Mehanizam za prilagođavanje ugljen-dioksida (CBAM ili eng. Carbon Border Adjustment Mechanism), intrument koji imlementira EU, naplaćuje cenu ugljenika na uvoz proizvoda kako bi se zaštitila domaća industrija i smanjile emisije ugljenika, nakon prelazne faze kao što je već poznato stupiće na snagu početkom 2026. godine. Ova novina donosi promene u poslovanju privrednika, zbog čega je Sekretarijat energetske zajednice razvio Alat za praćenje spremnosti za CBAM.
Ovaj Alat pruža ažuriranje o napretku u energetskim i klimatskim akcijama u državama potpisnicama. Analizira ključne aspekte kao što su integracija tržišta električne energije, dekarbonizacija i strategije za upravljanje emisijama, pomažući donosiocima odluka i preduzećima da bolje planiraju i upravljaju svojim aktivnostima u skladu sa novim pravilima.
„CBAM-Readiness Tracker pruža uvid u napredak u oblasti klime, pomažući donosiocima odluka i preduzećima da pronađu put ka potencijalnom izuzeću za izvoz električne energije u EU“, rekao je Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice u Beču.
Izveštaj obuhvata napredak u integraciji tržišta električne energije, obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i naporima za smanjenje emisija u skladu sa ciljevima za 2030. i ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i razvojem cena ugljenika.
Pročitajte još:
- Kako unaprediti stanje evropskih voda
- Nova studija: Ekološki stres utiče na migracije
- Srbija uručila prvu dozvolu za emisije gasova sa efektom staklene bašte
Sa prelaznom fazom CBAM koja je sada na snazi, fokus se prebacuje na narednu fazu koja počinje 1. januara 2026. godine, kada će uvoznici iz EU početi da plaćaju za emisije ugljenika sadržane u uvoznim robama, uključujući i električnu energiju.
„Uredba (EU) 2023/956 navodi da CBAM ne može da se primenjuje na tržišta električne energije u trećim zemljama koje su integrisane sa unutrašnjim energetskim tržištem EU putem tržišne integracije. To znači da postoji vremenski ograničeno izuzeće za uvoz električne energije iz država potpisnica nakon što završe tržišnu integraciju i ispune određene dodatne kriterijume. Ovo izuzeće je važno za očuvanje postignuća u integraciji energetskog tržišta prema Ugovoru o Energetskoj zajednici“, navode iz Sekretarijata Energetske zajednice.
Zaključci iz CBAM – Readiness Tracker ukazuju na to da države potpisnice kasne sa integracijom svojih tržišta sa tržištem EU. Ovo kašnjenje smanjuje šanse da te države dobiju vremenski ograničeno izuzeće od CBAM, što znači da će se suočiti sa dodatnim troškovima vezanim za plaćanje cene ugljenika na izvoz električne energije u EU.
Iako Uredba o CBAM nije deo propisa Energetske zajednice, njena primena u EU direktno utiče na razvoj energetskog sektora u državama potpisnicama i povezivanje njihovih tržišta električne energije sa tržištima država članica EU.
Energetski portal
