Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje, predstavlja srpski deo UNESCO-ovog petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je poznat i kao Evropski Amazon. Kroz projekat Obnova Evropskoj Amazona, koji sprovodi WWF, sprovedena je akcija sadnje više od 30.000 autohtonih sadnica – crne i bele topole, hrasta i vrbe, na površini od 36 hektara.
„Ova aktivnost predstavlja važan i veliki korak u obnovi poplavnih šuma, koje su ključne za očuvanje biodiverziteta i borbu protiv klimatskih promena”, navodi se na sajtu WWF Adria.
Nataša Kalazu, izvršna direktorka WWF Adrije, istakla je da će efekti ublažavanja klimatskih promena svoj puni doprinos dati tek za nešto više od deceniju i tada će priroda, a i naši potomci, osetiti koliko je truda uloženo da se vrati makar deo onoga što se uložilo.
Pročitajte još:
- Apel naučne zajednice za očuvanje reke Studenice podržalo više od 200 članova
- Međunarodni dan šuma: Globalni izazovi i stanje šuma u Srbiji
- DR Kongo planira da zaštiti 550.000 kvadratnih kilometara najveće preostale tropske šume
Ova akcija podržana je od strane stručnjaka iz Endangered Landscapes and Seascapes (ELSP), koja predstavlja donatora. Pored toga, podršu je pružilo i JP Vojavodinašume.
Dr. Marko Marinković, izvršni direktor JP Vojavodinašume za šumarstvo, ekologiju i razvoj, rekao je da je podizanje poplavnih šuma ključno za zdravlje ekosistema.
Kako je dodao, osim što štiti od poplava prirodno zadržavajući vodu, u velikoj meri povećava apsorpciju ugljen-dioksida. Kroz smanjenje efekata klimatskih promena i jačanje otpornosti ekosistema na buduće izazove, istovremeno se štiti ogroman broj biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je veliki broj ugrožen, upravo zbog toga što je i njihovo stanište bilo ugroženo.
Gornje Podunavlje, kao deo Evropskog Amazona, nije važno samo zbog biološke raznovrsnosti, već je i simbol međunarodne saradnje u očuvanju prirode, navodi se na sajtu WWFa.
Energetski portal