Home Blog Page 1019

Tesla polako sustiže nemački Porsche u broju prodatih vozila

Foto ilustracija: Tesla

Prema podacima koje je objavio auto-industrijski analitičar Matijas Šmit (schmidtmatthias.de), američki proizvođač luksuznih električnih automobila – kompanija Tesla, u prvih devet meseci 2018. prodala je ukupno 154.200 automobila (Modela S, X i 3).

U istom periodu godine, Jaguar je isporučio kupcima 136.000 vozila (u ponudi ima čak 7 modela – od čega jedan takođe na struju, I-Pace).

Foto ilustracija: Tesla

Pošto je iza sebe već ostavio ovog britanskog proizvođača automobila, Tesla polako sustiže još jednu poznatu svetsku kompaniju koja proizvodi modele sa konvencionalnim motorima – nemački Porsche.

Proizvođač iz Štutgarta je u periodu januar-septembar 2018. prodao 196.000 automobila, a Šmit procenjuje da će Tesla već u 2019. prestići Porsche po broju isporučenih vozila u jednoj godini.

Štaviše, Tesla je to već učinio u trećem kvartalu ove godine (period jul-septembar). Naime, u ovom tromesečju prodaja Tesle dostigla je 83.500 jedinica, dok je Porsche isporučio 66.000 automobila, a Jaguar svega 41.900 vozila.

Za ovakav rezultat zasluge najviše pripadaju Modelu 3 koji je u ovom kvartalu dostigao prodaju od 55.800 jedinica.

Izvor: B92

Od danas nove oznake goriva u Srbiji

Foto: Pixabay

Na pumpama se od danas primenjuje direktiva Evropske unije o novom uniformnom obeležavanju goriva, koja treba da harmonizuje identifikaciju goriva u celoj Evropi.

Direktiva 2014/94/EU Evropskog parlamenta i Saveta važi u svih 28 članica Unije, kao i u Srbiji, Makedoniji, Turskoj, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švajcarskoj. Velika Britanija bi posle Bregzita trebalo da odluči o primeni direktive.

Direktiva je stupila na snagu 12. oktobra i za kontrolu njenog sprovođenja u Srbiji će biti zadužene nadležne inspekcijske službe. U praksi će to značiti da na rezervoarima na benzinskim stanicama, kao i na vrhovima “pištolja” za točenje, moraju da budu istaknute odgovarajuće nalepnice, baš kao i na svim vozilima proizvedenim, odnosno prodavanim na ovim tržištima posle 11. oktobra ove godine.

Foto: Pixabay

Etikete za dizel će biti kvadratnog oblika sa oznakama B7 (do sedam odsto) i B10 i označavaće maksimalni procenat biogoriva u dizelu, a oznaka XTL će stajati ako je u pitanju sintetički dizel.

Etikete za benzin biće okrugle i imaće natpise E5, E10, E85, a brojevi će se odnositi na procenat etanola u mešavini goriva.

Takođe je i vozačima starijih vozila savetovano da se raspitaju koju količinu goriva, u prvom redu etanola, njhov automobil može da podnese.

Jesenji studentski kamp na Velikom ratnom ostrvu

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije stručno je podržao organizaciju dvanaestog po redu Jesenjeg studentskog kampa na Velikom ratnom ostrvu u Beogradu na temu „Problemi urbanizacije, rizici i pretnje u zaštiti životne sredine sa posebnim osvrtom na zaštićena područja“, koji je realizovan od 8. do 11. oktobra u organizaciji JKP „Zelenilo-Beograd“.

Na otvaranju kampa učesnike je u ime Zavoda pozdravila pejsažni arhitekta Dejana Lukić, istakavši ulogu i značaj Zavoda za zaštitu prirode Srbije u održivom upravljanju prirodnim dobrima, i saradnju predstavnika upravljača, stručnih institucija i gradske uprave u razvoju i zaštiti prirodnih dobara.

