ENERGETSKA SANACIJA DOPRINOSI UŠTEDI ENERGIJE I ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Foto: Ljubaznošću Nemanje Popovića

Raška, manji grad na jugozapadu Srbije, između Kopaonika i Golije, na rekama Ibar i Raška, na efikasan način radi na očuvanju životne sredine. Ova opština je među liderima u okrugu po broju subvencionisanih solarnih elektrana za građane, radi na uspostavljanju regionalnog sistema za upravljanje otpadom, a i u narednom periodu planira ulaganja u poboljšanje energetske efikasnosti.

Sa Nemanjom Popovićem, gradonačelnikom opštine Raška, razgovarali smo o subvencijama za solarne elektrane, kontroli kvaliteta vazduha, sanaciji deponija, preradi otpadnih voda, kao i o planovima za ulaganja u ekologiju u narednom periodu.

Ministarstvo rudarstva i energetike i opština su za subvencionisane solarnih elektrana građana, prošle godine, izdvojili 28 miliona dinara. Koliko je interesovanje korisnika, koji su planovi i kada će biti raspisani drugi javni pozivi? 

– Strateško opredeljenje države je da sprovodi odgovornu energetsku politiku i da u skladu sa domaćim zakonodavstvom, kao i direktivama EU, radi na unapređenju energetske efikasnosti. Programi energetske politike se sprovode u cilju povećanja energetske efikasnosti. Efekti ovakvih mera su višestruki i dugotrajni i doprinose sigurnosti u snabdevanju električnom energijom, konkurentnosti industrije, povećanju životnog standarda stanovništva, kao i smanjenju negativnih uticaja energetike na životnu sredinu. Opština Raška je, uz podršku Ministarstva, prve mere energetske sanacije počela da sprovodi 2021. godine kako bi unapredila energetske karakteristike stambenih objekata, a samim tim i uštedu energenata i smanjenje troškova za grejanje.

Za sprovođenje tri mere: nabavku i ugradnju materijala za termičku izolaciju, nabavku i ugradnju prozora i spoljnih vrata sa pratećim građevinskim radovima i nabavku i instalaciju kotlova/peći na biomasu, ukupno je bilo namenjeno 17 miliona dinara. Ministarstvo je opštini Raška dodelilo pet miliona dinara, dok je iz lokalnog budžeta izdvojeno 12 miliona dinara. Tada je pravo na finansijsku podršku ostvarilo 208 korisnika – 205 vlasnika porodičnih kuća i stanova i tri stambene zajednice. Samo Program ugradnje solarnih panela, iste godine, finansiran je u ukupnom iznosu od skoro šest miliona dinara, a za ovaj vid podrške opredelilo se 14 građana.

Godinu dana kasnije 240 vlasnika stanova i porodičnih kuća potpisalo je ugovore o dodeli subvencija za unapređenje energetske efikasnosti. Za realizaciju kompletnog programa Ministarstvo rudarstva i opština Raška izdvojili su oko 28 miliona dinara. Još sedam miliona dinara opredeljeno je za postavljanje solarnih panela. Ministarstvo rudarstva i opština opredelili su po 3,5 miliona dinara. U toku je konkurs za dodelu subvencija za postavljanje solarnih panela.

U FOKUSU:

Kakva je situacija u opštini Raška sa zagađenjem vazduha? Kakav vazduh udišu stanovnici, kako se vrši kontrola merenja kvaliteta vazduha zbog razvijene industrijske funkcije i domaćinstava koja se greju na čvrsta goriva?

