Home Blog Page 1014

Besplatna obuka za pčelare sa teritorije grada Beograda

Foto: pixabay.com

 

Foto: pixabay.com

U cilju podizanja opšteg znanja iz oblasti pčelarstva, Sekretarijat za privredu grada Beograda u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom organizuje besplatnu obuku za pčelare sa teritorije grada Beograda, saopštavaju iz ovog gradskog sekretarijata.

Obuka počinje 29. oktobra i trajaće pet dana u prostorijama Gradske uprave Grada Beograda, Kraljice Marije 1.

Po završetku teorijske obuke, polaznici će proći testiranje o stečenom znanju, nakon čega će im biti dodeljeni sertifikati.

Osnovni ciljevi obuke su stručno osposobljavanje i sticanje veština u pčelarstvu, povećanje broja košnica u kojima se proizvodi med i pčelinji proizvodi uz tradicionalne veštine i savremena znanja, povećanje proizvodnje pčelarskih proizvoda, prihoda u domaćinstvima koja se bave pčelarskom proizvodnjom, kao i povećanje stepena zaposlenosti u sektoru i dostizanje standarda u oblasti zaštite životne sredine.

Za sve dodatne informacije zainteresovani se mogu javiti na telefon 7157-402, 7157-399.

Milisav Pajević

Lažna reciklažna industrija u UK – plastika se ne reciklira, već baca u reke i okeane

Foto-ilustracija: Pixabay

Recikleri plastike iz Ujedinjenog Kraljevstva suočavaju se sa optužbama o zloupotrebama i prevarama u okviru izvoznog postupka otpada, izveštava onlajn izdanje britanskog časopisa Gardijan.

Agencija za zaštitu životne sredine osnovala je tim istražitelja u cilju raskrinkavanja žalbi o prisustvu organizovanog kriminala u reciklažnom sistemu. Prema podacima ove agencije, u poslednja tri meseca suspendovano je ili oduzeto čak šest licenci za izvoz plastičnog otpada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istražitelji su zaduženi da potvrde ili opovrgnu sledeće navode:

  • Izvoznici lažno potražuju nadoknade za 10 hiljada tona plastičnog otpada koje ne postoje
  • Smeće se ne reciklira, već biva ispušteno u rečne tokove i okeane
  • Nelegalne pošiljke otpadaka preko Holandije bivaju isporučene na Daleki istok
  • Reciklerima iz UK s nizom prekršaja u oblasti izvoza kontamiranog otpada dozvoljen je nastavak poslovanja.

U toku prošle godine građani i preduzeća sa ostrva odbacili su 11 miliona tona plastičnog pakovanja, od čega je izvezeno dve trećine ukupne vrednosti od oko 56 miliona evra.

Izvoznici zarađuju milione izdavajući trgovcima i proizvođačima dokaze o kretanju otpada po ceni koja trenutno iznosi 70 evra po toni. Sistem se oslanja na kompanije-izvoznice koje same objavljuju stanje izvoza, ali je nedavno otkriveno da između njihovih podataka i podataka kojim raspolažu carinske službe postoje odstupanja.

“Od izvoznika se ne zahteva da pruže pokriće za količine otpada za koje tvrde da su napustile zemlju njihovim posredovanjem. Sve sami prijavljuju. Na ovaj način ustrojen sistem, zbog lakoće zarade, pruža plodno tle za razvoj organizovanog kriminala. Varanje je jednostavno. A do sada je bilo i bezbedno! Na kraju krajeva, ko će dovoditi u pitanje namere reciklera? Oni su dobri momci! Spašavaju našu planetu. Trebalo bi da smo im zahvalni”, oštar je novinar Hari Hamburg.

Ipak, saznanja da su preduzeća koja se bave izvozom prijavila 35 135 tona smeća više nego što je zabeležila carina bacila su senku na njihovo poslovanje.

Da li su dobri momci zaista dobri, saznaće se nakon sprovedene istrage.

Jelena Kozbašić

 

Sada možemo štampati i baterije

Foto: pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Prvi put u istoriji naučnici su uspešno odštampali deo baterije. Sada ćemo moći da štampamo litijum jonske baterije u najrazličitijim oblicima.

Istraživači sa Univerziteta Djuk našli su način da prilično jeftinim 3D štampačima stvore bateriju. Oni su se dosetili toga da koriste sprovodljivi rastvor koji pospešuje protok jona u polimerima. Ovo je značajan novitet jer smo do skora mogli štampati samo nesprovodljive delove baterije.

Ovaj tim stručnjaka izjavio je da je sposobnost da stvaramo baterijeu raznim oblicima veoma korisna za proizvođače električnih vozila, mobilnih telefona i laptopova, jer se oni ne moraju prilagođavati standardnom dizajnu baterije koje su trenutno dostupne. Većina baterija na tržištu, trenutno dolazi u cilindričnom ili pravougaonom obliku.

„Kada proizvođač dizajnira svoj proizvod, na primer mobilni telefon, oni moraju opredeliti određeni deo uređaja veličine i oblika baterije a to traći dragocen prostor i ograničava opcije za dizajn.“

Ove nove štampane baterije takođe će imati i veće kapacitete zbog grafena, izuzetno sprovodljivog materijala koji je inkorporiran u ovaj novi izum.
Trenutni prototip nije podoban za upotrebu jer baterije traju kratko, ali naučnici nastavljaju da rade kako bi prevazišli i ovaj problem.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

BMW povlači 1,6 miliona vozila sa tržišta zbog opasnosti od požara

Foto: pixabay.com

 

Foto: pixabay.com

Zbog curenja rashladne tečnosti, auto-kompanija BMW povlači 1,6 miliona vozila sa tržišta širom sveta jer postoji opasnost od požara.

Iz BMW-a je saopšteno da u pojedinim dizel automobilima rashladna tečnost može da iscuri iz modula za recirkulaciju izduvnih gasova, odnosno dela za smanjenje štetnih emisija, te da bi tečnost mogla da dođe do vrelih delova sistema i zapali se.

Nemačka kompanija ranije je povukla oko 480.000 vozila iz Azije i Evrope, jer su u Južnoj Koreji prijavljeni požari, a za sada nije bilo povređenih.

Opoziv zahvata modele od 2010. do 2017. godine, a navodi se da će sa kupcima problematičnih automobila stupiti u kontakt.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Zaštita životne sredine glavna tema poslovnog foruma Srbija-Španija

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je danas na svečanom otvaranju Poslovnog foruma Španija-Srbija da iskustva španskih kompanija u zaštiti okoline mogu da pomognu da se poboljša kvalitet života građana u Srbiji.

Trivan je ukazao na to da je Srbija jedno od najugroženijih područja i da je, kako bi se to promenilo, izdvojeno 15 miliona evra za investicije u oblasti zaštite životne sredine tokom sledeće godine.

Međutim, kapital koji država ima nije dovoljan da bismo u potpunosti podigli naše standarde i iz tog razloga nam je potrebna podrška i pomoć zemalja koje su to već učinile, rekao je ministar.

Na forumu su učestvovali predstavnici 21 španske kompanije iz oblasti infrastrukture, životne sredine, turizma, saobraćaja, građevinarstva, agroprehrambene, tekstilne i modne industrije.
Planirano je oko 80 individualnih sastanaka predstavnika tih i domaćih firmi u cilju unapređenja njihovih ekonomskih odnosa.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež istakao je da je poslednjih godina trgovinska razmena između dve zemlje udvostručena.

Foto: Privredna komora Srbije

U 2017. godini ta razmena je iznosila 455,8 miliona evra. Međutim, neophodno je da Srbija dobije nove kvalitetne investicije i da španske kompanije prošire svoje poslovanje u našoj zemlji jer trenutno samo 40 odsto njih sprovodi ozbiljne poslovne operacije u Srbiji, rekao je Čadež.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić predstavio je gradske infrastrukturne projekte i pozvao španske kompanije da učestvuju na tenderima.

Po Strategiji razvoja do 2021. godine, Beograd treba da se razvija kao “planetarni” i “zeleni grad”. Naša želja je da u tome sarađujemo sa španskim firmama, rekao je Radojičić.

Državna sekretarka za trgovinu Španije Šiana Mendes naglasila je da kompanije najviše mogu da sarađuju u zaštiti životne sredine i u građevinarstvu.

Španija u Srbiju najviše izvozi mesne proizvode, vozila i odevne predmete, a iz Srbije na špansko tržište najviše dolaze žitarice, proizvodi od gume, nameštaj, papir i karton, naglasila je ona.

Ambasador Španije u Beogradu Migel Fuertes rekao je da su odlični politički odnosi Španije i Srbije dobra osnova za razvoj ekonomskih odnosa.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            Milisav Pajević

Studenti pokreću projekat elektro-vozila

Foto: Formula student tim

Udruženje Studentska Tehnička Takmičenja, čiji je prvi projekat započeo u Beogradu 2010. godine pod nazivom „Drumska Strela“, ove godine osniva još jedan tim, koji će se baviti projektovanjem i izradom elektro-formule.

KO SU ONI?

Foto: Formula Student tim

Oni traže nove članove za njihov tim. Oni su studenti Beogradskog univerziteta i imaju nešto zajedničko. Genijalni u svojim oblastima, inovativni na svojstven način, oni su članovi Formula Student tima koji će napraviti prvo električno trkačko vozilo u Srbiji. Videti formulu na kojoj si radio kako prevazilazi sve prepreke, uočiti delovanje svih sila koje si cele zime predviđao i osećati pripadnost jednom timu stvari su zbog kojih su oni ovde. Ako misliš da je ovo za tebe, ne oklevaj, prijavi se na sledećem linku: www.stt.org.rs/konkurs. Konkurs je otvoren do kraja oktobra.

Jedinstven projekat u kom studenti imaju priliku da teorijsko znanje sa fakulteta primene u praksi, ali još važnije, steknu nova i prošire svoje vidike, prisutan je u Srbiji već 8 godina. Novi tim su osnovali nekadašnji članovi današnje Tenfor Drumske Strele, a njihov cilj je da znanje i iskustvo iz prethodnog projekta povežu sa svežim idejama novih članova, koje ove godine očekuju u velikom broju. Na taj način će se pod okriljem udruženja STT naći dve formule, jedna sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem, i jedna sa električnim pogonom, po prvi put u Srbiji.

Koliko je elektro-vozilo važno, govori činjenica da se o električnim automobilima u Srbiji priča već godinama. U okruženju gde i dalje vlada pravilo da svi voze automobile sa motorom SUS, naši studenti će krenuti sa projektovanjem i izradom električnog trkačkog automobila. Za to su im potrebne veoma skupe i teško dostupne komponente, ali oni već prave planove kako da obezbede sve na vreme, kako bi mogli da krenu sa izradom i testiranjima što ranije.

Najviše studenata se, kao i svake godine, očekuje sa Mašinskog fakulteta, ali i sa Elektrotehničkog fakulteta koji će imati bitnu ulogu u stvaranju prve električne formule. U projektu takođe učestvuju i studenti TMF-a, Ekonomskog fakulteta, FON-a, ali i Vojne akademije. Uslov za prijem u tim je upisana minimum treća godina fakulteta, odnosno druga, za junior članstvo.

Studenti se takmiče na prestižnim međunarodnim Formula Student takmičenjima, u konkurenciji sa više od 600 univerziteta iz celog sveta. Do sada su predstavili sedam vozila i učestvovali na 17 takmičenja, gde su postigli zapažene rezultate. Prethodne sezone, 2018, zabeležili su šesto mesto u disciplini Skid Pad u konkurenciji od 50 timova u Italiji, i peto mesto u najznačajnijoj, trci izdržljivosti, u konkurenciji od 36 timova u Češkoj Republici.

