Velika Britanija zatvara poglavlje elektrana na ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (albert-hyseni)

Energetska slika poslednjih godina menja se iz dana u dan. Nedavno smo pisali da je Švajcarska ukinula svoju zabranu za gradnju nuklearnih reaktora, da ih Kina s druge strane gradi velikom brzinom, da se grade nove gasne interkonekcije u jugoistočnoj Evropi, i kako niču nove vetro i solarne elektrane.

Deo ovih procesa je i gašenje termoelektrana i odustajanje od uglja kao energenta. U tom kontekstu, U Velikoj Britaniji poslednja preostala elektrana na ugalj, Ratcliffe-on-Soar, biće zatvorena do kraja septembra 2024. Izgrađena pre oko šest decenija, sposobna da napaja dva miliona domova, odradila je svoje.

Kraj rada ove elektrane označava i kraj jedne ere u kojoj je Velika Britanija u velikoj meri zavisila od uglja za većinu svojih potreba za električnom energijom. U 1990. godini, ugalj je činio 80 odsto proizvodnje električne energije u Velikoj Britaniji, dok je do 2023. godine taj udeo pao na samo 1 odsto, kako prenose svetski mediji. Vetar, solarna energija i bioenergija sada preuzimaju vodeću ulogu u energetskom miksu zemlje, uz podršku gasa i nuklearnih elektrana.

Pročitajte još:

Dok Velika Britanija privodi kraju svoju upotrebu uglja, Danska kompanija Ørsted zatvorila je svoju poslednju elektranu na ugalj, Esbjerg. Ova elektrana je bila važan izvor električne energije u Danskoj, ali zatvaranje označava kraj dugog puta tranzicije kompanije ka obnovljivim izvorima energije. Od 2006. godine, Ørsted je postepeno smanjivao potrošnju uglja, prebacujući svoje elektrane, između ostalog, na održivu biomasu.

Zatvaranjem Esbjerga, odnosno poslednje termoelektrane na ugalj, kompanija Ørsted je na korak od ispunjavanja svog cilja da 99 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora do 2025. godine. Gašenje fabrike Esbjerg, koja je trošila 500.000 tona uglja godišnje, predstavlja završnu fazu u ovoj transformaciji, navodi se na sajtu kompanije.

Dakle, polje energetike transformiše se svakodnevno, kako zbog klimatskih ciljeva, tako i zbog energetske bezbednosti i stabilnosti koja je mnogima postala prioritet nakon geopolitičkih dešavanja, energetske krize, i povećane potražnje za električnom energijom na globalnom nivou.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti