Rezultati pretrage za: Univerzitet u Beogradu

Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima

Bolesti, požari i neplanska gradnja – šume u Srbiji sve više nestaju, cenu plaćaju i zaštićene vrste

U Srbiji je, prema novom popisu, 39 odsto zemljišta prekriveno šumama. Međutim, stručnjaci upozoravaju da šume, i pored pošumljavanja, sve više nestaju zbog bolesti, štetočina, požara, neplanske seče, a na planinama i...

Uloga vlade i obrazovanja u razvoju veštačke inteligencije

U okviru Samita Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju (GPAI), koji je održan u Beogradu, lideri su na panelu Otključavanje potencijala veštačke inteligencije: Uloga vlada u globalnim inovacijama diskutovali o politikama koje mogu...

Otvoren drugi Naučni forum Italija-Srbija u Trstu

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije dr Jelena Begović i ministarka univerziteta i istraživanja Italije Ana Marija Bernini otvorile su drugi Naučni forum Italija-Srbija u naučnom parku AREA...

Kako biljke čiste životnu sredinu od štetnih supstanci

Priča o per i polifluorovanim jedinjenjima (PFAS) počinje nečim što u nauci nije retko, ali traži vešto i pažljivo oko. Naime, radeći na sintezi novih jedinjenja 40-tih godina prošlog veka, hemičari kompanije...

Kako će Zelena strategija transformisati Beograd

Grad Beograd stavio je na javni uvid Nacrt strategije zelene infrastrukture za period od 2025. do 2031. godine. Dokument, koji je izradio Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, donosi mere koje je potrebno...

Broj 38 – oktobar 2024

U savremenom svetu, ekološki transport postaje imperativ za izgradnju održive budućnosti. Kako se suočavamo sa izazovima klimatskih promena i zagađenja, prelazak na zelene načine prevoza predstavlja ključnu strategiju za smanjenje emisije štetnih...

Hidrogeolozi u Pirotu: Sačuvati podzemne vode i sprečiti zloupotrebe

Pirot je domaćin trodnevnog naučnog simpozijuma hidrogeologa, na kojem pored srpskih stručnjaka učestvuju i stručnjaci iz 11 zemalja sveta. Tema su podzemne vode kao glavni resurs vodosnabdevanja i kako ga sačuvati. Nekad se...

OIE Srbija 2024 – Zeleni kilovati za energetski mix

Prvog dana učesnici konferencije OIE Srbija 2024 razgovarali su o izazovima integracije obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem, finansiranju vetroparkova, aukcijama i obrazovanju. O izazovima integracije OIE u elektroenergetski sistem Srbije i regiona...

Dodela nagrada pobednicima trećeg konkursa EKOOPŠTINA

Konkurs « Ekoopština » zamišljen je kao platforma za razmenu znanja i primera dobre prakse između francuskih i srpskih aktera uključenih u programe održivog razvoja gradova i opština u sledeće četiri oblasti...

OxyRePair – iskorak ka efikasnijoj hidrometalurgiji i skladištenju zelene energije

Inovativna tehnološka procedura za potpunu obradu i reparaciju otpadnih titanskih elektroda iz hidrometalurgije predmet je istraživanja projekta OxyRePair koji u periodu od 2023. do 2025. finansira Fond za nauku Republike Srbije. Projekat...

Broj 37 – avgust 2024

Energetska tranzicija u Srbiji postala je ključno pitanje u poslednjih nekoliko godina, naročito nakon značajnog povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije (OIE). Iako je Srbija uspela da skoro udvostruči ove kapacitete u odnosu...

Kada sunce puni baterije

Signal baterija je prazna u meni budi napada panike koji počinje gotovo histeričnom potragom za punjačem, a onda i za prvom slobodnom utičnicom. E sada zamislite taj osećaj u punom autobusu na putu...

Novo istraživanje: Usled velikih vrućina, pčele polažu i do 70 odsto manje jaja

Rezultati jedne nove studije pokazuju da pčele teško podnose toplotni stres usled ekstremnih temperatura, kao što su one tokom leta 2024. Dr Jovana Bila Dubaić sa Biološkog fakulteta u Beogradu objašnjava kako...

Na ETF-u, projekat razvoja nove generacije stručnjaka za zelenu energiju

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) za 2023. godinu, Srbija trenutno ima 137 megavati instalisanog kapaciteta u solarnim elektranama, 511 MW kapaciteta u vetroelektranama i oko 3150 MW kapaciteta...

Zeleni projekti srpskih naučnika– biopesticidi za zaštitu drveća od pogubnih štetočina

Jedna od najopasnijih šumskih štetočina u Evropi, Aziji, Severnoj Americi i Africi je gubar, invazivna štetočina koja može oslabiti i uništiti drveće defolijacijom, odnosno uništavanjem lišća. Larva gubara može da pojede čak jedan...

Mogućnosti veštačke inteligencije u zaštiti životne sredine

Za zaštitu životne sredine sve više se koristi i veštačka inteligencija (Artificial Intelligence - AI), koja pruža sve veće mogućnosti. Većinu veza koje određuju stanje životne sredine nismo u stanju da sagledamo...

MAGAZIN

IZDVOJENE VESTI

Pratite nas