Dušan Bajatović: Gasa ima dovoljno i za domaćinstva i za privredu

Foto: JP „Srbijagas“

 

Foto: JP „Srbijagas“

Direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović izjavio je da će gasa tokom zime biti čak i ako dođe do prekida isporuke iz Rusije preko teritorije Ukrajine, o čemu se priča, a što se za sada ne očekuje.

Bajatović je za „Politiku“ od utorka rekao da gasa ima dovoljno i za domaćinstva i za privredu, da se trenutno u podzemnom skladištu „Banatski Dvor“ nalazi oko 450 miliona kubika gasa i da su uz to ugovorene dovoljne količine sa ruskim „Gaspromom“.

On je objasnio da Srbija po svim parametrima od „Gasproma“ kupuje najjeftiniji gas, s tim što se cena posle preuzimanja na ukrajinsko-mađarskoj granici povećava zbog visokih troškova tranzita.

– “Gasprom” nam ne naplaćuje kazne za naručeni, a ne preuzeti gas, što je velika stavka za “Srbijagas“, ali je cena prolaza kroz Mađarsku i dalje višestruko veća nego za druge zemlje koje koriste ovaj pravac, rekao je Bajatović.

Danas i sutra u Sankt Peterburgu razmatraće se dve opcije proširenja skladišta gasa „Banatski Dvor“ – na 750 miliona ili milijardu kubika, najavio je Bajatović i ocenio da bi to Srbiji obezbedilo visoku energetski stabilnost.

Izvor: FoNet/Politika/Danas

Milisav Pajević

Gradski štab za vanredne situacije Zrenjanina uputio apel javnosti povodom požara

Foto: pixabay.com

 

Foto: pixabay.com

Zbog požara koji su prethodnih dana zabeleženi u atarima, Gradski štab za vanredne situacije Grada Zrenjanina održao je još jednu sednicu i doneo Zaključak, s akcentom da se uputi apel javnosti, kako bi se sprečili novi požari i nove štete koje mogu nastati.

Gradski štab za vanredne situacije zaključuje:

1. Da se uputi apel javnosti putem medija da građani ne pale strnjišta i druge biljne ostatke na njivama zbog velikog rizika i opasnosti od požara i širih posledica koje mogu biti izazvane, kao i da će neodgovorni pojedinci snositi zakonom propisane sankcije;

2. Da nadležne gradske službe pojačaju nadzor na potencijalno ugroženim područjima;

3. Naložiti poljočuvarskoj službi da pojačaju svoje aktivnosti na obilasku terena i sprečavanju spaljivanja biljnih ostataka na otvorenom prostoru;

4. Da dobrovoljna vatrogasna društva u naseljenim mestima u narednih 20 dana uvedu dežurstva zbog rizika od požara zbog poljoprivrednih radova u atarima, koji su još u toku, i da im u tu svrhu lokalne samouprave obezbede dovoljne količine goriva i drugih potreba.

Milisav Pajević

Izmuljavanjem do poboljšanja vodnog bilansa reke Jegričke

Foto: JP „Vode Vojvodine”

 

Foto: JP „Vode Vojvodine”

Početkom oktobra u Parku prirode „Jegrička“ u opštinama Temerin i Zmajevo, počelo je izmuljenje i uklanjanje vegetacije, u sklopu projekta „Ekološko upravljanje vodama protiv ekstremnih vremenskih uslova u pograničnoj oblasti” – ECOWAM, INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Mađarska – Srbija.

Cilj projekta je poboljšanje vodnog bilansa reke Jegričke i glavnog kanala u pograničnom regionu Mađarske i Srbije, izmuljavanjem, građevinskim radovima i uklanjanjem prekomerne vegetacije iz korita reke.

Osim toga, razviće se zajednički sistem za analiziranje i praćenje, radi očuvanja kvaliteta vode i biodiverziteta u regionu prekogranične saradnje i definisaće se dugoročna rešenja radi prevencije degradacije kvaliteta voda.

ECOWAM će doprineti razvoju regiona, sa intenziviranjem ekonomske saradnje između dve države, kroz održivo korišćenje prirodnih resursa.

