Home Blog

Nove aukcije za OIE: Velika Britanija dodaje 1,3 GW kapaciteta vetroelektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (abby anaday)

Nakon uspešnih aukcija za energiju vetra na moru, Velika Britanija je u okviru novog kruga aukcija za kopnenu energiju vetra dodelila ugovore za 1,3 GW novih kapaciteta vetroelektrana.

Ugovori za ukupno 28 kopnenih vetroelektrana dodeljeni su po modelu Ugovor za razliku (CfD). Nakon njihove realizacije, projekti će proizvoditi dovoljno električne energije da snabdeju 1,2 miliona domaćinstava, uz doprinos snižavanju računa za struju za domaćinstva i privredu.

Najveći broj ugovora za kopnene vetroelektrane pripao je projektima u Škotskoj, dok je u Velsu dodeljeno pet ugovora.

Pročitajte još:

Zbirno gledano, najnovije aukcije za sve tehnologije – vetar na moru i kopnu, solarna i plimna energija – doneće ukupno 14,6 GW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Ovi projekti podržaće oko 10.000 radnih mesta i doneti 5 milijardi funti privatnih investicija, navodi WindEurope.

Cilj Velike Britanije je da do 2030. godine dostigne 27–29 GW kopnenih vetroelektrana, što znači da će u naredna dva kruga aukcija biti potrebno ugovoriti dodatnih 7,7–9,7 GW.

Energetski portal

Povrat dela viška prihoda od gasa doneo niže tarife potrošačima u Moldaviji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Narodna agencija za energetsku regulaciju Moldavije (ANRE) snizila je regulisanu cenu prirodnog gasa za domaćinstva (cena koju ne određuje slobodno tržište, nego je određuje/odobrava državni regulator), pa se od 4. februara 2026. primenjuje nova tarifa od oko 14,42–14,43 MDL po kubnom metru sa PDV-om, što je ~0,72–0,74 €/m³ u zavisnosti od kursa i dana obračuna (bez PDV-a 13,35 MDL/m³). U odnosu na prethodnu cenu od 16,74 MDL/m³, to je smanjenje od skoro 14 odsto.

Poređenja radi, EU prosek za domaćinstva u prvoj polovini 2025. iznosio je oko 0,114 €/kWh (11,43 €/100 kWh), što je bio pad od osam odsto u odnosu na godinu ranije. Kako je moldavska tarifa iskazana u €/m³, jedinice nisu direktno uporedive; okvirno, 1 m³ prirodnog gasa odgovara približno 10–11 kWh, u zavisnosti od kalorijske vrednosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (sasha-pleshco)

Ključni mehanizam koji je omogućio pojeftinjenje u Moldaviji ove godine, jeste regulatorno „poravnanje“ viška prihoda kod državnog snabdevača. ANRE navodi da su tzv. pozitivna finansijska odstupanja dostigla oko 360 miliona MDL (oko 18,5 miliona evra), pa je deo tog iznosa vraćen potrošačima kroz nižu tarifu. Drugim rečima, regulator je iskoristio akumulirani višak da odmah ublaži račune građanima i privredi. U praktičnom smislu, februarski računi u Moldaviji obračunavaju se po novoj tarifi od datuma stupanja odluke na snagu. Korekcija nije ograničena samo na domaćinstva. Snižene su i cene za druge kategorije potrošača, uključujući korisnike na mrežama visokog i srednjeg pritiska, kako se objašnjava u moldavskim medijima.

ANRE je uz odluku objavio i strukturu troška: najveći deo cene i dalje otpada na nabavku gasa u ovoj zemlji (oko 58 odsto), zatim na distribuciju (oko 36 odsto), dok ostatak čine transport i troškovi snabdevanja.

Za region, ovo je signal da su mehanizmi javne regulacije i dalje ključni u ublažavanju cenovnih šokova na gasnom tržištu.

Moldavija je od 2022. ušla u krizu nakon smanjenja isporuka ruskog gasa i regionalnih poremećaja u elektroenergetskom sistemu. Potom je, krajem 2024. godine, uvedeno vanredno stanje zbog najavljenog potpunog prekida isporuka od 1. januara 2025, po isteku tranzitnog aranžmana preko Ukrajine, a najteže posledice osetilo je Pridnjestrovlje kroz probleme sa grejanjem i toplom vodom, iako je decenijama bilo zaduženo za proizvodnju najvećeg udela električne energije. Kišinjev je ubrzao diverzifikaciju nabavke i uz podršku EU radio na stabilizaciji energetskog sistema.

Energetski portal

Konferencija „KOMEN“: Predstavljeni projekti za efikasnije toplane i javnu rasvetu

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Na Prvoj međunarodnoj stručnoj konferenciji o komunalnoj energetici „KOMEN: energija koja nas povezuje“, održanoj na Mašinskom fakultetu u Beogradu, pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Maja Vukadinović iznela je pregled aktuelnih i planiranih projekata u komunalnoj energetici, navodi se u saopštenju Vlade.

U fokusu su mere koje treba da unaprede efikasnost toplana i javne rasvete, uz postepeno smanjenje oslonca na fosilna goriva. Istaknuto je i da se kroz reformske politike radi na većem obračunu i naplati toplotne energije prema stvarnoj potrošnji.

Prema informacijama sa skupa koji je organizovao portal „Energija Balkana“ u saradnji sa nemačkom razvojnom bankom KfW započeta je izrada prefizibiliti studije za projekat unapređenja javne rasvete. Procene su da bi projekat mogao da obuhvati oko deset lokalnih samouprava.

Kao jedan od najvećih razvojnih poduhvata izdvojena je integracija solarno-termalnog postrojenja u sistem daljinskog grejanja Novog Sada, vredna oko 105 miliona evra. Planirano je povezivanje solarnih kolektora kapaciteta 31 MW, toplotne pumpe od 17 MW, električnih kotlova snage 60 MW i dva sezonska skladišta toplote ukupne zapremine 870.000 kubnih metara. Prema projektnim procenama, sistem bi mogao da pokrije više od 30 odsto potreba grada za grejanjem i smanji potrošnju prirodnog gasa za više od 16 miliona kubnih metara godišnje.

Pročitajte još:

Predstavljeni su i rezultati višegodišnje rehabilitacije sistema daljinskog grejanja, koja se sprovodi od 2001. godine kroz više faza. Kroz oko 40 projekata obuhvaćene su 23 toplane, uz ulaganja veća od 170 miliona evra. U poslednjoj fazi, od 2020. godine, navedena je rehabilitacija 21,72 kilometra toplovoda u više gradova, rehabilitacija ili izgradnja 156 MW proizvodnih kapaciteta, kao i obnova toplane „Cerak“ u Beogradu kapaciteta 244,6 MW. Procena je da su tim merama povećana efikasnost sistema do 20 odsto i smanjene emisije ugljen-dioksida za 9.154 tone godišnje.

U saradnji sa KfW ranije su izgrađene i četiri toplane na biomasu u Priboju, Majdanpeku, Malom Zvorniku i Novom Pazaru, dok je pokrenuta druga faza programa vredna 32 miliona evra, koja predviđa modernizaciju još šest toplana.

Paralelno se sprovodi i projekat ReDE Srbija, vredan 40,5 miliona evra, usmeren na uvođenje obnovljivih izvora u sisteme daljinskog grejanja u 10 gradova i opština: Niš, Bečej, Bogatić, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Paraćin, Vršac, Pančevo i Novi Pazar. U zavisnosti od lokalnih potencijala planirana je primena različitih tehnologija, uključujući toplotne pumpe koje koriste energiju reka, industrijsku otpadnu toplotu, energiju prečišćenih voda i geotermalne izvore.

Na konferenciji je poručeno i da je za lokalni nivo važan dalji razvoj sistema energetskog menadžmenta, kako bi komunalna preduzeća i jedinice lokalne samouprave sistematičnije planirale proizvodnju i potrošnju energije, uz redovnije praćenje rezultata.

Energetski portal

Jednodnevni prekid isporuke gasa u Moravičkom i Zlatiborskom okrugu

Foto-ilustracija: Unsplash (KWON JUNHO)

Zbog neophodnih radova na gasovodima, sutra, 12. februara, „Srbijagas” će u devet gradova i opština Moravičkog i Zlatiborskog okruga obustaviti isporuke gasa.

Obustava isporuke trajaće od 6 ujutru do ponoći, a odnosi se na Čačak, Gornji Milanovac, Užice, Lučane, Požegu, Kosjerić, Ivanjicu, Arilje i Čajetinu.

JP „Srbijagas” je o novonastaloj situaciji u vezi sa prekidom isporuke prirodnog gasa obavestio korisnike distributivnog sistema, koji će usled poremećaja ostati bez isporuke tog energenta.Po završetku radova, JP „Srbijagas” će otpočeti sa redovnom isporukom gasa.

Pročitajte još:

Dušan Bajatović, direktor „Srbijagasa” kaže da je reč o isključenju devet glavnih merno-regulacionih stanica i da je prekid neophodan kako bi se otklonile „slabe tačke” i osiguralo bezbedno snabdevanje.

— U zoni gradnje Moravskog koridora došlo je do „klizanja” tla, jer je na nekim mestima auto-put bliže gasovodu nego što je to dozvoljeno. Cilj je da se eliminišu mesta na kojima bi gasovod mogao brzo da probije i da se istovremeno izvede premeštanje trase — rekao je Bajatović za RTS.

Govoreći o glavnim pravcima snabdevanja, Bajatović ističe da Balkanski tok funkcioniše stabilno i da Srbija preko tog gasovoda obezbeđuje ključne količine za domaće potrebe, ali i tranzit.

Energetski portal

Slavujev lug – šuma koju su sačuvali ljubitelji ptica

Foto: DZPPS

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je uz pomoć donacija svojih članova i simpatizera kupilo Slavujev lug, šumu površine 2 ha, koja se nalazi u Banatu, u opštini Plandište. Ovo je prva šuma koju je otkupila i na taj način sačuvala zajednica ljubitelja ptica u Srbiji, a već su preduzeti prvi koraci ka njenom proučavanju, zaštiti i unapređenju, saopštio je DZPPS.

Polovinom 2025. godine DZPPS je, uz pomoć pozajmljenih sredstava, otkupio Slavujev lug. Krajem iste godine pokrenuta je kampanja pozivanja članova, simpatizera i pratilaca na društvenim mrežama da donacijama pomognu povraćaj uloženih sredstava. Odziv je bio iznenađujuće brz i velikodušan – u samo 25 dana čak 359 ljudi učestvovalo je u akciji, čime je ne samo dostignut već i premašen cilj od 9.000 evra.

– Pomalo smo iznenađeni brzinom kojom se čitava akcija razvila, ali znamo da postoje ljudi koji ovakav vid zaštite prirode prepoznaju kao važan. Postoje zajednica, solidarnost i spremnost da se zajednička dobra štite ne samo rečima. A postoji i trajni osećaj gorkog iskustva ugrožavanja i gubitka prirodnih vrednosti širom naše zemlje i verujemo da je ovo odgovor na to – kaže Milan Ružić, izvršni direktor DZPPS-a.

Slavujev lug se prostire na gotovo 2 hektara, u neposrednoj blizini reke Brzave. Nalazi se na granici dva Međunarodno značajna područja za ptice (IBA) – Vršački ritovi i Gornje Potamišje, a u blizini je i Predeo izuzetnih odlika „Potamišje“. Reč je o samonikloj šumi staroj najmanje 30 godina, u kojoj žive brojne strogo zaštićene vrste ptica (slavuj, vuga, grlica, vijoglava, žune, grmuše). U neposrednoj blizini nalazi se i jedno od novijih gnezda orla krstaša, kritično ugrožene vrste.

Pročitajte još:

Samo sedam odsto teritorije Vojvodine nalazi se pod šumama, što je čini najmanje pošumljenom regijom u Evropi. Mnoge šumske površine su usitnjene i rascepkane – premale da bi dobile formalnu zaštitu – pa ovakve zelene oaze lako nestaju pod pritiskom profita. Zato je njihov otkup trenutno jedini efikasan način da se sačuvaju od seče.

Prvi koraci u zaštiti i unapređenju Slavujevog luga već su započeti. U šumi su postavljene kamere koje će beležiti prisustvo životinja, a u saradnji sa šumarskim stručnjacima priprema se detaljan plan upravljanja. Predviđeno je postepeno uklanjanje invazivnih drvenastih vrsta i sadnja dugovečnih, plodonosnih stabala, čime će se unaprediti kvalitet šume i obezbediti bolje stanište za brojne divlje vrste.

– Da bi se ostvario širi efekat, potrebno je mnogo ovakvih šuma širom Srbije. Zato verujemo da je ovo samo prvi korak u ovakvom pristupu. Akcija nije završena, ljudi i dalje mogu da doniraju ako to žele, a taj novac će isključivo biti namenjen budućoj kupovini ili očuvanju šuma – kaže Ružić i dodaje – Ukoliko neko poseduje šumu i želi da je sačuva ili poboljša njenu biodiverzitetsku vrednost, tu smo da podelimo sva svoja znanja i pomognemo u tome.

Energetski portal

Drina nosi otpad iz tri zemlje – Predloženo rešenje nakon godina problema

Foto: Udruženja “Eko Centar” Višegrad

Zagađenje reke Drine kod Višegrada plutajućim otpadom je problem koji se ponavlja svake godine usled porasta vodostaja i divljih deponija uz pritoke. Otpad osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi i iz Srbije i Crne Gore putem reke Lim, a povremene akcije čišćenja nisu dugoročno rešenje.

Ekološki aktivisti upozoravaju da zagađenje Drine nije incident, već sistemski problem, te da praksa ‘čišćenja’ Drine tek kada postane medijska tema treba da se zaustavi, što je proteklih dana i te kako bio slučaj.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Robert Oroz (@oroz.robert)

 

— Otpad i dalje dolazi svakodnevno u velikim količinama, što pokazuje da problem nije rešen uzvodno niti je uspostavljen mehanizam koji radi kontinuirano. Najbolje rešenje je ono koje podrazumeva stalno upravljanje otpadom, i na reci a i van nje, a ne povremene akcije kada problem eskalira. To znači hvatanje otpada tamo gde se prirodno akumulira, postavljanje barijera, kontinuirano uklanjanje i jasno definisanu odgovornost institucija. Sve drugo je privremeno i nedovoljno — kaže Dejan Furtula iz Udruženja „Eko Centar” Višegrad.

Rešenje za problem otpada na Drini ponudio je Akademski plenum (Akademski front nastavnika/saradnika/istraživača) iz Novog Sada. Predlažu uspostavljanje stacionarnog sistema za uklanjanje otpada, koji bi radio neprekidno i bio bi postavljen na mestu gde se otpad prirodno zaustavlja.

Pročitajte još:

Sistem podrazumeva usmeravanje otpada plutajućim barijerama, njegovo mehaničko zahvatanje, kosi trakasti transporter prilagođen stvarnom sastavu otpada u Drini, kao i direktan utovar u kamione. Kako ističu ovo je tehnički izvodljiv sistem koji omogućava uklanjanje više od 20 tona otpada dnevno, uz minimalne energetske i kadrovske potrebe, i bez štetnog uticaja na rečni ekosistem. 

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Академски пленум (@akademski_plenum)

 

— Zagađenje Drine se ne čisti akcijama – već sistemom koji radi svaki dan —  poručuju iz Akademskog plenuma i pozivaju nadležne da im se obrate kako bi rešili ovaj problem.

Furtula kaže da je ovo jedan od retkih ozbiljnih i razrađenih pristupa ovom problemu.

— Njihov model jasno polazi od činjenice da zagađenje Drine nije incident, već sistemski problem, i predviđa stalno usmeravanje, hvatanje i uklanjanje plutajućeg otpada, uz minimalan rizik za radnike i prirodu. Takva rešenja imaju smisla, ali samo ako iza njih stane država i obezbede se sredstva — ističe Furtula.

Inače, u letnim mesecima Drina je popularna destinacija za rafting i ljubitelje prirode, dok se zimi pretvara u plutajuću deponiju.

Jasna Dragojević

Inđija dobija Regionalni centar za upravljanje otpadom

Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

Na osnovu potpisanog ugovora, u Inđiji će se graditi Regionalni centar za upravljanje otpadom Ingrin, kojem će gravitirati pet lokalnih samouprava iz Sremskog okruga – Inđija, Irig, Pećinci, Sremski Karlovci i Stara Pazova.

Njegovom izgradnjom rešava se problem odlaganja otpada za oko 140.000 stanovnika, čime se stiču neophodni uslovi za zatvaranje nesanitarne deponije u Inđiji.

Ugovor su potpisali Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Regionalni centar za upravljanje otpadom „Ingrin“ iz Inđije i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Sredstva su obezbeđena iz kreditne linije EBRD i Francuske agencije za razvoj (AFD) za ukupno šest regionalnih centara širom Srbije, koji će obuhvatiti 42 lokalne samouprave i rešiti pitanje upravljanja otpadom za oko 1,3 miliona građana, navodi se na sajtu Ministarstva.

Energetski portal

Od Sofije do granice sa Grčkom: Planirana deonica vodoničnog cevovoda od oko 250 kilometara

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Bugarski državni operator gasnog transportnog sistema Bulgartransgaz saopštio je nedavno da je obezbedio 4,56 miliona evra iz EU fondova za projekat vodonične rute duge oko 250 kilometara, od Sofije do graničnog prelaza Kulata prema Grčkoj, zajedno sa dve kompresorske stanice.

Kompanija navodi da je ovo prva faza bugarske vodonične magistrale i deo šireg South-East European Hydrogen Corridor-a, koji povezuje Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku, Slovačku, Češku i Nemačku.

Na nivou EU, finansiranje dolazi iz programa Connecting Europe Facility (CEF), u okviru kog je Evropska komisija krajem januara 2026. odobrila oko 650 miliona evra za 14 prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata (PCI/PMI).

Inače, South-East European Hydrogen Corridor (SEEHyC) je planirana međunarodna mreža gasovoda za transport vodonika iz jugoistočne Evrope ka centralnoj Evropi (pre svega Nemačkoj), preko više država u lancu.

Dakle, reč je o skupu međusobno povezanih nacionalnih projekata koje razvijaju operatori transportnih sistema. U SEEHyC inicijativi učestvuje osam kompanija: DESFA, Bulgartransgaz, Transgaz, FGSZ, Eustream, NET4GAS, OGE i naTran Deutschland. Cevovod je planiran u dužini od preko 3.000 kilometara i namenjen je prenosu obnovljivog i niskougljeničnog vodonika.

Energetski portal

Kako obnovljivi izvori energije ruše veleprodajne cene struje u Australiji

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Sve veći kapaciteti obnovljivih izvora energije (OIE) potvrđuju da tranzicija ka čistijem energetskom sistemu donosi i konkretne ekonomske koristi, posebno kroz niže cene električne energije. Primer Autralije pokazuje kako rast kapaciteta OIE utiče na smanjene cena iz godine u godinu.

Najnoviji izveštaj Quarterly Energy Dynamics Australijskog operatora energetskog tržišta (AEMO) pokazuje da su veleprodajne cene električne energije na nivou celog Nacionalnog tržišta električne energije (NEM) gotovo prepolovile u kvartalu decembar 2025. To je pre svega rezultat rekordne proizvodnje iz obnovljivih izvora koji su po prvi put pokrili više od polovine ukupnih energetskih potreba.

Veleprodajne cene električne energije na nivou celog NEM-a u proseku su iznosile 50 dolara po megavat-satu (MWh), što je smanjenje od 39 dolara/MWh (-44 odsto) u odnosu na četvrti kvartal 2024. godine i pad od 37 dolara/MWh (-43odsto) u odnosu na treći kvartal 2025. 

Tokom ovog perioda proizvodnja iz vetra porasla je za 29 odsto, iz solarnih elektrana za 15 odsto, dok se isporuka energije iz baterija gotovo utrostručila, na prosečnih 268 megavata (MW). Ovaj rast podržan je dodavanjem 3.796 MW novih baterijskih kapaciteta od kraja 2024. godine.

Krovni solarni sistemi dostigli su rekordni kvartalni maksimum od 4.407 MW (+8,7 odsto), smanjujući dnevnu operativnu potražnju i doprinoseći punjenju baterija. Novi minimalni nivoi operativne potražnje zabeleženi su na nivou celog NEM-a (pad od 4 odsto na 9.666 MW), kao i u Viktoriji (1.287 MW), Tasmaniji (678 MW) i Južnoj Australiji (-263 MW).

Pročitajte još:

Povećana proizvodnja iz obnovljivih izvora i baterija doprinela je smanjenju proizvodnje iz termoelektrana na ugalj i gas, koje su pale za 5,8, odnosno 16,4 odsto.

Izvršna generalna direktorka AEMO-a za politiku i korporativne poslove, Violet Mušajleh, izjavila je da ovaj kvartal predstavlja značajnu prekretnicu u energetskoj tranziciji Australije.

— Ovo je istorijski trenutak za NEM. Po prvi put su obnovljivi izvori i skladištenje energije tokom čitavog kvartala pokrili više od polovine potreba sistema. To je rezultat višegodišnjih kontinuiranih investicija i pokazuje da veći udeo vetra, sunca i baterija u sistemu smanjuje oslanjanje na skuplju proizvodnju iz uglja i gasa, stvarajući dugoročan pritisak na pad veleprodajnih cena električne energije — saopštila je ona.

Veleprodajne cene gasa na tržištu istočne obale pale su na 12,68 dolara po gigadžulu, nakon smanjenja ukupne potražnje od tri odsto, uglavnom zbog manjeg izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Kvinslenda i slabijeg korištenja gasnih elektrana. Iako je proizvodnja gasa pala u svim regijama, potražnja za LNG izvozom iz Kvinslenda smanjila se brže od ponude, pa je dodatnih 2,3 petadžula (PJ) ostalo dostupno domaćem tržištu. To je povećalo tokove gasa prema južnim saveznim državama i pomoglo da se ublaži pad proizvodnje u Viktoriji.

Na domaćem tržištu gasa Zapadne Australije, potrošnja je pala za 9,3 odsto na 94,5 petadžula (PJ), dok je proizvodnja smanjena za 1,7 odsto, na 102 PJ.

Energetski portal

Za upravljanje zaštićenim područjima u Srbiji – 730 miliona dinara

Foto-ilustracija: Freepik (Oleksandr Ryzhkov)

Uredbom za dodelu subvencija upravljačima zaštićenih područja od nacionalnog interesa, za brigu o prirodnim dobrima stavljeno je na raspolaganje još 730 miliona dinara, navode iz Ministarstva zaštite životne sredine. 

Sredstva se mogu koristiti u zaštićenim područjima za: 

  •  Praćenje i unapređenje stanja zaštićenih područja
  • Sprovođenje mera zaštite
  • Poboljšanje infrastrukture, izgradnja, opremanje i održavanje objekata
  • Jačanje čuvarske službe

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, upravljači zaštićenih područja dostavljaju zahteve na osnovu obaveštenja Ministarstva, a upravljači područja koja će biti proglašena u 2026. moći će da podnesu zahteve do 31. oktobra 2026. godine.

Energetski portal

Srbija pred vratima nuklearne ere: šta bi donelo učešće u projektu „Pakš 2“

Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Mađarska je zvanično započela izgradnju novih reaktora nuklearne elektrane „Pakš 2“, projekta koji se smatra jednim od ključnih za energetsku budućnost regiona. Srbija razmatra mogućnost kupovine udela od 5 do 10 odsto, što bi bio prvi konkretan korak ka povratku u nuklearnu energiju posle više od tri decenije.

Izlivanjem prvog betona početkom februara „Pakš 2“ je iz faze pripreme prešao u status objekta u izgradnji. Mađarski zvaničnici taj projekat vide kao simbol energetskog suvereniteta i dugoročne stabilnosti, jer životni vek nuklearke iznosi najmanje 60 godina, sa mogućnošću produženja. Prema ocenama stručnjaka, stabilna proizvodnja struje u jednoj članici Evropske unije znači i veću sigurnost za ceo region.

Ružica Vranjković, novinarka RTS-a koja prati energetiku, podseća da je Srbija više puta javno iskazala interesovanje za udeo u tom projektu.

„Naši zvaničnici su više puta potvrdili da Srbija razmatra udeo od 5 do 10 odsto. To bi za nas značilo mnogo – ne samo u pogledu energetske sigurnosti, već i u razvoju kadrova i pristupu savremenim tehnologijama“, ističe Vranjkovićeva.

Predvorje nuklearne porodice

Direktor Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ Slavko Dimović smatra da bi ulazak Srbije u vlasničku strukturu „Pakša 2“ imao pre svega strateški i psihološki značaj.

„Kupovina 5 ili 10 odsto jeste dobar, ali apsolutno nedovoljan korak ka energetskoj suverenosti. To je, međutim, ulazak u takozvano predvorje nuklearne porodice – ubrzano formiranje kadrovske baze i ozbiljniju komunikaciju sa javnošću“, naglašava Dimović.

On dodaje da Srbiji dugoročno nisu potrebna samo ulaganja u postojeće projekte u regionu već i izgradnja sopstvenih kapaciteta.

Pročitajte još:

„Srbiji su potrebna najmanje dva konvencionalna nuklearna reaktora, kao i mali modularni reaktori. Kupovina udela u Pakšu ne sme da isključi gradnju na sopstvenoj teritoriji – te dve stvari moraju da idu paralelno“, kaže Dimović.

„Pakš 2“ gradi ruski „Rosatom“, po principu „ključ u ruke“, ali će u tehnološkom procesu učestvovati i francuski partner. Reč je o reaktorima najnovije generacije sa unapređenim sistemima bezbednosti.

„Današnji reaktori projektovani su tako da se iskustva iz Černobilja i Fukušime nikada ne ponove. Radijaciona sigurnost i nuklearna bezbednost su na najvišem nivou“, objašnjava Dimović.

On naglašava da je za Srbiju ključno da sarađuje sa svim zemljama koje imaju razvijeno nuklearno znanje – od Francuske, sa kojom je već potpisan memorandum, do drugih evropskih partnera.

Društvena prihvatljivost ključ uspeha nuklearnog programa

Jedan od argumenata u prilog nuklearnoj energiji jeste stabilna i kontinuirana proizvodnja, nezavisna od vremenskih uslova. Prema rečima Ružice Vranjković, Mađarska se već danas hvali jednom od najnižih cena struje u Evropi.

„Nuklearke rade 24 sata dnevno i obezbeđuju baznu energiju. Obnovljivi izvori su neophodni, ali bez nuklearne energije teško je odgovoriti na rastuće potrebe, od industrije do razvoja veštačke inteligencije“, ističe Vranjkovićeva.

Dimović dodaje da je ključ uspeha svakog nuklearnog programa društvena prihvatljivost.

„Kadrovi, tehnologija i novac su neophodni, ali bez podrške javnosti projekat ne može da zaživi. Naš zadatak je da taj proces učinimo transparentnim i razumljivim“, naglašava direktor Instituta za nuklearne nauke „Vinča“.

Ukoliko odluka o učešću u „Pakšu 2“ bude doneta, Srbija bi posle više od 35 godina napravila prvi konkretan korak ka povratku u nuklearnu energiju – kao deo šire strategije obezbeđivanja stabilnog i povoljnog snabdevanja električnom energijom.

Izvor: RTS

Zdrava ishrana za zdravlje ljudi i planete

upcycled food
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

WWF je predstavio metodologiju kojom mogu izmeriti kako hrana koju prodaju trenutno utiče na životnu sredinu kao i načine pomoću kojih mogu da preokrenu prehrambene navike u korist ljudi i prirode.

Za proizvodnju hrane koristimo 40 odsto ukupnog nastanjivog zemljišta i 70 odsto raspoložive vode, a kao rezultat, osim hrane, proizvedemo četvrtinu od ukupnog procenta emisije gasova staklene bašte. Tražeći načine da sačuva prirodu kakvu poznajemo, WWF je transformaciju prehrambenog sistema izdvojio kao jednu od četiri ključne transformacije.

– U metodologiji koju smo predstavili za više od 40 prisutnih predstavnika trgovinskih lanaca, prehrambene industrije i stručnjaka za proizvodnju hrane, ponudili smo koncept koji počiva na dva stuba – planetarno zdrava ishrana i ekološki otisak potrošačke korpe. Reč je o naučno zasnovanom modelu za zdravu ishranu koju dobijamo iz održivog prehrambenog sistema zasnovanom na preporučenom unosu različitih grupa namirnica (voća, povrća, mahunarki…) koje su istovremeno dobre za ljudsko zdravlje i imaju manji uticaj na životnu sredinu – ističe Uroš Delić, menadžer za saradnju sa korporativnim sektorom u WWF Adriji.

Intezivna proizvodnja hrane, s naglaskom na stočarstvo, kao posledicu ima drastično smanjenje prirodnih resursa, dok istovremeno, zbog neracionalne proizvodnje, oko trećine ukupno proizvedene hrane bacimo. Još jedan aspekt neracionalne raspodele hrane jeste i činjenica na koju upozorava Svetska zdravstvena organizacija da se svaka treća osoba na svetu suočava s problemom gojaznosti, dok milioni drugih gladuju.

Kako bi podržao prelazak s postojeće na održivu ishranu, WWF je razvio naučno utemeljenu Metodologiju za maloprodajne lance – koja im omogućava da mere, prate i postepeno unapređuju ravnotežu svog asortimana hrane u skladu sa referentnim vrednostima Dijete za zdravlje planete.

Pročitajte još:

Umesto da se fokusira na pojedinačne proizvode, metodologija pomaže maloprodavcima da sagledaju i usmeravaju svoj ukupni prehrambeni portfolio, podstičući dugoročne promene ka zdravijim obrascima ishrane, povećanom unosu namirnica biljnog porekla i smanjenju prekomerne potrošnje proizvoda životinjskog porekla, kao i hrane sa visokim sadržajem masti i šećera.

Primenom ove metodologije, maloprodavci mogu da:

  • usklade poslovne strategije sa naučno utemeljenim ciljevima u oblasti zdravlja i održivosti
  • ojačaju transparentnost i izveštavanje o uticajima ishrane
  •  doprinesu nacionalnim i globalnim ciljevima transformacije prehrambenih sistema

– Maloprodajni lanci spadaju među najuticajnije aktere koji oblikuju današnje prehrambene navike. Svakodnevno utiču na to šta milioni ljudi kupuju i jedu. Kroz WWF metodologiju za maloprodaju, pružamo trgovcima praktičan, naučno zasnovan okvir za razumevanje njihovih prehrambenih asortimana i postepeno usklađivanje sa zdravijim i održivijim prehrambenim obrascima. Ovo nije pitanje pojedinačnih proizvoda – radi se o transformaciji prehrambenih sistema u velikom obimu – navodi dr Brent Loken, WWF-ov stručnjak u oblasti globalne ishrane.

Trenutno, osam evropskih država radi na tome da ispita zastupljenost proizvoda sa proteinima biljnog porekla u trgovinskim lancima, analizira potrošačke navike svojih kupaca i planove trgovaca i proizvođača hrane kojim bi bila uvećana ponuda održivih proizvoda. Plan je da nakon predstavljanja modela transformacije u narednim fazama usaglasimo plan postepenog prelaska na održive i zdrave proizvode koje će rezultirati zdravijim izborima i navikama krajnjih potrošača.

Kroz ovu radionicu, WWF Adria i partneri imaju za cilj da osnaže maloprodavce alatima, znanjem i partnerstvima potrebnim da postanu lideri u oblikovanju zdravijih prehrambenih okruženja i ubrzavanju prelaska ka održivim dijetama širom regiona.

Izvor: WWF Adria

Evropljani sve zabrinutiji zbog klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Građani širom Evrope sve teže podnose posledice klimatskih promena, pokazuje novo istraživanje koje su objavili Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) i Eurofound. Prema rezultatima ankete sprovedene među više od 27.000 ispitanika, čak četiri od pet Evropljana iskusilo je neki od klimatskih uticaja u poslednjih pet godina — od ekstremnih vrućina i poplava, do šumskih požara i nestašice vode.

Izveštaj pod nazivom Pregrejani i nedovoljno spremni upozorava da mnogi građani i domaćinstva u Evropi nisu adekvatno opremljeni za sve češće i intenzivnije klimatske rizike. Svaki peti ispitanik nema nijednu od osnovnih mera zaštite doma, poput senčenja, ventilacije, zaštite od poplava ili osiguranja. Više od 38 odsto navodi da tokom leta ne može sebi da priušti dovoljno hlađenje doma.

Pročitajte još:

Visoka zabrinutost posebno je izražena zbog ekstremnih temperatura i šumskih požara, dok su pojedine grupe stanovništva — posebno domaćinstva sa nižim prihodima — mnogo izloženije rizicima. Istraživanje pokazuje da ispitanici sa najmanjim finansijskim sredstvima četiri puta češće imaju problem sa pristupom bezbednoj vodi tokom ekstremnih uslova.

Uprkos sve većim rizicima, veliki broj građana nije upoznat sa adaptacionim merama koje preduzimaju lokalne vlasti, što dodatno otežava pripremljenost na klimatske izazove.

Izveštaj će poslužiti kreatorima politika u EU kao smernica za unapređenje planova otpornosti, posebno u oblastima koje su već identifikovane kao visokorizične — zdravlju, infrastrukturi, izgrađenom okruženju i ekosistemima.

Energetski portal

Drugi agregat RHE „Bajina Bašta“ pred probnim radom nakon revitalizacije

Foto: Danilo Mijatović

Revitalizacija reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta nalazi se u završnoj fazi, a Dušan Živković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije, najavio je početak probnog rada obnovljenog drugog agregata u narednih mesec dana.

Reč je o jednoj od najvažnijih investicija Elektroprivrede Srbije, u okviru koje će u narednim danima početi završna ispitivanja.

Kako je navedeno u saopštenju Elektroprivrede Srbije, revitalizacija prvog agregata u RHE Bajina Bašta završena je tokom 2024. godine. Okončanjem radova na drugom agregatu biće produžen radni vek elektrane za nekoliko decenija, čime će se značajno ojačati elektroenergetski sistem Srbije sa ukupno obnovljenih 614 megavata instalisane snage.

Pročitajte još:

Nakon više od četiri decenije neprekidnog rada, RHE Bajina Bašta i dalje je jedinstvena u svetu i nalazi se među najvišim prioritetima Elektroprivrede Srbije kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

Prema rečima generalnog direktora, kao jedina reverzibilna hidroelektrana u Srbiji, RHE Bajina Bašta predstavlja važnu rezervu u periodima povećane potrošnje električne energije, ali i tokom sušnih razdoblja. Tokom 43 godine rada, elektrana je u potpunosti opravdala svoju izgradnju, jer je zahvaljujući energiji akumuliranoj u jezeru Zaovine značajno doprinosila sigurnom i stabilnom snabdevanju električnom energijom.

Energetski portal

Otvorene subvencije za 2026. – do 5.000 evra za kupovinu električnih vozila

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih električnih vozila, u 2026. godini za ovu namenu budžetom je opredeljeno 170 miliona dinara. Iznos subvencija kretaće se od 250 do 5.000 evra, u zavisnosti od vrste vozila – mopeda, motocikla, tricikla, četvorocikla ili putničkih i teretnih vozila sa električnim pogonom.

Kako je istaknuto na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, velika novina je to što Uredba predviđa pojednostavljen postupak prijave putem Portala eUprave.

Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, rekla je da je interesovanje građana i privrede tokom prethodne godine nadmašilo očekivanja, dodajući da je ovo jedna od konkretnih mera za unapređenje kvaliteta vazduha i zaštitu životne sredine.

Zainteresovani mogu da podnesu zahtev za dodelu subvencija elektronskim putem u periodu od 1. marta do 30. septembra 2026. godine.

Energetski portal

IEA: Polovina svetske struje do 2030. iz OIE i nuklearne energije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Udeo obnovljivih izvora energije i nuklearne energije u svetskom energetskom miksu porašće na 50 odsto do kraja ove decenije, navodi se u novom godišnjem izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) Električna energija 2026. Kako globalna potražnja za energijom bude nastavila da raste prosečno više od 3,5 odsto godišnje, očekuje se da će električni sektor predvoditi tranziciju zahvaljujući širenju solara, vetra, nuklearki i prirodnog gasa.

Glavni pokretači su industrijska elektrifikacija, ubrzano usvajanje električnih vozila, veća upotreba klimatizacije, kao i rast data centara i veštačke inteligencije. I dok zemlje u razvoju ostaju ključni motori rasta, izveštaj ukazuje da će i razvijene ekonomije – posle 15 godina stagnacije – doprineti oko petini ukupnog povećanja potražnje za električnom energijom.

Solarna energija beleži istorijski zamah: globalna proizvodnja iz obnovljivih izvora već je praktično izjednačena s proizvodnjom iz uglja tokom 2025. godine, a sada je u procesu njenog prestizanja. Nuklearna energija takođe postiže rekordne nivoe proizvodnje. Do 2030. godine obnovljivi izvori i nuklearna energija zajedno će činiti polovinu svetske električne energije, u poređenju sa 42 odsto danas.

Uloga prirodnog gasa nastaviće da jača, posebno u SAD i na Bliskom istoku, dok će udeo uglja postepeno opadati i vratiti se na nivoe iz 2021. godine. Uprkos rastu potrošnje, emisije CO₂ iz proizvodnje električne energije do 2030. godine ostaće približno nepromenjene zahvaljujući širenju izvora sa niskim emisijama.

Pročitajte još:

IEA ističe da će globalni elektroenergetski sistemi morati da prođu kroz ubrzanu modernizaciju. Trenutno više od 2.500 GW projekata – uključujući obnovljive izvore, baterijska skladišta i data centre – čeka na priključenje na mrežu širom sveta. Primena naprednih mrežnih tehnologija i regulatorne reforme mogle bi omogućiti integraciju čak 1.600 GW ovih projekata u bliskoj budućnosti.

Izveštaj naglašava i snažan porast instalacija baterijskih skladišta, posebno u regionima kao što su Kalifornija, Nemačka, Teksas, Južna Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo, gde baterije postaju ključni izvor kratkoročne fleksibilnosti.

Pristupačnost električne energije ostaje rastući izazov: cene su u mnogim zemljama rasle brže od prihoda domaćinstava, što dodatno opterećuje industriju i privredu. Zato sve više država uvodi politike i regulatorne modele koji treba da omoguće ulaganja, veću efikasnost i fleksibilno korišćenje infrastrukture.

IEA zaključuje da će modernizacija mreža, jačanje fizičke i digitalne zaštite infrastrukture i unapređenje fleksibilnosti sistema biti ključni kako bi se odgovorilo na rizike koje donose ekstremni vremenski događaji, starenje mreža i sve češće sajber pretnje.

Energetski portal