Kategorija: Blog

Novi obnovljivi izvor energije – pokreti drveća

Aleksandr Altenkov iz Rusije, po zanimanju dizajner i umetnik, je kao tačku polazišta za svoj izum iskoristio prvi zakon termodinamike, koji smo savladali čak i mi kojima se fizika nije milila u srednjoj školi - ukupna količina energije ostaje nepromenjena bez obzira na to kakvi se procesi događaju. Energiju je dakle nemoguće stvoriti ili uništiti.

Više od polovine svetskih šuma se nalazi u samo pet zemalja

Nestanak ovih dragocenih prirodnih resursa je od poslednje decenije 20. veka usporen, ali i dalje nije zanemarljiv, pogotovo ako se uzme u obzir da drveće predstavlja značajne "sunđere" ugljen-dioksida i da šume pružaju dom za mnoge biljne i životinjske vrste, ali i domorodačke narode. Istovremeno je smanjeno i unapređenje "plućnog kapaciteta" Zemlje ozelenjavanjem.

Koliko kilograma brašna vam je ostalo u šteku nakon vanrednog stanja?

Broj gladnih u poslednjih nekoliko godina beleži konstantan rast, a stručnjaci prognoziraju da će, usled zdravstvene krize, on još skočiti. Upozoravaju da će pandemija virusa potencijalno iznedriti pandemiju gladi, što će dodatno podriti napore čovečanstva da ostvari jedan od Ciljeva održivog razvoja - cilj promocije dostupnosti hrane i iskorenjivanja gladi i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine.

Kako su (ne)ljudi ubili trudnu slonicu sakrivši petarde u njenu hranu?

U Indiji je uginula slonica. Njena smrt je izazvala bes, tugu i ozlojeđenost tamošnjih aktivista - ma izazvala je i bes, tugu i ozlojeđenost mene, stotinama hiljada kilometara daleko, a i ti koji čitaš ne bi trebalo da budeš ništa ravnodušniji. Život joj je, prema navodima Si En Ena, prekinut petardama skrivenim u voću koje su eksplodirale u njenim ustima dok je jela nešto što joj se činilo kao velikodušan dar čoveka, nakaze i malodušnika.

Da li je cilj EU da do 2030. godine zasadi 3 milijarde stabala realan?

Prekomernim lovom i ribolovom, krčenjem drveća, urbanizacijom, eksploatacijom fosilnih goriva, neodgovornim bacanjem smeća, besomučnom proizvodnjom i potrošnjom, kao i drugim razornim aktivnostima, ljudi postepeno kidaju prirodne veze koje nas sve međusobno održavaju živima. Tako smo, prema poslednjem izveštaju Ujedinjenih nacija, u pitanje doveli opstanak čak milion vrsta, naizgled ne shvatajući da je i naše sopstveno bivstvovanje na Zemlji uslovljeno njihovim očuvanjem.

Svet zbog pandemije funkcioniše usporeno, ali to nije slučaj i sa krčenjem amazonske prašume!

Sećate se da su oči čovečanstva u toku prošle i pretprošle godine bile uperene u "pluća Zemlje" koja su se našla u opasnosti od nekontrolisane eksploatacije i stihijskih požara? Nažalost, nekada nekontrolisana aktivnost se, prema pojedinim navodima, sada dodatno izmakla kontroli. Očigledno i od divljeg postoji još više divlje! Brazilski nacionalni institut za istraživanje svemira (INPE) je objavio podatke da se krčenje prašume u aprilu ove godine uvećalo za 64 odsto u poređenju sa istim mesecom 2019. godine.

#throwbackthursday: Razvoj korišćenja solarne energije od sedmog veka pre nove ere do danas

Od pumpe za vodu s motorom na solarni pogon, preko instrumenta za merenje zračenja bolometra, do određenih teorijskih otkrića - sve to je utrlo put američkom inženjeru Čarlsu Fritsu da 1883. godine od selena kao poluprovodnika napravi ćelije na sunčevu energiju. Godinu dana kasnije, prvi solarni niz je postavljen na krovu jedne zgrade u Njujorku.

Podvodna skladišta ugljen-dioksida “odstrane” oko 33 tone CO2 iz vazduha godišnje!

Prema proračunima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), tokom samo jedne godine, pojedinačni kit "upije" oko 33 tone ugljen-dioksida. Poređenja radi, prosečan automobil za isti vremenski period ispusti oko 4,6 tona ovog gasa. Dakle, jedna životinja neutrališe štetu koju napravi sedmoro vozača. Jedno drvo npr. "usisa" oko 20 kilograma štetnog gasa godišnje.

U prošlosti neutaživa žeđ čovečanstva za naftom je presahla – za vjeke vjekova?

Tokom pandemije koronavirusa, svet je konačno naučio lekciju da je život moguć i sa manjom količinom fosilnih goriva. Nova saznanja, do kojih smo došli na teži način, potencijalno ćemo koristiti i po okončanju zdravstvene krize. Nekada crno zlato, sada bagatela. Ovaj status mogla bi da zadrži i nakon isteka vrlo ograničenog vremenskog trajanja prezenta. Tako bi i futur mogao da (p)ostane... Prezent, u oba svoja značenja.

Obilazak Farskih Ostrva nam nikada nije bio dostupniji nego sada!

Kada neko kaže "virtuelna stvarnost" ili "veštačka inteligencija", to me uvek asocira na nešto što nam tek predstoji i prema čemu će naši životi da se oblikuju u skorijoj ili daljoj budućnosti. Međutim, u proteklom mesecu prisustvovala sam onlajn festivalu filma, otišla na nekoliko predstava na sajtu Narodnog pozorišta, pila kafu s drugaricom preko aplikacije, napravila kolače prema upustvu sa video-striming platforme...

Krofna kao inspiracija za ekonomski oporavak Amsterdama posle pandemije

Recept za krofne koji je holandskoj prestonici Amsterdamu preporučila britanska ekonomistkinja Kejt Ravort se umnogome razlikuje od onog po kome ovaj slatkiš priprema moja baka. Njena krofna zapravo ne sadrži ni jednu od zloglasne "četiri bele smrti" i umesto da mu zakrči krvne sudove, ona će gradu otvoriti put ka oporavku privrede narušene borbom protiv novog koronavirusa - i to u skladu sa postulatima održivog razvoja.

Saveti za smanjenje upotrebe plastike

Današnji problem na koji ćemo se fokusirati jeste plastika. Invazivna i sveprožimajuća, zagađuje plaže, vodotokove, okeane, vazduh, hranu i vodu, a naučnici su njene tragove pronašli čak i u stolici ljudi - što je donekle i očekivano s obzirom na to da nam je dospela i u tanjire i čaše, a nemoguće ju je svariti. Iako se radi na pronalaženju njene zdravije alternative, pa se u te svrhe koriste seme maslina i šećerna trska, i dalje većina plastičnih predmeta oko nas vodi poreklo iz naftnih derivata.

Kako kralj kokaina posthumno doprinosi “povratku” izumrlih životinjskih vrsta?

Da ne znam o čemu je reč, moram da priznam da bi mi trebalo nekoliko minuta da procesuiram današnji naslov bloga. Kako znači "na koji način". Kao kralj kokaina obično se opisuje Pablo Eskobar. Reč "posthumno" upotrebljavamo za događaje koji su se odigrali nakon smrti aktera. Kada osoba doprinosi nečemu, ona zapravo igra određenu ulogu u nekom procesu. U ovom slučaju, reč je o "oživljavanju" životinja za koje smo mislili da su zauvek nestale. I dalje vam nije najjasnije ŠTA SE DOĐAVOLA DEŠAVA? Odlično! Nastavite da čitate.

Rekapitulacija vesti koje ste možda propustili informišući se o KOVID-19

Prema primeru osoba iz moje okoline, stvar koja je toliko sitna da je nevidljiva golim okom nam u poslednje dve-tri-četiri nedelje svakodnevno opseda umove, te sada i ono doba kada smo brinuli o neuzvraćenim ljubavima deluje mnogo bezbrižnije. Imam osećaj da će usled tolike preopterećenosti mozak vremenom da nam poprimi oblik koronavirusa pod mikroskopom iako sam prilično sigurna da to nije naredni korak u evoluciji ljudske vrste.

Život i priključenija u doba korone

Smatrajte me sebičnim ološem i mekušcem, ali ne prija mi novonastala situacija. Šokirani? Imam na pameti i više ciljeve karantina, posmatram ga kao priliku da se zbližim sa porodicom i znam da uvek mogu da nazovem prijatelje. Ipak, fale mi sloboda i zabava, ljudi. To su za mene vrhovne vrednosti, a trenutno su mi delimično i privremeno ukinute!

Inovativni svet braće Mask – Tesla, solarni crep, vertikalne farme, svemirske rakete

I njegovog mlađeg, manje popularnog brata Kimbala takođe odlikuje preduzetnički duh. Poslovanjem usmerenim ka održivom razvoju osvaja oblast za koju je Ilon trenutno nezainteresovan - poljoprivredu. Kimbal je prepoznao sve veću zainteresovanost stanovništva za ishranom na bazi biljaka i sve manju površinu zemljišta na raspolaganju, te njegova kompanija Square Roots svoje proizvode uzgaja na vertikalnim farmama. Pokrenuo ju je 2016. godine da bi naredne godine na Svetskom ekonomskom forumu osvojio zvanje "globalnog socijalnog preduzetnika".
MAGAZIN
izdvojene vesti
Pratite nas