Tokom prvog dana kampa Dejana Lukić održala je studentima prezentaciju na temu „Integrativna zaštite baštine u Prostornim planovima grada Beograda“, u okviru koje su predstavljene prirodne i kulturne vrednosti, kao i granice i režimi zaštite PIO „Veliko ratno ostrvo.“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Tokom kampa studenti su imali priliku da prisustvuju i predavanjima: „Zaštita genofonda šumskih vrsta na području Velikog ratnog ostrva: nastavno naučne aktivnosti Katedre semenarstva, rasadničarstva i pošumljavanja (dr Marina Nonić, Šumarski fakultet), „Konzervacija genofonda veza na Velikom ratnom ostrvu“ (dr Jovana Devetaković, Šumarski fakultet), „Uloga budućih stručnjaka u oblasti tehnologije vode i prečišćavanja otpadnih voda“ (dr Dragan Popović, Tehnološko-metalurški fakultet), „Monitoring površinskih voda u Srbiji“ (dr Vladimir Pavićević, Tehnološko-metalurški fakultet), „Rečni sedimenti“ (dr Milica Kašanin Grubin, IHTM), „Organsko biohemijski sastav rečnih sedimenata na Velikom ratnom ostrvju“ (dr Aleksandar Šainović, IHTM), „Veliko ratno ostrvo, Ada Ciganlija, Ada Huja – namena prostora, upravljanje i ekološki problemi“ (dr Ivan Samardžić, Geografski fakultet), „Problemi seče u Srbiji i primeri iz sveta“ (Nevena Nekić, Geografski fakultet) i „Uloga civilnog sektora u ekologiji“ (Biljana Pantelić, Zvezdarski ekološki centar-ZEC).

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U stručne obilaske ostrva studente su vodili prof. dr Milan Medarević sa Šumarskog fakulteta i predstavnici Mikološkog društva Srbije.

Tom prilikom su na terenu održali predavanje o ekološkoj ulozi gljiva.

U radu kampa učestvovali su i predstavnici Zavoda, Nataša Panić i Aleksandra Brusin.

Na kampu koji je održan u cilju sticanja dodatnih znanja o značaju zaštite prirodne i kulturne baštine Srbije van redovnog nastavnog programa fakulteta, učestvovalo je oko 40 studenata i profesora sa Tehnološko-metalurškog, Biološkog, Geografskog i Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao i Fakulteta za primenjenu ekologiju „Futura“, Politehničke akademije i Visoke turističke škole.

Milisav Pajević

Uređuju se poljski putevi u selima na teritoriji Paraćina

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

 

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

Nakon sprovedene javne nabavke, teku radovi na uređenju poslednje, četvrte grupe poljskih puteva na teritoriji Paraćina, koja obuhvata sela: Krežbinac, Golubovac, Lebina, Mirilovac, Busilovac, Šaludovac, Klačevica, Lešje, Izvor i Tekija.

U pitanju je redovan godišnji posao koji mesne zajednice u selima i opštini obavljaju u saradnji sa Upravom za poljoprivredu i lokalni ekonomski razvoj (LER).

Planom uređenja poljskih puteva i ove godine bila su obuhvaćena sva sela osim Donjeg Vidova, zbog komasacije, te Sikirice, koja nije podnela zahtev.  Saveti mesnih zajednica na teritoriji Paraćina treba da svoje predloge puteva za nasipanje u sledećoj godini dostave na vreme, kako bi se isplanirala sredstva.

Prikupljanje dokumentacije počeće krajem oktobra.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Doneta revidirana Strategija razvoja šuma i šumarstva Crne Gore

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Vlada Crne Gore je na 93. sednici donela revidiranu Strategiju razvoja šuma i šumarstva (2014-2023).

Reviziji se pristupilo u cilju usaglašavanja važeće Strategije sa usvojenim konceptom reorganizacije koncesionog sistema korišćenja šuma za naredni period.

Ključni cilj dokumenta je unapređenje postojećeg stanja svih šuma tako da zaštitne, ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma budu izbalansirane, a održivost obezbeđena.

Pored ostalog, propisom se podržava osnivanje novih privrednih subjekata na tržištu usluga u sektoru korišćenja šuma, unapređuje poslovni ambijent u smislu da će mala preduzeća lakše dolaziti do potrebne sirovine za proizvodnju, a s obzirom na to da je krajnji cilj formiranje berze drveta u Crnoj Gori, primenom propisa podstiče se i tržišna konkurencija, kroz razvoj fleksibilnijeg sistema prodaje drveta u Crnoj Gori i uvođenje lanca odgovornosti i kontrole prometa drvnih sortimenata.

Milisav Pajević

Građani 12 lokalnih zajednica pozvani da odaberu projekte u programu „Zajednici zajedno“

Foto: Kompanija NIS

 

Foto: Kompanija NIS

Kompanija NIS poziva građane iz 12 lokalnih zajednica širom Srbije – Beograd, Novi Sad, Niš, Čačak, Pančevo, Požarevac, Kikinda, Zrenjanin, Kanjiža, Srbobran, Žitište i Novi Bečej da od danas do 18. oktobra glasaju za one projekte za koje žele da budu realizovani u okviru programa „Zajednici zajedno“ 2018.

Građani će moći da glasaju putem sajta www.zajednicizajedno.nis.eu i na taj način doprinesu unapređenju kvaliteta života u svojoj zajednici.

Program „Zajednici zajedno“ NIS sprovodi već 10 godina sa ciljem poboljšanja uslova života građana iz 12 gradova i opština u kojima kompanija posluje.

Do sada je kroz ovaj program društveno odgovornog poslovanja kompanija uložila više od milijardu dinara za realizaciju preko 900 projekata, a ukupan budžet programa „Zajednici zajedno“ u 2018. godini je na nivou od 114,5 miliona dinara.

Na ovaj način NIS pod sloganom „Budućnost na delu“ nastavlja sa aktivnostima na podršci lokalnim zajednicama širom Srbije, posebno kada je reč o mladima.

Milisav Pajević

“Rafako” za saradnju sa EPS-om

Foto: EPS

 

Foto: EPS

Predstavnici kompanije „Rafako“, jednog od najvećih proizvođača kotlova u Evropi, posetili su „Elektroprivredu Srbije“ i u razgovoru sa Miloradom Grčićem, v. d. direktora JP EPS, upoznali su se sa poslovanjem i razvojnim planovima za naredne godine.

Grčić je gostima predstavio investicione projekte EPS-a u termo i u hidro sektoru i istakao je da je cilj ulaganja u nova postrojenja i obnovu postojećih uspešniji i efikasniji EPS.

Delegaciju „Rafaka“ činili su Gžegoš Kičor, generalni direktor za strana tržišta, i ovlašćeni predstavnik većinskog vlasnika, kao i Dušan Nikolić, ovlašćeni zastupnik „Rafako“ za tržište Srbije.

Oni su prezentovali proizvodne mogućnosti, a posebno su naglasili da u Srbiji već godinama rade na mnogim projektima, te imaju i veliko iskustvo u projektima koje je radio EPS, posebno u revitalizacijama i remontima termo postrojenja.

Milisav Pajević

Održana obuka o sprečavanju krijumčarenja divljih vrsta

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je prošlog četvrtka u Zoološkom vrtu grada Beograda održalo posebnu obuku vezanu za CITES Konvenciju pripadnicima Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina.

Grupa za sprovođenje CITES Konvencije je carinskim službenicima prikazala prezentacije o osnovnim elementima CITES Konvencije, CITES dozvolama i potvrdama, strukturi nacionalnih organa za CITES, taksonomiji, prepoznavanju divljih vrsta i njihovih delova i derivata (vodozemci, gmizavci, ptice, sisari, ribe i beskičmenjaci), fizičkoj proveri pošiljki, metodama krijumčarenja, ilegalnoj trgovini, primerima zaplena i sankcionisanja krijumčarenja divljih vrsta u Republici Srbiji.

U saradnji sa osobljem Zoološkog vrta grada Beograda i Zoološkog vrta Palić, prilikom praktičnog dela obuke carinskim službenicima su prikazane tehnike rukovanja sa živim primercima divljih životinja (papagajima, pticama grabljivicama i zmijama).

U ovom delu obuke ukazano je na preventivne bezbednosne mere i neophodnu opreznost prilikom vršenja kontrole pošiljki u kojima se nalaze živi primerci divljih životinja.

Za pomoć u daljem radu na sprečavanju krijumčarenja divljih vrsta, prisutnim predstavnicima Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja uručena je štampana verzija INTERPOL priručnika za otkrivanje metoda krijumčarenja divljih vrsta, čiji prevod na srpski jezik je obezbedilo Ministarstvo zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Srbija podržala Afričko-evroazijski sporazum o zaštiti migratornih ptica (AEWA)

Foto: UNEP/AEWA

 

Foto: UNEP/AEWA

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozdravilo je odluku Narodne skupštine Republike Srbije koja je izglasala Zakon o potvrđivanju sporazuma o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa (AEWA).

