Pre 10 godina, prosečan broj ljudi koju su bili pogođeni poplavama iznosio je oko 72 miliona godišnje, a očekuje se da će do 2030. taj broj na godišnjem nivou iznositi čak 147 miliona.
Podrazumeva se i povećanje imovinske štete, i to sa 174 milijarde, koliko iznosi sada, na 712 milijardi dolara godišnje. Do ovih zabrinjavajućih podataka došao je Institut za svetske resurse nakon istraživanja sprovedenog na globalnom planu.
Glavni „krivac“ za učestale poplave su klimatske promene. Takođe, naseljavanje područja koja postaju sklona klizištima zbog prekomerne upotrebe podzemnih voda, dodatno utiče na ovaj problem.
Za sada se najgore poplave beleže u južnoj i jugoistočnoj Aziji, uključujući Kinu, Indoneziju, Bangladeš, Vijetnam i Indiju, pri čemu je stanovništvo u ovim zemljama ekonomski i socijalno već ranjivo.
Pročitajte još:
Prema procenama, nakon Kine i Indonezije, u narednih 10 godina Sjedinjene Američke Države mogu biti „na udaru“ kad je reč o materijalnim gubicima u poplavama, a u najvećoj opasnosti je stanovništvo u obalskim područjima.
U SAD-u, kako kažu stručnjaci, poplave u obalskim područjima u budućnosti mogu postati deo svakodnevnice. Globalno zagrevanje pojačava uragane, ali i padavine. Očekuje se pogoršanje i rečnih poplava u SAD-u, ali ne i toliko velika materijalna šteta, s obzirom na to da su u planu velika ulaganja u zaštitu od poplava na rekama.
Ipak, štete od poplava u obalskim područjima u Americi, pri čemu će najizloženije države biti Florida, Masačusets i Luizijana, do 2050. godine iznosiće do 38 milijardi dolara godišnje.
