Home Blog Page 1013

Šta o reciklaži otpada Srbija može da nauči od Norveške?

Foto-ilustracija: Pixabay

Korišćenje plastičnih kesa biće zabranjeno od 1. januara 2020. godine. Veći problem od kesa su flašice i limenke koje završavaju na deponijama i u prirodi, jer u Srbiji još ne postoji efikasan sistem prikupljanja otpada. Tek se razmatra uvođenje depozitnog sistema, odnosno plaćanja kaucije, što preporučuje i evropsko zakonodavstvo, ali i Ujedinjene nacije, jer omogućava ponovnu upotrebu ambalaže i smanjenje otpada. Najbolji primer primene tog sistema je Norveška.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Norveškoj, ambalažu od pića kupci vraćaju u prodavnice i za to dobijaju naknadu koju unovče na kasi. Novac mogu da daju u humanitarne svrhe i da istovremeno učestvuju u nagradnoj igri.

Građani navode da recikliraju zato što je to dobro za prirodu, a i zato što, kako kažu, na taj način mogu da pomognu nekome preko Crvenog krsta.

Iz prodavnica se flaše i limenke direktno odvoze u fabrike za reciklažu.

“Ubacujem materijal koji ide trakama do mašina i tada se sortiraju plastika, papir, boce, nakon toga materijal ide dalje do Evropresa, gde se prave velike bale. Izvozimo za Nemačku, Poljsku, Litvaniju“, objašnjava Ognjen Čakić iz postrojenja za reciklažu “Infinitum” u Norveškoj.

Kjel Olav Maldum, generalni direktor “Infinituma”, navodi da u Norveškoj veruju u to da je depozitni sistem najbolje rešenje, zato što imaju visok procenat sakupljanja i dobru kontrolu materijala koji recikliraju.

“Pored toga, i troškovi su najmanji, znatno manji nego sakupljanje otpada po kućama”, dodaje Maldum.

Depozitni sistem za sada ima deset zemalja u Evropi.

“U većini sistema briga o ambalažnom otpadu je zakonska obaveza proizvođača, uvoznika i trgovaca. Oni koji ga plasiraju na tržište moraju i da uspostave najefikasniji sistem za njegovo prikupljanje”, navodi Ana Larson iz kompanije “Relop” u Briselu.

Reciklaža u Srbiji ispod nivoa razvijenih zemalja

U Srbiji, najveći deo ambalažnog otpada ide na deponije gde ga iz smeća kupe takozvani “neformalni sakupljači”. Istovremeno, fabrike za reciklažu nemaju dovoljno sirovina za preradu.

“Depozitni sistem bi omogućio da sve ono što građani plate za ambalažni otpad, taj isti sistem vrati i samim građanima”, objašnjava Igor Jezdimirović, inženjeri zaštite životne sredine.

A dok se ne primeni neki efikasan način prikupljanja, ambalaže, plastika u rekama biće i dalje uobičajena slika.

U norveškim rekama teško da se mogu naći plastične flašice, kese ili neki drugi otpad. Depozitni sistem, odnosno plaćanje kaucije za flašice i limenke uveden je 1999. godine i danas se reciklira 100 odsto takvog otpada.

Izvor: RTS

Škotsko ostrvo prvi put u istoriji ima struju čitavih 24 sata bez prestanka!

Photo: Wikipedia

Ostrvo Fer nalazi se u granicama Ujedinjenog Kraljevstva. Dugačko je 4,8km, a široko 2,4. Pripada Šetlandskom arhipelagu i nastanjuje ga svega 55 osoba.

Foto: Wikipedia/Ron Ireland

Stanovnici ostrva su za energetsko snabdevanje bili prepušteni na milost i nemilost vetra. Deo struje poticao je iz fosilnih goriva, ali bi se dva generatora tokom noći gasila radi uštede energije. Iako su pojedini ostrvljani ugradili baterijske sisteme u svoje domove i poslovne prostore kako ih restrikcije ne bi pogađale, mnogima je ovaj poduhvat ostao van domašaja.

Struja bi dolazila oko 7 sati ujutru, a nestaje oko 11 uveče.

Projekat vredan više od 3 miliona evra doneo je škotskom ostrvu poznatom po pticama i vunenim proizvodima struju dvadeset četiri časa dnevno. On je uključivao izgradnju tri vetrenjače ukupne snage 60 kilovata, solarne elektrane na zemlji snage 50 kilovata i baterijskog skladišta energije.

Gospodin Robert Mičel, direktor ostrvske elektro-kompanije, nada se da će na ostrvo Fer, dolaskom celodnevne struje, doleteti i rode s prinovama ali i da će ovaj događaj privući nove stanovnike. U poslednjih 25 godina ferska populacija pala je sa 80 na tek 55 ljudi.

Izostanak struje u noćnim satima predstavljao je prepreku koja je konačno prevaziđena. Mičel ju je ilustrovao sledećim primerom: “U prošlosti smo prolazili kroz teška vremena kada bi se dete razbolelo i osećalo loše tokom noći. Najpre bi trebalo da pronađemo baklju. Pored toga, ukoliko bi se dogodio hitan slučaj i ukoliko bi medicinska sestra bila pozvana da pregleda bolesnu osobu, morali bismo da ustanemo iz kreveta kako bismo uključili generatore i obavestili obalsku stražu.”

Jelena Kozbašić

Za Pančevo bez plastičnih kesa

Foto: Udruženje građana ECO13

 

Foto: Udruženje građana ECO13

Udruženje građana ECO13 tokom ove godine realizovalo je projekat „Kampanja za smanjenu upotrebu plastičnih kesa u Pančevu“.

Jelena Novakov iz Udruženja ECO13 podseća da se u Srbiji troši više od 2.500 plastičnih kesa po glavi stanovnika godišnje, a u zemljama Evropske unije pet puta manje.

– Milijarde plastičnih kesa pomešanih sa ostalim otpadom trajno zagađuju životnu sredinu u Srbiji. Radi smanjenja prekomerne upotrebe plastičnih kesa i zaštite životne sredine, uvodi se plaćanje plastičnih kesa prilikom kupovine.

Zato mi našim projektom i akcijama koje sprovodimo apelujemo na građane da koriste ceger i platnenu torbu i budu primer za druge iz svog okruženja, kaže Jelena Novakov.

Prema proceni ovog udruženja, korišćenje cegera i platnenih torbi prilikom svakodnevnih kupovina donosiće građanima uštedu od 5.000 do 20.000 dinara godišnje.

Foto: Udruženje građana ECO13

Prema nezvaničnim procenama trgovinskog sektora, u Srbiji se godišnje potroši oko 20 miliona evra za nabavku plastičnih kesa, a 30 do 40 odsto njih se baci, što u značajnoj meri utiče na zagađenje životne sredine.

Jedna kesa trgovca košta u proseku oko dinar. Građani u proseku troše sedam kesa dnevno, odnosno 2.555 godišnje.

Projekat „Kampanja za smanjenu upotrebu plastičnih kesa u Pančevu“ je sufinansiran na konkursu Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Pančeva za 2018. godinu.

Milisav Pajević

Koncept cirkularne ekonomije čuva životnu sredinu

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Centar za ekologiju i održivi razvoj – CEKOR u saradnji sa Ambasadorima održivog razvoja i životne sredine organizovao je juče u EU info Centru u Beogradu sednicu Nacionalnog Konventa o EU posvećenu pitanju povezanosti cirkularne ekonomije i Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

Skup je otvorila Nataša Đereg, koordinatorka Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 ( životna sredina i klimatske promene) koja je na samom početku rekla da je cilj događaja da se organizacijama civilnog društva koje su okupljene u Konventu dalju nove informacije i ukaže na trendove i pristup kad je u pitanju cirkularna ekonomija, ali i da se vidi njeno mesto u procesu realizovanja i primene Poglavlja 27.

Prof. dr Anđelka Mihajlov predstavila je temu „Kompleksnost koncepta cirkularne ekonomije, prezentacija: segmentarni naspram celovitog pristupa“.

Foto: Milisav Pajević

– Prelaz na cirkularnu ekonomiju odlična je prilika da se naše društvo preoblikuje u cilju veće održivosti, stvaranja lokalnih radnih mesta, očuvanja svetskih resursa (doprinosa u pogledu klimatskih promena).

To je i prilika da Evropi damo prednost pred konkurencijom u svetu koji se menja, rekla je prof. dr Anđelka Mihajlov i dodala da konceptu cirkularne ekonomije operativno krug nije zatvoren.

Ona je naglasila da koncept cirkularne ekonomije, pored najnovijih opredeljenja EU usmerenih ka intervencijama u oblasti upravljanja otpadom, obuhvata i zaštitu prirodnih resursa.

Foto: Milisav Pajević

– Potrebni su nam adekvatni kriterijumi u javnim nabavkama, odgovarajući propisi kada je reč o obezbeđenju i rasipanju hrane, zatim eko-dizajn, eko-znak, povezanost politika o hemikalijama, proizvodima i otpadu, postupanju sa plastikom, kaže prof. dr Anđelka Mihajlov.

Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a predstavio je temu „Klimatska akcija kao podsticaj prelaska na cirkularnu ekonomiju“.

On je rekao da uz mere energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije možemo doći do smanjenja gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanja klimatskih promena.

– Moramo poboljšati sektor životne sredine i tako smanjiti karbonski otisak, uticaj na klimatske promene, povećati energetsku efikasnost, smanjiti neodržive oblike saobraćaja, smanjiti uopšte zagađivanja i prekomernu potrošnju vode i smanjiti prekomerno iscrpljivanje resursa, jasan je Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).

Ilija Batas Bjelić govorio je o lokalnim klimatskim planovima i kako oni mogu osnažiti lokalne samouprave za prelazak na cirkularnu klimatski otpornu ekonomiju.

Po njemu je suština u racionalnom i realnom razmišljanju i donošenju prave odluke i dobrog analiziranog plana za koji će se opredeliti neka lokalna zajednica.

Foto: Milisav Pajević

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije je rekao da je ta institucija pokretanjem Akademije cirkularne ekonomije ušla u program transfera znanja, posebno ka sektoru malih i srednjih preduzeća, kako bi se pripremila za energetsku i ekološku tranziciju, radi jačanja konkurentnosti na regionalnom i svetskom tržištu i da su privi rezultati već vidljivi.

– Ideja „cirkularne ekonomije“ ima za cilj upotrebu i ponovnu upotrebu resursa, kako bi se smanjila i završila proizvodnja otpada, što zahteva temeljne promene u čitavom lancu vrednosti, kaže Siniša Mitrović i naglašava da su direktne koristi cirkularne ekonomije otvaranje novih radnih mesta, smanjenje opterećenja na životnu sredinu i prelazak na čiste tehnologije ponovnim iskorišćavanjem resursa koji su se do sada odlagali na deponije.

Aleksandra Mladenović, nacionalna koordinatorka EU regionalnog projekta ENV.net i predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine predstavila je i dokumentovala inicijativu da se kroz vizuru prihvatanja koncepta cirkularne ekonomije inovira „Nacionalna strategija održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara”.

Foto: Milisav Pajević

– Inoviranje ove strategije suštinski bi doprinelo efikasnijem približavanju Srbije Evropskoj uniji, a našu inicijativu uputićemo Ministarstvu za zaštitu životne sredine, i nadamo se da će je podržati, istakla je Aleksandra Mladenović.

Sednici Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 u EU info centru prisutvovale su predstavnici držаvnе аdministrаciје, pоlitičkih pаrtiја, nеvlаdinih оrgаnizаciја, privrеde, sindikаtа, medija i prоfеsiоnаlnih оrgаnizаciја.

Milisav Pajević

Zašto solarni putevi nisu tako sjajna ideja

Photo: Pixabay

Pre četiri godine, viralna kampanja zapanjila je svet sa obećanjem da ćemo se izboriti sa klimatskim promenama i preporoditi ekonomiju tako što ćemo zameniti puteve sa solarnim panelima. Ova hrabra ideja je od tada na testu. Prvi rezultati su stigli ali nisu toliko obećavajući.

Solarni panel koji leži ispod puta ima niz negativnih strana. Pošto nije na optimalnom nagibu, ovi solrani paneli proizvode manje energije zbog senki koje padaju na njih. Senka preko 5% površine smanjiće proizvodnju energije za čak 50%. Takođe, paneli su prekriveni prašinom i prljavštinom a neophodno im je daleko deblje staklo kako bi izdržali težinu saobraćaja a to dodatno ograničava količinu svetlosti koju upijaju.

Pošto je cirkulacija vazduha ograničena paneli se dodatno zagrevaju a to takođe smanjuje proizvodnju energije. Za svaki dodatni stepen preko optimalne temperature gubi se oko 0.5 % energije.

Sve ovo nam govori da su solarni paneli ugrađeni u put daleko manje energetski efikasni nego oni koji se postavljaju na krovovima kuća. Ali, koliki je gubitak u ekonomskom smislu?

Uzmimo za primer jedan solarni put koji je instaliran u Francuskoj. On ima maksimalni potencijal od 420 kilovata, prekriva 2800 metara kvadratnih a njegova instalacija koštala je 5 miliona evra. To znači da je cena po kilovatu skoro 12000 evra.

Ovaj put bi trebalo da generiše 800 kilovat sati po danu, istraživanje je pokazalo da on ipak generiše oko 400 kilovat sati energije po danu ili 150000 kilovat sati godišnje. Kako bismo bolje shvatili razmeru važno je da znamo da jedno prosečno domaćinstvo troši oko 10 kilovat sati po danu.

Za poređenje uzmimo jednu solarnu elektranu blizu mesta Bordo. Njegov maksimalni kapacitet je 300 000 kilovat sati a košta samo 1200 evra po kilovat satu, ili jednu desetinu onoga što košta solarni put.

Pored toga što je ova metoda daleko skuplja postoji još jedan problem, a to je da nemamo dovoljno puteva. Na primer, kada bi se svi putevi u celoj Velikoj Britaniji prekrili solarnim panelima, dobili bismo površinu od 2 milijardi metara kvadratnih. To zvuči kao velika površina ali kada uzmemo u obzir da zgrade prekrivaju čak 17.6 milijardi metara kvadratnih shvatamo da je klasična solarna instalacija i dalje najbolja opcija jer bi pokrivanjem samo dela te površine solarnim panelima dobili daleko više energije nego miljama solarnih puteva.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Skupština Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o zaštiti životne sredine i set ekoloških zakona

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Skupština Srbije usvojila je juče izmene i dopune Zakona o zaštiti životne sredine kojima se stvara formalno pravni uslov da poljoprivrednici konkurišu za dobijanje sredstava iz evropskog fonda IPARD.

Smisao izmena jeste u tome da se nosiocima porodičnog gazdinstva, preduzetnicima, privrednim društvima, ali i zemljoradničkim zadrugama, pomogne da ispune sve što je potrebno kako bi mogli da konkurišu za sredstva iz ovog fonda.

