novčana sredstva po osnovu oportuniteta u iznosu od 1.372.018 dinara, sa pdv- om, za investiciono održavanje zgrade matične škole, odnosno rekonstrukciju električnih instalacija.

– Radovi će krenuti po okončanju procedure javne nabavke i za školu u Popovcu predstavljaju investiciju od velikog značaja zbog obezbeđivanja kvalitetnijih uslova za boravak učenika i zaposlenih, rekla je tim povodom direktorka škole “Branko Radičević”, mr Snežana Cvejić.

Osim toga, iz budžeta Opštine Paraćin izdvojeno je 4,9 miliona dinara (sa pdv-om) za izradu projektno tehničke dokumentacije za izmenu i dopunu projekta energetske sanacije i rekonstrukcije objekata ove škole u Popovcu, Buljanu i Stubici.

 – Reč je o projektu energetske efikasnosti koji je od izuzetne važnosti i za koji je bespovratna sredstva izdvojila Vlada Švajcarske, rekla je direktorka Cvejić.

Ovaj projekat podrazumeva ugradnju termoizolacije i sistema grejanja na gas, kao i zamenu stolarije na sva tri pomenuta školska objekta.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Smog odgovoran za 400.000 umrlih godišnje u Evropi

Foto: InnoEnergy

Ukoliko se usvoje inovativne tehnološke mere za smanjenje količine smoga tokom narednih sedam godina, građani Evropske unije uštedeće 183 milijardi evra, pokazuje najnovije istraživanje kompanije InnoEnergy.

Većina smoga u Zapadnoj Evropi dolazi od prevoza, dok u Istočnoj Evropi zagađenje uglavnom proizvodi grejna mreža. Probleme sa zdravljem kao posledicu udisanja štetnih gasova imaju najviše deca uzrasta do pet godina.

Clean Air Challenge izveštaj, izrađen u saradnji sa konsultantskom kućom Deloitte, dolazi kao odgovor na nalaze Evropske komisije koji otkrivaju da je smog odgovoran za čak 10 odsto ranih smrti u svetu, ili čak 400.000 umrlih građana godišnje u Evropi što će koštati Evropsku uniju neverovatnih 475 milijardi evra između 2018. i 2025. godine. Ova cifra predstavlja 2.9 odsto prosečnog godišnjeg GDP-a.

Izveštaj je plasiran na svečanom prijemu u Briselu, u prisustvu brojnih evropskih političara i stručnjaka iz industrije.

Foto: InnoEnergy

“Clean Air Challenge izveštaj nudi praktična rešenja koja mogu da pomognu poboljšanje zdravlja naših građana i samim tim budu od koristi za celokupno društvo. Moramo da počnemo sa usvajanjem ovih smernica širom Evropske unije bez odlaganja”, izjavio je Džerzi Buzek, predsedavajući Komisije Evropskog parlamenta za industriju, istraživanja i energetiku, i bivši predsednik Evropskog parlamenta.

Foto: InnoEnergy

Dijego Pavia, izvršni direktor kompanije InnoEnergy ističe da je šokantno da sa današnjim stepenom tehnološkog razvoja smog i dalje predstavlja toliki rizik za zdravlje stanovništva. “Ovaj izveštaj predstavlja upozorenje na koje bi svi trebalo da obrate pažnju. Veoma je važno da se Evropa uhvati u koštac sa izazovom obezbeđivanja čistog vazduha zbog zdravlja ljudi, ali i zbog zdravlja ekonomije. U InnoEnergy-u volimo da se direktno suočavamo sa problemima i ovo nije izuzetak. Ne samo da radimo na daljem istraživanju kako bismo pronašli praktična rešenja, već takođe aktivno tražimo prilike za podršku ambicioznim preduzetnicima sa planom da stanu na put zagađenju prouzrokovanom smogom”, kaže Pavia.

Foto: InnoEnergy

Prema poslednjim podacima Svetske zdravstvene organizacija (SZO) svake godine u Srbiji zbog zagađenja vazduha prerano umre više od 5.400 ljudi. Analiza uticaja kvaliteta vazduha na zdravlje ljudi u periodu od 2010. do 2015. godine, uz pomoć najsavremenijeg softvera SZO, pokazala je da povećana količina emisije štetnih supstanci u vazduhu direktno utiče na povećanu smrtnost građana. Urađena su istraživanja o uticaju na zdravlje azot dioksida (NO2) i ozona (O3), a u 11 gradova, kao i analiza koliko emisija suspendovanih čestica (PM10) u vazduhu utiče na zdravlje.

Zaključak stručne javnosti je da ukoliko bi zagađenje tim česticama smanjili za 10 mikrograma po metru kubnom broj smrtnih slučajeva bi se prepolovio.

Više informacija o Clean Air Challenge izveštaju na sledećem linku: cleanair.innoenergy.com.

Kako je umetnik uništio svoju sliku od milion evra i podstakao borbu protiv klimatskih promena?

Foto: Instagram - screenshot (@banksy)

Krajem prošle nedelje jedno umetničko delo prodato je za 1,2 miliona evra, za gotovo 5 puta više novca od prvobitno procenjene vrednosti. Krajem prošle nedelje to isto umetničko delo bilo je uništeno.

Vrlo brzo bilo je otkriveno ko stoji iza “nedela” prema umetnini. Umetnik sam.

Benksi je street art (ulična umetnost, prim. aut) autor, vandal i politički aktivista čiji je identitet decenijama unazad predmet špekulacija. Jedni pretpostavljaju da je rođen 1973. godine u okolini Bristola (Ujedinjeno Kraljevstvo) pod imenom Robin Guninghem. Neki sumnjaju da iza Benksijevih grafita stoji frontmen grupe “Massive Attack” Robert del Naja, dok drugi njegove radove pripisuju grupi od nekoliko umetnika. Jedno je sigurno – do dana današnjeg ne zna se sa sigurnošću koja lična karta stoji u njegovom novčaniku. Benksi je postao svetski poznat po seriji uličnih grafita, što u svojoj otadžbini, što van nje, a svojim satiričnim i duhovitim radovima često iskazuje nezadovoljstvo kapitalizmom i ratom, ali i skreće pažnju javnosti na probleme koje predstavljaju klimatske promene.

Ono što se, pak, zna o ovom neobičnom uličnom crtaču jeste da gaji donekle markistički pogled ka umetnosti. “Ne izlažem u galerijama”, rekao je Benksi jednom prilikom, “sa svojom publikom imam mnogo direktniju komunikaciju.”

Čini se da je upravo iz tog razloga u ram svoje slike “Devojčica sa balonom” i ugradio rezač za papir kojim je, po udaru čekića za zaključenje aukcije, platno isekao u trake. Kao opis snimka na kojem se vidi upropaštavanje dela Benksi je stavio citat: “Nagon za uništenjem je takođe kreativni nagon.”

https://www.instagram.com/p/BomXijJhArX/?hl=en&taken-by=banksy

Kako mu je ovo uopšte pošlo za rukom i zar stručnjaci za umetnine nisu prethodno ispitali ram? Nisu, zato što autori dela obično naznače da je okvir deo slike i da iz sigurnosnih razloga ne treba da bude razdvajan od platna.

“Ide, ide, otišla je…”, to je još jedna hladnokrvna rečenica kojom je Benksi predstavio scenu u aukcijskoj kući “Sotebi”. Neočekivano, odlaskom “Devojčice s balonom” cena joj је potencijalno skočila na više od 3 i po miliona evra.

Njeno “cepanje” inspirisalo je i umetnike da na sličan način predstave klimatske promene. Evo nekoliko primera!

Foto: Twitter @BridgeMuir (screenshot)
Foto: Twitter @PeterGleick (screenshot)
Foto: Twitter @stephffart (screenshot)

Jelena Kozbašić

Ministar rudarstva i energetike: Do kraja 2018. godine, još 200 megavati iz energije vetra

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U toku je Međunarodna konferencija ”Energy and Ecology Industry EEI2018” u Rektoratu Univerziteta u Beogradu i tom prilikom ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je do kraja ove godine biće pušteno još 200 megavati iz energije vetra.

