Home Blog Page 985

EPS nabavio vozila za lokaciju kvarova na podzemnim vodovima

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ nabavilo je tri najmodernija ispitno merna sistema za lokaciju kvarova na podzemnim vodovima, koji će unaprediti pouzdanost snabdevanja električnom energijom.

Oprema je smeštena u terenska vozila sa pogonom na sva četiri točka i poseduje nezavisno lokalno napajanje za rad u uslovima kada je trafostanica bez napona.

– EPS je nabavio tri najmodernija vozila, koja mogu da se kreću po svim terenima i svim vremenskim uslovima. To je važno da bi ekipe mogle da stignu na bilo koju tačku. Vozila sa ispitno mernim sistemima predviđena su za dijagnostifikovanje uz pomoć opreme kojom je moguće u najkraćem roku pronaći gde je kvar ili gde ja kabl prekinut. Nedavno smo u Кladovu imali slučaj da je ekipa morala po snegu i ledu da pešači 30 kilometara da bi otkrila kvar. Sa novom opremom bi im posao bio znatno olakšan, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Moderna oprema skratiće vreme bez napajanja za korisnike i vreme koje ekipe provedu na terenu. Ugrađen je i uređaj za otkrivanje trase podzemnog kabla što ubrzava otklanjanje kvarova.

– U tri vozila sa ispitno mernim sistemima za lokaciju kvarova na podzemnim vodovima u niskonaponskim i srednjenaponskim mrežama EPS je investirao 82 miliona dinara. Nabavljena je oprema najbolja u svetu, potpuno je autonomna jer sistemi imaju svoje agregate i nadam se da ćemo sledeće godine nabaviti još sličnih vozila,  istakao je Grčić.

Zajedno sa Grčićem sa mogućnostima nove opreme upoznali su se i Zoran Rajović, izvršni direktor JP EPS za tehničke poslove distribucije električne energije i upravljanje distributivnim sistemom i Bojan Atlagić, v. d. direktora ODS „EPS Distribucija“, a nova vozila predstavio je Radisav Urošević, direktor tehničkog sistema „EPS Distribucije“.

Milisav Pajević

Opština Srbobran odobrila milion dinara za realizaciju projekata udruženja u oblasti turizma

Foto: Opština Srbobran
Foto: Opština Srbobran

Opština Srbobran izdvojila je milion dinara za realizaciju projekata udruženja u oblasti turizma i lovnog turizma.

Pola miliona dinara dobili su lovačka udruženja iz Turije i Nadalja za projekte “Unapređenje gazdovanja lovištem Turija” i “Unapređenje lovnog turizma u lovištu Nadalj”.

Odluku možete videti ovde.

Održane sesije radnih grupa za Scenarije ublažavanja klimatskih promena M3 i M4

Foto: EP

U okviru projekta „Strategija klimatskih promena sa akcionim planom“, koji finansira Evropska unija, organizovana je sesija tehničke radne grupe na temu „Scenariji ublažavanja emisija sa efektom staklene bašte.

Foto: EP

Reč je o dva scenarija. Prvi je M3, ambiciozni scenario do 2030. godine, a drugi je M4, maksimalni ambiciozni scenario do 2050. godine. U cilju utvrđivanja najefikasnijeg puta u kontekstu smanjenja emisije štetnih gasova, a razmatrajući oba ponuđena scenarija, razgovaralo se o uticaju svakog od navedenih izvora ili ponora emisija: energetski sektor (uključujući transport, stambeni i komercijalni sektor, kao i industriju), poljoprivreda, šumarstvo i upotreba zemljišta, promena korišćenja zemljišta i otpad.

Borba protiv klimatskih promena zahteva da sve zemlje  učestvuju u smanjenju emisije štetnih gasova, sa definisanim ciljem ograničenja rasta srednje globalne temperature ispod 2ºC. Evropska komisija je nedavno izdala saopštenje ukazujući na to da će Evropska unija biti klimatski neutralna (sa nultom neto emisijom gasova sa efektom staklene bašte) do 2050. godine.

U prvom delu konferencije Gonzalo Kavaljero, ključni ekspert projekta, predstavio je rezultate istraživanja „Vizija emisija GHG u Srbiji do 2050. godine.“ Istraživanje je sprovedeno onlajn, a pitanja su postavljana tako da se utvrdi stav ispitanika o budućnosti Srbije u oblasti energetske efikasnosti.

Nakon sprovedenog istraživanja, drugi ključni ekspert projekta Matej Gasperič predstavio je osnovni scenario za Srbiju bez evropskih integracija i preliminarni pristupi i rezultati Scenarija ublažavanja M3 i M4.

U drugom delu konferencije formirane su radne grupe iz oblasti: proizvodnja i potrošnja energije, poljoprivreda, šumarstvo i promena namene zemljišta i otpad. Svaka radna grupa je imala svog mentora i na kraju konferencije predstavljen je izveštaj u cilju finalnog formiranja Scenarija M3 i M4.

Cilj projekta je izrada nacionalne međusektorske „Strategije borbe protiv klimatskih promena sa Akcionim planom što spada u  nadležnost Ministarstva zaštite životne sredine. Strategijom će biti uspostavljen nacionalni strateški i politički okvir borbe protiv klimatskih promena u skladu sa međunarodnim obavezama Srbije (Sporazum iz Pariza i pristupanje EU) i njenim ciljevima smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Wilo na svetskom i domaćem tržištu – Inovativna rešenja u proizvodnji pumpi i sistema

Photo: Wilo (Private archive)

Nedavno je nemačka kompanija Wilo dobila ugledno nacionalno priznanje za održivost u 2018. godini zahvaljujući svojim proizvodima visoke efikasnosti kao i sveobuhvatnom pristupu konceptu održivosti. Poneti titulu jedne od tri najodrživije velike kompanije u Nemačkoj čini se kao zasluženi uspeh, uzevši u obzir da Wilo svojim inovativnim rešenjima u proizvodnji pumpi i sistema unapređuje tržište širom sveta ujedno vodeći računa o tome da oni doprinesu borbi za ublažavanje posledica u životnom okruženju usled klimatskh promena i nedostatka vode. Globalni uspeh Wilo-a ogleda se i u poziciji srpskog ogranka ove kompanije na lokalnom tržištu pumpi kao i u načinu na koji pristupaju domaćim klijentima. Direktor servisa Aleksandar Momčilović objašnjava komparativne prednosti Wilo pumpi i sistema.

Fotografija: Wilo (Privatna arhiva)

EP: Odavno nije dovoljno imati samo odličan proizvod ili uslugu. Sve je važnije, kako sam proces proizvodnje utiče na životno okruženje, koliko se troše resursi. Budući da Wilo očigledno polaže veliku pažnju na održivost, koliko je srpski ogranak kompanije održiv?

Aleksandar Momčilović: Kao proizvođači i isporučioci opreme, odavno uvažavamo ove potrebe naših kupaca i svoju opremu (pumpe i pumpne sisteme) prilagođavamo potrebama korisnika. Naša visokoefikasna oprema u velikoj meri snižava i emisiju štetnih gasova – CO2 u atmosferu, i samim tim pozitivno utiče na životnu sredinu. Pouzdana i efikasna oprema je veoma bitna u današnjim proizvodnim pogonima i procesima, jer neplanirana zaustavljanja proizvodnje, usled kvara opreme, sa sobom nose ogromne troškove. Iz tog razloga, veoma je bitno da oprema koju isporučujemo, pored toga što je energetski efikasna, bude i pouzdana. Na taj način se snižavaju troškovi pogona i održavanja, proizvodni procesi ne moraju da trpe nepotrebna zaustavljanja i prekid rada, korisnik opreme je zadovoljniji i koncentrisan isključivo na proizvodnju, što na kraju dovodi do dobrih proizvodnih rezultata. Bitno je znati da pumpa predstavlja jednu komponentu unutar sistema. Tek u međusobnoj usklađenosti s kompletnim postrojenjem ona može da dođe do punog izražaja. Zbog toga je veoma bitno da naša oprema bude bezbedna i pouzdana kako bi funkcionisanje celokupnog sistema bilo sigurno. Najbolji put ka pouzdanom radu opreme je pravovremeno i kontinualno praćenje i servisiranje, bez neplaniranih otkaza, havarijskih oštećenja i zastoja.

EP: Wilo u Srbiji takođe nudi sigurnu podršku kroz sve faze projekta – od planiranja, do dimenzionisanja, do puštanja u rad i održavanja. Održavate i seminare na kojima informišete o novinama o oblasti pumpne tehnike.

Aleksandar Momčilović: Smatramo da servisne usluge treba da pokriju ceo radni vek Wilo proizvoda koje koristite. Za krajnje kupce je svakako značajna činjenica da je od strane kompanije Wilo Beograd d.o.o. obezbeđen Wilo Servis uređen prema najvišim kompanijskim servisnim standardima. Prilagođavajući se klijentovom konceptu održavanja predlažemo da kao eksperti za ovu vrstu opreme budemo uključeni u održavanje Wilo pumpi, pumpnih sistema i ostalih pratećih uređaja. Najbolji način da se ovo realizuje je Ugovor o održavanju, čime se detaljno definiše šta je predmet prospekcije i održavanja, na koji se način realizuje i termini za realizaciju, kao i sve ostale međusobne obaveze. Pored kompetentnog i odgovornog pristupa koji možete da očekujete od Wilo predstavnika, ovaj način poslovno-tehničke saradnje Vam omogućava i partnerski status kod svih eventualnih usluga servisiranja, povlašćene cene rezervnih delova i niz drugih pogodnosti. Wilo Beograd Servis predstavlja jedan od najopremljenijih servisa pumpne tehnike uopšte u regionu, i između ostalog nudimo usluge kompletne vibrodijagnostike, podešavanja saosnosti, ultrazvučnog merenja protoka i termovizijsku dijagnostiku, stručnu i kompetentnu analizu stanja i kvarova, određivanje troškova životnog ciklusa pumpi i sistema, obuke i dr.

Sektor klimatizacije, grejanja i hlađenja u Srbiji poseduje potencijal uštede u potrošnji električne energije od čak 90 odsto, ukoliko se stare neregulisane cirkulacione pumpe zamene novim visokoefikasnim pumpama sa niskom potrošnjom.

EP: Možete li da nam predstavite Wilo Energy Solution?

Aleksandar Momčilović: Pomoću Wilo-Energy Solutions naša firma uvodi efikasne mere radi manje potrošnje energije. Energetska revolucija jedan od najvećih ekoloških i ekonomskih izazova u sledećih desetak godina. Zemlja koja je postavila konkretne ciljeve za uspešnu energetsku revoluciju je Nemačka. U ovoj zemlji do 2050. godine ne samo da će se 80 odsto struje dobijati iz obnovljivih izvora energije, već će se i dodatno smanjiti primarna potrošnja energije za 50 odsto u odnosu na 2008. godinu. Wilo već decenijama radi na polju energetske efikasnosti. Većina pumpi i pumpnih sistema koji se primenjuju u svetu su tehnološki zastareli. Zamena starih neregulisanih pumpi modernim visokoefikasnim pumpama pokazala se kao ogroman potencijal za smanjenje potrošnje električne energije. Samim tim se i emisija ugljen-dioksida može značajno redukovati na svetskom nivou.

Uz Wilo kao partnera možete se osloniti ne samo na to da ćete napraviti pametan izbor proizvoda, već i da ćete profitirati uz obiman paket usluga koje vam pružamo. Pružamo sigurnu podršku kroz sve faze projekta – od planiranja, do dimenzionisanja, do puštanja u rad i održavanja.

Priredila: Tamara Zjačić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018, od 32. do 38. stranice

 

Održana javna rasprava o aerozagađenju u Valjevu

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Da je Valjevo među gradovima sa najzagađenijim vazduhom u Srbiji, potvrđuju i podaci Agencije za zaštitu životne sredine, iz decembra,kada je svakodnevno zabeleženo prekoračenje dozvoljenih vrednosti , po zdravlje najopasnijih, suspendovanih čestica PM 10.

To je istaknuto i na javnoj raspravi u Valjevu, na kojoj se govorilo i o mogućim rešenjima.

O problemu aerozagađenja vazduha u Valjevu, koje izaziva sve veću pažnju šire javnosti i angažovanje nadležnih institucija, po prvi put se govorilo i na javnoj raspravi.

Već u narednoj godini, kako se čulo, mogu se očekivati i konkretne mere. Rešenja su poznata.

– Iako Valjevo nije gasificirano insistirali smo na tome da se može i siigurno se tehnički može izvesti da se cisternama na neki način doveze gas da bi se osetno smanjilo zagađenje vazduha, odnosno emisije. Ono što je u nadležnosti grada odnosno da kažemo državne uprave. Na taj način bi se povećao broj kvadrata koji su priključeni na daljinsko grejanje. Samim tim se smanjila u centru grada ložišta, kaže Milenko Jovanović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Širenjem toplovoda ugašeno je oko 80 većih kotlarnica u prethodnih desetak godina. Trenutno je daljinskim sistemom grejanja Valjevske toplane pokriveno oko 26 odsto užeg gradskog područja. U smanjenju broja individualnih kotlarnica, kao najvećeg uzročnika zagađenja, problem predstavlja ekonomska računica i previsoka cena priključaka.

– Postoje jeftiniji načini da se to uradi za tri ili dve ili dve i po hiljade evra. Deset do dvanaest hiljada eura po jednom objektu nije interes ni grada ni toplane. Činjenica je da je realnije to izvesti prelaskom na neke druge sisteme grejanja, na efikasnije kotlove na manje štetne energente, objašnjava Zoran Stepanović, direktor JKP “Toplana” Valjevo.

– Ono što su naše mere jesu pre svega priključenje zgrada javnih ustanova na sistem daljinskog grejanja. Da se uloži novac u popravku fasada kuća, zatim da se kupe neki filteri za te javne ustanove i možda da se izmeni režim saobraćaja, to je sve sada u razmatranju, kaže gradonačelnik Valjeva Slobodan Gvozdenović.

Već u januaru naredne godine, kako je najavljeno, lokalna samouprava će u saradnji sa stručnjacima resornog ministratva i Agencije za zaštitu životne sredine, definisati mere, projekte i plan ublažavanja aerozagađenja u Valjevu.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Petarde i pirotehnika – zabava ili opasnost?

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Svake godine u ovo vreme ista upozorenja – da bacanje petardi može da bude opasna zabava.

Кoliko oštrije kazne, koje su uvedene u martu ove godine, utiču na prodaju i bacanje pirotehnike?

Samo nekoliko trenutaka zabave može da nanese štetu za ceo život.

Zbog bacanja petardi, neki zadobiju opekotine, teške povrede, pa čak i amputaciju prstiju ili šake.

– Prošle godine ukupno je bilo 20 povreda, dvadesetoro dece je zbrinuto, od toga je troje dece hospitalizovano, moralo je dvoje da bude operisano, kaže dr Đorđe Кravljanac, upravnik Кlinike za dečju hirurgiju.

Prema njegovim rečima, najčešće su to tinejdžeri, učenici viših razreda osnovne škole i srednje škole.

Doktor Кravljanac je ispričao da su imali slučaj eksplozije kada je dečak stavio 30 petardi u džep od pantalona.

Takođe, naveo je i slučaj gde su stavljali petarde u usta, pa su se takmičili ko će duže da izdrži dok ona ne eksplodira.

One koje moguće posledice ne odvraćaju, možda bi mogle veće kazne koje su uvedene u martu.

Za bacanje petardi i narušavanje javnog reda i mira preti kazna od 50.000 do 100.000 dinara ili rad u javnom interesu od 40 do 120 časova. Ista kazna je i za roditelje maloletne dece.

– Pravi efekat primene ovog člana ćemo tek videti u narednom periodu. Inače, od početka godine, za prvih 11 meseci podneto je 145 prekršajnih prijava za prekršaje iz navedenog člana, od čega je 89 od momenta kad su stupile ove izmene na snagu, kaže Miroljub Кolarić iz Uprave policije MUP-a Srbije.

Važan je i obračun sa ilegalnim prodavcima pirotehničkih sredstava.

– Narod se malo, da kažem, dozvao pameti i počeli su da kupuju u ovlašćenim radnjama. Neće sigurno, mi smo narod poznat po tome da ono što nam se zabrani onda traže još više. Ali mislim da će biti manje povreda, kaže Srba Кabadajić iz pirotehničke radnje “Кabas”.

Pirotehnika ne smeta samo ljudima. Procenjuje se da od srčanog udara, izazvanog petardama, godišnje umre 5.000 pasa.

Izvor: RTS/ Nela Stanković

Milisav Pajević

Privredni potencijali i aktivnosti od značaja za životnu sredinu u Republici Srbiji 2017. godine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Agencija za zaštitu životne sredine je prikupljanjem podataka kroz Informacioni sistem zaštite životne sredine, kao i direktnom saradnjom sa relevantnim institucijama pripremila izveštaj Privredni potencijali i aktivnosti od značaja za životnu sredinu u Republici Srbiji 2017. godine.

U izveštaju su prikazane sledeće privredne grane: industrija, energetika, poljoprivreda, šumarstvo i turizam.

Izveštaj je pripremljen prema važećim indikatorima iz “Pravilnika o nacionalnoj listi indikatora zaštite životne sredine”, a na bazi dostupnih podataka, što predstavlja indirektno uvid u ostvarenje ciljeva i mera politike zaštite životne sredine koji su definisani strateškim i planskim dokumentima.

Izveštaj se može preuzeti ovde.

Milisav Pajević

“Pionirski duh” polaže cevi za Severni tok 2 u Finskoj i Švedskoj

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175
Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

Najveći brod na svetu za podvodno polaganje cevi, “Pionirski duh”, pridružio se građevinskoj floti Severnog toka 2, koja radi u finskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni na izgradnji gasovoda za snabdevanje Evrope ruskim gasom preko Nemačke.

Plovilo dugačko 382 metra nastaviće da instalira cevi za transport prirodnog gasa umesto broda “Soliter”, koji je prethodno započeo gradnju u Finskoj u septembru, javlja Raša tudej.

Prema rečima operatera projekta Severni tok 2, brod “Soliter” je premešten u južni deo švedske ekskluzivne ekonomske zone gde će graditi deonicu od 510 kilometara u okviru tog projekta.

Švedski radio SR je objavio u nedelju da je “Soliter” počeo sa polaganjem cevi u švedskim teritorijalnim vodama i da se očekuje da će se građevinski radovi trajati do leta.

“Projekat Severni tok 2 odvija se po planu. Dobio je dozvole u četiri od pet zemalja kroz čije vode će prolaziti dve trake cevovoda“, kažu u kompaniji Severni tok 2.

Dodaju da je do sada položeno oko 370 kilometara gasovoda.

Gasovod Severni tok 2, koji će se protezati od Rusije do Nemačke ispod Baltičkog mora, imaće kapacitet od 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Кako se procenjuje, tim gasovodom će se obavljati tranzit 70 odsto prodaje ruskog gasa u EU.

Ovaj projekat, koji vodi podružnica ruskog energetskog giganta Gasproma, realizuje se u partnerstvu s nemačkim energetskim firmama Vinteršel i Uniper, francuskom multinacionalnom kompanijom Anži, britansko-holandskim naftnim i gasnim divom Rojal Dač Šelom i austrijskom energetskom kompanijom OMV.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Savet za saobraćaj Užica razmatrao idejna rešenja kružnih tokova u gradu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Na 15. sednici Saveta za saobraćaj direktor JP Užice razvoj Nikola Maksimović je članovima Saveta predstavio idejna rešenja za dva nova kružna toka u gradu Užicu.

Prvi kružni tok, čija je izgradnja planirana naredne godine, će se nalaziti kod Narodnog muzeja na ukrštanju Ulice Nikole Pašića i Ulice Dimitrija Tucovića, a drugi koji će se takođe graditi u narednom periodu planiran je na ukrštanju ulica Omladinske i Obilićeve, odnosno kod Robne kuće Beograd.

Milisav Pajević

Eko-selo u Danskoj ispunjavaće sve ciljeve održivog razvoja koje propisuje UN!

Foto-ilustracija: Unsplash

Selo UN17 predstavlja prvi građevinski projekat u svetu koji će ostvariti svih 17 ciljeva održivog razvoja propisanih od strane Ujedinjenih nacija. Njegov idejni tvorac je arhitektonski biro Lendager grupa iz Danske.

Foto-ilustracija: Unsplash

Lendager je odneo titulu pobednika na kopenhaškom takmičenju kojim se obeležava 25 godina razvoja i koje će biti krunisano završetkom nove gradske četvrti, Ørestad South. Upravo će deo ovog naselja da bude napravljeno po uzoru na projekat pobednika.

Izgradnja Sela UN17 trebalo bi da bude završena 2023. godine. Stambeni kapaciteti danske prestonice biće prošireni za 400 domova na površini od 35 hiljada kvadratnih metara.

Cilj projektanata bio je da selo bude višestruko održivo – iz perspektive zaštite životne sredine, društva, operativnih troškova, klime unutar objekata i biodiverziteta.

Građevinski sektor odgovoran je za više od 30 odsto globalne proizvodnje gasova sa efektom staklene bašte. Projekat Landager grupe je pokazatelj da je ovaj broj moguće smanjiti i to promenom ugla gledanja. Otpad treba da se posmatra kao resurs.

U nastanku Sela UN17 biće korišćeni reciklirani, netoksični, sertifikovani materijali. Njih je razvila upravo kompanija i postoji mogućnost za njihovu upotrebu na industrijskom nivou. Sirovine se pribavljaju iz lokalne zajednice, gde se i prerađuju u krajnji proizvod. Na taj način, stanovništvu se pruža mogućnost zaposlenja, a čovečanstvu da se zgrade u budućnosti grade od našeg smeća.

Na krovovima kuća biće postavljeni solarni paneli, zahvaljujući kojima će domaćinstva biti potencijalno energetski samodovoljna i nezavisna, a krovne bašte povećaće biološku raznovrsnost naselja.

Osnivač kompanije Anders Lendager objasnio je da su težili da svojim projektom pruže građanima priliku za održiv životni stil. “Do sada je fokus održive gradnje bio na smanjenju emisija štetnih gasova. Mi postatramo čitav životni vek jedne građevine – od upotrebljenih materijala, preko zdravlja, do kvaliteta života.”

Foto: EP

Jelena Kozbašić

Green home: Preduzeti hitne mere za rešavanje zagađenosti vazduha u Pljevljima

Foto: Pixabay
Foto: https://pixabay.com

NVO Green home poziva na donošenje i preduzimanje hitnih mera za rešavanje najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori, zagađenost vazduha u Pljevljima.

– U iščekivanju glasova, novih, jačih i glasnijih kako građana Pljevalja, tako i svih nadležnih institucija na lokalnom i državnom nivou, pozivamo na donošenje i preduzimanje hitnih mera za rešavanje najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori a koji se neće svoditi na savet “ne napuštati zatvorene prostorije” koji se ponavlja prilikom svakog značajnijeg zagađenja vazduha, kazala je Diana Milev Čavor iz NVO Green home.

Ističe da se neretko dešava da upozorenja nadležnih o visini koncentracija zagađujućih čestica i preporuke čak i izostanu – čini se problem je manji ako o njemu manje govorimo.

Milev Čavor podseća na podatke nedavno objavljenog izveštaja Svetske zdravstvene organizacije (SZO) koji pokazuje značajne ekonomske troškove prevremenih smrti od zagađenja vazduha.

– Crna Gora gubi ekvivalent od 14,5 posto svog BDP-a na troškove zbog prevremenih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha; Poređenja radi, Nemačka gubi 4,5 odsto, a Velika Britanija 3,7 posto. Najnovija zdravstvena statistika SZO pokazuje i da je u 2016. godini Crna Gora zbog zagađenja vazduha imala smrtnost od 78,6 na 100.000 stanovnika, navodi se u izveštaju.

Prema istom izveštaju Pljevlja se opet nalaze na listi najzagađenijih gradova u Evropi uprkos svim pravnim obavezama i standardima koji ograničavaju prekomernu emisiju zagađujućih čestica.
Milev Čavor pita da li je zdravlje građana od državnog značaja.

– Ono što se može zaključiti jeste da je na listi prioriteta svakako manje prioritetno od profita kompanija vitalnih za razvoj naše ekonomije. Ostaje nam da čekamo “naredbu” Evropske unije ili Energetske zajednice da nešto moramo ispoštovati ili uraditi, jer politička volja za zaštitu građana i njihovog zdravlja godinama izostaje, navodi Milev Čavor.

Ona podseća i da zadnji izveštaj Agencije za zaštitu prirode i životne sredine o kvalitetu vazduha za mesec novembar.

– On pokazuje da je svaki dan u novembru bio zagađen prekomernim emisijama PM 10 česticama, a samo četiri dana emisije PM 2,5 čestica bile su u granici dozvoljenih. U decembru se nastavlja isti trend zagađenja, bez reakcije nadležnih institucija a građani Pljevalja ostaju prepušteni sebi samima, zaključuje se u saopštenju NVO Green home.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Foto-reportaža: Pliva patka preko Save, nosi flašu na vrh glave

Foto: CUZS

Početkom šezdesetih godina 20. veka planom regulacije grada Beograda predviđena je izgradnja stambenog reona uz reku Savu. Blokovi su nikli iz močvare, isušivanjem rukavca reke Save. Gnezda močvarnih ptica zamenili su betonski soliteri. Obala reke postala je “naselje Sunca”, krajolik u kome se moglo uživati u šetnji, pecanju i samoj prirodi. Danas su se nad naseljem Sunca nadvili sivi oblaci splavova. U reci i zalasku Sunca može da se uživa jedino ako se “sedne” na kafu, ali ne može se uživati u životinjskom svetu jer pluta u smeću zaglavljenom u međuprostoru kafe-splavova.

Foto: CUZS

Jednoj plastičnoj flaši je potrebno 50 godina da se razloži.
Jedna patka živi od 5 do 10 godina.
Jedna plastična flaša može da ubije jednu patku.
Na obali Save, u bloku 45, patke plivaju mešu flašama.

Foto: CUZS

Jedan ovakav deo grada je dragocenost zato što pruža priliku da se u metropoli može uživati i u prirodi. Pruža priliku da iz solitera za samo 5 minuta hoda budemo na obali. Pruža priliku da naučimo dete šta je to patka, da ga naučimo šta ona jede, da je zajedno nahranimo. Pruža priliku da pecamo i kući donesemo jedan obrok. Pitanje je samo koliko ćemo još puta imati priliku da to uradimo pre nego što ribe počnu nadutih stomaka i fermentisanog smrada da plutaju po vodi? Koliko ćemo puta još moći da ponesemo mrvice starog hleba u džepu da bismo nahranili patke, dok i one ne počnu da se raspadaju kao i flaše. Razlika je samo u tome što će se patka raspasti mnogo brže nego flaša. Mi smo ti koji možemo  odnosno moramo to da sprečimo.

Foto: CUZS

U suprotnom ovo će biti jedine patke koje ćemo viđati na  jednom keju.

Plastika nije igračka. Promeni igru.

Foto: CUZS

Autor: Nastasija Nastevski

Zatvoren poslednji rudnik crnog uglja u Nemačkoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sa dubine od 1.000 metara sedam rudara je sa suzama u očima iznelo poslednji komad crnog uglja iz nemačkog rudnika Prosper-Hanijel.

Po njihovom izlasku, dočekao ih je predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer, koji je tu došao da ceremonijalno zatvori jedan od dva poslednja rudnika crnog uglja u Nemačkoj, prenosi AP.

Time je, kako navodi agencija, stavljena tačka na industriju koja je postavila temelj za industrijsku revoluciju u Nemačkoj i za posleratni oporavak.

Rudari su predsedniku Štajnmajeru simbolično predali komad crnog uglja uz rudarski pozdrav “srećno”, što je odraz opasnosti ove profesije.

“Deo nemačke istorije se ovde završava. Bez nje, čitava naša zemlja i njen razvoj u poslednjih 200 godina bio bi nezamisliv”, rekao je Štajnmajer rudarima u gradu Botropu.

Poslednji rudnik crnog uglja kod grada Ibenbiren formalno će biti zatvoren do kraja godine. Rudnici crnog uglja nekada su imali dominantnu ulogu u Rurskoj oblasti, zapošljavajući do pola miliona ljudi na vrhuncu poslovanja pedesetih godina prošlog veka.

Međutim, od tada se njihov broj konstantno smanjuje, a preživljavaju samo zahvaljujući velikim vladinim subvencijama. Zatvaranje ovih rudnika smatra se i testom za planirano zatvaranje ili rudnika lignita ili mrkog uglja, koji i dalje rade u Nemačkoj, ocenjuje američka agencija.

Izvor: Nova ekonomija

Unapređenje rada inspekcija u poljoprivredi

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

Cilj je da se u naredne dve godine ojačaju inspekcijske službe u oblasti poljoprivrede, da inspektori imaju odgovarajuće alate i uslove za rad kako bi nadzor bio efikasniji, rekao je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, na otvaranju dvodnevnog skupa „Dani poljoprivredne inspekcije“. Zajednička edukacija i saradnja mogu da doprinesu unapređenju stanja u ovoj oblasti, ocenio je Veljko Jovanović, direktor sektora poljoprivredne PKS.

„Uloga naših inspekcijskih službi bila je jako zapostavljena posle 2000. godine, sada imamo novi Zakon o inspekcijskom nadzoru i to je dobar alat, kao i nove tekovine koje će se koristiti za procene rizika gde ćemo pristupati drugačije“, rekao je Nedimović u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Cilj je, kako kaže, da se tokom 2019. i 2020. godine „inspekcija učini dostojnom državnog aparata“, da se omogući da inspektori imaju valjane alate za rad i tehnička sredstva i sve ono što je neophodno da bi nadzor bio efikasan.

„U budžetu za 2019. predvideli smo ove alate, ne samo za poljoprivrednu već i za veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju“, rekao je Nedimović.

Ministar je najavio i da je u planu da se do aprila naredne godine u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji uspostavi kontrola za više od 95 odsto proizvoda koji se koriste u ishrani stanovništva.

Veljko Jovanović iz PKS rekao je da zajednička edukacija i saradnja mogu da doprinesu unapređenju stanja u ovoj oblasti.

Direktorka Projekta USAID za bolje uslove poslovanja Dragana Stanojević rekla je da je cilj projekta koji je USAID pokrenuo 2011. godine pokušaj da se inspekcijski nadzor reformiše i ojača njegova glavna uloga.

Inspekcija, ocenila je, ima veliku ulogu kada je u pitanju zaštita od rizika i kada je u pitanju bezbednost hrane, lekova i drugih namirnica. Stanojevićeva je istakla da nove tehnologije značajno mogu da pomognu da inspekcijski nadzor bude efikasniji.

Kako je navela, saradnja inspektora s privredom veoma je važna, jer je bez toga teško funkcionisati kako treba i ostvariti rezultat.

Nezavisni međunarodni konsultant za sprovođenje propisa Rob Velders rekao je da je saradnja inspekcija važna i da se mora definisati šta je dobar inspekcijski nadzor.

Među važnim načelima inspekcijskog nadzora, naglasio je konsultant, jesu dugoročna vizija, profesionalizam, koordinacija, selektivnost, podsticaj poštovanja propisa, transparentno upravljanje, pravičan pristup i poštovanje propisa.

Izvor: pks.rs

Poziv za učešće u javnoj raspravi o strateškoj proceni uticaja za Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP)

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Nacionalni plan za smanjenje emisija iz starih velikih postrojenja za sagorevanje (u daljem tekstu: NERP) primenjuje se za period od 1. januara 2018. godine do najkasnije 31. decembra 2027. godine u skladu Uredbom o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje (Službeni glasnik RS, broj 6/16) i rokom propisanim u odgovarajućoj Odluci Ministarskog saveta Energetske zajednice.

Finansijska sredstva za izradu Strateške procene uticaja za NERP obezbedilo je Ministarstvo zaštite životne sredine u budžetu za 2018. godinu.

Javnu raspravu o Strateškoj proceni uticaja za NERP sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine u periodu od 25. decembra 2018. godine do 23. januara 2019. godine. U tom periodu, Strateška procena uticaja za NERP, zajedno sa Nacionalnim planom za smanjenje emisija, biće dostupni za uvid i preuzimanje na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine, www.ekologija.gov.rs .

Učesnici u javnoj raspravi su predstavnici državnih organa, organizacija, privrednih subjekata, stručne javnosti, organizacije civilnog društva, kao i ostale zainteresovane strane.

Pozivaju se učesnici da uzmu učešće u javnoj raspravi, u okviru koje mogu dostavljati primedbe, predloge i sugestije za unapređenje teksta Strateške procene uticaja za NERP, putem elektronske pošte na adresu: upravljanje[at]ekologija.gov.rs, sa naznakom „Javna rasprava – Strateška procena uticaja za NERP“ ili pisanim putem na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, Sektor za upravljanje životnom sredinom, Omladinskih brigada br.1, 11070 Beograd, sa naznakom „Javna rasprava – Strateška procena uticaja za NERP”.

Termin javne rasprave o Strateškoj proceni uticaja za NERP u formi prezentacije i rasprave, u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine zajedno sa Privrednom komorom Srbije, biće naknadno objavljen na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine.

Po okončanju postupka javne rasprave, Ministarstvo zaštite životne sredine analiziraće sve primedbe, predloge i sugestije učesnika u javnoj raspravi i sačiniće Izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Strateškoj proceni uticaja za NERP, koji će objaviti na svojoj internet stranici.

Milisav Pajević

Srbija učestvovala na 18. Generalnoj Skupštini IMPEL-a

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini Ministarstva zaštite životne sredine učestvovao je u radu 18. Generalne Skupštine IMPEL (European Union Network for the Implementation and Enforcement of Environmental Law) koja je nedavno održana u Beču.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

18. Generalna Skupština IMPEL-a održana je u atmosferi promena koje predstoje ovoj mreži. Promene se ogledaju prvenstveno u pogledu finansiranja od strane Evropske komisije, a sve kao posledica sve većeg značaja koju IMPEL ima u Evropi. Kao partnera u sprovođenju svoje politike IMPEL mrežu je prepoznala i Evropska komisija ( Environmental Compliance Assurance). Predstavljen je Izveštaj o implemetacionim izazovima u 2018. godini i program rada IMPEL-a u 2019. godini.

Posebno treba naglasiti da je u 2019. godini planirana realizacija programa koji će obuhvatiti zemlje Zapadnog Balkana.

Program ima za cilj podizanje svesti svih učesnika u lancu sprovođenja propisa iz oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević