Home Blog Page 1017

Srbija ima najveći broj projekata u oblasti infrastrukture i energetike

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić rekao je, na otvaranju samita ministara transporta Kine plus 16 – CIEZ i trećeg foruma gradonačelnika glavnih gradova zemalja učesnica u tom Mehanizmu saradnje, da je taj format saradnje veoma značajan za Srbiju.

– Već sedam godina taj format je svake godine sve snažniji i ima sve više načina kojima zemlje regiona ostvaruju saradnju sa Kinom, na dobrobit svih naših građana. Ponosni smo na sve što je do sada urađeno”, kazao je ministar rudarstva i energetike i nacionalni koordinator za saradnju Kine i CIEZ-a, Aleksandar Antić.

Srbija zahvaljujući snažnim prijateljskim odnosima predsednika Aleksandra Vučića i predsednika Kine Si Đinpinga ima najviše projekata u okviru Mehanizma saradnje Kine plus 16 zemalja centralne i istočne Evrope, izjavio je ministar energetike i nacionalni koordinator za saradnju Kine i CIEZ, Aleksandar Antić.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

On je istakao da treba da budemo zahvalni Kini i predsedniku Siju, koji je otvorio mogućnost tog oblika saradnje na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi, ali i doprineo da sve zemlje u regionu mogu više da sarađuju i imaju više projekata.

Rekao je i da je, za region, posebno značajna globalna inicijativa Kine – Put svile.

Srbija treba da bude ponosna pošto imamo jednu od najznačajnijih uloga, kao posledica snažnih partnerskih i prijateljskih odnosa Vučića i Sija.

Srbija ima najveći broj projekata u oblasti infrastrukture i energetike.

Tako planiramo i da nastavimo, to je jedan od naših prioriteta”, naglasio je Antić.

Milisav Pajević

Obeležen Svetski dan pešačenja u Nikšiću

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Povodom Međunarodnog dana seoskih žena, kao i Svetskog dana pešačenja, koji se obeležavaju 15. oktobra, Biciklistički klub „Perun“ iz Nikšića, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja  i Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, već četvrtu godinu zaredom organizovali su obilazak žena preduzetnica na Gradskoj pijaci, kao i pešačku turu u zaštićenom području park šume Trebjesa.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja podržalo je aktivnost civilnog sektora, prepoznajući važnost isticanja značajne uloge koju žena ima u poljoprivredi i proizvodnji hrane, posebno sa aspekta održavanja i napretka porodičnih gazdinstava, kao i života u ruralnim područjima Crne Gore.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Cilj je da se i na ovaj način doprinose osnaživanju seoskih žena i njihovom podsticanju da iskoriste raspoložive mogućnosti za dalji razvoj preduzetništva.

Osim predstavnika kluba “Perun” u akciji su učestvovali učenici Osnovne škole “Mileva Lajović Latović” sa nastavnicama i deca iz vrtića “Kosovka djevojka – Dragan Kovačević”, sa vaspitačima.

Deca su posetila žene preduzetnice na Gradskoj pijaci, razgovarala sa njima i u znak pažnje i uvažavanja poklonili im po buket cveća.

Zauzvrat, mališani su nagrađeni domaćim kvalitetnim i zdravim proizvodima, zagrljajem i osmehom.

Milisav Pajević

Počela akcija orezivanja stabala u Rumi

Foto: Opština Ruma

 

Foto: Opština Ruma

U sklopu rekonstrukcije Glavne ulice rumski “Komunalac” krenuo je u ponedeljak sa akcijom orezivanja stabala.

Orezivanjem će biti obuhvaćeno nešto preko 160 stabala u delu Glavne ulice od Partizanske do Zmaj Jovine ulice.

Ovako sveobuhvatna akcija uređenja gradskih krošnji poslednji put je izvedena pre 12 godina, izjavio je direktor JP “Komunalac” Dragan Panić.

– Započeli smo akciju, orezali smo osam stabala i narednih nekoliko dana naše ekipe će biti na terenu kako bi se posao završio u ugovorenom roku.

Krošnje će ponovo, da tako kažem, dobiti formu, a jedan od razloga za akciju je i novopostavljena javna rasveta, koja je na pojedinim mestima duboko “skrivena” u krošnjama drveća i tek nakon orezivanja dobiće se maksimalan efekat osvetljenja ulice, rekao je Panić.

Direktor “Komunalca” je podsetio da je ovo javno preduzeće ranije već poseklo pet ili šest stabala u centru grada koja su bila bolesna ili oštećena, ali i da je u planu nova sadnja drveća.

– Na svim mestima, koja su predviđena planom uređenja, ponovo će biti zasađena nova stabla. Takođe, u toku orezivanja u slučaju da Opštinska komisija proceni da je neko stablo nebezbedno, izdaće nalog i mi ćemo ga poseći i zasaditi novo drvo, poručio je Panić.

Milisav Pajević

Kako da kupujemo odgovornije

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Juče smo pisali o tome kako smo baš svi odgovorni za ekološke probleme koji nastaju u svetu. Svojim potrošačkim navikama i svakodnevnim izborima doprinosimo pogoršanju ili pak poboljšanju stanja životne sredine.

Prvi korak je osvešćivanje. Sada kada znamo da možemo uticati, makar malo, na tržište i na smanjenje sopstvenog ekološkog otiska nemamo izgovor da to i ne uradimo. Izgovora će biti još manje nakon što pročitate ovaj tekst.

Redakcija Energetskog portala izdvojila je nekoliko brendova u Srbiji koji posluju na društveno odgovoran način a vi možete kupovinom njihovih proizvoda da doprinesete očuvanju životne sredine.

Ne zaboravite da pre nego što krenete u kupovinu ponesete sopstveni ceger ili neku torbu kako biste mogli sa ponosom da odbijete plastične kese.
Lokalna pijaca je naravno uvek najbolji izbor jer kupovinom i malih preduzetnika podržavate razvoj srpske privrede a njihovi proizvodi uglavnom imaju mnogo manji ekološki otisak neko proizvodi velikih proizvođača.

Ako se ipak odlučite da skoknete do supermarketa, prilikom kupovine obratite pažnju na oznake na proizvodima. Kompanijama je u interesu da se predstave kao društveno odgovorne pa će one koje to i jesu na svojim proizvodima imati određeni „eko znak“. On nam može govoriti o tome da je proizvod napravljen na ekološki način, tj. da u proizvodnom procesu energiju i resurse koriste štedljivo. Takođe može značiti da je pakovanje proizvoda napravljeno od recikliranih materijala ili da se može u potpunosti reciklirati ili pak da proizvođač deo prihoda od prodaje proizvoda ulaže u razne akcije i programe za očuvanje životne sredine.

Neki od poznatih brendova koji su borci za očuvanje životne sredine a da posluju u ili će uskoro poslovati Srbiji su:
Apple, Lush, Ikea, H&M, Panasonic, Adobe, Nike, Johnson and Johnson, Starbucks, Google, Hewlett-Packard (HP).

Takođe postoji i niz brendova, tj. kozmetičkih proizvoda koji su „cruelty free“, tj. ne testiraju svoje proizvode na životinjama, to su: Kat Von D, Huda Beauty, Smashbox, Milani, Becca, Pixi, Fenty Beauty, Marrakesh, Aura, Catrice, Essence, W7, Golden rose, Balea, Ebelim, Alverde, Babylove, Denk mit, Sun dance, Soft& Sicher, Hipp, Bioten, Afrodita i drugi. Ostatak ove liste možete pogledati na sajtu organizacije PETA.

Lanci prodavnica DM su poznati po tome da je veliki deo proizvoda koje prodaju „Eco friendly“ tako da ako ste u nedoumici uvek možete kupiti ono šta vam treba ovde.

Milan Zlatanović

Trening za hidromorfološku procenu, monitoring i ocenu stanja reka u Crnoj Gori

Foto: pixabay

 

Foto: pixabay

NVO Green Home održala je trening za hidromorfološku procenu, monitoring i ocenu stanja reka u Crnoj Gori.

Trening je, kako je saopšteno, sa terenskim istraživanjima organizovan za mlade stručnjake iz oblasti rečne ekologije, zaštite životne sredine i hidrotehnike na Cijevni i Morači.

– Svrha treninga je bila da se obuče mladi stručnjaci da primenjuju terenski protokol za monitoring, procenu i mapiranje hidroloških elemenata, kako bi se pomogla implementacija Okvirne direktive o vodama i preliminarne procene ekološkog statusa pojedinih reka i rečnih segmenata u Crnoj Gori, saopštio je Green Home.

Pri tom je, kako su kazali, korišćen standard koji se za potrebe projekata implementacije Okvirne direktive o vodama već koristi u Crnoj Gori, a koji čeka da bude i institucionalno prihvaćen.

– Tokom terenskog rada na Morači, lokacija Stara Zlatica, utvrđeni su brojni antropogeni pritisci ekstrakcije sedimenata u obalnoj zoni i manji alteracije korita, čiji ukupni rezultat na toj deonici ne ugrožava dugoročno hidrološke odlike, dok u donjem delu korita naselje Mitrovići vodno telo je izuzetno modifikovano, sa lošom morfološkom slikom i velikim promenama korita, obale, vegetacije i strukture nanosa.

Na Cijevni, delu do graničnog prelaza reka je sa hidrološkog aspekta u netaknutom prirodnom stanju, dok je primetna eutrofikacija pri nižem vodostaju i sedam lokacija nelegalnih aktivnosti vađenja šljunka duž dela korita do Dinoše, navode iz Green Home.

Milisav Pajević

Paljenjem “Carske Bare” počinjen zločin prema prirodi i životnoj sredini

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštava da je izazivanjem požara koji se proširio na „Carsku baru“, jedan od svetski značajnih rezervata prirode počinjen zločin prema prirodi i životnoj sredini i traži da se počinioci i odgovorni najoštrije kazne.

Nadležne službe Ministarstva su na terenu i utvrđuju štetu načinjenu u požaru koji je 14. i 15. oktobra ove godine zahvatio više stotina hektara Specijalnog rezervata prirode „Carska bara“.

Ministarstvo zaštite životne sredine će u narednim danima inicirati sastanak nadležnih državnih organa i institucija kako bismo rešili ovakve pojave i probleme koji ugrožavaju životnu sredinu, prirodna blaga i resurse koji pripadaju svim građanima Srbije.

Specijalni rezervat prirode ,,Carska bara” je zaštićeno područje Prve kategorije, kako bi se očuvao izuzetno raznovrstan i bogat divlji biljni i životinjski svet.

Ovo područje je uključeno u Konvenciju o svetski značajnim močvarnim staništima-Ramsar (1995). Takođe je značajno kao IBA (važna područja za ptice) i IPA (važna područja za biljke) .

Ministarstvo zaštite životne sredine apeluje na sve građane da čuvaju i brinu o životnoj sredini i da budu odgovorni prema prirodi kako bi je sačuvali za sadašnje i buduće generacije.

Milisav Pajević

Klimatske promene ne utiču isto na muškarce i žene

Foto: UN Women Serbia

Ovo je bila polazna tačka na okruglom stolu ”Rodna ravnopravnost, klimatske promene i zajednica” održanom u Beogradu u okviru saradnje na projektu “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene” koji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Agencija Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women).

Klimatske promene ne utiču isto na muškarce i žene, ali su žene u nepovoljnijem položaju, posebno u seoskim područjima. Urodnjavanje predstavlja strategiju rodne ravnopravnosti koja se može upotrebiti na sve segmente života, pa tako i na zaštitu životne sredine, održivi razvoj i borbu protiv klimatskih promena.

Foto: UN Women Serbia

Na samom otvaranju, uvodnu reč imali su organizatori okruglog stola, a oni su se usaglasili o tome da je tema o klimatskim promenama i o rodnoj ravnopravnosti značajna na svetskom planu, a  partnerstvo između državnog i nevladinog sektora, u saglasnosti sa političkom voljom za promenama,  veoma bitna komponenta u osnaživanju rodne ravnopravnosti i klimatskih promena.

Predstavnica UN Women-a Milana Rikanović i predstavnica UNDP-a Stelijana Nedera naglasile su da, osim partnerstva i političke volje, još jedan od ciljeva kome bi Srbija trebalo da teži jeste urodnjavanje.

Prema mišljenju panelista, edukacija predstavlja glavnu okosnicu u razvijanju svesti o značaju praćenja rodne diskriminacije u procesu kreiranja i sprovođenja politika za borbu protiv klimatskih promena. Ekspertkinja za podizanje kapaciteta Višnja Baćanović izjavila je da klimatske promene mogu podstaći još više neravnopravnosti,  zato je potrebna stalna edukacija građana o specifičnim potrebama i nejednakostima u borbi protiv klimatskih promena. “Ukoliko sada ne uključimo žene u nove načine za upotrebu energetske održivosti i obnovljive izvore energije, za dvadeset godina opet ćemo imati neravnopravnost polova”, izjavila je Višnja Baćanović.

Učešće u okruglom stolu uzeli su i predstavnici nevladinog sektora, koji su svojim projektima ukazali na važnost poboljšanja položaja žena, posebno u ruralnim područjima. Primer za to je “Bioenergetska trava”, projekat čiji je cilj uključivanje žena koje većinu svog vremena provode u domaćinstvu. Zasadom višegodišnje bioenergetske trave (Miscantus) proizvodi se bioenergija niskog inputa, a celokupna nadzemna biomasa  može se takođe koristiti kao energetska sirovina za sagorevanje. Najvažniji činilac u osnaživanju žena da gaje bioenergetsku travu sastoji se u smanjenju štetnih efekata po zdravlje žena u kuhinjama koji su posledica grejanja na čvrsta goriva.

Tokom diskusije čuli smo i zanimljiv podatak koji pokazuje veću zastupljenost žena u održivoj energetici, a upravo su one nosioci promena. Žene takođe prve upravljaju otpadom s obzirom na to da su više zastupljenije u kuhinji od muškaraca.

Predloženi su konkretni koraci za usporavanje klimatskih promena i za podizanje nivoa odgovornog ponašanja društva i oni obuhvataju komunikaciju između svih segmenata društva, što znači da bi putem  medija trebalo koristiti  tkz. “non stop” kampanju o važnosti klimatskih promena, a kroz razne projekte uključivati celokupno društvo, naročito žene, kako bi se stvorilo rodno-klimatsko odgovorno društvo.

Učesnici okruglog stola zaključili su da će, uprkos izraženoj političkoj volji za primenu konkretnih mera, biti potrebno dosta vremena da bi se postigli vidljiviji rezultati u poboljšanju u oblasti klimatskih promena i rodne ravnopravnosti.

Sofija Nikolić

Za spas planete, i crkve postaju održive, štede energiju i koriste solarne panele

Photo: Sparano + Mooney Architecture

Sparano + Mooney Architecture je jedan od vodećih projektnih biroa na zapadu Sjedinjenih Američkih Država sa dvadesetogodišnjim iskustvom na polju savremenih održivih arhitektonskih rešenja.

Za njihove usluge dizajniranja i planiranja zainteresovani su ljudi iz različitih sfera društva: od građana i privatnih lica do opština i institucija, a o šarolikosti liste klijenata Sparano + Mooney Architecture govori i činjenica da je jedan od njihovih poslednjih projekata crkva.

Foto: Sparano + Mooney Architecture

Objekat je smešten u Vest Vali Sitiju u saveznoj državi Juta u blizini rudnika bakra Bingham Canyon. S obzirom na to da on predstavlja najdublji površinski kop na svetu i glavnog “poslodavca” oblasti, arhitekte su odlučile da kroz izbor materijala za religijsku konstrukciju prirede svojevrsni omaž radnicima rudnika. Uz očuvane delove prvobitne crkve svetog Josifa iz 1965. godine, kombinovali su elemente od čelika, bakra i ručno obrađenog drveta.

Foto: Sparano + Mooney Architecture

Vernici su za cenu od 3,9 miliona evra na raspolaganje dobili nesvakidašnji prostor za religijske obrede ukupne površine od oko 2 hiljade kvadratnih metara.

Arhitekte su posetiocima ove katoličke crkve obezbedile 800 mesta za sedenje u neposrednoj udaljenosti oltara kako bi obredi bili što intimniji. Ovo su postigli konstruisanjem građevine kružnog oblika sa debelim betonskim zidovima.

Na parceli od 40 i po hiljada kvadratnih metara se nalazi i upravna zgrada sa kancelarijama i salama za sastanke i prostori za okupljanje i druženje na otvorenom i zatvorenom, a dvorište je usmereno na vodu i lepe pejzaže.

Crkva se napaja energijom iz solarnih panela.

Ukoliko ste zainteresovani za održivu arhitekturu, virtuelno prelistajte naš magazin u kojem smo se bavili ovom temom: https://energetskiportal.rs/bilteni/odrziva-arhitektura/.

Jelena Kozbašić

Obuka za dostavljanje podataka za Katastar kontaminiranih lokacija

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Novom Sadu  je prošlog petka u prostorijama Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode realizovana prva od osam obuka za dostavljanje podataka za Katastar kontaminiranih lokacija koje realizuje Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji i uz podršku Agencije UN za životnu sredinu (UN Environment), Stalne konferencije gradova i opština i organizacije civilnog društva Inicijativa za šumarstvo i životnu sredinu (FEA).

Obuke su namenjene jedinicama lokalne samouprave i imaju za cilj predstavljanje nove zakonske regulative o zemljištu i novog načina dostavljanja podataka o zagađenim, ugroženim i degradiranim zemljištima.

Milisav Pajević

Rzavska voda stigla u Donju Trepču kod Čačka

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon četrnaest godina, u Donjoj Trepči kod Čačka završena je vodovodna mreža povezana sa sistemom Rzav.

Time je konačno rešen višegodišnji problem oko sedam stotina meštana sa vodom za piće.Pre priključenja na vodosistem Rzav u Donjoj Trepči su se snadbevali vodom sa seoskih bunara i ona nije bila za piće.

Pre četrnaest godina meštani su pokrenuli akciju rešavanja tog problema i priključenje na vodosistem Rzav.

Sopstvenim novcem finasirali su nabavku priključaka.

Još 2006. godine sa tadašnjim gradskim rukovodstvom, potpisan je ugovor o početku izgradnje čitavog sistema. Radovi na izgradnji magistralnog cevovoda od Konjevića do Mojsinja kojim stiže voda sa Rzava u Donju Trepču počeli su tek u leto 2015. godine.

U poslednje dve godine radovi su intenzivirani, a i uložena značajna sredstva iz gradske kase da se cevovod završi.
Rzavsku vodu do sada je dobilo nekoliko desetina domaćinstava, a u toku su radovi na priključenju i drugih korisnika.

U probnom periodu dok Zavod za javno zdravlje iz Čačka ne izda potvrdu da je voda ispravna za piće, meštani je mogu koristiti samo za tehničke potrebe.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Utvrđena konačna rang lista o dodeli sredstava Zelenog fonda za pošumljavanje u 2018. godini

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine, na osnovu Uredbe o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslovi i način raspodele sredstava, način praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i druga pitanja od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 25/18), 15. oktobra ove godine donelo  je Odluku o utvrđivanju konačne rang liste o dodeli sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2018. godini.

Po raspisanom Javnom konkursu za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2018. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo  6. jula ove godine na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i Portalu e-Uprave, pristiglo je 14 prijava.

Odluku o utvrđivanju konačne rang liste o dodeli sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2018. godini možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Otvoreno pismo evropskom komesaru za životnu sredinu zbog zagađivanja reke Lim

Foto: Wikipedia/Cornelius Bechtler

Nevladina organizacija ”Euromost“ uputila je otvoreno pismo evropskom komesaru za životnu sredinu Karmenu Veli i šefu Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivu Oravu, u kojem navode da su zabrinuti zbog konstantnog zagađivanja reke Lim.

Kako stoji u pismu ”Euromost – a“  kanalizacionim cevima fekalni i drugi otpadi idu direktno u Lim, kao i otpadi iz klanica i živinarskih farmi.

Evropske zvaničnike su obavestili da se, kako navode, vrši nelegalna eksploatacija šljunka, što dozvoljava i Uprava za vode.

– Voda iz Lima nekontrolisano se koristi za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, što ne sme da se čini, jer se na taj način otrovi prenose na biljke, poručuju iz ”Euromost – a“.

Navode i da se poslednjih godina napadaju i pritoke Lima, na kojim se grade mini hidroelektrane, zbog čega je reka do sada na najnižem vodostaju, pa pored svih otpada i fekalija može doći i do zaraznih bolesti.

– Obavestili smo ih da se Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore, kao i Agencija za zaštitu životne sredine, još nijednom nisu potrudile, da sačuvaju reku, da je valorizuju i pretvore u turistički potencijal, poručuju iz ”Euromost – a“.

Milisav Pajević

Automatska merna stanica za kvalitet vazduha u Popovcu kod Paraćina

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine nedavno je potpisan Ugovor o uspostavljanju saradnje u oblasti zaštite vazduha između CRH Srbija iz Popovca i Agencije za zaštitu životne sredine.

Ovim Ugovorom Agencija za zaštitu životne sredine dobija na korišćenje automatsku mernu stanicu za kvalitet vazduha, kako bi se na taj način kontinuirano pratio kvalitet vazduha u naseljenom mestu Popovac kod Paraćina.

– Ovo predstavlja pozitivan primer kako država i privatni sektor mogu zajedničkim snagama da poboljšaju stanje u životnoj sredini u Srbiji. Monitoring vazduha je vrlo važan, jer samo ukoliko imamo javne i transparentne podatke o kvalitetu vazduha, možemo da utičemo na njegovo poboljšanje. Ovim primerom vidimo da se stvari u Srbiji pomeraju i da se stvorila pozitivna klima u društvu. Društvenu odgovornost u oblasti zaštite životne sredine kompanije ne treba da posmatraju kao trošak, već ulaganje u svoj razvoj, kako bi stvorile nove prilike i prednost na tržištu i dodatni potencijal za dalji razvoj, rekao je Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

Direktor Agencije Radović je dodao da iskustva iz sveta pokazuju da su kompanije koje su usvojile ekološke standarde konkurentnije na međunarodnom tržištu u srednjeročnom i dugoročnom smislu, budući da ekološki standardi promovišu inovaciju i modernizaciju procesa i proizvoda, i vode ka čistijim tehnologijama, kao i da se upotreba čistijih tehnologija može dovesti u vezu s unapređenjem efikasnosti u pogledu korišćenja raspoloživih resursa.

– Velike ekološke katastrofe su podstakle globalnu raspravu o odgovornosti kompanija i istakle potrebu njihovog uključivanja u proces rešavanja ključnih pitanja u vezi sa zaštitom životne sredine. Ovaj Ugovor je važan za nas kao državu, jer je on korak napred u vrednosnom smislu i ja se nadam da će on podstaći i druge kompanije da slede ovaj primer, zaključio je Radović.

Popovac je naselje u opštini Paraćin u Pomoravskom okrugu. Naselje Popovac se nalazi 15 kilometara severoistočno od opštine Paraćin, a do njega se može doći skretanjem (kod Davidovca) sa regionalnog puta M5 (ParaćinZaječar). Samo naselje se sastoji od sela Popovca i novosagrađene kolonije koja se nazivala Nova Kolonija. Prema popisu iz 2011. godine Popovac je imao 625 stanovnika. Do 1965. godine je ovo naselje sedište Opštine Popovac koju su činila naseljena mesta: Bošnjane, Buljane, Donja Mutnica, Gornja Mutnica, Izvor, Klačevica, Lešje, Popovac, Stubica, Šaludovac i Zabrega. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Paraćin.
U Popovcu se nalazi fabrika cementa CRH Srbija.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Ko je odgovoran za klimatske promene?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kada govorimo o tome ko je odgovoran za štetu koja se pravi našoj životnoj sredini, za uništavanje resursa i istrebljenje vrsta uglavnom pomislimo da su glavni odgovorni lovokradice, kompanije koje krče šume ili pohlepni biznismeni. No, istina je zapravo da smo odgovorni svi, baš svi.

Isto to tvrdi i nova studija koja je objavljena u časopisu Nature Ecology and Evolution.
Mnogi ljudi i u razvijenim i u zemljama u razvitku imaju takve potrošačke navike da svojim postpucima i odabirima štete životnoj sredini od Amazona pa sve do Bornea. Na primer, uzgajivači palmi od kojih se dobija palmino ulje nastavljaju da krče šume jer je potražnja za proizvodima sa palminim uljem u konstantnom porastu. Ti proizvodi podrazumevaju raznu robu, od slatkiša pa sve do detrdženata. Ako se smanji potražnja za ovakvim proizvodima, smanjiće se i krčenje šuma.

„Identifikovanje žarišta ugroženog biodiverziteta pokazala se kao uspešna strategija,“ napisao je autor studije Danijel Moran sa Univerziteta u Norveškoj.

„Jedan od glavnih izazova konzervacije jeste ta na mnogim mestima industrije nastavljaju da eksploatišu resurse preko svake mere i zato u ova merenja moramo uključiti ne samo procene štete već i uticaj koji imaju potrebe potrošača na životnu sredinu.“

Ovaj naučnik je sa kolegom Keičiro Kanemotom iz Japana razvio novu metodu za određivanje pretnji po 6803 ugrožene vrste širom sveta. Oni u obzir uzimaju i „sile tržišta“. „Razumevanje funkcionisanja tržišta je ključno za efikasnu zaštitu,“ rekli su autori.

Oni su izradili mape pretnji i uz pomoću njih planiraju da smanje neodrživo korišćenje prirodnih staništa što će nam pomoći u tome da očuvamo biodiverzitet širom planete. „Povezivanje opservacija problema životne sredine i ekonomskih aktivnosti je prava inovacija u ovoj oblasti,“ rekao je Moran. „Kada se poveže uticaj na životnu sredinu koju određen lanac proizvodnje ima, onda je mnogo lakše da, ne samo proizvođači nego svi učesnici u tom lancu proizvodnje smanje štetu koju prave.“

Dakle, ono što vredi ponoviti jeste da smo najverovatnije i mi deo tog lanca proizvodnje koje indirektno doprinosi gubitku staništa mnogih ugoženih vrsta. Ono što je u našoj moći jeste da usvojimo održivije potrošačke navike i podržavamo proizvođače koji imaju niski ekološki otisak.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Pivopije i gurmani zabrinuti: Moguće nestašice piva i pomfrita usled klimatskih promena

Photo-illustration: Pixabay

Klimatske promene uzrokuju seobe naroda, nestajanje korala, a usled otapanja leda aljaska i sibirska jezera izbacuju mehuriće štetnog metana. Na njihovom udaru našle su se i evropske oranice pod ječmom i krompirom.

Dugo i suvo leto rezultovalo je u niskim prinosima ječma, glavnog sastojka piva, i krompira – namirnice koju jedemo na toliko različitih načina, ali je većini omiljeni u obliku uzdužnih štapića.

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropa je zbog klimatskih promena pretpela rekordno visoke temperature i suše. Očekuje se da će rod pomenute žitarice opasti za čak 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok podzemne krtolaste biljke ima za 25 odsto manje.

Istraživanje prinosa ječma sproveli su naučnici Univerziteta u Kaliforniji (Sjedinjene Američke Države), a objavljeno je 15. oktobra 2018. godine u naučnom časopisu Nature Plants.

Oko 17 odsto ukupne proizvodnje ove poljoprivredne kulture otpada na pivsku industriju, a najveći deo odlazi na prehranu stoke. Ukoliko bi došlo do njenih oskudica, životinje bi ostale prioritet s obzirom na to da je pivo već sada, uslovno rečeno, luksuzno dobro.

Posledica nestašica ječma biće skok cene piva i pad njegove konzumacije. “Pivo bi moglo da ostane van finansijskog domašaja stotina miliona ljudi usled budućnosti klime i tržišnih uslova”, zaključio je Stiven Dejvis, jedan od istraživača.

Studijom je obuhvaćeno 23 svetska regiona. Procenjuje se da bi rod u onim područjima koja važe za najveće proizvođače ječma mogao opasti za od 3 do 17 odsto.

Cene piva bi se u proseku udvostručile, a potrošnja bi se smanjila za od 4 do 16 odsto, tvrde Amerikanci.

Preko Atlantika ni berba krompira nije bila uspešna. Razlog je isti. Klimatske promene! Na evropskim trpezama zavladao je otužan prizor na “zdepasti” pomrit, gotovo za jednu trećinu kraći od standarda koji iznosi oko 7,5 cm.

“Činjenica da klimatske promene ugrožavaju male stvari koje našu svakodnevicu čine srećnijom podsećaju nas da smo odgovorni da se pozabavimo ovim problemom i njegovim uticajem na našu planetu”, izjavio je Herbert Last, potpredsednik evropske organizacije za konzervaciju Conservation International Europe.

Ako dozvolimo da se situacija odvija bez naše intervencije, ishod će da bude mnogo ozbiljniji od poskupljenja proizvoda. Poljoprivreda zavisi od vremenskih uslova, a rezultat klimatskih promena je dodatno isušivanje već suvih podneblja i plavljenje onih koja dobijaju dovoljno kiše.

Trenutno su već smanjene letine pšenice, pirinča, kafe i kakaoa.

Jednu od najznačajnijih uloga u promeni klime igra krčenje šuma. Čak 80 odsto seče stabala motivisano je proširenjem poljoprivrednih kapaciteta. Negativan način na koji proizvodimo i trošimo namirnice umanjiće budući prehrambeni fond stoga bi trebalo da ga učinimo održivijim.

Jelena Kozbašić

Izmenom zakona do rušenja bespravno sagrađenih objekata

Foto: parlament.gov.rs

 

Foto: parlament.gov.rs

Skupština Srbije počela je novu sednicu na čijem su dnevnom redu i izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji i Zakona o ozakonjenju objekata.

Ministarstvo građevinarstva saobraćaja i infrastrukture je najavilo da će izmene Zakona o ozakonjenju objekata i Zakona o planiranju i izgradnji pružiti državi, građevinskim inspektorima i lokalnoj samoupravi nove mogućnosti za još efikasniju borbu protiv neodgovornih i bahatih investitora, koji grade bez dozvole i pokušavaju da zarade na kršenju zakona.

Praksa je pokazala da je jedna od glavnih zloupotreba postupka o ozakonjenju bila vođenje maratonskih upravno – sudskih postupka za ozakonjenje nelegalnih objekata, koji u Srbiji u proseku traju nekoliko godina.

Predviđeno da je umesto pravosnažnog rešenja kojim se odbija ili odbacuje zahtev za ozakonjenje, dovoljno konačno – najčešće drugostepeno rešenje kojim se zahtev za ozakonjenje odbacuje ili odbija.

Takođe, predviđeno je da svi nelegalni objekti imaju zabranu prometovanja do donošenja konačnog rešenja o ozakonjenju ili njegovog odbijanja.

Izmenama zakona opštinski i gradski građevinski inspektori će dobiti mnogo veća prava, ali i veće obaveze koje treba da dovedu do toga da se stane na put gradnji nelegalnih objekata, kažu u tom ministarstvu.

Milisav Pajević