U Srbiji je u proteklih nekoliko godina pušteno na mrežu oko 150 megavati iz obnovljivih izvora energije i iduća  godina biće značajna i da se očekuje proizvodnja novih 200-250 megavata iz energije vetra, a da će se u 2020. dostići cilj da proizvodnja bude između 500 i 600 megavata iz obnovljivih izvora energije.

Posebno je istakao da su važni novi projekti što se tiče obnovljivih izvora energije i  da su stručni skupovi poput današnjeg dobra prilika za dijalog između privrede i nauke.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Naši ekonomski ciljevi leže pre svega na tri najvažnija stuba – jedan je unapređenje i efikasnosti i zaštita životne sredine postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije, kao i izgradnja novih proizvodnih objekata koji u sebe uključuju zahteve najbolje dostupne tehnologije i najviše standarde pre svega u oblasti zaštite životne sredine. Srbija u ovom trenutku krupnim koracima dostiže zapadno-evropske zemlje koje su u to krenule devedesetih godina kada smo se mi suočavali s velikim problemima kao društvo i država.”  rekao je ministar.

Međunarodna konferencija “Energy and Ecology Industry EEI2018” organizovana je u Beogradu povodom proslave jubileja, 20. godišnjice Akademije Inženjerskih nauka Srbije (AINS). Učestvuju predstavnici iz 15 zemalja, rečeno je na otvaranju skupa, a neke od tema odnose se na povezanost između zaštite okoline i energetske proizvodnje, ekološke, ekonomske i socijalne efekte korišćenja energije, globalno zagrevanje i klimatske promene…

 

Nacrt zakona o vodi za ljudsku upotrebu

Foto: N.Veljković

 

Foto: N.Veljković

Sektor voda u Republici Srbiji se nalazi pred značajnim promenama i velikim investicijama koje treba da omoguće razvoj do željenog nivoa usklađenosti sa evropskim standardima.

U tom smislu posebno su velika očekivanja od predstojećih izmena domaćeg zakonodavstva.

Ovog proleća završena je javna rasprava o Nacrtu zakona o vodi za ljudsku upotrebu.

Istovremeno, pokrenuta građanskom inicijativom u zemljama EU je vođena javna rasprava o novom Predlogu direktive o kvalitetu vode za ljudsku potrošnju.

Sve ovo, uključujući i raniju Rezoluciju UN o vodi kao osnovnom ljudskom pravu (2010), zaokuplja naše stručnjake i o tome se organizuju tematski skupovi. O ovim pitanjima je organizovan okrugli sto na kome je izložena uvodna prezentacija koju možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Đaci učili o prirodnim katastrofama i reagovanju na vanredne situacije

Foto: Caritas

 

Foto: Caritas

Na nedavno održanom Međunarodnom sajmu prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu – 112 EXPO u prostoru Caritasa Srbije radionici o prirodnim katastrofama prisustvovali su đaci osnovne škole “Sonja Marinković” iz Zemuna.

Podeljeni u tematske grupe: poplave, zemljotresi i požari, bojenjem edukativnih bojanki đaci su razmenjivali informacije sa predstavnicima Caritasa i ujedno učili kako nastaju prirodne katastrofe.

Foto: Caritas

Nakon radionice grupa đaka je imala priliku da posete i druge izlagače na sajmu, gde je na njih poseban utisak ostavila oprema vatrogasno spasilačkih jedinica – čamci, vatrogasni kamioni i protivpožarni aparati.

Za sve dane sajma izložbeni prostor Caritasa Srbije je posetilo oko 60 đaka osnovnih škola i 50. srednjoškolaca, kao i veliki broj predstavnika institucija koje se bave smanjivanjem rizika.

Pojedini izlagači su deci, koja su posetila štand Caritasa, dozvoljavali da isprobaju opremu spasilačkih jedinica.

Milisav Pajević

Edukacija i saradnja u fokusu Gradske uprave za zaštitu životne sredine Novog Sada

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada tradicionalno je učestvovala na Sajmu ekologije, koji je održan od 4. do 7. oktobra, u okviru 51. međunarodnog sajma „Lorist“.

Pored prezentovanja nove knjige za decu „Planeta pod lupom“ i radne sveske „Planeta je u tvojim rukama“, na štandu Gradske uprave održan je niz edukativnih radionica sa ciljem da se deci ukaže na važnost očuvanja životne sredine.

Učesnici radionice bila su deca iz škola, vrtića i udruženja: OŠ „Nikola Tesla“, 1. razred, učiteljice: Senka Mučenski, Violeta Arsić, Dečije selo ”Dr Milorad Pavlović”, Sremska Kamenica, OŠ „Kosta Trifković“, 2 razred, učiteljica: Dragana Bjelica, Vrtić „Maslačak“, predškolski uzrast, vaspitačice: Evica Ivkov i Mirjana Kiževski, OŠ „Đura Daničić“, 1. razred, učiteljica: Biljana Polovina, Vrtić „Različak“, predškolski uzrast, vaspitačice: Aleksandra Knežević, Slavica Grubiša, O.Š. „Đorđe Natošević“, 2. razred, učiteljica: Biljana Rudović O.Š. „Žarko Zrenjanin“, 4. razred, učiteljica: Nina Dimitrijević, Udruženje ”Daun” za podršku osobama sa Daun sindromom.

Foto: Milisav Pajević

Na sajmu je takođe prezentovana i brošura „Okreni novi list 10“ u kojoj su predstavljeni projekti koji se odnose na čišćenje i saniranje javnih površina i unapređenje sistema upravljanja otpadom na teritoriji Grada Novog Sada u funkciji očuvanja i unapređenja životne sredine.

Na štandu Uprave se predstavilo nekoliko udruženja kojima su, u okviru Javnog konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje programa i projekata iz oblasti zaštite životne sredine na teritoriji Grada Novog Sada za 2017. godinu, odobrena sredstva za sufinansiranje programa/projekta iz oblasti zaštite životne sredine, a za koje postoji potreba i interes da se realizuju na teritoriji Grada Novog Sada.

Promociju su održala sledeća udruženja: Inženjeri zaštite životne sredine– projekat “WATER FEST 2017”, Vojvođanska zelena inicijativa – projekat “Dokumentarni tv serijal ‘Zelena patrola na delu”, EKO-GEA – projekat  “Promocija važnosti očuvanja životne sredine u emisiji ”Ekobalans””,  Hiperion – projekat “EKO RITAM”, Ekološko udruženje “ZELENI SAD” – projekat “Eko bojanka II- biodiverzitet”, Humanitarno ekološka organizacija “Čepom do osmeha” – projekat “Reciklažom čepova do pobede!!!” i Pokret gorana Novog Sada – projekat “Jesen botanike”.

Milisav Pajević

Sudar brodova kod Korzike, izlila se nafta

Foto: Twitter - screenshot (@MarineNationale)
Foto: Twitter – screenshot (@MarineNationale)

U nedelju, 7. oktobra 2018. godine, u Sredozemnom moru severno od Korzike sudarili su se brodovi iz Tunisa i sa Kipra, a u more se tom prilikom izlilo gorivo. Nesreća se dogodila kada je tunižanski teretnjak naleteo na kiparski brod za kontejnere, usidren na oko tridesetak kilometara od francuskog ostrva.

Iako se događaj odigrao u francuskim vodama, na osnovu ugovora o saradnji pri suzbijanju zagađenja u mediteranskom regionu, Francuskoj su u pomoć pritekle i Italija i Monako. Čišćenje je počelo odmah sutradan. Mrlje nafte su se proširile na 20 kilometara Mediterana, otkrile su francuske pomorske vlasti.

Stručnjaci su najpre postavili plutajuću branu koja je imala ulogu zaustavljanja daljeg širenja štetnih materija, a potom posebnim napravama usisavali već izlivenu naftu. U procesu čišćenja su učestvovali brodovi i letelice.

Pretpostavlja se da se nesrećan slučaj desio krivicom broda iz Tunisa zato što se “kretao brže u odnosu na svoju sposobnost reagovanja u neočekivanim situacijama”.

Francuski ministar zaštite životne sredine Fransoa de Rugi rekao je da je oko 600 tona pogonskog goriva završilo u moru i osudio “neuobičajeno ponašanje” tunižanskog broda. Oficiri paravojne policije Francuske bili su prevezeni avionima kako bi istražili incident, međutim, tada je još bilo prerano za donošenje konačnih zaključaka, dodao je on.

Korzika je poznata po svojim čistim vodama i plažama, te su mobilisani i civilni i vojni timovi kako bi se sprečile ekološke posledice. Korzički lider Žil Simeoni oglasio se na društvenoj mreži Twitter odlučan da pronađe uzrok nesreće koja se dogodila u relativno mirnim vodama sa dobrom vidljivošću.

Jelena Kozbašić

Otvoren Mediteranski vrt u Podgorici

Foto: Ministarstvo nauke Crne Gore

 

Foto: Ministarstvo nauke Crne Gore

Na brdu Gorica juče je svečano otvoren Mediteranski vrt i prva zelena učionica u Podgorici, u sklopu projekta koji je nastao u saradnji Glavnog grada Crne Gore i NVO Udruženja ljubitelji Gorice i prirode.

– Mediteranski vrt je plod lepe saradnje između Glavnog grada i nevladinog sektora kroz Udruženje ljubitelja Gorice i prirode i predstavlja jedan novi oblik saradnje između Glavnog grada Crne Gore i nevladinog sektora koji ćemo mi u upravi Grada nastaviti i dalje da negujemo, rekao je Dragutin Đeković, menadžer Glavnog grada-Podgorica.

 Vrt obuhvata prostor površine 2000 metara kvadratnih, na mestu spajanja dva masiva, a obuhvata i prostoriju u podnožju pešačkog mosta.

Foto: Ministarstvo nauke Crne Gore

Cilj projekta je doprinos promociji biologije i bioloških istraživanja, kroz revitalizaciju biološki pasivnog prostora, odnosno kreiranje skladne prirodne celine koja će služiti u edukativne svrhe, prvenstveno predškolskoj, učeničkoj i studentskoj populaciji.

Od 460 registrovanih biljnih vrsta na Gorici, oko 50 ima status endemske vrste ili relikta.

Pošumljavanje Gorice pre pola veka vršilo se uglavnom neautohtonim biljnim vrstama, koje su postale dominantne, dok su autohtone vrste opstale samo u fragmentima, pa je njihovo očuvanje i kontinuirani, planski uzgoj, prepoznato kao jedan od specifičnih ciljeva projekta.

– Ono što je Goricu učinilo posebnom jesu visoki borovi i divno očuvana šuma hrasta Trojanca i hrasta Medunca. Nakon velikog požara 2012. godine, susreli smo se sa jednim novim licem koje smo želeli da zamenimo onim starim, da vratimo stari izgled Gorice, rekla je docent Dr Danijela Stešević, profesorica na Prirodno matematičkom fakultetu iz NVO Udruženja ljubitelji Gorice i prirode.

Milisav Pajević

Posle eksplozije u Rafineriji nafte Brod kvalitet vazduha u granicama normale

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Situacija u Brodu sada je pod kontrolom, a nadležni utvrđuju uzrok eksplozije i požara koji se dogodio u utorak uveče u Rafineriji nafte Brod.

Uzrok eksplozije u kojoj je poginuo 33. godišnji Ljubo Patković, a još deset radnika povređeno i dalje nije poznat.

Ono što se zna jeste da su ekološki, tehnički i inspektori za zaštitu na radu i zaštitu od požara Republike Srpske izašli na lice mesta.

Iz Policije su saopštili da je izvršen uviđaj, a najvažnija informacija za stanovnike opštine Brod jeste da je kvalitet vazduha u granicama normale i da nema opasnosti po zdravlje stanovnika ove i susednih lokalnih zajednica.

Zvaničnici Republike Srpske uputili su saučešće porodici stradalog radnika, a predsednik Republike Milorad Dodik u razgovoru sa rukovodstvom Rafinerije nafte u Brodu uverio se da je sve pod kontrolom i da će biti preduzete neophodne mere da bi se sprečila i umanjila šteta.

Uzroke požara istraživaće novoformirana komisija za lokalizaciju i uklanjanje posledica havarije, saopšteno je iz “Optima grupe“.

Okolnosti požara istraživaće i veći broj inspektora Republike Srpske, koji su na terenu.

Rafineriju u Brodu posetio je i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je rukovodstvu poručio da su im na raspolaganju svi republički organi, radi utvrđivanja svih činjenica i sanacije nastale štete.

Poručeno je da je reagovanje zaposlenih i nadležnih službi bilo brzo, adekvatno, u skladu sa procedurama i da su predupređene sve eventualne opasnosti od dalje eskalacije i eventualno, veće havarije.

– Radnici koji su radili imali su visok stepen samosvesti i odgovornosti, učinivši sve da preduzmu sigurnosne mere poput zavrtanja ventila da ne dolazi do dotoka gasa i ostalog. Rizikovali su živote da spreče opseg i širenje tog požara, istakao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Generalni direktor Rafinerije nafte u Brodu Andrej Neverov naglasio je da su isključena sva postrojenja, kotlovi, i dodao da se sve radi u skladu sa bezbednosnim procedurama.

Eksplozija je izazvala paniku i u susednom Slavonskom Brodu. Odmah su se pojavile i informacije da je vazduh zagađen i opasan po zdravlje i da se Savom širi naftna mrlja. Sve je to već juče demantovano.

Milisav Pajević

Preti li kolaps rečnom saobraćaju na Dunavu?

Foto: pixabay
Foto: Pixabay

Gotovo tri meseca unazad Dunav u Srbiji je ispod ili oko plovidbenog nivoa, a slična ili gora situacija je i u zemljama u okruženju, što je dovelo gotovo do kolapsa rečnog saobraćaja.

Brodovi koji plove Dunavom mogu da tovare oko ili ispod trećine kapaciteta, što značajno podiže cenu transporta.

Izvoz žitarica gotovo je obustavljen, pa je cena kukuruza zbog nedostatka mesta za skladištenja dostigla istorijski minimum.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Novi zakoni o kolima u EU

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prosečne emisije ugljen-dioksida u putničkim vozilima u EU moraće da budu niže za 35% do 2030. godine.

Države članice Evropske unije dogovorile su se oko ovog novog cilja. Takođe postavljeni su ciljevi do 2025. godine a oni su emisije ugljen-dioksida koje su za 15% niže.

Iz Evropskog saveta izjavili su da će odgovornost za smanjenje CO2 biti prebačena na proizvođače. Uz to, određene su subvencije za proizvođače električnih vozila i hibrida. U zemljama u kojima je udeo električnih vozila ispod 60% vlasnici novih električnih vozila dobiće određene olakšice kada je reč o porezu.

Ova nova pravila biće razmotrena od strane Evropskog parlamenta koji zahteva da se postave ambiciozniji klimatski ciljevi i Evropske komisije koja je predložila da ciljevi budu niži.

Elizabet Kustinger, austrijska ministarka održivosti i turizma izjavila je: “Današnji dogovor jer jedan korak napred ka novim zakonima o emisijama ugljen-dioskida. On će podstaći automobilsku industriju EU da proizvode čistija kola i da ulažu više u zaštitu životne sredine. Do 2030. godine očekuje se da sva vozila emituju za 35% manje štetnih gasova od ovih danas.”

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews