Planom se otvara put za bušenje nafte i gasa na obalnoj ravnici površine od više od 70.000 kvadratnih kilometara do decembra 2021. godine.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je u ponedeljak da će odobriti plan kojim se otvara put za bušenje nafte i gasa na Aljasci, u području Arktičkog nacionalnog utočišta za divlju prirodu – najvećeg zaštićenog područja SAD-a. Postizanje cilja kojem je Republikanska stranka težila punih 40 godina samo je nastavak delovanja Trampove vlade koja uporno ignoriše sva upozorenja na potrebu smanjenja potrošnje fosilnih goriva i negira klimatske promene.
Taj potez omogućiće prodaju naftnih koncesija u zaštićenom području obalne ravnice veličine površine od više od 70.000 kvadratnih kilometara, u području gotovo netaknute divljine i mestu sezonskih migracija severnih jelena i pataka, kao i domu polarnih medveda i lisica koje tamo obitavaju čitave godine.
Na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak 17. avgusta, ministar unutrašnjih poslova Dejvid Bernard je izjavio da američka savezna vlada postupa po zakonu iz 2017. godine prema kojem je do decembra 2021. predviđeno izdavanje koncesija u ovom zaštićenom području, iako je pogrešno rekao kako je to već moguće do kraja ove godine.
Predsednik Tramp tako nakon više od tri decenije ponovo oživljava nastojanja naftnih kompanija i čelnika Aljaske da iskoriste bogate resurse tog područja. Prema Bernardovim tvrdnjama, ovaj bi plan „mogao stvoriti na hiljade novih radnih mesta“ i „pažljivo je prilagođen“ kako bi se minimizirao njegov uticaj na okolinu.
Ovaj plan predstavlja jednu od najznačajnijih odluka u energetskoj politici koju će predsednik Tramp doneti pre nego što završi svoj mandat u januaru 2021. godine. Poznato je koliko je Tramp proteklih godina žestoko podsticao industriju fosilnih goriva u SAD-u, bez obzira na sve razarajuće klimatske uticaje sagorevanja tih goriva – velikom porastu temperatura, sve učestalijim i intenzivnijim požarima, poplavama i olujama koje su pogodile ovu zemlju.
Prema analizi Centra za američki napredak (Center for American Progress), prodaja koncesija bi rezultovala ispuštanjem više od 4,3 milijarde tona ugljen-dioksida tokom predviđenog korišćenja naftnih polja. Taj iznos odgovara količini od gotovo tri četvrtine američkih godišnjih emisija, a Bernard je procenio da bi bušenje moglo započeti za otprilike osam godina te bi trajalo oko pedeset godina.
Pročitajte još:
Udruženja za zaštitu životne sredine, kao i određen broj autohtonog stanovništva Aljaske, najavili su borbu protiv plana bušenja nafte i gasa, kojem se uprkos odobrenju američkog Kongresa uspešno opiru posljednjih 40 godina.
Područje Arktičkog nacionalnog utočišta za divlju prirodu (Arctic National Wildlife Refuge) prostire se duž hladnih voda Arktičkog okeana te obuhvata velika prostranstva tundre, planinska područja i borealne šume. Predstavlja stanište za više od 270 vrsta, uključujući i polarne medvede čiji se broj od 1980. godine prepolovio na svega 900 jedinki, zatim oko 250 preostalih jedinki mošusnih goveda i gotovo 300.000 snežnih gusaka.
No, uprkos američkom Kongresu i zakonu iz 2017. godine, zbog brojnih polemika o zaštiti životne sredine i klimatskoj krizi, nije sigurno hoće li za koncesije nafte i gasa postojati interes velikih naftnih kompanija, a nekoliko velikih američkih banaka već je odbilo financirati projekte eksploatacije fosilnih goriva na Aljasci.
Takođe, stručnjaci smatraju da bi se navedena odluka mogla osporiti ako demokrati dobiju kontrolu nad Belom kućom, kao i nad Kongresom i Senatom. Džo Biden, demokratski predsjednički kandidat već je najavio da će trajno zaštititi Arktičko nacionalno utočište za divlju prirodu, što je ponovno potvrđeno u ponedjeljak iz njegove kampanje. Vođa senatske manjine Čarls Šumer je takođe napisao na Tviteru kako se „neće prestati boriti za zaštitu Arktičkog utočišta i zaustavljanje plana Trampove administracije“.
Izvor: Ekovjesnik