Afričko-evroazijski sporazum o zaštiti migratornih ptica (AEWA), kao deo Konvencije o zaštiti migratornih životinja, obezbeđuje neophodnu saradnju brojnih država preko kojih preleću ili se u njima zadržavaju ptice selice na svojim seobama, od Arktika do Rta dobre nade.

Preko ovih područja preleću stotine miliona divljih ptica svake godine u pravcu severa ili juga, i one su izložene velikom broju različitih pretnji.

Pretnje dolaze u ključnim periodima života ptica, kada im je, tokom preleta ili sletanja na tlo, neophodan mir da bi stigle do svog cilja, i to dvaput godišnje.

Sporazum je potpisalo 77 država Evrope, Azije i Afrike, kao i Evropska unija. Predstavnici zemalja potpisnica redovno se sreću i razmaraju koliko je njegova primena efikasna. Osnovne mere koje zemlje potpisnice moraju zajedno da sprovode su zaštita samih ptica selica, zaštita njihovih staništa, upravljanje ljudskim aktivnostima, istraživanje i monitoring ptica selica i obrazovanje pojedinaca, organizacija i institucija radi bolje primene ovih mera. Za ove aktivnosti zemljama potpisnicama su na raspolaganju i zajednička sredstva.

Jedna od osnovnih pretnji za ptice selice je krivolov, i to naročito u južnoj Evropi (uključujući i naše krajeve), na Bliskom istoku i u Africi. On utiče ne samo na smanjenje populacija ugroženih vrsta , nego drastično pogoršava stanje populacija koje prežive te remeti uobičajene životne cikluse u svetu u kome za ptice ostaje sve manje mesta.

Iako regulisani lov ne zabranjuje, uvažavajući naučne podatke o veoma štetnim efektima olova na ptice, ostali biodiverzitet, životnu sredinu i ljudsko zdravlje, Sporazum uvodi zabranu korišćenja olovne sačme u lovačkoj municiji, koju su države dužne da postepeno uvedu. Olovna sačma, naime ima svoje alternative u potpuno bezbednim drugim metalima i legurama, a njeno korišćenje već je zabranjeno u mnogim zemljama.

AEWA sporazum propisuje zaštitu za 255 migratornih vrsta ptica, od kojih se u Srbiji mogu sresti čak 125 vrste, a 100 vrsta je strogo zaštićeno domaćim propisima. Mnoge od ovih ptica vodenih staništa ugrožene su na evropskom i svetskom nivou te zaslužuju pažnju uz specifične mere istraživanja i zaštite.

Milisav Pajević

Crna Gora zabrinuta za vodni potencijal reke Cijevne

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je upoznalo Vladu Crne Gore sa Informacijom o mogućem uticaju izgradnje mini hidrocentrale i drugih planiranih na prekograničnom vodotoku Crna Gora – Albanija reka Cijevna.

Vlada Crne Gore je informisana da su resorna ministarstva već pokrenula procedure ka nadležnim organima Republike Albanije kako bi obezbedili celovitu informaciju na osnovu koje bi trebalo da bude procenjen eventualni uticaj planiranih objekata na tok i vodni potencijal reke Cijevne na crnogorskoj strani.

Cijevna izvire na severnoj strani Prokletija, zapadno od planine Trojana. Gornjim tokom protiče kroz Albaniju pod imenom Cem Selcit.

U Crnu Goru ulazi južno od planine Suka Mizdarkut i taj deo toka dug je 33 kilometra. Ukupna dužina reke je 56 kilometara, a sliv joj obuhvata 360 kilometara kvadratnih.

Protiče dubokom klisurom, koja se postepeno snižava i proširuje. Na dužini do 25 kilometra usekla je do 1.000 metara duboku kanjonsku dolinu (15 kilometara na crnogorskoj teritoriji i 10 kilometara u Albaniji).

Uliva se u Moraču, kao leva pritoka, oko 500 metara jugozapadno od sela Mahale, na visini od 15 metara. Veoma je brza reka, čak u ravnici Zete u koju ulazi nizvodno od sela Dinoša.

Godišnje kolebanje vodostaja je prosečno 150 centimetara, usled nesrazmerne visina padavina u pojedinim mesecima i topljenja snega krajem proleća.

Milisav Pajević

 

 

Šta o reciklaži otpada Srbija može da nauči od Norveške?

Foto-ilustracija: Pixabay

Korišćenje plastičnih kesa biće zabranjeno od 1. januara 2020. godine. Veći problem od kesa su flašice i limenke koje završavaju na deponijama i u prirodi, jer u Srbiji još ne postoji efikasan sistem prikupljanja otpada. Tek se razmatra uvođenje depozitnog sistema, odnosno plaćanja kaucije, što preporučuje i evropsko zakonodavstvo, ali i Ujedinjene nacije, jer omogućava ponovnu upotrebu ambalaže i smanjenje otpada. Najbolji primer primene tog sistema je Norveška.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Norveškoj, ambalažu od pića kupci vraćaju u prodavnice i za to dobijaju naknadu koju unovče na kasi. Novac mogu da daju u humanitarne svrhe i da istovremeno učestvuju u nagradnoj igri.

Građani navode da recikliraju zato što je to dobro za prirodu, a i zato što, kako kažu, na taj način mogu da pomognu nekome preko Crvenog krsta.

Iz prodavnica se flaše i limenke direktno odvoze u fabrike za reciklažu.

“Ubacujem materijal koji ide trakama do mašina i tada se sortiraju plastika, papir, boce, nakon toga materijal ide dalje do Evropresa, gde se prave velike bale. Izvozimo za Nemačku, Poljsku, Litvaniju“, objašnjava Ognjen Čakić iz postrojenja za reciklažu “Infinitum” u Norveškoj.

Kjel Olav Maldum, generalni direktor “Infinituma”, navodi da u Norveškoj veruju u to da je depozitni sistem najbolje rešenje, zato što imaju visok procenat sakupljanja i dobru kontrolu materijala koji recikliraju.

“Pored toga, i troškovi su najmanji, znatno manji nego sakupljanje otpada po kućama”, dodaje Maldum.

Depozitni sistem za sada ima deset zemalja u Evropi.

“U većini sistema briga o ambalažnom otpadu je zakonska obaveza proizvođača, uvoznika i trgovaca. Oni koji ga plasiraju na tržište moraju i da uspostave najefikasniji sistem za njegovo prikupljanje”, navodi Ana Larson iz kompanije “Relop” u Briselu.

Reciklaža u Srbiji ispod nivoa razvijenih zemalja

U Srbiji, najveći deo ambalažnog otpada ide na deponije gde ga iz smeća kupe takozvani “neformalni sakupljači”. Istovremeno, fabrike za reciklažu nemaju dovoljno sirovina za preradu.

“Depozitni sistem bi omogućio da sve ono što građani plate za ambalažni otpad, taj isti sistem vrati i samim građanima”, objašnjava Igor Jezdimirović, inženjeri zaštite životne sredine.

A dok se ne primeni neki efikasan način prikupljanja, ambalaže, plastika u rekama biće i dalje uobičajena slika.

U norveškim rekama teško da se mogu naći plastične flašice, kese ili neki drugi otpad. Depozitni sistem, odnosno plaćanje kaucije za flašice i limenke uveden je 1999. godine i danas se reciklira 100 odsto takvog otpada.

Izvor: RTS

Škotsko ostrvo prvi put u istoriji ima struju čitavih 24 sata bez prestanka!

Photo: Wikipedia

Ostrvo Fer nalazi se u granicama Ujedinjenog Kraljevstva. Dugačko je 4,8km, a široko 2,4. Pripada Šetlandskom arhipelagu i nastanjuje ga svega 55 osoba.

Foto: Wikipedia/Ron Ireland

Stanovnici ostrva su za energetsko snabdevanje bili prepušteni na milost i nemilost vetra. Deo struje poticao je iz fosilnih goriva, ali bi se dva generatora tokom noći gasila radi uštede energije. Iako su pojedini ostrvljani ugradili baterijske sisteme u svoje domove i poslovne prostore kako ih restrikcije ne bi pogađale, mnogima je ovaj poduhvat ostao van domašaja.

Struja bi dolazila oko 7 sati ujutru, a nestaje oko 11 uveče.

Projekat vredan više od 3 miliona evra doneo je škotskom ostrvu poznatom po pticama i vunenim proizvodima struju dvadeset četiri časa dnevno. On je uključivao izgradnju tri vetrenjače ukupne snage 60 kilovata, solarne elektrane na zemlji snage 50 kilovata i baterijskog skladišta energije.

Gospodin Robert Mičel, direktor ostrvske elektro-kompanije, nada se da će na ostrvo Fer, dolaskom celodnevne struje, doleteti i rode s prinovama ali i da će ovaj događaj privući nove stanovnike. U poslednjih 25 godina ferska populacija pala je sa 80 na tek 55 ljudi.

Izostanak struje u noćnim satima predstavljao je prepreku koja je konačno prevaziđena. Mičel ju je ilustrovao sledećim primerom: “U prošlosti smo prolazili kroz teška vremena kada bi se dete razbolelo i osećalo loše tokom noći. Najpre bi trebalo da pronađemo baklju. Pored toga, ukoliko bi se dogodio hitan slučaj i ukoliko bi medicinska sestra bila pozvana da pregleda bolesnu osobu, morali bismo da ustanemo iz kreveta kako bismo uključili generatore i obavestili obalsku stražu.”

Jelena Kozbašić

Za Pančevo bez plastičnih kesa

Foto: Udruženje građana ECO13

 

Foto: Udruženje građana ECO13

Udruženje građana ECO13 tokom ove godine realizovalo je projekat „Kampanja za smanjenu upotrebu plastičnih kesa u Pančevu“.

Jelena Novakov iz Udruženja ECO13 podseća da se u Srbiji troši više od 2.500 plastičnih kesa po glavi stanovnika godišnje, a u zemljama Evropske unije pet puta manje.

– Milijarde plastičnih kesa pomešanih sa ostalim otpadom trajno zagađuju životnu sredinu u Srbiji. Radi smanjenja prekomerne upotrebe plastičnih kesa i zaštite životne sredine, uvodi se plaćanje plastičnih kesa prilikom kupovine.

Zato mi našim projektom i akcijama koje sprovodimo apelujemo na građane da koriste ceger i platnenu torbu i budu primer za druge iz svog okruženja, kaže Jelena Novakov.

Prema proceni ovog udruženja, korišćenje cegera i platnenih torbi prilikom svakodnevnih kupovina donosiće građanima uštedu od 5.000 do 20.000 dinara godišnje.

Foto: Udruženje građana ECO13

Prema nezvaničnim procenama trgovinskog sektora, u Srbiji se godišnje potroši oko 20 miliona evra za nabavku plastičnih kesa, a 30 do 40 odsto njih se baci, što u značajnoj meri utiče na zagađenje životne sredine.

Jedna kesa trgovca košta u proseku oko dinar. Građani u proseku troše sedam kesa dnevno, odnosno 2.555 godišnje.

Projekat „Kampanja za smanjenu upotrebu plastičnih kesa u Pančevu“ je sufinansiran na konkursu Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Pančeva za 2018. godinu.

Milisav Pajević

Koncept cirkularne ekonomije čuva životnu sredinu

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Centar za ekologiju i održivi razvoj – CEKOR u saradnji sa Ambasadorima održivog razvoja i životne sredine organizovao je juče u EU info Centru u Beogradu sednicu Nacionalnog Konventa o EU posvećenu pitanju povezanosti cirkularne ekonomije i Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

Skup je otvorila Nataša Đereg, koordinatorka Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 ( životna sredina i klimatske promene) koja je na samom početku rekla da je cilj događaja da se organizacijama civilnog društva koje su okupljene u Konventu dalju nove informacije i ukaže na trendove i pristup kad je u pitanju cirkularna ekonomija, ali i da se vidi njeno mesto u procesu realizovanja i primene Poglavlja 27.

Prof. dr Anđelka Mihajlov predstavila je temu „Kompleksnost koncepta cirkularne ekonomije, prezentacija: segmentarni naspram celovitog pristupa“.

Foto: Milisav Pajević

– Prelaz na cirkularnu ekonomiju odlična je prilika da se naše društvo preoblikuje u cilju veće održivosti, stvaranja lokalnih radnih mesta, očuvanja svetskih resursa (doprinosa u pogledu klimatskih promena).

To je i prilika da Evropi damo prednost pred konkurencijom u svetu koji se menja, rekla je prof. dr Anđelka Mihajlov i dodala da konceptu cirkularne ekonomije operativno krug nije zatvoren.

Ona je naglasila da koncept cirkularne ekonomije, pored najnovijih opredeljenja EU usmerenih ka intervencijama u oblasti upravljanja otpadom, obuhvata i zaštitu prirodnih resursa.

Foto: Milisav Pajević

– Potrebni su nam adekvatni kriterijumi u javnim nabavkama, odgovarajući propisi kada je reč o obezbeđenju i rasipanju hrane, zatim eko-dizajn, eko-znak, povezanost politika o hemikalijama, proizvodima i otpadu, postupanju sa plastikom, kaže prof. dr Anđelka Mihajlov.

Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a predstavio je temu „Klimatska akcija kao podsticaj prelaska na cirkularnu ekonomiju“.

On je rekao da uz mere energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije možemo doći do smanjenja gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanja klimatskih promena.

– Moramo poboljšati sektor životne sredine i tako smanjiti karbonski otisak, uticaj na klimatske promene, povećati energetsku efikasnost, smanjiti neodržive oblike saobraćaja, smanjiti uopšte zagađivanja i prekomernu potrošnju vode i smanjiti prekomerno iscrpljivanje resursa, jasan je Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).

Ilija Batas Bjelić govorio je o lokalnim klimatskim planovima i kako oni mogu osnažiti lokalne samouprave za prelazak na cirkularnu klimatski otpornu ekonomiju.

Po njemu je suština u racionalnom i realnom razmišljanju i donošenju prave odluke i dobrog analiziranog plana za koji će se opredeliti neka lokalna zajednica.

Foto: Milisav Pajević

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije je rekao da je ta institucija pokretanjem Akademije cirkularne ekonomije ušla u program transfera znanja, posebno ka sektoru malih i srednjih preduzeća, kako bi se pripremila za energetsku i ekološku tranziciju, radi jačanja konkurentnosti na regionalnom i svetskom tržištu i da su privi rezultati već vidljivi.

– Ideja „cirkularne ekonomije“ ima za cilj upotrebu i ponovnu upotrebu resursa, kako bi se smanjila i završila proizvodnja otpada, što zahteva temeljne promene u čitavom lancu vrednosti, kaže Siniša Mitrović i naglašava da su direktne koristi cirkularne ekonomije otvaranje novih radnih mesta, smanjenje opterećenja na životnu sredinu i prelazak na čiste tehnologije ponovnim iskorišćavanjem resursa koji su se do sada odlagali na deponije.

Aleksandra Mladenović, nacionalna koordinatorka EU regionalnog projekta ENV.net i predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine predstavila je i dokumentovala inicijativu da se kroz vizuru prihvatanja koncepta cirkularne ekonomije inovira „Nacionalna strategija održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara”.

Foto: Milisav Pajević

– Inoviranje ove strategije suštinski bi doprinelo efikasnijem približavanju Srbije Evropskoj uniji, a našu inicijativu uputićemo Ministarstvu za zaštitu životne sredine, i nadamo se da će je podržati, istakla je Aleksandra Mladenović.

Sednici Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 u EU info centru prisutvovale su predstavnici držаvnе аdministrаciје, pоlitičkih pаrtiја, nеvlаdinih оrgаnizаciја, privrеde, sindikаtа, medija i prоfеsiоnаlnih оrgаnizаciја.

Milisav Pajević

Zašto solarni putevi nisu tako sjajna ideja

Photo: Pixabay

Pre četiri godine, viralna kampanja zapanjila je svet sa obećanjem da ćemo se izboriti sa klimatskim promenama i preporoditi ekonomiju tako što ćemo zameniti puteve sa solarnim panelima. Ova hrabra ideja je od tada na testu. Prvi rezultati su stigli ali nisu toliko obećavajući.

Solarni panel koji leži ispod puta ima niz negativnih strana. Pošto nije na optimalnom nagibu, ovi solrani paneli proizvode manje energije zbog senki koje padaju na njih. Senka preko 5% površine smanjiće proizvodnju energije za čak 50%. Takođe, paneli su prekriveni prašinom i prljavštinom a neophodno im je daleko deblje staklo kako bi izdržali težinu saobraćaja a to dodatno ograničava količinu svetlosti koju upijaju.

Pošto je cirkulacija vazduha ograničena paneli se dodatno zagrevaju a to takođe smanjuje proizvodnju energije. Za svaki dodatni stepen preko optimalne temperature gubi se oko 0.5 % energije.

Sve ovo nam govori da su solarni paneli ugrađeni u put daleko manje energetski efikasni nego oni koji se postavljaju na krovovima kuća. Ali, koliki je gubitak u ekonomskom smislu?

Uzmimo za primer jedan solarni put koji je instaliran u Francuskoj. On ima maksimalni potencijal od 420 kilovata, prekriva 2800 metara kvadratnih a njegova instalacija koštala je 5 miliona evra. To znači da je cena po kilovatu skoro 12000 evra.

Ovaj put bi trebalo da generiše 800 kilovat sati po danu, istraživanje je pokazalo da on ipak generiše oko 400 kilovat sati energije po danu ili 150000 kilovat sati godišnje. Kako bismo bolje shvatili razmeru važno je da znamo da jedno prosečno domaćinstvo troši oko 10 kilovat sati po danu.

Za poređenje uzmimo jednu solarnu elektranu blizu mesta Bordo. Njegov maksimalni kapacitet je 300 000 kilovat sati a košta samo 1200 evra po kilovat satu, ili jednu desetinu onoga što košta solarni put.

Pored toga što je ova metoda daleko skuplja postoji još jedan problem, a to je da nemamo dovoljno puteva. Na primer, kada bi se svi putevi u celoj Velikoj Britaniji prekrili solarnim panelima, dobili bismo površinu od 2 milijardi metara kvadratnih. To zvuči kao velika površina ali kada uzmemo u obzir da zgrade prekrivaju čak 17.6 milijardi metara kvadratnih shvatamo da je klasična solarna instalacija i dalje najbolja opcija jer bi pokrivanjem samo dela te površine solarnim panelima dobili daleko više energije nego miljama solarnih puteva.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Skupština Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o zaštiti životne sredine i set ekoloških zakona

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Skupština Srbije usvojila je juče izmene i dopune Zakona o zaštiti životne sredine kojima se stvara formalno pravni uslov da poljoprivrednici konkurišu za dobijanje sredstava iz evropskog fonda IPARD.

Smisao izmena jeste u tome da se nosiocima porodičnog gazdinstva, preduzetnicima, privrednim društvima, ali i zemljoradničkim zadrugama, pomogne da ispune sve što je potrebno kako bi mogli da konkurišu za sredstva iz ovog fonda.

Zakonom je propisano i da se sredstva iz Zelenog fonda Republike Srbije dodeljuju korisnicima u svrhu finansiranja zaštite i unapređivanja životne sredine, na osnovu javnog konkursa koje objavljuje Ministarstvo zaštite životne sredine.

Sredstva se mogu dodeliti i bez sprovođenja javnog konkursa u slučaju finansiranja interventnih mera u vanrednim okolnostima zagađivanja životne sredine.

Usvojen je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa. Od ukupno 255 migratornih vrsta ptica vodenih staniša  koje se nalaze na listi AEWA sporazuma (Annex 2), u Srbiji se gnezdi, zimuje ili migrira preko njene teritorije 125 vrsta. Od toga je u Srbiji 105 vrsta ptica na listi strogo zaštićenih vrsta, a 14 na listi zaštićenih.

Zbog toga je za Republiku Srbiju, kao gnezdilišne teritorije, migratornog koridora i zimovališta za ptice vodenih staništa, od velikog interesa da primenjuje ovaj Sporazum.

Poslanici su usvojili i Zakon o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju populacija slepih miševa u Evropi. U Srbiji ima 52 vrste te populacije, koja je izuzetno važna za ravnotežu u prirodi.

Poslanici su usvojili Zakon o potvrđivanju Protokola o održivom transportu uz Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata.

Usvojen je  i Zakon o potvrđivanju Sporazuma između vlada Republike  Srbije i  Republike Hrvatske o saradnji u zaštiti životne sredine i očuvanju prirode.

Osnovni cilj Sporazuma je razvoj i promocija ekonomske, naučne i tehničke saradnje u cilju rešavanja regionalnih i globalnih ekoloških problema.

Milisav Pajević