Zakonom je propisano i da se sredstva iz Zelenog fonda Republike Srbije dodeljuju korisnicima u svrhu finansiranja zaštite i unapređivanja životne sredine, na osnovu javnog konkursa koje objavljuje Ministarstvo zaštite životne sredine.

Sredstva se mogu dodeliti i bez sprovođenja javnog konkursa u slučaju finansiranja interventnih mera u vanrednim okolnostima zagađivanja životne sredine.

Usvojen je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa. Od ukupno 255 migratornih vrsta ptica vodenih staniša  koje se nalaze na listi AEWA sporazuma (Annex 2), u Srbiji se gnezdi, zimuje ili migrira preko njene teritorije 125 vrsta. Od toga je u Srbiji 105 vrsta ptica na listi strogo zaštićenih vrsta, a 14 na listi zaštićenih.

Zbog toga je za Republiku Srbiju, kao gnezdilišne teritorije, migratornog koridora i zimovališta za ptice vodenih staništa, od velikog interesa da primenjuje ovaj Sporazum.

Poslanici su usvojili i Zakon o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju populacija slepih miševa u Evropi. U Srbiji ima 52 vrste te populacije, koja je izuzetno važna za ravnotežu u prirodi.

Poslanici su usvojili Zakon o potvrđivanju Protokola o održivom transportu uz Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata.

Usvojen je  i Zakon o potvrđivanju Sporazuma između vlada Republike  Srbije i  Republike Hrvatske o saradnji u zaštiti životne sredine i očuvanju prirode.

Osnovni cilj Sporazuma je razvoj i promocija ekonomske, naučne i tehničke saradnje u cilju rešavanja regionalnih i globalnih ekoloških problema.

Milisav Pajević

Danska planira gradnju ostrva zbog rasta nivoa mora i stanovništva u Kopenhagenu

Foto: Ministarstvo saobraćaja, građevine i stanovanja Kraljevine Danske
Foto: Ministarstvo saobraćaja, građevine i stanovanja Kraljevine Danske

Krajem prethodne nedelje premijer Danske Lars Loke Rasmusen izjavio je da njegova zemlja planira da, usled uzdizanja nivoa mora i rasta broja stanovnika u Kopenhagenu, izgradi ostrvo u blizini kopenhaške luke.

“Prestonica je u procesu ubrzanog razvoja i gradi se kao nikada ranije, što je, u jednu ruku, dobro, ali u drugu znači da će gradu u određenom trenutku ponestati građevinskih parcela. Iz tog razloga želimo da napravimo novo ostrvo”, rekao je Rasmusen.

Da bi se ideja sprovela u delo, neophodna je još saglasnost Parlamenta i 2,7 milijardi evra koliko iznosi očekivana vrednost projekta.

Očekuje se da bi ostrvo bilo završeno do 2070. godine i da bi pružilo dom za 35 hiljada ljudi. U planu je i izgradnja lučkog tunela i metro linije.

Jelena Kozbašić

Predlog strategije zaštite prirode za period od 2019. do 2025. godine

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Pravni osnov za donošenje Strategije zaštite prirode sadržan je u članu 112. stav 1. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010, 91/2010-ispr. i 14/2016) kojim se utvrđuju dugoročni planski okvir i politika integralne zaštite prirode uključujući i očuvanje biodiverziteta, predela i geonasleđa i članu 45. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05–ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12 i 7/14 – US i 44/14).

Predlog strategije zaštite prirode pripremljen je u skladu sa novim Zakonom o planskom sistemu Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, broj. 30/2018).
Strategija zaštite prirode je jedan od osnovnih dokumenata za zaštitu prirode i osnovni instrument za sprovođenje potvrđenih međunarodnih ugovora u oblasti zaštite prirode kojim se određuju dugoročni ciljevi i mere očuvanja biološke i geološke raznovrsnosti i predela i način njihovog sprovođenja.

Postupak izrade Predloga strategije zaštite prirode Republike Srbije za period 2019-2025 započet je u okviru projekta „Planiranje očuvanja biološke raznovrsnosti na nacionalnom nivou kao podrška implementaciji Strateškog plana Konvencije o biološkoj raznovrsnosti za period 2011-2020. godine u Republici Srbiji“, koji je finansiran od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) u saradnji sa UNDP kao implementacionom agencijom  i završen krajem 2016. godine.

Radna grupa za reviziju Strategije biološke raznovrsnosti Republike Srbije za period od 2011 do 2018. godine u skladu sa globalnim Strateškim planom UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti za period 2011-2020. godine, formirana je rešenjem broj 119-01-95/2015-17 od 23.02.2015. godine.

Članovi Radne grupe bili su predstavnici relevantnih institucija pre svega ministarstava nadležnih za poslove zaštite životne sredine, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, prosvete, nauke, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i Agencije za zaštitu životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i u saradnji sa predstavnicima civilnog  društva.

Sastavni deo ove strategije je revidirana Strategija biološke raznovrsnosti Republike Srbije za period od 2011. do 2018. godine sa produženjem perioda za koji se donosi do 2025 a u skladu sa globalnim Strateškim planom 2011-2020 i Aiči ciljevima zaštite biodiverziteta koji su doneti u okviru UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti.

Strategija zaštite prirode je jedan od osnovnih strateških dokumenata zaštite prirode kojom se utvrđuju dugoročni planski okvir i politika integralne zaštite prirode, uključujući očuvanje biodiverziteta, predela i geonasleđa i koja se izrađuje na osnovu Izveštaja o stanju prirode koji podnosi nadležni Zavod za zaštitu prirode Srbije, u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode.

Zakonom je takođe uređeno da Strategija naročito sadrži načela i opšte ciljeve, ocenu stanja, posebne ciljeve i aktivnosti za njihovo sprovođenje kao i moguće izvore finansiranja.

Dugoročni planski okvir i politika integralne zaštite prirode utvrđuju se na osnovu stanja biološke i geološke raznovrsnosti i raznovrsnosti predela.

Opšti i posebni ciljevi su jasno određeni, merljivi, prihvatljivi, realni i vremenski određeni u Akcionom planu za sprovođenje Strategije zaštite prirode koji čini njen  sastavni deo.
Predlog strategije zaštite prirode 19.09.2018.-1 možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Kabasti otpad zabranjeno odlagati na javnim površinama u Somboru

Foto: Milisav Pajević
Foto-ilustracija: Pixabay

Odeljenje inspekcije i komunalne policije grada Sombora podseća građane i pravna lica, da kabasti otpad nije dozvoljeno odlagati na javnu površinu.

Prema odredbama Odluke o održavanju čistoće na teritoriji grada Sombora, ovaj otpad korisnici su dužni da transportuju na deponiju „Rančevo“.

Ovakav otpad se može odlagati i u posude koje, na zahtev i o trošku korisnika, obezbeđuje Javno komunalno preduzeće „Čistoća“.

Pod kabastim otpadom smatra se otpad koji se zbog veličine ne može odložiti u posude za odlaganje otpada, odnosno korpe, kontejnere, kante i druge posude.

To znači da stari nameštaj, kućne aparate, suve grane i drugi biootpad korisnici moraju transportovati na deponiju „Rančevo“ samostalno, ili će u te svrhe angažovati JKP „Čistoća“.

Obaveštenje Odeljenja inspekcije i komunalne policije dostupno je ovde.

Milisav Pajević

Ruma ulaže u uređenje fasada i poboljšanje energetske efikasnosti objekata kolektivnog stanovanja

Foto: Opština Ruma

 

Foto: Opština Ruma

Članovi Opštinskog veća Rume podržali su na poslednjoj sednici Predlog Odluke o bespovratnom sufinansiranju aktivnosti na uređenju fasada i poboljšanju energetske efikasnosti objekata kolektivnog stanovanja u Rumi, postupku dodele sredstava, procentu učešća i uslovima pod kojim opština učestvuje u ovim aktivnostima

Predsednik Opštine Ruma Slađan Mančić ističe da su Odlukom utvrđene sve pojedinosti od početka do kraja realizacije projekta sufinansiranja radova, te da je za tako nešto dobijena i preporuka Stalne konferencije gradova.

– Opština Ruma će finansirati dve trećine vrednosti radova, obezbedili smo šest miliona dinara za tu namenu. 14 stambenih zajednica se prijavilo, prioritet nam je uređenje centra grada, ali apsolutno nam je cilj da svih 14 zgrada, zajedno sa stanarima, uredimo i sufinansiramo. Verujem da ćemo u toj nameri uspeti, rekao je Mančić i napomenuo da će vrlo brzo biti raspisana javna nabavka.

Na sednici Opštinskog veća Rume je bilo reči i o fasadama u užem centru grada, kućama, poslovnim prostorima i objektima koji su u privatnom vlasništvu.

– Dao sam nalog načelniku Opštinske uprave da preko naših nadležnih službi pošalje molbe, zahteve, ali i opomene vlasnicima određenih objekata, poslovnih ili privatnih, da urede svoje fasade. Tu pre svega mislim na zgrade koje su pre više godina ili decenija privatizovane i nalaze se na stotinak metara od centra grada, neuređene, da li čekaju nove vlasnike ne ulazim u to, ali vlasnici moraju da povedu računa jer izgled tih zgrada je izgled našeg grada, poručio je Slađan Mančić.

Milisav Pajević

Očuvanje staništa sliva reke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode,

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Mreža parkova uz reku Savu dobila je sredstva iz fondova EU za novi projekat.

– Vrednost projekta Sava TIES je 1.604.137 evra. Naredne tri godine ovaj novi i inovativni projekat sprovodiće se na području četiri zemlje kroz koje protiče reka Sava.

Cilj projekta Sava TIES je da se pronađe delotvorno rešenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka.

One nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan uticaj na zdravlje ljudi (npr. alergije uzrokovane ambrozijom) i uzrokuju velike poljoprivredne gubitke, istaknuto je na predstavljanju projekta u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode održanom minule nedelje u Novom Sadu.

Projekat „Očuvanje staništa sliva reke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES” sufinansiran je sredstvima Evropske unije (ERDF, IPA), a sprovodiće se na području Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Partneri na projektu su fond „EuroNatur”, JZ „Krajinski park Ljubljansko barje”, JU „Park prirode Lonjsko Polje”, JU „Zeleni prsten Zagrebačke županije”, JP „Nacionalni park Una d.o.o. Bihać” , Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret gorana Sremska Mitrovica, JP „Vojvodinašume”.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Invazivne vrste su biljke, životinje i drugi organizmi koji nisu prirodno rasprostranjeni na određenom području, već su unešene prvenstveno ljudskim delovanjem.

Nekontrolisano se šire slivom reke Save, istiskuju domaće vrste, imaju negativan uticaj na druge domaće vrste, menjaju svojstva zemljišta, smanjuju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod odbrane od poplava i slično.

Ukratko – menjaju prirodna staništa od opšteg značaja i veoma ih je teško iskoreniti.

Procenjuje se da šteta koju imaju na svetsku ekonomiju iznosi oko 1,4 milijardi dolara, tj. oko pet odsto vrednosti svetske ekonomije.

U sklopu projekta, na sedam područja u četiri zemlje, testiraće se različite metode za delotvorno uklanjanje biljaka poput japanske falope, bagremca i kiselog drveta, koje već uzrokuju ozbiljne štete u slivu reke Save.

Invazivne strane vrste su glavni izazov za zaštitu biološke raznovrsnosti u 21. veku.

Milisav Pajević

ABB i Nobel Media: Zajedničko ulaganje u moć ideja i inspirisanje sveta Nobelovom nagradom

Photo: ABB

ABB i Nobel Media objavili su, prethodnog meseca, sklapanje međunarodnog partnerstva koje okuplja dve renomirane organizacije posvećene razvoju inovacija, obrazovanja i naučnih istraživanja, čineći ABB delom odabrane grupe međunarodnih Nobel partnera.

Foto: ABB

Nobel Media, pravno lice u okviru Fondacije Nobel, proširuje domet Nobelove nagrade na milione ljudi širom sveta kroz nadahnjujuće događaje, digitalne medije i posebne izložbe i aktivnosti vezane za nasleđe Alfreda Nobela kao i dostignuća laureata Nobelove nagrade. Kroz ove aktivnosti i događaje – uključujući i globalna okupljanja Nobel Prize Dialogue – Nobel Media se povezuje sa studentima i angažuje ih zajedno sa donosiocima odluka i radoznalom javnošću širom sveta.

Cilj ABB – Nobel Media partnerstva je sveopšta razmena znanja, inspirisanje ljudi da se bave naukom i otkrivaju najveće izazove našeg vremena. Kao lider u polju tehnologije, ABB će partnerstvu doprineti ogromnim naučnim i inovativnim iskustvom i posvećenošću.

Generalni direktor ABB-a, Ulrich Spiesshofer je izjavio: „Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo postali međunarodni Nobel partner koji slavi vizionare i njihovu težnju da oblikuju svet, ispisujući nove stranice budućnosti. Nobel i ABB dele duboku posvećenost inovacijama i moći ideja, a ova prilika nas inspiriše da stavimo naglasak na revolucionarni rad laureata Nobelove nagrade, uzdižemo nauku i otkrića i inspirišemo sledeću generaciju izvanrednih pionira. Radujemo se bliskoj saradnji sa „Nobelom“ i uključivanju naših klijenata, zaposlenih i zajednica širom sveta u ovaj uzbudljiv poduhvat“.

Upravni direktor ABB Švedska, Johan Söderström je dodao: „Partnerstvo sa jednom od najvažnijih institucija naše zemlje je privilegija za sve nas u ABB-u. Sa zadovoljstvom ćemo istraživati događaje, aktivnosti i angažmane zajedno sa najboljim svetskim naučnicima. Ovo partnerstvo, takođe, jača našu posvećenost mlađim generacijama“.

„Nobelova nagrada predstavlja moć ideja i stvaranje boljeg sveta kroz znanje i nauku. Posvećenost ovim vrednostima je važnije nego ikad i smatramo je odgovornošću koju delimo sa ABB-om“, rekao je Mattias Fyrenius, generalni direktor Nobel Media. „Jačanje veza između poslovne zajednice, kreatora politika i akademskih građana predstavlja ključ za suočavanje sa najvećim izazovima našeg vremena, zbog čega sam ponosan što mogu da objavim partnerstvo sa ABB-om“.

Događaji i aktivnosti Nobel Media uključuju konferencije, predavanja i izložbe koje podstiču na razmišljanje na globalnom nivou, kao i zanimljiv sadržaj koji se prenosi široko rasprostranjenim digitalnim kanalima. Sledeći Nobel Prize Dialogue – koji okuplja laureate Nobelove nagrade, vodeće svetske naučnike, kreatore politika i idejne vođe iz celog sveta – biće održan u Santjagu, Čile sredinom januara 2019. godine.

Nobel Media širi saznanja o dostignućima nagrađenim Nobelovom nagradom i podstiče interesovanja za nauku, književnost i mir u skladu sa vizijom i nasleđem Alfreda Nobela. Kompanija doseže globalni auditorijum koji broji milione interesenata zahvaljujući svojim visokokvalitetnim produkcijama: zvaničnim digitalnim kanalima Nobelove nagrade, koncertima prilikom same dodele Nobelove nagrade, kao i nizu interkontinentalnih, inspirativnih predavanja sa laureatima Nobelove nagrade. Kompanija, takođe, upravlja portfoliom izdavačkih dozvola, prodajom snimaka i pravima na emitovanje ceremonija dodele Nobelove nagrade uživo.

Nobel Media®, Nobel Prize® i Nobelprize.org® su registrovani zaštitni znaci Fondacije Nobel.

Egipat: Zaokret ka OIE doneo bi godišnje uštede od 900 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi 53 odsto struje u Egiptu poticalo iz obnovljivih izvora do 2030. godine, Egipćani bi trebalo i više nego da udvostruče količinu investicija u energetski sektor svoje zemlje – saznanja su Međunarodne agencije za obnovljivu energiju, IRENA.

Kako bi se ovaj zeleni zaokret realizovao do 2030. godine, u toku jedne godine neophodno je 5,6 milijardi evra, dok se za isti period u energetski sistem države trenutno ulaže 2,2 milijarde.

Očekuje se da će, zahvaljujući preusmeravanju proizvodnje energije na čiste resurse, uštede u godišnjem državnom računu za struju bile bi više od 750 miliona evra.

Ipak, sadašnji plan za iskorišćavanje kapaciteta OIE nije ovoliko ambiciozan. Namera egipatske vlade je da do 2035. godine prepolovi potrošnju prirodnog gasa i da 42 odsto korišćene energije bude „čistog“ porekla. Ukupni kapacitet zelene energije u državi iznosi 3,7 GW.

Jedan od ključnih činilaca koji će doprineti otklonu od fosilnih goriva je i gradnja najvećeg solarnog parka na svetu Benban. Kompleks je smešten u Zapadnoj pustinji, na oko 650 kilometara od prestonice Kaira. U rad će biti pušten 2019.

„Pustinjski“ projekat, vredan 2,4 milijarde evra, podstaknut je, između ostalog, i saznanjima Svetske zdravstvene organizacije da je glavni grad Egipta drugi najzagađeniji veliki svetski grad.

Benban kompleks obuhvataće čak trideset solarnih elektrana kojima će upravljati 4000 radnika. Proizvodiće 1,8 gigavata struje koja će se sprovoditi do hiljada domaćinstava i postrojenja.

U skladu sa ciljevima u oblasti OIE, u Sueckom kanalu niknuće i vetroelektrane.

Jelena Kozbašić

Naučnici našli način da produže rok mlečnim proizvodima

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Da li vam je dosta toga da prosipate pokvareno mleko u sudoperu? Naučnici sa Univerziteta Kornel u Njujorku su upravo našli način da izbegnemo kvarenje mleka. Ovo otkriće može nam pomoći da drastično smanjimo rasipanje hranom i samim tim smanjimo velike količine emisija ugljen dioksida mlečne industrije.

Ovo istraživanje objavljeno je u magazinu The journal of dairy science. Istraživači su se fokusirali na bakterije koje prežive proces patsterizacije. Ove bakterije se množe unutar tečnosti i proizvode kiseli ukus i loš miris koji nam signalizira da se mleko pokvarilo.

U raznim ekperimentima koje su sproveli otkrili su da male promene temperature usporavaju razmnožavanje ovih bakterija. Dodatno hlađenje mleka stvara uslove koji nisu pogodni za razmnožavanje bakterija i samim tim produžava životni vek mlečnog proizvoda.

Ako se čuva na 6 stepeni oko 66% mlečnih proizvoda se pokvari za 21 dan. Ako se temperatura smanji na 4 stepena samo 9% mlečnih proizvoda se pokvari za isti vremenski period. Druge metode poput mikrofiltracije takođe produžavaju trajanje proizvoda.

Korist ovog modela je očigledan, a dugoročni potencijal mogao bi da se pokaže korisnim u upravljanju roka druge vrste hrane a ne samo mlečnih proizvoda. Ovo znači da bi jednog dana proizvođači i potrošači mogli da imaju daleko veću kontrolu nad hranom koju čuvaju u frižideru. Ovo bi moglo biti dobro za novčanike potrošača a takođe bi drastično smanjilo rasipanje hranom. Danas se 20% mlečnih proizvoda godišnje odbaci.

Milan Zltanović

Izvor: sustainability-times

Prva NIS međunarodna naučno-tehnička konferencija u Novom Sadu

Foto: NIS

 

Foto: NIS

U Novom Sadu se održava Prva NIS međunarodna naučno-tehnička konferencija, jedan od najznačajnijih ovogodišnjih skupova posvećenih oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa.

Cilj trodnevne konferencije organizovane u Poslovnom centru NIS je razmena znanja i iskustava naučnih institucija i industrije u primeni i razvoju novih naučnih metoda u istraživanju i eksploataciji naftnih i gasnih ležišta.

Konferenciji prisustvuje oko 200 učesnika, a tokom skupa će biti prezentovano 68 stručnih radova iz oblasti istraživanja nafte i gasa.

Među temama konferencije su razrada ležišta, geofizika i geologija, savremene tehnologije i IT u naftnoj industriji, modelovanje ugljovodoničnih sistema.

Pored predstavnika NIS-a i kompanijskog Naučno-tehnološkog centra (NTC) na konferenciji učestvuju stručnjaci iz eminentnih kompanija, naučnih i obrazovnih institucija iz Srbije, Rusije, Hrvatske, Nemačke, Francuske, Grčke, Holandije i drugih zemalja. Na skupu će biti predstavljeni radovi stručnjaka iz kompanija kao što su Gasprom njeft, Lukoil, Schlumberger, DEA, Wintershell, INA, kao i radovi predstavnika Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin“ Univerziteta u Novom Sadu, Moskovskog državnog univerziteta „Lomonosov“, Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu, Instituta za nauke o Zemlji u Parizu i drugih. U okviru konferencije održane su i dve stručne radionice od strane stručnjaka iz kompanija Delft Inversion i Schlumberger o razvoju i primeni novih tehnologija u seizmičkim i petrofizičkim istraživanjima.

Foto: NIS

Učesnike konferencije je u ime NIS-a pozdravio Genadij Ljubin, prvi zamenik generalnog direktora i poželeo im uspeh u radu.

– Izuzetno sam ponosan što je naša kompanija domaćin ovog skupa i srećan što smo uspeli da na ovoj konferenciji okupimo sve vas koji ste predstavnici vodećih industrijskih kompanija, naučnih i istraživačkih instituta i naučne zajednice.

NIS je posvećen ulaganju u znanje i stalnim inovacijama u poslovanju i verujemo da je to pravi put za naš dalji napredak. Smatramo da je ova konferencija idealna prilika da sklopimo nova poznanstva u ovoj oblasti, prikupimo nove ideje i nađemo nove mogućnosti za međusobnu saradnju, rekao je Ljubin.

Nikolaj Zalevski, direktor Naučno-tehnološkog centra NIS, govorio je o značaju razmene iskustva i znanja između kompanija i naučnih i obrazovnih institucija.

Foto: NIS

– Radimo u vremenu koje karakterišu brze tehnološke promene. Zato su primena novih tehnologija i savremenih metoda od ključnog značaja za razvoj biznisa.

Za NIS i NTC su od velike važnosti stručna saradnja sa naučnim sektorom i plodonosna razmena iskustava i znanja sa kolegama sa univerziteta. Ova konferencija je još jedan dokaz da ćemo i u narednom vremenu nastaviti sa uspešnom saradnjom na obostranu korist, rekao je Zalevski.

Organizacijom ove konferencije NIS iznova na delu potvrđuje posvećenost stalnom profesionalnom usavršavanju zaposlenih u kompaniji i NTC-u, koji pored naučno-tehničke podrške segmentu istraživanja i proizvodnje nafte i gasa predstavlja centar za razvoj i inovacije cele kompanije. Pored toga, prezentacija savremenih naučnih metoda i dostignuća doprinosi opredeljenju NIS-a da dalji razvoj bazira na stalnoj primeni inovacija i implementaciji savremene opreme.

Milisav Pajević

Završena prva faza radova na uređenju Kameničkog parka u Novom Sadu

Foto: Vlada AP Vojvodine

 

Foto: Vlada AP Vojvodine

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević obišli su juče Kamenički park, u kojem je završena prva faza radova na uređenju parkovske infrastrukture, vredna 70 miliona dinara, koju su zajednički finansirali Pokrajinska vlada, preko Uprave za kapitalna ulaganja, i Grad Novi Sad.

  • – Grad Novi Sad i Sremska Kamenica dobili su uređen, veliki park, u kome će, zahvaljujući obimnim radovima na uređenju, građani moći svakodnevno da borave i uživaju, izjavio je predsednik Igor Mirović i dodao da su radovi izvršeni prema uslovima pokrajinskog i gradskog Zavoda za zaštitu spomenika prirode.

On je istakao da su u ovoj fazi radova, između ostalog, izgrađene betonske i rekonstruisane postojeće pešačko-biciklističke staze, postavljena javna solarna rasveta i novo dečije igralište, te dodao da će se sa radovima nastaviti i u narednom periodu.

– Uređen Kamenički park je slika modernog grada, naše pokrajine i države. Pokrajinska vlada će nastaviti da podržava projekte Grada, jer nam je zajednički cilj da Novi Sad napreduje, rekao je predsednik Mirović i najavio da su za sledeću godinu spremni zajednički projekti iz oblasti komunalne i saobraćajne infrastrukture.

– Oživeli smo najveći i najstariji park u Novom Sadu, koji je decenijama bio zapušten.

Danas Kamenički park predstavlja oazu mira i zelenila i pozivam sve Novosađane da ga posete i uživaju, rekao je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

Milisav Pajević