Vodeći partner na projektu ECOWAM je Direktorat za upravljanje vodama u okrugu Donja Tisa, a ostala dva su Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine” i Fond Evropski poslovi AP Vojvodine.

Ukupna vrednost radova iznosi oko 1.800.000 evra, a planirano je da ceo projekat bude gotov 2019. godine.

Milisav Pajević

Korak ka energetskoj efikasnosti – prva tipologija škola u Srbiji

Photo-illustration: Pixabay

Nedavno je predstavljena studija  „Nacionalna tipologija škola” o najadekvatnijim pristupima za obnovu školskih objekata i unapređenje energetske efikasnosti koja će biti osnova za donošenje daljih strateških odluka o sanaciji školskih zgrada.

Foto: GIZ (Autorski tim studije Nacionalna tipologija škola)

Studija je sprovedena u okviru projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje, koji realizuje Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, a u njenoj izradi učestvovao je tim stručnjaka Arhitektonskog, Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz podršku resornih ministarstava Vlade Srbije. Na osnovu ove tipologije, svaka škola sada može da prepozna svoj objekat u modelima koji su definisani u studiji i odabere najprikladniju vrstu sanacije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Profesori Branislav Živković, sa Mašinskog fakulteta, i Dušan Ignjatović, sa Arhitektonskog fakulteta, učestvovali su u izradi ove studije kojom je obuhvaćena baza od 1857 školskih zgrada, od ukupno 3890 škola u Srbiji, što je više nego dovoljan uzorak za statističku analizu. Ova baza je pretrpela određeno „čišćenje” i uzorak za analizu je sveden na 1268 zgrada. Same zgrade su različite starosti a najveći broj sagrađen je u periodu od 1946. do 1970. godine. „S obzirom na to da najveći broj školskih zgrada potiče iz perioda kada se nije vodilo mnogo računa o potrošnji energije i kada građevinski omotač zgrade nije bio termički izolovan, može se konstatovati da su škole relativno veliki potrošači energije po jedinici površine”, kaže profesor Živković. Same zgrade su uglavnom namenske, projektovane građevine na celoj teritoriji Republike Srbije bez obzira na njihovu geografsku dispoziciju, veličinu i starost. Prema svojoj strukturi one odgovaraju konkretnim zahtevima obrazovnog procesa koji se tokom istorije značajno menjao. Počeci su uglavnom vezani za sam razvoj procesa obrazovanja uz zadovoljenje minimalnih potreba dok se krajem 20. veka sreću objekti složene strukture sa veoma raznovrsnim sadržajima. Raznolikost je najviše vezana za dispoziciju zgrada odnosno da li se radi o ruralnim ili gradskim područjima odnosno za samu veličinu školske zgrade. Manje zgrade su jednostavne strukture, sastavljene od nekoliko jedinica sa minimumom pomoćnih prostorija, dok su velike zgrade veoma kompleksne. Tako, „na terenu” možemo sresti objekte koji, osim učionica, jedva poseduju elementarne higijenske prostorije ali i one koje u svojoj strukturi imaju, veći broj različitih sala odnosno plivačke bazene.

Kako se primenjuje koncept Zelene arhitekture u našoj zemlji

Zelena arhitektura predstavlja svojevrstan trend koji, kako navodi prof. Ignjatović, nažalost mali broj ljudi, pa i stručnjaka u oblasti, u potpunosti razume. „Česta je pojava da se zgrada koja ima zeleni krov ili fasadu, odnosno ona koja koristi savremene sisteme npr. toplotnih pumpi, smatra ’zelenom’. Ovi elementi mogu biti deo celokupne strategije ali nikako njegovi nosioci, odnosno direktni simboli. Osnov koncepta počiva na minimiziranju uticaja zgrada na njihovo okruženje u toku celokupnog životnog veka što predstavlja veoma složen zadatak. Mi moramo projektovati, zidati (od odgovarajućih materijala), koristiti, menjati, održavati i ’rušiti’ naše zgrade tako da one što manje naude okruženju. To zahteva promenu toka razmišljanja, razvoja svesti da je građenje proces čiji su rezultati ’na tržištu’ više desetina pa i stotina godina, te da se odluke koje moramo donositi moraju analizirati sa značajno drugačijih stanovišta”, upozorava prof. Ignjatović. U Srbiji, gde se zida oko 1 odsto novih stanova (zgrada) godišnje, najveće teme u budućnosti će biti vezane za funkcionisanje postojećih zgrada, njihovu obnovu i rehabilitaciju a ne toliko za izgradnju pa čak ni „zelenih” zgrada. Njih, trenutno, treba posmatrati kao svojevrsne modele koji demonstriraju principe, potencijale i mogućnosti postizanja boljih, „održivih” zgrada odnosno svojevrstan put kojim ćemo morati da krenemo kako bismo sačuvali svoje okruženje.

Dušan Ignjatović, profesor Arhitektonskog fakulteta, kaže da se za velike zgrade, istorijski posmatrano, vezuju i značajne simboličke funkcije tako da su one neretko veoma reprezentativni objekti i svojevrsni „ukrasi” gradova u kojima su nastali, odnosno u novije vreme gotovo teoretski modeli razvoja obrazovnog procesa. „Imajući u vidu ovu različitost jasno je da je pitanje unapređenja kvaliteta, pogotovo sa aspekta energetske efikasnosti, veoma raznovrsno. Ono se kreće od jednostavnijih materijalno-tehničkih poboljšanja na omotaču zgrade i instaliranim sistemima pa sve do strukturalnih promena sa ciljem podizanja opšteg nivoa obrazovnog procesa uz dodavanje novih funkcionalnih celina. Različitost pojavnih oblika upravo i predstavlja jedan od najvećih izazova za proces rekonstrukcije i unapređenja”, kaže profesor Ignjatović.

Mere energetske efikasnosti

bi trebalo da se primenjuju na potpuno funkcionalnom objektu

u cilju smanjenja potrošnje energije

Analizom i statističkom obradom 1268 škola, koje su činile uzorak za izradu studije, odabrano je 10 tipova i 3 podtipova škola u 10 osnovnih kategorija. Zgrade su razvrstane prema periodu izgradnje, bruto površini zgrade, karakteristikama termičkog omotača (materijala fasadnih zidova i krova, postojanja termičke izolacije, veličine i vrste prozora) spratnosti i kompaktnosti zgrade.

Foto: GIZ

Tekst u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 68. do 73. stranice.

Priredila: Tamara Zjačić

Pokazna vežba „Zajedno protiv poplava“ održana u Paraćinu

Foto: Marina Sazdanović

 

Foto: Marina Sazdanović

Pokazna vežba „Zajedno protiv poplava“ uspešno je organizovana u Paraćinu.

Prošlog petka je demonstrirano postavljenje mobilne opreme za odbranu od poplava na reci Crnici u centru Paraćina.

Ovaj sistem pokrivaće 370 metara obale, a mobilni tim je za desetak minuta postavio sistem u dužini od 100 metara.

Mobilna oprema montira se na zaštitni betonski zid, koji će biti izgrađen u dužini od četiri kilometra duž obale reke Crnice.

Zamenik predsednika opštine Tomislav Šaletić rekao je da je veliku pomoć donirala Evropska unija, koja se realizuje preko Austrijske razvojne agencije (ADA), a na osnovu sporazuma Vlade Republike Srbije, Javnog preduzeća „Srbijavode“ i opštine Paraćin.

Šef operacija u Delegaciji EU u Srbiji Sakelaris Hurdas rekao je će Evropska unija nastaviti da se bavi ovim pitanjem i radiće na unapređenju aktivnosti za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa.

Foto: Marina Sazdanović

Da bi došlo do toga klimatske promene se moraju više poštovati, a isto tako moramo biti i racionalniji kada je otpornost na prirodne katastrofe u pitanju.

Pokaznoj vežbi „Zajedno protiv poplava“, prisustvovao je veliki broj građana Paraćina, kao i direktor Kancelarije za javna ulaganja Marko Blagojević i državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Velimir Stanojević.

U organizaciji ovog događaja učestvovali su i predstavnici Javnog preduzeća „Srbijavode“, EU, UNDP, FAO ,SECO, Crveni krst, Caritas Srbija, Civilna zaštita i drugi.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Smederevo jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji

Foto: Wikipedia

 

Foto: Wikipedia/Anchi92

U Smederevu je u poslednjih mesec dana zabeležena čak pet puta veća vrednost mernih čestica na osnovu kojih se utvrđuje zagađenost vazduha.

Inače, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, Smederevo je jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji.

U proteklih mesec dana, vrednosti merenih čestica su gotovo pet puta veće od dozvoljenih.

Pored Užičana koji sve češće nose medicinske maske od oktobra do marta i Smederevcima preti sličan scenario, zbog visoke koncentracije nedozvoljenih čestica u vazduhu.

Na početku smo grejne sezone, a menjanja već pokazuju zabrinjavajuće vrednosti.

Iako vetrovi iz Banata pomognu opštem utisku dok su na snazi, ipak sve češće ni to nije dovoljno.

Zavod za javno zdravlje na mernom mestu u centru Smedereva, kod Gimnazije, vrši merenja sumpor dioksida, azot dioksida, čađi i taložnih materija.

Najčešće parametri azot dioksida su van granica dozvoljenih vrednosti.

Zbog razvijene industrije i jako koncentrisanog saobraćaja, Smederevo je jedan od gradova u Srbiji gde parametri zagađenosti vazduha prevazilaze okvire dozvoljenih vrednosti gotovo pet meseci godišnje.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

OŠ “Sveti Sava” u Gornjem Milanovcu obeležila Dan zdrave hrane i Dan hleba

Foto: Ljubica Savić

 

Foto: Ljubica Savić

Dan zdrave hrane i Dan hleba obeležen je holu Osnovne škole “Sveti Sava” u Gornjem Milanovcu.

Priredbu su prošlog utorka izveli učenici 3. razreda pod nazivom “Šarene jabuke”. Takođe, je izvedena igra učenika 1. razreda u produženom boravku kod učiteljice Mire Jevtovic pod nazivom “Sve za sport”.

Pravljeni su sokovi od voća uz pomoć “Nutri bulita” i odmah su posluženi i degustirani.

Učiteljice prvog razreda su sa decom i njihovim roditeljima imale radionice na kojima su zajedeno sa učenicima pravile voćne ražnjiće.

Bilo je zdrave hrane, koju su učenici i učiteljice doneli od svojih kuća.

Organizovana je izložba na panou autorke- učiteljice Bilje Milošević “Lekovito bilje” i panou “Hleb naš nasušni”, autorke- veroučiteljke Sneže Damnjanović.

Gosti priredbe su bili – Ljubica Savić, eko-koordinatorka, predstavnici Ekološke kancelarije OŠ “Sveti Sava”, Takovskih novina, vrtića, roditelji i drugi.

Milisav Pajević

Srbija: 12 lokalnih samouprava postaće zelenije

Foto ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan danas je potpisao ugovore sa predstavnicima 12 lokalnih samouprava u Srbiji kojima su dodeljena sredstva Zelenog fonda Srbije za pošumljavanje u vrednosti od 40 miliona dinara.

Prema najavi Ministarstva zaštite životne sredine, na konkurs je pristiglo 14 prijava jedinica lokalnih samouprava, od kojih se sredstva dodeljuju za 12 projekata lokalnih samouprava – opštinama Požega, Bela Crkva, Doljevac, Golubac, Kučevo, Raška, Stara Pazova, beogradska opština Palilula, kao i gradovi Pirot, Šabac, Kikinda i Kraljevo.

Foto ilustracija: Pixabay

 “Ovo je prilika da životna sredina bude bolja jer pošumljavanjem radimo na sprečavanju klimatskih promena i smanjenju efekata staklene bašte, a brinemo i o otpadnim vodama. Zato smatram da nema važnijeg posla od pošumljavanja”, izjavio je Trivan.

Sredstva će poslužiti za pošumljavanje degradiranih površina ili površina za koje postoji opasnost od degradacije; u cilju stvaranja vetrozaštitnih pojaseva; u zaštićenim područjima na teritoriji jedinice lokalne samouprave; za podizanje gradskih šuma, parkova i drugih javnih površina; za proizvodnju biomase; kao i za ostale vidove podizanja šuma u cilju zaštite životne sredine.

 

Šabačko selo Grušić bušenjem dubinskog bunara rešava pitanje vodosnabdevanja

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pixabay.com

U Mesnoj zajednici „Grušić“, u centru sela, počelo je bušenje dubinskog bunara.

Bušenje dubinskog bunara i kupovina potrebnih priključaka i pumpe je projekat za koji su glasali meštani ovog sela, na prvom neposrednom izjašnjavanju prošlog decembra.

Za te namene opredeljeno je 900.000 dinara.

Sa kopanjem bunara biće obezbeđena voda za navodnjavanje njima i napajanje stoke, ali će biti rešeno i pitanje vodosnabdevanja škole i Doma kulture u ovoj mesnoj zajednici.

Prema rečima Milisava Tomića, meštanina Grušića, zahvaljujući odluci Grada Šapca da sredstava prikupljena od poreza na imovinu vrati mesnim zajednicama na korišćenje, stanovnici Grušića su dobili mogućnost da taj novac ulože u kopanje bunara.

– Trenutno nam je kopanje bunara prioritet. Veoma nam je važno što ćemo obezbediti da škola dobije priključenje na vodu i što će naša deca imati zdravu, pijaću vodu. Pored snabdevanja vodom škole i Doma kultura, moći ćemo i da navodnjavamo njive, rekao je Tomić.

On je dodao da je u planu da se sličan bunar probuši i na drugom delu sela, kako bi se omogućilo vodosnabdevanje svih meštana Grušića.

Za 900.000 dinara, od povraćaja poreza na imovinu, obezbeđeno je kopanje dubinskog bunara, pumpa, priključak na struju i troškovi geometra.

Na ovogodišnjem neposrednom izjašnjavanju Mesna zajednica „Grušić“ raspolagaće sa 1,7 miliona dinara.

Milisav Pajević

Engleska će zabraniti slamčice i štapiće za uši

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Plastične slamčice, kašičice i štapići za uši mogli bi biti zabranjeni u Engleskoj tokom sledeće godine.

U cilju smanjenja zagađenja plastikom, sekretar zaštite životne sredine Majkl Gouv pokrenuo je konsultacije koje će trajati do 3. decembra a razmatraće zabranu prodaje ovih proizvoda.
Procenjeno je da se u Engleskoj godišnje iskoristi oko 4.7 milijarde plastičnih slamčica, 316 miliona kašičica i 1.8 milijarde štapića za uši ( oko 10% završi u okeanima jer ih ljudi bacaju u WC šolju). Ono što dodatno otežava problem jesu troškovi čišćenja i uticaj koji zagađenje ima na turizam i ribolov.

Plastici za jednokratnu upotrebu potrebno je oko sto godina da se razgradi i to je glavni razlog zasto vlada razmatra opciju zabrane distribucije i prodaje ovakvih materijala, no postojaće izuzeci za plastiku koja se koristi u medicinske svrhe.

Trenutno se razmatraju opcije i analiziraju se cene alternativa kao i uticaj koji bi ovakav potez mogao da ima na preduzeća i ekonomiju ali i na same potrošače.

Sekretar Gouv izjavio je: „Našim dragocenim okeanima i životu koji u njima obitava je hitno potrebna zaštita od plastičnih proizvoda koji ga razaraju.“
„Svaka pohvala za barove i restorane koji su se već obavezali da uklone ovakve proizvode iz ponude ali neophodno je uraditi više. Danas činimo jedan korak ka toe da smanjim zagađenje i ostavimo naše prirodno okruženje boljim nego što smo ga zatekli.“

Ova novost usledila je nakon zabrane mikroplastike i najave naplaćivanja plastičnih kesa.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews