Home Blog Page 985

Goran Trivan: Mladi, pametni ljudi su budućnost Srbije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je na Festivalu nauke na svečanosti proglašenja „Ambasadora nauke“ da su mladi, pametni ljudi budućnost Srbije.

Festival nauke je pokazao da Srbija ima veliki broj talenata u odnosu na broj stanovnika što dokazuju i ovi mladi ljudi, koji su uz želju da se obrazuju, iskazali interesovanje za nauku radeći na inovativnim projektima od ekologije do fizike, i tako pokazali da sami kreiraju proces obrazovanja.

To pokazuje da je našem društvu važno obrazovanje i nauka i da naše škole i sistem obrazovanja dobijaju novu modernu formu. Naš narod je iako mali, svetu podario neke od najvećih umova, planetarno priznate naučnike koji su svet odveli daleko i ja verujem da među ovom decom ima onih koji će u budućnosti uraditi velike pametne i dobre stvari za Srbiju, rekao je Trivan uručujući priznanja „Ambasador nauke“ učenicima osnovnih i srednjih škola iz Srbije koji su na Festivalu predstavili, demonstrirali i promovisali naučne projekte.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je mladim ambasadorima nauke poručio da nikad ne odustaju, da uvek pokušavaju, da veruju u sebe da mogu, kao Tesla, Pupin, Milanković, da daju doprinos napretku Srbije i daju doprinos svetskoj nauci.

Zadatak Ambasadora nauke je da nakon festivala, ambasadori nastavljaju da promovišu nauku u okviru svoje škole, grada, regiona kroz demonstriranje projekta sa kojim su nastupali na festivalu, organizuju radionice gde kroz eksperimente i razgovor pokušavaju da zainteresuju mlade za dalje obrazovanje u oblasti nauke i tehnologije.

Priznanje “Ambasadori nauke“, kojim po prvi put Festival odaje priznanje za popularizaciju nauke u obliku diplome dobilo je 11 osnovnih i srednjih škola iz Beograda, Požege, Niša, Tutina, Ljiga, Leskovca i Vlasotinca , a učesnici su poneli specijalne značke ambasadora nauke Festivala nauke 2018.

Dvanaesti Festival nauke koji se ove godine održava pod sloganom „Zemlja budućnosti“ je na Beogradskom sajmu okupio 60 naučnih i obrazovnih institucija i preko 700 naučnih komunikatora iz svih krajeva Srbije ali i svet.

Milisav Pajević

Crna Gora dobila Ribarski monitoring centar

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Nove prostorije Ribarskog monitoring centra koji funkcioniše u okviru Direktorata za ribarstvo svečano su otvorene prošlog petka u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Rekonstrukcija i opremanje prostorija realizovani su u okviru projekta koji sprovode Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Kraljevina Norveška i Opština Ulcinj – „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema kroz zaštitu i gajenje morske faune“.

Vrednost projekta opremanja prostorija je oko 60.000 eura.

Kroz prethodna dva projekta iz pretpristupnih fondova EU (IPA), vredna 1,2 miliona eura, nabavljeni su i opremljeni ribarski brodovi sa uređajima kojim su povezani na satelit, a iz Ribarskog centra uspostavlejna je veza sa satelitom i razvijena aplikacija koja omogućava 24 – časovni monitoring ribarskih plovila na moru.

Ribarski monitoring centar otvorili su potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, ambasador Kraljevine Norveške Arne Sanes Bjornstad i predsednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Milisav Pajević

Zašto ti i ja ne možemo da sprečimo klimatske promene?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prestanite da letite avionom, prestanite da jedete meso, nemojte koristiti automobile. Nemojte ovo, nemojte ono, i molim vas, nemojte imati decu, već nas je previše!

Svakog dana, širom sveta, građanima političari, novinari, predstavnici korporacija, influenseri i aktivisti daju pregršt “korisnih” saveta kako da rešimo klimatsku krizu.
Problem je u tome što ne možemo.

Samo 100 kompanija je odgovorno za 71% emisija gasova sa efektom staklene bašte. I dok ove kompanije nastavljaju da zagrevaju našu planetu, vlade okreću glavu na drugu stranu i nagrađuju ih subvencijama i poreskim olakšicama a pojedince savetuju da započnu svoj “eko” biznis i voze bicikl na posao.

Ovo čini problem klimatskih promena veoma jedinstvenim. Razmislite o tome, kada je poslednji put traženo od nas da sami rešimo probleme vezane za spoljnu politiku naše zemlje, zdravstvo ili odliv mozgova? A opet, klimatske promene, najveći izazov našeg vremena koji zahteva strukturnu promenu neverovatnih razmera, postalo je naša odgovornost!

“Rešenja koja su dokazano efikasna su teško izvodljiva za političare”, rekao je Sverker Surlin, profesor sa Instituta za tehnologiju u Švedskoj. “Tu postoji previše sukoba interesa.”

Profesor Surlin je bio savetnik u nekoliko postavki vlade i član je novoosnovanog nezavisnog naučnog tela, Saveta za klimatske politike u Švedskoj, čija je uloga da procenjuje da li su politike vlade u skladu sa klimatskim ciljevima. On tvrdi da incijative koje su dobre za klimu retko naiđu na odobravanje glasača. Ako se uvedu neke nove regulacije ili porezi, lokalna industrija pati a poslovi ljudi mogu biti ugroženi. Pitanja klimatskih problema su u suštini jednostavna. Političari znaju šta bi mogli da urade. Osmisliti skupu tarifu za naplatu emisija ugljenika i onda povećavati tu cenu postepeno. Problem je u tome što bi to podiglo cene goriva a kada bi se to desilo političari koji su odgovorni za ove promene ne bi bili ponovo izabrani. To je ta takozvana “zamka politike”. Političari očekuju podršku građana a građani očekuju inicijativu od strane političara.

U svojoj knjizi “Šta mislimo kada se trudimo da ne razmišljamo o globalnom zagrevanju”, psiholog Per Esken Stoknes iznosi mišljenje da je najbitnije da se promeni narativ o životnoj sredini. Ljudi moraju da žele da žive u svetu koji više vodi računa o životnoj sredini jer takav svet vide kao bolju opciju, a ne zato što su uplašeni ili im je tako naređeno.

Klimatski problemi su u sukobu sa fundamentalnim načinom na koji je formirano društvo. Upleteni smo u globalnu ekonomiju koja se oslanja na fosilna goriva. Političari ne mogu da reše ovaj problem u trenutnoj strukturi i zato odgovornost prebacuju na pojedince.

Ovaj stručnjak u svojoj knjizi nudi rešenje i zalaže se za to da se budžet za rešavanje klimatskih problema preusmeri sa vlade na nezavisno telo sačinjeno od naučnika i stručnjaka, na sličan način na koji funkcioniše centralni bankovni sistem u mnogim zemljama.

U međuvremenu mi kao pojedinci možemo da se informišemo i da podignemo svoj glas i povećamo pritisak na vlade svojih zemalja zahtevajući čistiju i zdraviju budućnost.

Milan Zlatanović

Preliminarna rang lista projekata za sufinansiranje projekata sanacije i rekultivacije deponija

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine juče je objavilo Preliminarnu rang listu projekata za sufinansiranje iz sredstava Zelenog fonda u okviru Javnog konkursa za sufinansiranje jedinica lokalne samouprave u izradi i realizaciji projekata sanacije i rekultivacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta u 2018. godini.

Učesnici konkursa imaju pravo uvida u podnete zahteve u periodu od tri radna dana od dana objavljivanja Preliminarne rang liste.

Uvid u podnete zahteve učesnici konkursa mogu izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, V sprat, kancelarija 550, od 7:30 do 15:30 časova. Kontakt tel: 011/31 20 114.

Na Preliminarnu rang listu učesnici konkursa mogu izjaviti primedbu, u roku od osam dana od dana njenog objavljivanja.

Primedba se može izjaviti preporučenom poštom ili neposredno preko pisarnice Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, naznakom: „PRIMEDBA po Konkursu Zelenog fonda iz 2018. godine“.

Primedba se dostavlja i u elektronskom obliku, na adresu: konkurs.sanacija[at]ekologija.gov.rs u pdf formatu, u navedenom roku.

Konačna rang lista projekata koji ispunjavaju uslove za sufinansiranje odobrava se odlukom ministra, u skladu sa ukupnim raspoloživim sredstvima za realizaciju ovog javnog konkursa.

Preliminarna rang lista može se preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Nastavak saradnje EPS-a i ruske kompanije „Silovije mašini“

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Delegacija ruske kompanije „Silovije mašini“, koju je predvodila nova direktorka za izvoz Natalija Raznjikova posetila je „Elektroprivredu Srbije“.

U razgovoru sa Miloradom Grčićem, v. d. direktora JP EPS, razmotreni su dosadašnji poslovi u revitalizaciji naše najveće hidroelektrane „Đerdap 1“, kao i planovi za nastavak saradnje u budućim projektima.

Grčić je gostima predstavio investicione projekte EPS-a u hidro sektoru i istakao da je cilj ulaganja u nova postrojenja i obnovu postojećih uspešniji i efikasniji EPS.

Sastanku su prisustvovali i Savo Bezmarević, izvršni direktor za proizvodnju energije u JP EPS, Radmilo Nikolić, direktor proizvodnje energije u ogranku „HE Đerdap“, kao i Mihail Cvetkov, direktor predstavništva „Silovije mašini“ u Srbiji sa saradnicima.

Milisav Pajević

Šesnaest odsto mlečnih proizvoda se izgubi ili odbaci u toku jedne godine

Foto-ilustracija: Unsplash

Narodna poslovica kaže da za prosutim mlekom ne vredi plakati. Da li ona važi i kada je reč o 116 miliona tona mlečnih proizvoda?

Foto-ilustracija: Unsplash

Prema saznanjima naučnika sa Univerziteta u Edinburgu (Škotska), na svake 3 izmužene litre mleka na globalnom nivou “nestane” pola litre.

Šesnaest odsto mlečnih artikala, 116 miliona tona, se izgubi ili odbaci u toku jedne godine.

Za polovinu ovog gubitka direktno su odgovorni prodavci, distributeri i potrošači – oni odbace oko 60 miliona tona mlečnih proizvoda. Otprilike 55 miliona tona nikada ni ne stigne na police marketa – ili se pokvare na farmama ili prospu tokom transporta.

“Kako bismo ostvarili efikasniji sistem i smanjili ekološki otisak proizvodnje hrane, neophodno je da pronađemo načine da srežemo gubitke”, izjavio je profesor Piter Aleksander.

Prema podacima Odseka za poljoprivredu u Sjedinjenim Američkim Državama, proizvodnja mleka je u periodu od 2014. do 2018. godine skočila za 6 odsto, a najviši rast zabeležen je u Indiji, Kanadi, Holandiji i Irskoj.

Jelena Kozbašić

Usvojena Deklaracija na Konferenciji UN o biodiverzitetu u Šarm El Šejku

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Konferencija UN o biodiverzitetu završena je usvajanjem brojnih međunarornih ugovora kojima se sprečava globalno uništavanje prirode i gubitak biodiverziteta zaštitom svih oblika života na zemlji. 196 predstavnika Vlada zemalja članica Konvencije o biološkoj raznovrsnosti saglasilo se da povećaju investicije u prirodu i ljude do 2020 i nadalje.

Deklaracija usvojena u Šarm El Šejku pozvala je generalnu skupštinu UN da sazove Samit biodiverziteta šefova država ili vlada do 2020.

Vlade su se složile da ubrzaju aktivnosti za postizanje Aiči ciljeva o biodiverzitetu do 2020.

Postignut je sporazum o sveobuhvatnom procesu razvoja post-2020 okvira za zaštitu biodiverziteta.

Samit u Šarm El Šejku pokreće akciju za samit u Pekingu 2020 kako bi se mobilisao što veći broj zainteresovanih strana.

Preko tridesetak odluka doneto je o tekničkim pitanjima uključujući i sintetičku biologiju, digitalnu informisanost i druge efektivne mere zaštita područja.

Saopštenje Sekretarijata CBD možete pogledati ovde.

Milisav Pajević

Opštinsko veće Paraćina finansira projekte zaštite životne sredine i markiranja divljih deponija

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Članovi Opštinskog veća opštine Paraćin su nedavno dali saglasnost na predlog komisije za raspodelu sredstava udruženjima po raspisanom javnim konkursu, pa je predsednik opštine doneo rešenje o finansiranju programa od javnog interesa iz budžeta opštine.

Realizacija projekata šest udruženja finansiraće se sa tri miliona dinara budžetskih sredstava.

Između ostalih, 1,2 miliona dobila je “BID zona Korzo”, a sredstva će se koristiti za beskamatno kreditiranje stambenih zajednica za uređenje fasada i ravnih krovova, po javnom pozivu.

Udruženje preduzetnika dobilo je 300.000 dinara za razvoj preduzetništva, a finansiraju se takođe i projekti vezani za učešće građana u donošenju odluka i planiranje budžeta, za podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine i markiranje divljih deponija u opštini.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Zasađeno deset drvorednih stabala u Skadarskoj ulici

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd” saopštilo je da je banka „Poštanska štedionica” povodom proslave jubileja donirala gradu ukupno deset drvorednih stabala, koja su zasađena juče.

Stabla je, uz pomoć radnika „Zelenila”, zasadilo rukovodstvo banke i izvršni direktor za operativne poslove ovog javnog komunalnog preduzeća Nataša Šišaković.

– Deset sadnica koje su proizvedene po najvišim standardima rasadničarske proizvodnje i kvaliteta, prsne širine 25 centimetara i visine 2,2 metra, čine deo celine na kojoj se radi u Skadarliji. Ovim sadnicama dobiće se funkcionalni i vizuelni efekat. Izuzetno nam je drago što smo deo projekta realizovali sa „Poštanskom štedionicom”. U sklopu rekonstrukcije dela Skadarske ulice, JKP „Zelenilo – Beograd” izvršiće sadnju 39 novih visokokvalitetnih drvorednih sadnica. Na ovaj način znatno će se unaprediti kako ekološki tako i estetski segment kvaliteta ambijentalne celine Skadarske ulice. Uređenje se izvodi i u okolnim ulicama u kojima je takođe predviđena sadnja drvorednih sadnica lišćara, istakla je ovom prilikom Nataša Šišaković.

Rekonstrukcija ovih ulica predviđa izradu betonskih podkonstrukcija za sadna mesta drvorednih sadnica i izradu dekorativnih bordura od granitne kocke oko svakog drvorednog stabla.

– Na taj način se reguliše usmeravanje korenovog sistema drvorednih stabala i time izbegava kontakt sa instalacijama, zastorima i objektima. Svaka drvoredna sadnica imaće ugrađen i zalivni sistem „kap po kap”, pojasnila je Šišakovićeva.

Banka „Poštanska štedionica” poklonila je šest stabala lipe koja su zasađena u Skadarskoj ulici i četiri stabla bagrema sa kišobranastom formom krošnje, koja su zasađena u Ulici Emilijana Josimovića.

– Naša misija je stvaranje, održavanje i uvećanje vrednosti za akcionare, klijente i društvo u celini. Kao državnoj banci veoma nam je važno da budemo društveno odgovorni prema zajednici u kojoj poslujemo. Današnja sadnja stabala mali je doprinos Beogradu, izjavio je Aleksandar Čortan, član Izvršnog odbora banke.

Položaj novih sadnih mesta je uz regulacionu liniju ulice do kamenog ivičnjaka, čime se postiže da trasa postojećih stabala ostane nepromenjena, a da su drvoredna stabla maksimalno odmaknuta od fasada objekata, ostavljajući istovremeno slobodnu širinu trotoara za kretanje pešaka.

S obzirom da drvoredi predstavljaju jednu od najvažnijih kategorija javnog zelenila, sadnice kojima se izvodi ozelenjavanje ovih ulica su „školovane” u rasadniku, čime se povećavaju šanse za njihov opstanak u teškim gradskim uslovima sredine.

Vrednost svakog novog stabla ogleda se u nizu funkcija koje vrši u gradskoj sredini. JKP „Zelenilo – Beograd” svakodnevno radi na tome da građanima Beograda poboljša uslove života u urbanizovanoj sredini, a možda najvažniji posao koji ovo preduzeće radi jeste nega postojećih i sadnja novih stabala u gradu.

Tokom 2018. godine, Beograd je postao bogatiji za 4.500 novih stabala. Koliko je JKP „Zelenilo – Beograd” odlučno u nastojanjima da očuva i poveća zeleni fond u gradu, govori činjenica da broj stabala koji će biti zasađen neprestano raste, pa je u toku 2019. godine planirana sadnja novih pet hiljada stabala, dodaje se u saopštenju.

Milisav Pajević

Partnerstvo održivog razvoja – Ruma i Berzenbrik

Foto: Opština Ruma
Foto: Opština Ruma

Sumiranjem rezultata dosadašnje saradnje, tokom Кonferencije nemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj i GIZ-a u Beogradu, došlo se do zaključka da Ruma i njen bratski, nemački grad Berzenbrik sada ulaze u novu fazu međusobnih relacija.

Odavno su prevaziđeni stepeni upoznavanja, povezivanja uprava i čelnih ljudi.

Slađan Mančić, predsednik Opštine Ruma i dr Horst Bajer, gradonačelnik Berzenbrika ponovo su se sastali u Beogradu i razgovarali o proširenju saradnje.

Dobri kontakti, zlata vredni, su kraći put do novih investicija, a Кonferencija o rezultatima projekta “Partnerstvo održivog razvoja jedinica lokalne samouprave” je mesto mogućnosti razrade novih ideja. Sledeće godine, već u prvim mesecima Ruma će delegirati svog predstavnika privrede, koji će se predstaviti u Nemačkoj i objasniti zašto se odlučio da investira u Rumu.

Prijateljstvo Rume i Berzenbrika pohvaljeno je i u nemačkoj ambasadi, gde je rečeno da predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić stvara evropsku klimu u svojoj zemlji. Ovo je za naš sajt potvrdio dr Željko Dragić, predsednik Udruženja “Gradimo mostove”, koji je posetio Ambasadu Nemačke u Srbiji, a koji je ujedno i najzaslužniji za bratimljenje dva grada.

Podela nemačkih i naših timova na radionice imala je za cilj razradu projekata, u slučaju Rume vezanih za korišćenje obnovljivih izvora energije.

Podsetićemo na projekat postavljanja solarnih panela na objekat osnovne škole u Malim Radincima. Prema rečima Dragana Кosanovića, šefa Odeljenja za lokalni ekonomski razvoj, sve je spremno za realizaciju ove ideje.

On dodaje da će sledeći korak u okviru saradnje sa Berzenbrikom biti odlazak rumske delegacije u ovaj grad u Nemačkoj, kako bi na licu mesta prisustvovala otkrivanju ploče sa natpisom Rume kao prijateljskog grada, na ćiriličnom pismu.

Prema rečima dr Željka Dragića, predsednika Udruženja “Gradimo mostove” , odbornika i predsednika SDP-a u Berzenbriku primerom prijateljstva ova dva grada treba svi da se rukovode. Ruma i Berzenbrik su najbolji ambasadori srpsko-nemačkog društva.

On još kaže da je Berzenbrik jedini grad Donje Saksonije koji je utemeljio prijateljstvo sa srpskim gradom uopšte.

U kabinetima prvih ljudi ova dva grada zaključeno je da će sledeća godina biti u znaku još intenzivnije razmene mladih, ali i kulturne i privredne saradnje.

Milisav Pajević

Dogovoreno unapređenje saradnje između zaštićenih područja Crne Gore i Turske

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Elvir Klica sa saradnikom Jasminom Spahićem sastao se prošlog utorka sa rukovodstvom Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) u Crnoj Gori, u Podgorici.

Sastanak predstavlja nastavak saradnje i inicijative sa turskim institucijama u Crnoj Gori.

U prethodnom periodu dogovoreni su koraci sa Ambasadorom Turske u Crnoj Gori u cilju unapređenja saradnje između zaštićenih područja i razmatranja mogućnosti osmišljavanja i implementacije zajedničkih projekata koji se tiču zaštite, unapređenja i promocije prirodnih vrednosti.

Koordinator Tike u Crnoj Gori Enver Resulogullari prezentujući aktivnosti Turske institucije izrazio je spremnost da se aktivno uključi u povezivanju nacionalnih parkova Crne Gore i relevantnih institucija u Turskoj, pre svega nacionalnih parkova.

Takođe, je bilo reči i o projektima Agencije TIKA u Crnoj Gori, kao i o mogućnostima da u narednom periodu i Nacionalni parkovi Crne Gore budu deo programa podrške, posebno u cilju zaštite i razvoja zaštićenih područja.

Isto tako, na sastanku su dogovorene naredne aktivnosti uključujući i potpisivanje sporazuma o saradnji između JPNPCG i Direktorata za zaštitu prirode i nacionalnih parkova Turske.

Milisav Pajević

Najveća pretnja po zdravlje ljudi: Zagađenje vazduha skraćuje životni vek za dve godine!

Foto-ilustracija: Unsplash

Institut za energetsku politiku pri Univerzitetu u Čikagu otkrio je da se zagađenje vazduha održava na naš životni vek skraćujući ga u proseku za 1,8 godina.

Foto-ilustracija: Unsplash

Istraživači su kao merilo za zagađenje vazduha koristili smernice Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

Ukoliko bi stanje vazduha u severnoj Indiji bilo poboljšano do nivoa koji propisuje SZO, čak 288 miliona Indijaca živelo bi prosečno 7 godina duže, što je 23 odsto ukupne populacije ove države.

Važno saznanje naučnog tima iz Sjedinjenih Američkih Država je i da bi zahvaljujući unapređenju kvaliteta vazduha 4,1 milijarda ljudi na svetu živela do 3 godine duže, čime bi prosečan vek porastao za 1,1 godinu.

Prema indeksu stvorenom u svrhe istraživanja (AQLI – Air Quality Life Index), hronična izloženost vazduhu lošeg kvaliteta kobnija je po naš život u odnosu na štetne navike kao što je pušenje, opasne bolesti poput HIV virusa, pa čak i ratove.

Čikaški istraživači procenili su da cigarete skraćuju život za 1,6 godina, a alkohol i droga za oko 11 meseci. Ljudi izloženi nebezbednoj vodi za piće i nepovoljnim zdravstvenim uslovima u riziku su od 7 meseci kraćeg života. Osobe zaražene HIV virusom/sidom žive otprilike 4 meseca kraće, baš kao i oboleli od malarije, dok inficirani tuberkulozom imaju prosečno 3,5 meseci manje. Nasilni sukobi i terorizam narušavaju životni vek za 22 dana.

“Ljudi mogu da dignu ruke od cigareta i da preduzmu određene korake kako bi se odbranili od različitih oboljenja, ali kao pojedinci mogu da urade vrlo malo toga da bi se zaštitili od vazduha koji udišu. Naš indeks upućuje građane i donosioce političkih odluka o tome kako štetna jedinjena utiču na njih i njihove zajednice i otkriva prednosti odredbi koje bi podstakle smanjenje zagađenja”, izjavio je Majkl Grinstoun, profesor ekonomije i direktor Instituta.

SZO je nedavno saopštila da 91 odsto svetskog stanovništva udiše prljav vazduh koji na godišnjem nivou uzrokuje 7 miliona smrti. Ovo ga čini četvrtim najčešćim uzrokom umiranja na planeti. Jedan od devet smrtnih slučajeva je ishod dugotrajnog boravka u oblastima sa zagađenim vazduhom.

Jelena Kozbašić

Iz Federacije BiH izvezeno 16.598,11 tona opasnog otpada

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije BiH je usvojila je informaciju o mogućim posledicama isticanja roka propisanog Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u životnu sredinu i sisteme javne kanalizacije, koju je sačinilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u saradnji s Federalnim ministarstvom zaštite životne sredine i turizma i Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije.

Na predlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

Vlada FBiH je dala saglasnost na potpisivanje Aneksa III Ugovora o koncesiji za korišćenje vode izvorišta Plava voda u Travniku za javno snabdevanje vodom opština Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica, kojim je predviđeno produženje važenja ove koncesije.

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma je informisalo Vladu FBiH da je od 2015. do 2017. godine iz FBiH izvezeno ukupno 16.598,11 tona opasnog otpada.

Milisav Pajević

Zeleno dečije selo za siromašne mališane u Brazilu

Foto:Cristobal Palma/EstudioPalma

Jedinstvena škola u Brazilu prograšena je za najbolju novogradnju na svetu.

Kompleks “Dečije selo” kako je ova građevina nazvana, smeštena je u kišnim šumama na severu Brazila.

U okolini kompleksa  nalaze se  šume, pružajući prirodnu hladovinu od tropske vrućine na području gde temperatura može dostići 40 Celzijusa, zbog čega je škola dobila naziv i “Džungla”. Kompleks je predviđen kao dom za siromašnu decu. Naime, više od 500 dece imaće svoj krov nad glavom u novim spavaonicama i tri velika dvorišta. Kompleks se prostire na 25.000 kvadratnih kilometara i podeljen je na dva dela: jedan za devojčice, drugi za dečake. Osim soba i učionica, u prizemlju se nalaze TV sale i prostorije za razonodu i opuštanje mališana.

Foto:Cristobal Palma/EstudioPalma/RIBA

Ovu građevinu koju su pohvalile sudije zbog svog “skromnog herojstva”, dizajnirali su Alef Zero i Rozenbaum. Zelena zgrada osvojila je međunarodnu nagradu RIBA od 2018. godine koju dodeljuje Kraljevski institut britanskih arhitekata.

Nagrađeni tim arhitekata je u saradnji sa decom u Kanuanskoj školi došao do ideje kako da im olakšaju i poboljšaju kvalitet života.

Foto: Cristobal Palma/EstudioPalma/RIBA

“Pokušali smo da stvorimo novi osećaj i savremenu interpretaciju tradicionalnih načina izgradnje u ovoj oblasti u Brazilu. Mislimo da zgrada poboljšava kvalitet života dece”, rekao je jedan od nagrađenih arhitekata Gustavo Utrabo.

Izgradnja je trajala 14 meseci, a cilj je bio spajanje lokalne kulture iz Brazila i modernosti. Kako bi došli do originalne ideje, posetili su više od 30 objekata od Milana do Tokija.

Arhitekte sada planiraju drugi projekat za druge siromašne mališane, u velikom močvarnom regionu Pantanal, takođe u Brazilu.

Sofija Nikolić

70 miliona evra za razvoj magistralnog gasovoda od Bugarske do Mađarske

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da je budžetom za 2019. godinu predviđeno izdvajanje od 70 miliona evra za učešće u razvoju magistralnog gasovoda od granice sa Bugarskom do granice sa Mađarskom.

Antić je, obrazlažući u parlamentu predložene izmene Zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i pribavljanja dokumentacije radi realizacije izgradnje sistema za transport prirodnog gasa “Južni tok”, naveo da su pomenuta sredstva namenjena za dalje domaće učešće, odnosno učešće JP “Srbijagasa”, u razvoju ovog projekta.

On je objasnio da se postojeći zakon menja da bi se realizovao projekat izgradnje magistralnog gasovoda od granice sa Bugarskom do granice sa Mađarskom, koji će ići trasom koja je projektovana za gasovod “Južni tok”.

Ovim gasovodom, između ostalog, treba da bude transportovan ruski gas koji će kroz drugu cev “Turskog toka“, kroz Crno more, stići u Tursku, a dalje sistemom nacionalnih magistralnih gasovoda preko Bugarske, Srbije i Mađarske do potrošača u Evropi, rekao je ministar.

Prema njegovim rečima, procenjena vrednost tog projekta je 1,08 milijardi evra, a gasovod bi trebalo da bude završen 2020. godine.

U ovom trenutku sve stvari ostavljaju utisak da se ide u dobrom pravcu razvoja tog gasovoda, koji Srbiji treba da obezbedi energetsku bezbednost, sigurno snabdevanje gasom, ali i profit koji donosi sama tranzitna taksa, naveo je Antić.

On je ukazao na to da izmena pomenutog zakona omogućava srpsko-ruskom preduzeću “Gastrans” da koristi benefite onih eksproprijacija i rešenja koja su bila u Zakonu o “Južnom toku“, jer je reč o gotovo identičnom pravnom licu, koje je promenilo naziv, i gotovo identičnoj trasi i tehničkim parametrima vezanim za razvoj projekta.

Antić je izrazio uverenje da će predloženi zakon dati podsticaj pomenutom projektu i omogućiti efikasan rad svih nadležnih državnih organa, ali ne na štetu građana, kao korisnika eksproprijacije.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore saglasna sa izgradnjom vetroelektrane na lokalitetu Krnovo

Foto-ilustracija: EP
Foto-ilustracija: EP

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o realizaciji projekta izgradnje vetroelektrane na lokalitetu Krnovo i prihvatila Aneks br. 7 Ugovora o zakupu zemljišta i izgradnji vetroelektrane.

Aneksom je predviđeno da se država Crna Gora saglašava da „Masdar Energy” B.V. iz Holandije stekne 49 odsto udela u Projektnoj kompaniji.

Usled izlaska „Ivicom Holding“ GmbH iz Ugovora, odredbama ovog Aneksa se propisuje da „Akuo Energy” SAS preuzima svaku odgovornost Ivicom-a koja je zaista nastala, a nije izmirena, i onu koja može nastati prie stupanja na snagu Aneksa br. 7 Ugovora.

Istaknuto je da „Masdar Energy” B.V. iz Holandije, počev od dana kada se zaključi Aneks br. 7, postaje ugovorna strana u Ugovoru o zakupu zemljišta, i svim njegovim aneksima.

Naime, „Akuo Energy” SAS i „Masdar Energy” B.V. će na osnovu ovog Aneksa biti ugovorne strane Ugovora o zakupu zemljišta u svojstvu investitora, pri čemu će biti solidarno odgovorni za obaveze Projektne Kompanije iz, ili u vezi sa Ugovorom o zakupu zemljišta.

Milisav Pajević