Home Blog

Javna rasprava o Nacrtu Strategije razvoja energetike Srbije do 2040. godine

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Javna rasprava o Nacrtu Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2040. godine, sa projekcijama do 2050. godine, koju je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike kao i prezentacija Izveštaja o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu, održana je u Privrednoj komori Srbije (PKS). Javna rasprava trajaće do 15. avgusta, a biće održana i druga javna rasprava u Regionalnoj privrednoj komori Niš 30. jula i treća u Regionalnoj privrednoj komori Novi Sad 31. jula.

Prioriteti energetskog razvoja su energetska bezbednost, dekarbonizacija i ekonomska konkurentnost energetskog sektora, a prestanak korišćenja uglja u proizvodnji električne energije očekuje se do 2050. godine, navodi se u Nacrtu strategije razvoja energetike.

Do 2040. kapacitet termoelektrana smanjiće se oko 45 odsto, a vetroparkova i solarnih elektrana povećati više od 20 puta.

Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u PKS na otvaranju javne rasprave je rekao da postoji veliki interes za Nacrt strategije razvoja energetike i da je nova strategija izuzetno važna za razvoj privrede.

„Imamo mnogo ograničenja u ovom periodu. Globalna eskalacija geopolitičkih sukoba u potpunosti je izmenila međunarodne okolnosti u energetskom sektoru, a opšta neizvesnost se odnosi na to u kom smeru će se kretati geopolitička dešavanja i cene energenata na tržištu. Ta neizvesnost čini ovu strategiju vrlo bitnom, da može da odgovori na promene koje će se dešavati u narednom periodu. Strategija će omogućiti da se otvori niz investicja i novih ulaganja u privredi“, rekao je Vesović.

Pročitajte još:

Dušan Živković, generalni direktor EPS-a i predsednik Odbora za energetiku PKS izjavio je da je energetska kriza zahtevala novu strategiju energetike, ali i razvoj veštačke inteligencije, cirkularne ekonomije, kao i proces dekarbonizacije.

„Svi ti procesi nametnuli su nova pravila igre, a kriza je doprinela da shvatimo koliko su energetski suverenitet i energetska sigurnost prioritet svake države i regiona. EPS će biti nosilac energetske tranzicije. Nova Strategija energetike je nešto što nam treba i što će nam omogućiti da sagledamo kako da u narednom periodu energetske kompanije i privreda u suživotu dođu do željenih ciljeva, prvenstveno do dekarbonizacije“, rekao je Živković.

U Srbiji postoji nešto malo manje od 800 megavata nezavisnih proizvođača električne energije.

Veljko Kovačević, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike je rekao da su među osnovnim ciljevima razvoja da do 2030. godine na mreži ukupna instalisana snaga solarnih i vetroelektrana bude oko 3,5 GW i na taj način će skoro svaki drugi proizvedeni megavat-sat biti iz zelene energije.

„Do 2040, kapacitet iz OIE bi trebalo da bude povećan skoro tri puta. Ove ambiciozne ciljeve možemo da ostvarimo ukoliko taj teret podele javni i privatni sektor. Taj proces smo uspešno započeli prvim aukcijama za tržišne premije iz OIE „, rekao je Kovačević.

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Strategija predviđa intenzivna ulaganja u povećanje energetske efikasnosti  u svim sektorima, kao i nastavak investicija u prenosnu mrežu.

„U naredne tri do četiri godine treba da budu završene sve sekcije Transbalkanskog koridora. Planirani su i projekat Panonskog koridora, koji treba da udvostruči kapacitet prenosne mreže ka Mađarskoj, Centralnobalkanskog koridora koji će povećati kapacitete ka Bugarskoj i projekat Beograd koji će omogućiti evakuaciju OIE iz Banata ka beogradskom regionu. Nastavićemo i investicije u distributivni sistem, gde su započeta velika ulaganja u rekonstrukciju niskonaponske mreže, zamenu brojila, digitalizaciju i automatizaciju distributivnog sistema“, rekao je Kovačević.

Očekuje se sve veća upotreba vodonika, a za njegovu veću upotrebu, prema njegovim rečima, treba u narednom periodu uspostaviti zakonsku regulativu, kao i jačanje tehnološkog i naučno-istraživačkog potencijala.

Dejan Ivezić, šef Centra za energetiku Rudarsko-geološkog fakulteta je na prezentaciji Nacrta strategije rekao da je fokus strategije na dva elementa: energetskoj bezbednosti i energetskoj tranziciji. Da bi se dodatno unapredio ambijent za investicije usmerene ka klimatski neutralnom energetskom razvoju, Nacrtom strategije se predlaže i postepeno uvođenje naplate emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao ključnog ekonomskog mehanizma za regulaciju brzine energetske tranzicije.

Uvedenim mehanizmom bi se, destimulisalo korišćenje fosilnih goriva i neefikasnih energetskih tehnologija i obezbedio deo podsticajnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti, izgradnju kapaciteta za korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i za finansijsku pomoć lokalnim zajednicama u regionima uglja za obezbeđivanje pravedne (energetske) tranzicije.

Nakon 2040, ugalj ne bi trebalo da se koristi u domaćinstvima, javnom i komercijalnom sektoru, kao i u sistemima daljinskog grejanja.

Dejan Ivezić je rekao da je napuštanje proizvodnje struje iz fosilnih goriva planirano tako da ni u jednoj trenutku energetska bezbednost ne dođe u pitanje. S obzirom na to da proces energetske tranzicije podrazumeva i izvesnu nesigurnost, preostale rezerve uglja bi trebalo da dobiju strateški karakter.

Neophodno je, kako se navodi u Nacrtu strategije, da se obezbede sredstva za preventivno otkopavanje otkrivke i otkrivanje uglja, kako bi se omogućilo brzo pokretanje proizvodnje u kriznim situacijama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Felske)

Rad termoelektrana biće prilagođen trenutnim potrebama za električnom energijom. To znači, da će neki blokovi raditi maksimalno u skladu sa svojim performansama, dok će jedan broj njih raditi sa smanjenom snagom ili, u kasnijem periodu, biti u statusu rezerve.

Dokument predviđa da se razmotri i primena tehnologija za prikupljanje i skladištenje ugljendioksida kako bi rad ovih elektrana bio u skladu sa potrebama dekarbonizacije.

U periodu do 2030. sa mreže se povlači TE Kolubara A, dok će se za TE Morava razmotriti stavljanje u hladnu rezervu ili povlačenje. Kapacitet termoelektrana i termoelektrana-toplana sa sadašnjih oko 4.600 MW smanjiće se na 2.520 MW, koliko bi 2040. trebalo da bude u „operativnoj spremnosti“.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Na ETF-u, projekat razvoja nove generacije stručnjaka za zelenu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz )
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) za 2023. godinu, Srbija trenutno ima 137 megavati instalisanog kapaciteta u solarnim elektranama, 511 MW kapaciteta u vetroelektranama i oko 3150 MW kapaciteta iz ostalih obnovljivih izvora energije, od čega većinu čine hidroelektrane, piše za Klima101 dr Jelena Terzić sa Elekrotehničkog fakulteta u Beogradu.

U pitanju su skromni kapaciteti za obnovljive izvore energije u poređenju sa našim susedima i vodećim evropskim zemljama. Na primer, sa 137 MW solarne energije, Srbija zaostaje za Hrvatskom koja ima preko 460 MW, dok Nemačka prednjači sa impresivnih 81 GW (81.000 megavati kapaciteta).

Međutim, iako sadašnji kapaciteti deluju skromno, Srbija ima ambiciozne ciljeve, koji su sadržani u Nacionalnom integrisanom energetskom i klimatskom planu (INEKP).

INEKP je ključni strateški dokument koji za cilj ima da isplanira zelenu tranziciju Srbije, iz zemlje koja se oslanja na ugalj kao energent, u zemlju koja ga u potpunosti napušta u korist obnovljivih izvora – i sve to u relativno kratkom roku.

Kako se navodi u INEKP-u, Srbija bi do 2050. godine – tj. za samo 25 godina – trebalo da više od 100 puta poveća svoje solarne kapacitete, a oko 15 puta kapacitete vetra (16,7 GW solara i 8 GW vetra, i to po scenariju sa nuklearnom energijom).

Mada je postizanje cilja napuštanja uglja do 2050. godine ambiciozan, to je takođe i dostižan cilj. Ali on ne podrazumeva samo instalaciju ogromnog broja solarnih panela i vetroelektrana.

Naša energetska infrastruktura podseća na stari telefon – još uvek obavlja osnovnu funkciju, ali je daleko od moderne efikasnosti i dodatnih mogućnosti

Naime, energetska tranzicija nije samo tehnološki izazov, već je i finansijski, pravni, politički i društveni. Stoga je potrebno posmatrati je holistički.

Što se tiče tehnologije, naša energetska infrastruktura podseća na stari telefon – još uvek obavlja osnovnu funkciju, ali je daleko od moderne efikasnosti i dodatnih mogućnosti. Ako želimo da Srbija ozbiljno pređe na obnovljive izvore energije, moramo unaprediti mrežu i uvesti inovativne tehnologije koje omogućavaju siguran i stabilan rad sistema. Tako da su tehnološki izazovi svakako značajni.

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Finansije su sledeći veliki izazov. Iako su cene tehnologije drastično opale (troškovi solarnih fotonaponskih sistema pali su za 90 odsto u poslednjoj deceniji, troškovi kopnenih vetroturbina za 70 odsto, a troškovi baterija za više od 90 odsto), početna ulaganja su i dalje značajna i bez odgovarajućih finansijskih resursa, naši ambiciozni planovi ostaju samo na papiru. Energetska tranzicija košta i glavno je pitanje ko će to da plati.

Što se tiče potencijala za proizvodnju solarne i vetroenergije, verujem da tu Srbija nema problema. Međutim, imati energetski potencijal je kao fudbalski tim sa talentovanim igračima, ali bez odgovarajuće strategije i trenera koji zna kako da iskoristi njihove veštine i talenat. Da bi ovaj tim postigao uspeh, potrebno je detaljno i strateško planiranje i jasno definisani planovi za integraciju ovih izvora energije u elektroenergetski sistem.

Ovde je politička volja ključna i zato su bitna strateška dokumenta kao što su INEKP i Strategija razvoja energetike. Vlada mora postaviti jasne ciljeve i strategije i kontinuiranu podršku za dugoročne projekte. Pravni okvir mora podržati energetsku tranziciju, pojednostaviti birokratske procese i osigurati zaštitu životne sredine.

Takođe, ljudski resurs je jako bitan jer bez dovoljno stručnjaka, teško je realizovati ovako ambiciozne planove. Tu je jako velika odgovornost na obrazovnim institucijama koje moraju da se reformišu i unaprede da bi mogle da isporuče i obrazuju stručnjake koji će biti nosioci energetske tranzicije.

Pročitajte još:

Projekat Sunrise na ETF-u za cilj ima razvoj nove laboratorije, obuku stručnjaka i promociju inovacija u energetskom sektoru, u saradnji sa vodećim univerzitetima iz Holandije i Španije

Energetska tranzicija zahteva širok spektar stručnjaka iz različitih oblasti.

Srbija se suočava sa deficitom kvalifikovanih stručnjaka koji su neophodni za instalaciju, održavanje i upravljanje novim elektroenergetskim sistemima. Ovo uključuje inženjere, tehničare, projektante i mnoge druge netehničke profile.

Bez adekvatnog obrazovanja, obuke i zadržavanja ovih stručnjaka u zemlji, teško je zamisliti uspešnu realizaciju ovako ambicioznih planova. Investicije u ljudske resurse su jednako važne kao i one u tehnologiju i infrastrukturu, jer su upravo stručnjaci ti koji će voditi i sprovesti ovu tranziciju.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Sunrise (Setting Up green eNergy Research In SErbia) projekat je deo inicijative Horizon Europe i osmišljen je da unapredi istraživačke kapacitete Srbije u oblasti energetske tranzicije.

Elektrotehnički fakultet u Beogradu vodi ovaj projekat, vredan preko 1,4 miliona evra, od čega je više od pola miliona namenjeno samom fakultetu. Ciljevi projekta obuhvataju razvoj nove laboratorije, obuku stručnjaka i promociju inovacija u energetskom sektoru, u saradnji sa prestižnim partnerima poput Tehničkog univerziteta u Delftu (Holandija), Univerziteta u Sevilji (Španija) i Univerziteta Baskije (Španija).

Srbija je kasnija ušla u igru energetske tranzicije, ali to ne mora da bude samo otežavajući faktor već se može posmatrati kao prednost.

Umesto da ponavljamo greške pionira, možemo da učimo iz njihovih iskustava i da brže napredujemo. Na primer, Holandija ima najveći broj instaliranih solarnih panela po glavi stanovnika, dok je Španija druga u Evropi po kapacitetima vetroelektrana. Ove zemlje i partneri na SUNRISE projektu pružaju vredne lekcije koje Srbija može iskoristiti.

Sunrise projekat igra ključnu ulogu u izgradnji domaće stručnosti i kapaciteta, što je presudno za održivu energetsku budućnost. Projekat pomaže da Srbija dobije kvalifikovane stručnjake koji mogu da vode i implementiraju projekte obnovljivih izvora energije. Takođe, uključivanje u globalne istraživačke mreže i saradnja sa međunarodnim partnerima pomaže Srbiji da ostane konkurentna na globalnom tržištu energetike.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Da li ima dovoljno slobodnog zemljišta za OIE projekte u Evropi?

Foto-ilustracija: Unsplash (jaka-skrlep)
Foto-ilustracija: Unsplash (ryan-searle)

Nedavni izveštaj Evropskog biroa za životnu sredinu (EEB) pokazuje da Evropska unija ima i više nego dovoljno zemljišta kako bi razvila potrebne projekte obnovljivih izvora energije, kao što su solarne i vetroelektrane, a da paralelno sa tim ne ugrozi poljoprivredu, tačnije proizvodnju hrane ili biodiverzitet.

Studija se zove ,,Zemlja za obnovljive izvore“ i otkriva da će za postizanje klimatske neutralnosti do 2040. godine biti potrebno samo 2,2 odsto ukupnog zemljišta EU, većinom u ruralnim područjima. Ova zemljišta uključuju i degradirana poljoprivredna područja koja se mogu iskoristiti.

Kako se navodi u izveštaju, do 2040. godine, Nemačka planira da poveća kapacitete solarne energije (346 GW) i kapacitete vetroelektrana (113 GW). Očekuje se da će ove instalacije proizvoditi oko 74 odsto električne energije. Za ostvarivanje ovih ciljeva potrebno je oko 2,8 odsto ukupnog zemljišta Nemačke do 2030. i 4,4 odsto do 2040. godine, što svakako zadaje izazove u pogledu prostornog planiranja.

Španija takođe razvija značajne kapacitete solarne energije (247 GW) i kopnenih vetroelektrana (98 GW) prema PAC scenariju, koji bi trebalo da zadovolje oko 84 odsto finalne potražnje za energijom u zemlji do 2040. Za smeštaj ovih kapaciteta, procenjuje se da će Španiji biti potrebno oko 1,4 odsto zemljišta do 2030. i 2,4 odsto do 2040. godine. Većina pogodnog zemljišta za ove tehnologije nalazi se u ruralnim oblastima.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Francuska u PAC scenariju planira oko 260 GW za solarne i 83 GW za vetroelektrane do 2040. godine. Ovi kapaciteti trebalo bi da doprinesu oko 46 odsto proizvodnje električne energije u Francuskoj i zadovolje oko 30 odsto ukupne energetske potražnje. Za realizaciju ovih planova, Francuskoj bi trebalo oko 0,8 odsto svojih zemljišnih resursa do 2030. i 2 odsto do 2040. godine.

Samim tim, države južne Evrope poput Španije i Italije koje imaju puno plodne zemlje i veliki broj osunčanih dana izgledaju idealno i za agrosolarne projekte. Projekti agrosolara mogu zaštiti useve, proizvoditi struju ili imati životinje na svojim parcelama. Na primer, u nekim agrosolarnim projektima, zemljište se koristi za ispašu , dok paneli služe životinjama da se sakriju kada su jake vrućine. 

U istočnoj Evropi, zemlje poput Rumunije i Bugarske pružaju potencijal za ovakve projekte zbog poljoprivrednog sektora i dostupnosti zemljišta koje može imati dvostruku namenu — za uzgoj useva i za proizvodnju solarne energije. 

Energetski portal

Zelena agenda za održiviju budućnost

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)
Foto: NIS

Značaj održivog razvoja, odgovoran odnos prema prirodnim resursima i životnoj sredini i racionalizacija potrošnje energije bili su tema panel diskusije „Zelena energetika – za održiviju budućnost’’.

Na panelu su učestvovali Sara Pavkov, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine, Milan Macura, v.d. direktora Uprave za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti Ministarstva rudarstva i energetike i Ivan Dmitriev, direktor Funkcije za HSE u NIS-u, organizacionog dela u kompaniji zaduženog za bezbednost i zdravlje na radu i zaštitu životne sredine.

Sara Pavkov je rekla da je 2021. godine usvojen Zakon o klimatskim promenama u Srbiji, kao i da su definisane konkretne mere koje će dovesti do smanjenja emisije zagađujućih materija, kao i efekta staklene bašte.

„Reč je o procesu koji će dovesti do što veće upotrebe, ali i diverzifikacije energenata kroz primenu obnovljivih izvora energije, uz potrebu da se zaštiti životna sredina u svim pravnim okvirima i onim što je definisano postojećim regulativama“, istakla je Pavkov, dodajući da ministarstvo kroz više segmenata podstiče privatni sektor na upotrebu obnovljivih izvora energije, kao i da je potrebno da se pronađe kompromis između zaštite životne sredine i razvoja.

Milan Macura je informisao prisutne o koracima koje Vlada Srbije i resorno ministarstvo preduzimaju u cilju unapređenja energetske efikasnosti i uvođenja što većeg  broj obnovljivih izvora energije:

„Danas je na sednici Vlade Srbije usvojen Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan čiji je cilj poboljšanje i povećanje obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost. Kako bismo imali održivu energiju, moramo da gledamo kako proizvodimo i toplotnu energiju. Ministarstvo je prethodnih godina pokrenulo projekat uvođenja biomase u toplotne sisteme i daljinske sisteme grejanja. Pustili smo u rad u februaru toplanu u Majdanpeku, a pored nje tri nove toplane u Novom Pazaru, Malom Zvorniku i Priboju. Nastavljamo drugu fazu biomase gde očekujemo da će novih šest toplana dobiti potpuno čist izvor energije“, rekao je Macura.

Pročitajte još:

Dmitriev je istakao da NIS nije samo naftna, već i energetska kompanija i da je ekologija sastavni deo strategije NIS-a.

„Značajno smo ojačali energetski segment u kompaniji i nastavićemo da ulažemo u taj deo biznisa. Cilj je da do 2030. godine više od 50 odsto potrošnje u NIS-u bude iz obnovljivih izvora energije. Istovremeno, razmišljamo i u pravcu na koji način da unapredimo zaštitu okoline i okruženje u kojem NIS razvija svoje poslovanje, a ove godine, u okviru našeg programa „Zajednici zajedno“ izdvojili smo 144,5 miliona dinara na projekte koji će omogućiti postavku solarnih panela na javnim objektima u lokalnim zajednicama u kojima poslujemo“,  istakao je Dmitriev, dodajući da je NIS postavio solarne panele na 45 benzinskih stanica, a nedavno i u fabrici vode „Jazak“.

Na skupu je bilo reči o mogućnostima povećanja udela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i značaju realizacije projekata OIE radi postizanja karbonske neutralnosti i unapređenja zaštite životne sredine. Panelisti su govorili o tome na koji način kompanije mogu da doprinesu iznalaženju najboljih rešenja u procesu sprovođenja energetske tranzicije, a osim primera dobre prakse, bilo je reči i o unapređenju zakonske regulative, strategiji i planovima države u ovoj oblasti, kao i o potrebi edukacije novih kadrova koji će svojim znanjem i novim veštinama doprineti unapređenju sektora obnovljivih izvora.

Kompanija NIS je od 2009. u ekološke projekte i biznis inicijative koje su dale značajne efekte na unapređenje ekološke slike u Srbiji uložila više od 900 miliona evra, od čega je u isključivo „ekološke“ inicijative investirano više od 130 miliona evra. NIS ostaje dosledan „zelenom“ pravcu u poslovanju, a ovakav pristup podrazumeva veća ulaganja u proizvodnju električne energije iz prirodnih resursa, kako unutar kompanije, tako i u partnerskim gradovima i opštinama. Sa tim ciljem u okviru programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“, NIS je nedavno objavio konkurs u vrednosti od 144,5 miliona dinara, namenjenih za finansiranje projekata postavljanja solarnih panela za proizvodnju sopstvene električne energije, u kojem do 13. septembra mogu da učestvuju ustanove od javnog značaja u 13 lokalnih samouprava.

Uslovi i propozicije konkursa objavljeni su na sajtu kompanije NIS, možete ih pogledati ovde.

Izvor: NIS

Unapređenje elektroenergetske mreže: Zamena starih brojila i rekonstrukcija mreže

Foto-ilustracija: Unsplash (jakub-zerdzicki)
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrodistribucija Srbije je do sada zamenila 360.000 starih brojila novim, pametnim uređajima i planira nastavak ovog projekta, a plan je da se zameni preko pola miliona brojila. Kada se kaže pametno brojilo, pre svega se misli na tehničke performanse koje sada omogućavaju da se putem aplikacije prati i upravlja potrošnjom energije, objasnila je v.d. direktorka Biljana Komnenić za RTS.

U istom periodu, kompanija je takođe unapredila elektroenergetsku mrežu rekonstruisanjem 2.500 kilometara niskonaponske mreže i zamenom 34.000 drvenih stubova betonskim. Ovo je posebno značajno s obzirom na česte prekide u napajanju usled atmosferskih pražnjenja, ali su reakcije na terenu brze i efikasne, čak i u vanrednim situacijama kao što su nedavni nestanci struje u Vrnjačkoj Banji i Trsteniku, navodi se na sajtu Elektrodistribucije.

Pročitajte još:

Komnenić je takođe pomenula izazove poput priključenja novih korisnika, posebno kada je reč o nelegalnim objektima koji su često locirani na neočekivanim mestima, uključujući nacionalne parkove gde je gradnja zabranjena.

Elektrodistribucija je dobila oko 25.000 zahteva za priključenje ovakvih objekata i oko 30.000 redovnih priključaka u godini, a ideja koju je direktorka iznela jeste da obuči i dovede mlađi kadar, s obzirom da je broj dostupnih terenskih ekipa trenutno nedovoljan kada se desi neki problem. 

Zbog toga je unapređenje kadrova takođe deo plana za poboljšanje kapaciteta i efikasnosti kompanije.

Energetski portal

Prve zadružene solarne elektrane na Staroj Planini puštene u rad

Foto: Elektropionir
Foto: Elektropionir

Zadružne solarne elektrane Solara Stara u selima Dojkinci i Temska na Staroj planini priključene su na elektrodistributivnu mrežu i spremne su da proizvode zelenu električnu energiju, saopštila je energetska zadruga Elektropionir.

Prema rečima Ane Džokić iz Elektropionira, Solarna Stara je inicijativa vođena dvostrukom motivacijom – prvi motiv je bio da ukaže na to da na području Stare planine nikako ne treba graditi derivacione mini hidroelektrane, već obnovljive izvore energije koji rade za dobrobit zajednice i prirode. Drugi motiv je bio da u praksi pokažu da udruženi, građani mogu da planiraju i realizuju ovakve projekte, okrećući tako u pozitivnom pravcu energiju koja ih je okupila protiv nečega.

Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica ovih staroplaninskih sela.

Energetska zadruga Elektropionir, uz pomoć lokalne zajednice iz Temske i Dojkinaca, Grada Pirota i građana, organizacija i firmi koji su donirali novac, opremu i rad, kompletirala je pionirski poduhvat izgradnje i puštanja u rad prvih zadružnih elektrana u Srbiji.

Tokom realizacije Solarne Stare, mnogo vremena i energije su, kako kažu iz Elektropionira, uzele komplikovane procedure, čijim pojednostavljivanjem bi se olakšala i demokratizovala proizvodnja energije, a time i ubrzala borba protiv klimatskih promena i zagađenja.

Pre tačno dve godine, u julu 2022, završena je donatorska kampanja tokom koje su Energetska zadruga Elektropionir i 229 donatora sakupili novac za izgradnju dve solarne elektrane snage pet kilovata. Nakon uspešne kampanje usledila je izrada projektno-tehničke dokumentacije, nabavka opreme i potpisivanje ugovora sa Gradom Pirotom. U julu 2023. godine postavljene su solarne elektrane na objekte doma kulture u Dojkincima i mesne zajednice u Temskoj.

Pročitajte još:

Od postavljanja solarnih elektrana do proizvodnje prvih kilovata prošlo je godinu dana, tokom kojih su ishodovane i dobijene različite potvrde i rešenja. Potpisan je prvi ugovor za otkup električne energije iz zadružnih solarnih elektrana u Srbiji, a dugi proces se završio pre dva dana potpisivanjem Ugovora o pristupu distributivnom sistemu proizvođača električne energije.

“Smatramo da procedure za priključivanje malih solarnih elektrana na mrežu, kao što je slučaj sa Solarnom Starom za koju je procedura trajala gotovo godinu i po dana, treba da se revidiraju. Projekti koji rade za javni interes moraju biti priključivani po znatno bržoj i jednostavnijoj proceduri, i sa plaćanjem znatno nižih taksi, kako ne bi bili obesmišljeni,” istakao je Saša Petrović iz Elektropionira.

Elektropionir nastavlja da radi na pokaznim primerima energije u rukama građana. Posle prve agrosolarne elektrane Solarna berba, postavljene u februaru na organskoj farmi Organela kod Valjeva, sledeći poduhvat je Solarni Zmaj – zadružna solarna elektrana na krovu osnovne škole u Rumi, čija će relaizacija uključiti školsku i širu zajednicu.

Energetski portal

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Foto-ilustracija: Unsplash (annie-spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (angie-warren)

Vlada Republike Srbije usvojila je ključni strateški dokument koji oblikuje budućnost energetskog sektora zemlje do 2030. godine, sa projekcijama koje sežu do 2050. godine. Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan predstavlja sveobuhvatnu strategiju za postizanje održivosti, energetske sigurnosti i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, što istovremeno prati međunarodne obaveze i globalne tokove vezane za klimatske promene.

Usvajanjem ovog plana, Srbija se obavezala na transformaciju svog energetskog sektora usmeravajući ga se prema obnovljivim izvorima energije kao što su sunce i vetar. Prema ovom planu, do 2030. godine, očekuje se da će oko 3,5 gigavata energije biti proizvedeno iz obnovljivih izvora, tačnije sunca i vetra, čime bi se gotovo svaki drugi megavat električne energije dobijao iz čistih izvora energije. Osim toga, plan uključuje mere za povećanje energetske efikasnosti u različitim sektorima, korišćenje obnovljivih izvora za grejanje i hlađenje, te postepenu elektrifikaciju transportnog sektora, kako je objasnila Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40,3 odsto u poređenju sa nivoom iz 1990. godine predstavljeni su kao jedan od glavnih ciljeva usvojenog plana, čime se teži ka ostvarivanju ključnih ciljeva globalne klimatske agende. Plan naglašava integraciju sa energetskim tržištem Evropske unije, i daljim povezivanjem sa jedinstvenim tržištem EU, osiguravajući da pritom i Srbija isprati svoje potrebe i radi u skladu sa svojim resursima.

Ciljevi i politike plana grupisani su oko pet ključnih dimenzija: dekarbonizacija, energetska efikasnost, energetska sigurnost, unutrašnje energetsko tržište, i istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Nabrojani segmenti imaju za cilj da srpsku energetiku učine sigurnom, energetski sektor bezbedan, nezavisan, zbog čega je dokument temelj energetske politike za predstojeće decenije.

Energetski portal

U Južnoj Americi pokrenut prvi regionalni program eko-obeležavanja proizvoda

Foto: pixabay.com
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno osnovani Američki savez za životnu sredinu biće domaćin prvog južnoameričkog regionalnog programa ekološkog obeležavanja.

Inicijativa je podržana od strane Programa UN za životnu sredinu (UNEP) kroz finansiranje iz Nemačke i predstavlja značajan korak ka promovisanju eko-obeležavanja proizvoda. Njena uloga je da pokrene održivu trgovinu i omogući bolje informisane izbore potrošača, saopšteno je iz UNEP-a.

Alijansa okuplja trenutne osnivače iz Kostarike, Ekvadora i Meksika, zajedno sa zainteresovanim institucijama iz Kolumbije, Brazila, Paragvaja, Paname, Urugvaja, Dominikanske Republike, Salvadora i Hondurasa, koji predstavljaju potrošačko tržište od 450 miliona ljudi.

Pročitajte još:

Predstavnici vlada Kolumbije, Ekvadora i Kostarike naglasili su da u okviru Alijanse svaki proizvod mora ispuniti specifične kriterijume za dobijanje ekološke oznake, osiguravajući da potrošači dobiju pouzdane informacije o načinu na koji je artikal proizveden i tako donose informisane i odgovorne odluke o kupovini.

Eko-obeležavanje takođe navodi kompanije da smanje dugoročne operativne troškove i poslovne rizike, doprinosi jačanju lokalnih ekonomija i otvaranju zelenih radnih mesta.

„Ova inicijativa je ključna za povezivanje sa proizvođačima i potrošačima o uticaju proizvoda koje kupuju na životnu sredinu putem jasnih i pouzdanih informacija. Naši zajednički napori da se uhvatimo u koštac sa trostrukom planetarnom krizom klimatskih promena, gubitka biodiverziteta i zagađenja u velikoj meri zavise od promene proizvodnih praksi i ponašanja potrošača“, rekla je Šila Agarval-Kan, direktorka Odeljenja za industriju i privredu u UNEP-u.

Ona je dodala da se alijansa osnažuje potrošače, preduzeća i aktere u javnim nabavkama da donose bolje informisane odluke u svim kategorijama proizvoda sa velikim uticajem, od hrane do klima uređaja i plastičnih proizvoda.

Milena Maglovski

Najavljeni letovi na tečni vodonik koji emituju 90 odsto manje štetnih gasova od kerozina

Foto: Top One
Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)

Holandska avio-kompanija KLM Royal Dutch Airlines i ZeroAvia, kompanija za proizvodnju avio-motora sa nultom emisijom štetnih gasova, sklopile su juče partnerstvo i najavile letove na tečni vodonik.

Prvi demonstracioni let u realnim uslovima planiran je za 2026. godinu, a avion će biti opremljen ZeroAvia motorom ZA2000 nulte emisije, koji se napaja tečnim vodonikom kao gorivom. Vodonični motori koriste vodonik u gorivim ćelijama za proizvodnju električne energije, koja se zatim koristi za napajanje električnih motora koji okreću propelere aviona. Jedina emisija koja se pri tome stvara jeste vodena para niske temperature i relevantne studije procenjuju da ovakav vodonični pogon ima 90 odsto manji klimatski uticaj u odnosu na letove koji koriste kerozin.

Takođe, kompanije do najavljenog leta će uložiti dodatni napor da odaberu optimalne aerodrome za testiranje, pribave dozvole regulatornih vlasti, obezbede dovoljne količine tečnog vodonika i razviju prateću vodoničnu infrastrukturu.

Partnerstvo ima za cilj da ubrza ekološku tranziciju KLM-a i obezbedi održivije napredne vazduhoplovne tehnologije unutar mreže letova ove avio-kompanije, kao i da podstakne evropsku avio-industriju na korišćenje tečnog vodonika i vodoničnih motora.

Pročitajte još:

„Komercijalna avijacija se sve više okreće ka vodonično-električnim motorima kao potencijalnom rešenju za čistiju budućnost avijacije. Zadovoljstvo nam je što ćemo sarađivati sa avio-kompanijom KLM, koja ima tako bogatu istoriju”, izjavio je Sergej Kiseljev, glavni poslovni direktor ZeroAvia.

„KLM je sebi postavio zadatak da bude lider na putu ka održivijoj budućnosti avijacije i zato aktivno podržavamo i podstičemo različite inovacije i tehnologije u industriji. Zajedno sa našim partnerima sprovodimo istraživanja o letovima na električni, vodonični i hibridni pogon i istražujemo načine da ubrzamo ovaj napredak”, izjavio je Marten Kopmans, generalni direktor KLM Citihopper.

KLM i ZeroAvia će za prvi let testirati modifikovani avion ATR 72 ili Dash 8 400 opremljen ZA2000 motorima.

Izvor: Top One

Kako NASA već pola veka doprinosi očuvanju životinja i njihovih staništa

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)
Foto-ilustracija: Freepik (vladimircech)

Porast ljudske populacije doveo je do širenja urbanizacije i zauzimanja prirodnih staništa netaknute prirode. Možda ni sam rast broj ljudi na planeti ne predstavlja toliko velik problem za očuvanje prirodnih staništa, koliko uticaj ima čovekova pohlepa da uzme i više nego što mu je potrebno. Toliko je živog sveta na Zemlji i zajedno obitavaju, a čini se da je jedino čoveku tesno i da mora da se širi iz dana u dan sve više. Niz je razloga zbog čega je biodiverzitet ugrožen, a gubitak staništa svrstava se u ovom trenutku u najveći pretnju.

Koliko smo kao vrsta doprineli ugrožavanju ostalih, može se prikazati kroz primer tigrova. Podaci pokazuju da su bengalski tigrovi nekada bili rasprostranjeni širom Azije, ali da je u poslednjih 150 godina izgubljeno preko 90 odsto njihovog staništa.

Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija (NASA) još 1972. godine, pokrenula je program Landsat koji se fokusira na snimanje površine naše planete, sa ciljem da se proučavaju promene u staništima, klimatskim uslovima, upravljanju prirodnim resursima… Nakon više od pet decenija posmatranja, ovaj program je stvorio arhivu podataka koji su doprineli znatno boljem razumevanju naše planete, njenih prirodnih resursa i dinamičnih procesa. Program se sastoji od serije satelitskih misija, a kako se navodi na zvaničnom sajtu NASA, Landsat Next je naredna misija za koji se očekuje da će biti lansirana krajem 2030. godine. Unapređena tehnologija omogućiće poboljšano praćene i upravljanje promenljivim pejzažima.

Ipak, dok to čekamo, želela bih da se osvrnemo na značaj dosadašnjih misija. Do sada se sprovedeno devet misija, prva je lansirana 1972. godine, druga 1975. godine, treća 1978. godine, četvrta 1982. godine, peta 1984. godine, šesta 1993. godine, sedma 1999. godine, osma 2013. godine i poslednja 2021. godine.

Landsat sateliti ima veoma važnu ulogu u zaštiti ugroženih životinjskih vrsta. Jedan od načina na koji im pružaju zaštitu, jeste njihova sposobnost da koriste infracrveno svetlo za mapiranje i praćenje zdravlja vegetacije. Iako je infracrveno svetlo nije vidljivo ljudskom oku, ono je vrlo korisno za biljke i istraživanje njihovog zdravlja. U zavisnosti od zdravlja biljke, ona na drugačiji način reflektuje infracrveno svetlo, a Landsat senzori upravo mogu na precizan način na mere tu refleksiju. Na osnovu ovako prikupljenih podataka, naučnici preciznije procenjuju zdravlje prirodnih staništa. Vegetacija određenog područja je važna kako za ishranu i sklonište, tako i za opšte zdravlje ekosistema.

Landsat sateliti takođe mogu precizno da mapiraju ekosisteme kao što su mangrove šume, koralni grebeni i druge. NASA je objavila podatak da su, primera radi, zahvaljujući ovim misijama naučnici identifikovali 650 bariranih ostrva širom sveta koja su do tada bila nepoznata.

Na osnovu godina prikupljanja podataka, naučnici mogu da uoče promene u staništima, da prate klimatske promene, upravljanje vodama, zatim praćenje poljoprivredne proizvodnje, kao i šumskih požara ili seče šuma, a sve je to značajno kako bi se bolje upravljalo prirodnim staništima, koja su već degradirana a ključna za opstanak ugroženih vrsta.

Primera radi, Landsat sateliti su otkrili nastanak zelenih površina na Arktiku, odnosno povećanje vegetacije, što je posledica klimatskih promena i topljenja leda. To je pomoglo naučnicima da shvate kako se ovi ekosistemi menjaju i na koji način to utiče na životinjski svet.

Još jedan lep primer, koji bih ostavila za kraj ovog teksta, tiče se mapiranja novih staništa za ugrožene vrste, koja do tada nisu bila poznata. Reč je o močvarnoj ptici Yuma Ridgway’s rail, koja se svrstava u kritično ugroženu vrstu. Na ovaj način naučnicima je omogućeno da bolje planiraju mere njene zaštite i obnavljanja populacije, u njihovom prirodnom okruženju.

Katarina Vuinac

Od 2026: Srbija prelazi na strože upravljanje otpadnim vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)
Foto-ilustracija: Unsplash (kerem-karaarslan)

S obzirom na nadolazeće regulatorne promene, srpski privrednici suočavaju se sa važnim zadatkom koji će imati značajan uticaj na životnu sredinu.

Od januara 2026. godine, svaki poslovni akter koji tokom proizvodnje generiše otpadne vode biće obavezan da ih prečisti pre ispuštanja u sistem javne kanalizacije ili prirodne vodene tokove. Ova obaveza dolazi kao deo šireg napora da se unapredi kvalitet životne sredine i očuvaju vodni resursi, navodi se na sajtu Vlade Republike Srbije.

Uredba o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vodi postavila je stroge standarde koji moraju biti ispoštovani, i neće biti tolerancije za odstupanja nakon isteka predviđenog prelaznog perioda. Resorno ministarstvo apeluje na privrednike da iskoriste preostalo vreme za prilagođavanje i uspostavljanje neophodnih postrojenja za predtretman i prečišćavanje otpadnih voda. Ovo ne samo da će pomoći u zaštiti reka i jezera, već će doprineti i opštem poboljšanju ekoloških standarda.

Pročitajte još:

Trenutno se širom zemlje, uz podršku nadležnog ministarstva, realizuju projekti koji uključuju izgradnju novih postrojenja za obradu otpadnih voda i proširenje kanalizacione mreže. Ovakvi projekti su ključni za razvoj zelene infrastrukture i podizanje kvaliteta života građana. Privreda igra ključnu ulogu u ovom procesu, i očekuje se da će svaki privredni subjekt adekvatno doprineti ovom zadatku.

Lokalne samouprave su takođe uključene u ovaj proces, obavezne da propišu lokalne akte o ispuštanju otpadnih voda koji su u skladu sa nacionalnom regulativom. Ovim se želi osigurati da svi učesnici u procesu shvate ozbiljnost svojih obaveza i aktivno rade na njihovom ispunjavanju, kako bi zajedničkim naporima postigli visoke ekološke standarde i očuvali prirodne resurse za buduće generacije.

Energetski portal

Strategija razvoja energetike RS do 2040. na javnoj raspravi do 15. avgusta – Očekivani kapacitet solarnih i vetroelektrana skoro 11 GW

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine, čiji je nacrt na javnoj raspravi, predlaže postepeno uvođenje naplate emisije gasova sa efektom staklene bašte, razmatra uvođenje nuklearne energije nakon 2040. godine, a kako se navodi, do 2040. godine očekuje se da ukupni instalisani kapacitet izgrađenih vetroelektrana i solarnih elektrana bude 10,97 GW.

Nacrt Strategije je na javnoj raspravi do 15. avgusta, a zainteresovani mogu poslati primedbe, predloge i sugestije poštom na adresu Ministarstva rudarstva i energetike, Kralja Milana 36, elektronskim putem na mejl adrese strategija_energetike@mre.gov.rs i biljana.ramic@mre.gov.rs, putem portala eKonsultacije ili učešćem na jednoj od tri javne rasprave, u Beogradu, Nišu i Novom Sadu.

Vetroelektrane i solarne elektrane – Do 2040. godine 10,97 GW

U periodu do 2030. godine očekuje se ekspanzija izgradnje elektrana koje kao primarnu energiju koriste vetar i Sunce, pa se očekuje da u 2030. godini ukupna instalisana snaga vetroelektrana i solarnih elektrana bude 3,5 GW, što predstavlja značajan porast učešća intermitentnih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, navodi se u nacrtu

,,Predviđena instalisana snaga u vetroelektranama iznosi oko 1,77 GW (sa godišnjom proizvodnjom 4,60 TWh), dok je predviđena instalisana snaga u solarnim elektranama 1,73 GW (sa godišnjom proizvodnjom od 2,27 TWh). To znači da sa ovako predviđenim instalisanim kapacitetima, očekivana godišnja proizvodnja iznosi 6,87 TWh’’, piše u nacrtu.

U periodu posle 2030. godine, očekuje se dalji porast instalisanih kapaciteta vetroelektrana i solarnih elektrana. Do 2040. godine očekuje se da ukupni instalisani kapacitet izgrađenih vetroelektrana i solarnih elektrana bude 10,97 GW, a očekivana je ukupna proizvodnja električne energije iz intermitentnih izvora od 19,04 TWh na godišnjem nivou. Konkretno, predviđena instalisana snaga vetroelektrana iznosi 3,6 GW (sa godišnjom proizvodnjom 9,36 TWh), dok je predviđena instalisana snaga solarnih elektrana 7,37 GW (sa godišnjom proizvodnjom 9,68 TWh).

Pročitajte još:

Energetska tranzicija neminovna

U strategiji se napominje da je Republika Srbija prihvatila put energetske tranzicije. Kako se objašnjava, nove geopolitičke okolnosti, u vidu globalne eskalacije geopolitičkih sukoba i rata Rusije i Ukrajine, upućuju na to da unapređenje energetske bezbednosti, postizanje maksimalno moguće energetske nezavisnosti i ekonomska održivost energetskog sistema, ostaju najbitniji ciljevi energetske politike Republike Srbije.

,,Postojeći, raspoloživi resursi će morati da ostanu oslonac srpske elektroenergetike sve dok proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, infrastruktura za prenos i distribuciju, kao i skladišni kapaciteti i sposobnost integracije obnovljivih izvora energije ne budu u dovoljnoj meri razvijeni i usklađeni da pouzdano i sigurno mogu da zamene domaći lignit, u skladu sa ciljevima ove strategije’’, navodi se u tekstu Strategije.

Ovaj dokument prepoznaje i da je za energetsku bezbednost Republike Srbije od ključnog značaja održiva dekarbonizacija energetskog sektora. Strategija trasira put kojim će se odvijati reforma energetskog sektora i sprovoditi proces energetske tranzicije.

,,Ključne odrednice tog puta su prelazak na korišćenje obnovljivih izvora energije, intenzivnija primena mera energetske efikasnosti i njeno poboljšanje u svim energetskim sektorima i svim privrednim granama i sektorima potrošnje, uz razmatranje mogućnosti da se u energetski sektor Republike Srbije, nakon 2040. godine uvede i nuklearna energija’’, piše u Nacrtu.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Da bi se dodatno unapredio ambijent za investicije usmerene ka klimatski neutralnom energetskom razvoju, Strategijom se predlaže i postepeno uvođenje naplate emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao ključnog ekonomskog mehanizma za regulaciju brzine energetske tranzicije. U ovom procesu, napominje se, bitno je uraditi i analizu efekata uvođenja ugljenične takse na uvoz (engl. ”carbon border adjustment mechanism – CBAM”) od strane EU.

Strategiju razvoja energetike Republike Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine sačinjava 9 celina:

  • Karakteristike proizvodnje i potrošnje energije u Republici Srbiji;
  • Realizacija osnovnih strateških ciljeva iz Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine, sa projekcijama do 2030. godine;
  • Energetski resursi Republike Srbije i ocena mogućnosti njihovog korišćenja;
  • Razvoj energetike Republike Srbije do 2040. godine;
  • Razvoj energetskih sektora do 2040. godine – u celini se nalaze posebno OIE;
  • Okvir i ocena uticaja mogućih promena međunarodne pozicije Srbije i integracionih procesa na energetski razvoj;
  • Analiza efekata sprovođenja Strategije;
  • Energetika Republike Srbije nakon 2040. godine, i;
  • Projekcije energetskih bilansa i indikatora.

Kako dostaviti primedbe i sugestije

Javna rasprava sprovodi se u periodu od 15. jula 2024. godine do 15. avgusta 2024. godine dostavljanjem primedbi, sugestija i komentara poštom na adresu Ministartsva rudarstva i energetike, elektronskim putem na portalu eKonsultacije, ili na mejl adresu: strategija_energetike@mre.gov.rs. Primedbe, sugestije i komentare na tekst predloga Strategije građani i stručna javnost mogu dati i na javnim događajima koji će se održati u Beogradu, Nišu i Novom Sadu.

Javne konsultacije o nacrtu navedene Strategije mogu se izvršiti u tri predviđena termina:

  • Beograd, Privredna komora Srbije 26. jula od 10:00 do 13:00, u vidu prezentacije i rasprave;
  • Niš, Regionalna privredna komora Niš 30. jula od 11:00 do 14:00, u vidu prezentacije i rasprave;
  • Novi Sad, Regionalna privredna komora Novi Sad 31. jula od 11:00-14:00, u vidu prezentacije i rasprave.

Na ovom linku se nalazi program javne rasprave, nacrt Strategije, Izveštaj o strateškoj proceni uticaja, kao i tabele za dostavljanje komentara o nacrtu Strategije i Izveštaja o strateškoj proceni uticaja koji se koriste za slanje primedbi, sugestija i predloga.

Izvor: OIE Srbija

Voda u Dunavu i Savi u Beogradu bezbedna za kupanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilusztracija: Unsplash (Danijel Durković)

Voda u 40 kilometara toka Dunava i 50 kilometara toka Save kroz Beograd je kvaliteta dobrog za kupanje, saopštio je Gradski zavod za javno zdravlje.

Zavod to na Dunavu i savi proverava jednom do dvaput mesečno, uzorci vode iz Savskog jezera se uzimaju svakog ponedeljka i četvrtka, a na dunavskoj plaži Lido u Zemunu jednom nedeljno, javila je RTS i navela da dosadašnje analize pokazuju da je kvalitet vode veoma dobar, u okviru propisane norme.

Uzorci vode Dunava se uzimaju kod Batajnice i kod Vinče, a uzorci vode Save kod Obrenovca i Makiša. Gradski zavod za javno zdravlje u tim uzorcima meri fizičko-hemijske parametre vode i obavlja mikrobiološku analizu.

Pročitajte još:

Aljoša Tanasković iz Gradskog zavoda za javno zdravlje je objasnio da je najbitnije kako se objašnjava, da ne dođe do gutanja vode, što je nekada deci teško objasniti.

Sve to može dovesti do bolesti, odnosno do zaraze ma koliko da je voda čista jer je to površinska voda, nije bazenska, rekao je Tanasković.

Rekao je i da temperatura vode koja dostiže i 30 stepeni, ne povećava prisustvo bakterija, a da Sunčevo UV zračenje ima antibakterijsko dejstvo.

Izvor: Beta

Subvencije za poljoprivrednike – lokalna vlast treba da ulaže u brendiranje proizvoda

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)
Foto-ilustracija: Unsplash (Irewolede)

Oko dve trećine lokalnih samouprava u Srbiji subvencioniše poljoprivredu iz svog budžeta. Stručnjaci apeluju da se izdvajanja uvećaju, jer kako kažu, lokalne vlasti mogu da prepoznaju i unaprede proizvodnju u svom kraju.

Iz gradskog budžeta od gotovo sedam milijardi dinara u oranicama plodne Mačve završi 120 miliona. Najtraženije su subvencije za kupovinu traktora.

,,Sve mere su kreirane u saradnji sa poljoprivrednim proizvođačima i osluškivanjem njihovih potreba. Na teritoriji grada Šapca registrovano je oko 10.000 poljoprivrednih gazdinstava, od toga prosečno godišnje 1.000 gazdinstava iskoriste podsticajna sredstva grada“, rekao je Zoran Miletić, član gradskog veća grada Šapca.

Neke opštine osnovale su agencije čiji je posao da prave programe i raspisuju javne pozive za podsticaj poljoprivrede.

,,Za meru fizičke investicije je uvek najveće interesovanje i dajemo subvencije za osiguranje poljoprivredne proizvodnje i ono što je u zadnje dve godine vrlo popularno to je kupovina seoske kuće sa okućnicom“, napominje Biljana Zec Radosavljević, savetnik za poljoprivredu u opštini Inđija.

Stručnjaci kažu da bi lokalne samouprave trebalo više da ulažu u brendiranje prehrambenih proizvoda kako bi mogli da se plasiraju kroz lokalnu ugostiteljsku i turističku ponudu.

Pročitajte još:

,,Do nas kao potrošača ti proizvodi stižu kao neoznačeni i proizvodi standardnog kvaliteta i nisu praktično valorizovani, tako upravo naš zadatak je da pomognemo lokalnim samoupravama u uspostavljanju tržišnih lanaca“, rekao je Vlado Kovačević sa Produktne berze.

Poljoprivrednici koji dobiju subvencije na lokalu, gube pravo na podsticaje za iste namene koje dodeljuje Ministartvo poljoprivrede.

,,Lokalna samouprava na osnovu svoje specifičnosti može da kreira mere identične kao na nacionalnom nivou – da pruži veći nivo podrške. Jedini problem u toj situaciji jeste novac koji se izdvaja kod različitih opština“, ističe Aleksandar Bogunović iz PKS.

U Naledu kažu da bi trebalo više raditi na vidljivosti lokalnih subvencija kako bi do njih stigli proizvođači iz osetljivih grupa, mladi, žene i oni koji rade u teško pristupačnim predelima.

Izvor: RTS

Novi zakon u EU nalaže veću održivost proizvoda

Foto: Unsplash (Becca McHaffie)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hafidh Satyanto)

U Evropskoj uniji stupio je na snagu novi zakon koji postavlja zahteve održivosti za širok spektar proizvoda za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvima, saopštila je Evropska komisija.

Proizvodi troše ogromne količine resursa i izazivaju značajne uticaje na životnu sredinu tokom svog životnog ciklusa – od ekstrakcije sirovina, do proizvodnje, transporta, upotrebe i kraja životnog veka.

Stoga Uredba o ekodizajnu održivih proizvoda (ESPR) treba da osigura da proizvodi traju duže, da se lakše popravljaju i recikliraju, da sadrže manje problematičnih hemikalija i više recikliranih materijala, kao i da su energetski i resursno efikasniji.

ESPR se nadograđuje na uspeh postojeće Direktive o ekodizajnu koja je već pomogla domaćinstvima u EU da u proseku uštede preko 200 evra godišnje, uglavnom čineći proizvode energetski efikasnijim.

Pročitajte još:

„Pravila EU imaju dokazanu evidenciju o tome da su svakodnevni proizvodi za domaćinstvo energetski efikasniji i donela su oko polovine ušteda energije u EU, sa direktnim uticajem na kućne račune potrošača. Mere energetske efikasnosti su konkretan način da građani igraju aktivnu ulogu u tranziciji ka čistoj energiji i da imaju direktnu korist od toga”, rekla je evropska komesarka za energetiku, Kadri Simson.

Nova Uredba sada obuhvata širi spektar proizvoda i uvodi „zahteve ekodizajna“ u više kategorija kao što su trajnost proizvoda, mogućnost ponovne upotrebe, mogućnost nadogradnje i popravljivost, prisustvo supstanci koje ometaju cirkularnost, efikasnost energije i resursa, udeo recikliranog sadržaja, prerada i reciklaža, ugljenični otisak i uticaj na životnu sredinu i informacije o proizvodu, uključujući digitalni pasoš.

Pravila za povećanje održivosti proizvoda će se postepeno uvoditi za pojedinačne grupe proizvoda ili za nekoliko grupa proizvoda sa sličnim karakteristikama. Takođe, pravila za pametne telefone, cipele ili gume neće biti ista već će biti razvijena na osnovu naučnih dokaza, ekonomske analize i konsultacija sa zainteresovanim stranama. Kada budu uspostavljena, pravila će se primenjivati na sve one koji žele da prodaju na tržištu EU.

ESPR sadrži i nove mere za okončanje izuzetno štetne prakse uništavanja neprodatih proizvoda, uključujući potencijalne obaveze kompanija da preduzmu mere za sprečavanje ove prakse. Pored toga, biće uvedena i direktna zabrana uništavanja neprodatih proizvoda od tekstila i obuće, uz derogacije za mala preduzeća i prelazni rok za srednja. Ako velike kompanije unište neprodate proizvode, moraće da javno obaveste koliko i zašto.

Milena Maglovski

Najavljen niz Regionalnih foruma za podsticanje ambicioznijih ciljeva u novim NDC

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Ujedinjene nacije i partneri, najavili su niz regionalnih sastanaka. Kako su zemlje u obavezi da 2025. godine podnesu nove Nacionalne određene doprinose (NDC), cilj najavljenih sastanaka jeste da pomogne zemljama u njihovom oblikovanju, ali i da ih podstakne da se u novim NDC nađu ambiciozniji ciljevi.

Novi Nacionalno određeni doprinosi koje će zemlje podneti 2025. godine, poznati i kao NDC 3.0, treba da sadrže ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija širom ekonomije, odnosno u svim sektorima, do 2035. godine, a koji će biti u skladu sa ograničenjem globalnog zagrevanja na 1,5oC i povećanjem otpornosti na klimatske uticaje.

Prisećanja radi, NDC predstavljaju ključne planove i ciljeve koje zemlja podnose u skladu sa Pariskim sporazumom, kao svoj doprinos borbi za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanja klimatskim promenama.

Niz regionalnih sastanaka poznatiji su kao Regionalni forumi za NDC-ove 3.0 (eng NDCs 3.0 Regional Fora), a kako se navodi na sajtu Programa zaštite životne sredine UN, njihov raspored je sledeći:

  • Regionalni forum za Pacifik, od 12. do 16. avgusta 2024. godine
  • Regionalni forum za Latinsku Ameriku i Karibe, od 27. do 29. avgusta 2024. godine
  • Regionalni forum za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, od 3. do 5. septembra 2024. godine
  • Regionalni forum za Bliski istok i Severnu Afriku, od 23. do 25. septembra 2024. godine
  • Regionalni forum za Aziju, od 30. septembra do 2. oktobra 2024. godine
  • Regionalni forum za Afriku, od 7. do 9. oktobra 2024. godine

Istaknuto je da će navedeni forumi biti zatvoreni događaji, koji su namenjeni zvaničnicima vlada odgovornim za revizije NDC-ova iz svih zemalja u svakom regionu.

Pročitajte još:

Trenutni NDC svet postavljaju na put globalnog zagrevanja od 2,5 do 2,9oC, dok je za postavljen cilj od 1,5oC potrebno da globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte budu smanjene za 42 odsto do 2030. godine.

Na pomenutim forumima, zemlje će se podsticati na razmatranje kumulativnih koristi klimatskih akcija, a deliće se i primeri na koji način uskladiti ciljeve klimatskih akcija u Nacionalno određenim doprinosima, sa drugim međunarodnim obavezama u vezi sa prirodom, zagađenjem i održivim razvojem.

Forumi će biti organizovani od strane UNEP-a, Programa UN za razvoj (UNDP), zatim Partnerstva za NDC i u saradnji sa Sekretarijatom UN za okvirnu konvenciju o klimatskim promenama (UN Climate Change). Pored toga, tu su i drugi partneri kao što su UNEP-ova koalicija za klimu i čist vazduh (CCAC), UN REDD program, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), Azijska razvojna banka i drugi.

Energetski portal