Foto: Opština Raška

– Jedina zvanična merna stanica kvaliteta vazduha na teritoriji opštine je u Nacionalnom parku Kopaonik (udaljena više od 34 km od centra grada), u okviru koje se prate SO2 (sumpor-dioksid) i O3 (prizemni ozon), a podaci objavljuju na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine. U poslednjih mesec dana nisu zabeležena prekoračenja parametara koji se prate. Pošto u ostalim delovima opštine ne postoji merno mesto u okviru državne mreže za monitoring kvaliteta vazduha, niti je uspostavljen lokalni monitoring i nije moguće pouzdano utvrditi da li se u nekom području prekoračuju propisane granične vrednosti emisija zagađujućih materija u vazduh. Možemo da pretpostavimo da zagađenje postoji, naročito zimi, i da je izazvano individualnim ložištima. Lokalna samouprava je učestvovala u projektu zamene ložišta u domaćinstvima, pa se nadam da će građani Raške imati kvalitetniji vazduh i u zimskim mesecima. Industrijska zona je planski odvojena od stambene, a mogući zagađivači podležu kontroli inspekcije za zaštitu životne sredine. Kod industrijskih privrednih subjekata rade se redovna merenja zagađenja vazduha po zakonu i kontroliše se emisija u okviru propisanih dozvoljenih vrednosti. Opština Raška nema toplanu, a glavna saobraćajnica ne prolazi kroz centar grada, već zaobilaznicom prema Kosovskoj Mitrovici i Novom Pazaru. Zbog toga nije uspostavljen monitoring emisije zagađujućih materija u vazduh.

Na koji način opština radi na sanaciji deponija, šta je do sada uvedeno i kakvi su planovi u narednom periodu? Kako planirate da rešite problem odlaganja čvrstog otpada?

Foto: Opština Raška

– Upravljanje otpadom na teritoriji opštine nije uspostavljeno prema propisanim standardima, jer se sakupljeni komunalni otpad odlaže na nesanitarnu deponiju koja je određena i kao deponija za odlaganje građevinskog otpada i predstavlja veliki ekološki rizik. Prema Strategiji upravljanja otpadom za period 2010–2019. godine, Raška je svrstana u region, zajedno sa opštinama Vrnjačka Banja i Tutin i gradovima Novi Pazar i Kraljevo. U međuvremenu su započete aktivnosti na uspostavljanju regionalnog sistema za upravljanje otpadom za opštine Raška i Tutin i grad Novi Pazar, koji čine region za upravljanje otpadom prema Programu upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period od 2022. do 2031. godine. Idejni projekat Sanacija, zatvaranje i rekultivacija postojeće nesanitarne deponije čvrstog otpada u opštini Raška uradio je Arhitektonsko-građevinski institut iz Novog Sada 2019. godine. Postoji i projekat za građevinsku dozvolu Reciklažnog centra u Raški na KP 1/41 KO Raška na lokaciji Razdolje.

U naselju Batnjik na polovini toka reke Raške od Novog Pazara prema Raški 2017. godine je postavljena mrežna brana koja koliko-toliko sprečava da plastične flaše, kese i drugi ambalažni otpad plutaju rekom. Brana se nalazi na užem toku rečnog korita, izgrađena je od visokokvalitetnog nerđajućeg čelika koji je sto odsto ekološki i ne narušava rečni eko-sistem, a ambalažni otpad se ponovo koristi zahvaljujući reciklažnoj industriji. JKP Raška je na više lokacija postavilo posebne kante za odlaganje pepela, omogućilo besplatno odnošenje kabastog otpada prema utvrđenom rasporedu, postavilo veće kontejnere na mestima gde je frekvencija odlaganja smeća povećana. U poslednjih dvadesetak godina nadležne službe opštine i JKP Raška redovno uklanjaju deponije i vrše rekultivaciju terena. U saradnji sa resornim ministarstvom godinama unazad na teritoriji opštine Raška sanirane su velike deponije.

Foto: Opština Raška

Određeni prostori pokriveni su video-nadzorima kako bi se uspostavio dodatni sistem kontrole i omogućilo kažnjavanje onih koji nesavesnim ponašanjem narušavaju životnu sredinu. I pored svih akcija usmerenih ka očuvanju okoline, molbi i apela koje upućuju nadležne službe i ekološka udruženja, svedoci smo da se pojavljuju nove divlje deponije, koje ruže okolinu, prljaju zemlju, vodu i vazduh. Ukoliko svi budemo čuvali prirodu, parkovske površine, šetališta, obale naših reka, sve ono što je prepoznatljivo i karakteristično za Rašku, imaćemo lepši grad i kvalitet života biće na višem nivou. Verujemo da svi podjednako volimo Rašku i da želimo da grad bude sinonim za čistu i uređenu sredinu. Priroda je bila darežljiva prema našem gradu i okolini, a od nas zavisi hoćemo li uspeti da se izborimo sa lošim navikama i da li ćemo istrajati u nameri da zdravu životnu sredinu ostavimo generacijama koje dolaze.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti