Home Blog Page 987

Gradiće se laboratorija za morsku akvakulturu u Kotoru

Foto: pixabay

Institutu za biologiju mora u Kotoru, Ministarstvo nauke Crne Gore uplatiće 91.893 evra za izgradnju laboratorije za morsku akvakulturu.

Foto: https://pixabay.com

Imajući u vidu značaj projekta za razvoj nauke, jačanje kapaciteta kotorskog Instituta za biologiju mora, te da u ovom trenutku ne postoji fond za finansiranja projekta u okviru prioriteta S3, Ministarstvo je odlučilo da bude sufinansijer laboratorije.

Planirana nadogradnja Instituta podrazumeva izgradnju dodatnih 260 metara kvadratnih prostora u kome će se obavljati laboratorijski rad i oformiti prostorije za veštački uzgoj mikroalgi i školjkaša, kao i kabinet za rukovodioca laboratorije i tehničko osoblje.

– Cilj je da se u novoj Laboratoriji stvore uslovi za veštačko razmnožavanje školjkaša, zatim uzgoj larvi korišćenjem uzgojenih mikroalgi i povećanje proizvodnje školjkaša na području Bokokotorskog zaliva. Nekoliko uzgajališta školjki biće partneri na projektu i direktno će biti snabdeveni uzgojenim jedinkama, nakon čega će se one gajiti u prirodnoj sredini do dostizanja konzumne veličine, navodi se u dokumentu kojeg je usvojila Vlada Crne Gore.

Reč je o Informaciji o realizaciji projekta “Održivi i inovativni lanac vrijednosti Agro hrane i ribarstva za prekogranično tržište malih i srednjih preduzeća – Sustainable and innovative Agro food and fisheries value chain for SME’s cross border market – Food4health”, Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Rezultati naučnih eksperimenata u Laboratoriji biće direktno primenljivi u privrednom sektoru i uticati na njegov razvoj, dok će bogato praktično iskustvo uzgajivača školjki doprineti završnoj fazi eksperimenta, odnosno promociji domaćeg proizvoda visoke nutritivne vrednosti i brendiranju uzgojenih školjki sa područja Bokokotorskog zaliva.

Kako se navodi, formiranje ovakve Laboratorije otvara mogućnost brojnim naučnim istraživanjima iz oblasti morske akvakulture, ribarstva i primarne produkcije kroz različita fundamentalna i primenjena istraživanja – od veštačkog uzgoja ugroženih ili ranjivih vrsta morskih organizama, repopulacije određenih vrsta čiji su resursi prelovljeni, razvoja novih protokola i unapređenja taksonomskih metodologija.

Inače, Institut za biologiju mora je tokom 2018. godine učestvovao u pripremi projektne aplikacije u okviru IPA Interreg poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Crnu Goru, Italiju i Albaniju.

Projekat je prijavljen u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, Ministarstvima poljoprivrede Albanije i Italije i još tri naučno-istraživačke institucije sa područja Italije i Albanije.

S obzirom na specifičnost područja, Institut za biologiju mora, kao ravnopravan partner u projektu, predložio je dogradnju zgrade radi izgradnje Laboratorije za morsku akvakulturu, kupovinu neophodne opreme za uzgoj mikroalgi i in vitro uzgoj školjkaša visoke ekonomske vrijednosti.

Planirani početak projekta je mart 2019. godine, a trajanje četiri godine.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

I najdublja tačka okeana je zagađena plastikom!

Foto-ilustracija: Pixabay

Marijanski rov nalazi se u Tihom okeanu predstavlja najdublji deo svetskih okeana i najdublje mesto na Zemljinoj kori. Njegova najveća dubina iznosi 11 hiljada metara. Visok nivo zagađenja plastikom koji su naučnici otkrili u ovom podvodnom području je pokazatelj nivoa prodornosti ovog štetnog materijala.

Foto-ilustracija: Pixabay

Koncentracija mikroplastike u Marijanskom rovu je najviša koja je pronađena u otvorenom okeanu u poređenju sa ostatkom Tihog okeana i sa Atlantskim i Arktičkim okeanom.

Istraživači sa Instituta za nauku i inženjering dubokog mora iz kineske provincije Hajnan prikupili su uzorke iz rova na dubinama od 2 i po hiljade i 11 hiljada metara. Na samom dnu količina sitnih parčića plastike dostigla je maksimum. U jednoj litri taloga nalazilo se 2.200 parčića, a u jednoj litri vode – 13.

Mikroplastika verovatno potiče od industrijalizovanih istočnoazijskih nacija, uključujući Kinu i Japan.

Pre nego što je prirodnim procesima usitnjena na nivo vlakana dugačkih nekoliko milimetara, plastika je verovatno bila u obliku odeće, flaša, pakovanja i opreme za pecanje.

Jelena Kozbašić

Trajna zabrana ulova kečige u Srbiji od 1. januara 2019. godine

Foto: WWF Srbija

Izmenama Naredbe o merama za očuvanje i zaštitu riblјeg fonda („Sl. glasnik RS”, br. 56/2015 i 94/2018) propisana je trajna zabrana ulova kečige (Acipenser ruthenus), koja se na ribolovnim vodama na području Srbije primenjuje počevši od 1. januara 2019. godine.

Foto: WWF Srbija

Ova zabrana predstavlja značajan doprinos u naporima na očuvanju ove ugrožene vrste ribe.

U postupku donošenja ove odluke, Ministarstvo zaštite životne sredine je konsultovalo i nadležne stručne organizacije, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, kao i Zavod za zaštitu prirode Srbije, koje su stručnim mišljenjima podržale inicijativu o uspostavljanju trajne zabrane ulova za kečigu.

WWF je u junu objavio studiju koja je pokazala da se kečiga intenzivno lovi u periodu lovostaja kada je to zabranjeno zbog mresta, kao i da se neometano prodaje na pijacama i u restoranima širom Srbije ispod zakonski propisane mere od 40 centimetara.

Izmenom „Naredbe o merama za očuvanje i zaštitu ribljeg fonda” WWF očekuje da će se ova štetna praksa zaustaviti.

Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) kečiga je svrstana kao ranjiva vrsta, pre svega usled prekomernog izlova, uništavanja prirodnih staništa i zagađenja.

Inicijativu WWF-a podržali su Ujedinjeni ribolovci Srbije i Asocijacija alasa Srbije.

Milisav Pajević

Predstavljen Izveštaj o stanju zemljišta u Republici Srbiji

Foto: UN Country Team in Serbia
Foto: UN Country Team in Serbia

Agencija za zaštitu životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment) i regionalne nevladine mreže FEA – inicijative za šumarstvo i životnu sredinu je obeležila Svetski dan zemljišta skupom pod nazivom “Razvijajmo nacionalno partnerstvo za zemljište” koji je održan 17. decembra u Beogradu.

Učesnicima skupa obratili su se Filip Radović – direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Radmila Aranđelović – predstavnik Programa UN za životnu sredinu i Aleksandar Mentov – nacionalni program koordinator Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu – FAO.

Na skupu su predstavljeni postignuti rezultati u oblasti istraživanja, zaštite i prevencije degradacije zemljišta, a pre svega novi Izveštaj o stanju zemljišta za 2016-2017. godinu, a zatim Vodič i prateća brošura za održivo upravljanje zemljištem namenjen lokalnim samoupravama,

Foto: UN Country Team in Serbia

Publikacija o stanju kontaminiranih lokacija u Republici Srbiji, kao i internet prezentacija posvećena ovoj temi.

U duhu partnerstva i jačanja saradnje između različitih aktera, pružili smo priliku da se predstave i aktivnosti i inicijative koje preduzimaju naši partneri i druge zainteresovane strane na temu zaštite zemljišta.

Izveštaj o stanju zemljišta možete preuzeti ovde .

Milisav Pajević

Srbija usvojila drugi nacrt Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Završena je još jedna faza u procesu pregovaranja za pristupanje Srbije Evropskoj uniji u oblasti zaštite životne sredine, i pripremljen drugi nacrt Pregovaračke pozicije koji će biti dostavljen Evropskoj komisiji na neformalne konsultacije 28. decembra ove godine, saopštio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na sastanku Pregovaračke grupe 27 i sektorskih radnih grupa za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Drugi nacrt Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 koji je usvojen na sastanku, rezultat je intenzivnog rada Ministarstva zaštite životne sredine u saradnji sa drugim institucijama, uz usvojene primedbe i sugestije Evropske komisije.

– Za izradu nacrta pregovaračke pozicije od izuzetnog značaja je dobra saradnja i komunikacija sa Evropskom komisijom, koja je od početka bila otvorena, konstruktivna, i bez zatvorenih pitanja i tabu tema. Primedbe Evropske komisije na prvi nacrt pregovaračke pozicije koji je dobio njihove visoke ocene nisu zahtevale suštinske korekcije, a drugi nacrt pregovaračke pozicije obuhvata pitanja i primedbe koji su nam upućeni tokom neformalnih konsultacija, naglasio je Trivan.

– Otvoreni smo za sve konstruktivne sugestije, poznajemo sadašnje stanje na svim nivoima, i znamo šta hoćemo da postignemo u oblasti zaštite životne sredine, to je siguran put ka otvaranju Poglavlja 27 i postizanju evropskih ekoloških standarda, zaključio je ministar.

On je najavio ubrzavanje procesa otvaranja Poglavlja 27 kao jednog od najzahtevnijih i najskupljih u pregovorima sa Evropskom unijom, te da se, zavisno od toka konsultacija, može očekivati završetak pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene do kraja 2019. godine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pored odgovora na komentare Evropske komisije, uz drugi nacrt pregovaračke pozicije Evropskoj komisije biće dostavljeni i nacrti dokumenata – Specifičnog plana implementacije za Direktivu o industrijskim emisijama, Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta i Tehničke adaptacije za Direktive o staništima i pticama, rekao je šef Pregovaračke grupe 27 Ivan Karić.

On je predstavio dosadašnji tok pregovaračkog procesa, i istakao da su u cilju pripreme drugog nacrta pregovaračke pozicije organizovane konsultacije sa Stalnom konferencijom opština i gradova (SKGO) i lokalnim samoupravama, predstavnicima organizacija civilnog društva i privrede, koji su dali korisne, dragocene primedbe uzete u obzir prilikom izrade drugog nacrta pregovaračke pozicije za Poglavlje 27.

Prof. dr Mirjana Drenovak Ivanović, članica Pregovaračkog tima Republike Srbije za Poglavlje 27 zahvalila se na posvećenom radu svih koji su učestvovali u izradi drugog nacrta pregovaračke pozicije.

Najavila je da predstoji sve složeniji rad, zbog čega je već izrađen plan razvoja administrativnih kapaciteta a kao i da je u toku izrada višegodišnjeg plana investiranja, čime će se omogućiti lakše rešavanje nekih do sada otvorenih pitanja koja se tiču, pre svega, daljeg prenošenja ekološkog zakonodavstva Evropske unije.

Milisav Pajević

Ambiciozni cilj Vašingtona – 100 odsto struje iz obnovljivih izvora do 2032.

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Iako predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ne veruje u klimatske promene i drži kurs svoje države usmerenim na fosilna goriva, njegov primer ne slede nužno vlasti svih saveznih država i gradova. Poslednji u nizu primera, uslovno rečeno, odmetanja od Trampove politike je upravo američka prestonica, Vašington.

Početkom ove nedelje, savet Vašingtona usvojio je Akt o čistoj energiji.

Grad se posvetio cilju da, do 2032. godine, 100 odsto neophodne električne energije obezbeđuje iz obnovljivih izvora. Prethodne ambicije grada bile su dvostruko niže – 50 odsto struje iz OIE do 2032.

Ukupna proizvodnja gasova staklene bašte od strane grada u istom periodu trebalo bi da se smanji za 42 odsto.

Predlog zakona uključuje i mere za smanjenje emisija od strane zgrada i saobraćaja. Njegovim usvajanjem Vašington je postao grad sa najsveobuhvatnijom klimatskom politikom u američkim granicama.

Čak ni Bela kuća nije izuzeta iz pooštrenih standarda energetske efikasnosti!

Akt propisuje da javni prevoz i privatna vozila do 2045. treba da budu ugljenično neutralna.

Do sada je oko 90 gradova najavilo težnje da do 2030. godine u potpunosti pređu na čistu energiju, međutim, nijedan nije postavio jednako ambiciozan i kratak rok kao Vašington.

Jelena Kozbašić

Održan skup „Finansijska podrška ženama u ruralnim sredinama“

Foto: PKV
Foto: PKV

Privredna komora Vojvodine (PKV), Sistem poljoprivrednih informacija „Info tim logistika“ DOO i „Dnevnik-Poljoprivrednik“ AD Novi Sad organizovali su danas u PKV tematski skup „Finansijska podrška ženama u ruralnim sredinama“, gde su predstavljane mogućnosti finansiranja u 2019. godini ekonomskih aktivnosti žena u ruralnim područjima u Vojvodini, a kojem je prisustvovalo više od 100 žena iz AP Vojvodine.

Predsednik PKV Boško Vučurević otvorio je današnji skup i istakao da je na status i položaj žena u ruralnim sredinama potrebno posebno usmeriti fokus svih institucija koje mogu doprineti njihovom poboljšanju.

„Mi smo tu da pomognemo razvoj vojvođanske privrede, imajući u vidu da je, prema kategorizaciji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, 90 odsto naše pokrajine ruralno područje, pa je razvoj ruralnih ekonomija izuzetno važan. Uzimajući u obzir da su žene stub svakog domaćinstva, smatramo i verujemo da seoske žene mogu da budu i pokretač razvoja naših ruralnih sredina“, rekao je Vučurević.

Prema rečima Olivere Radovanović, koordinatorke Ženske ruralne mreže Vojvodine, koja broji 17 članica, potrebna je veća podrška na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou.

„To je ono što je najnužnije, da se ta ženska udruženja i uopšte ženski rad prepoznaje od najnižeg nivoa vlasti, do najvišeg. Neka udruženja imaju veću razvijenost, a neka manju. Najveći broj udruženja je na niskoj razvijenosti iako Vojvodina ima najveći broj ženskih udruženja, preko 300, čak možda i više“, rekla je ona i dodala da problem predstavlja i to što nemaju adekvatan prostor, internet, opremu u vlasništvu udruženja, ali da su im isto tako potrebne informacije o brendiranju, marketingu, tržištu, a kao pozitivno navela je to što je Pokrajina pokazala spremnost da, kako kaže, kreira budžet prema potrebama.

Na skupu je istaknuto da je cilj održavanja ovakvih događaja i pokretanjem inicijativa, da se pruži podrška u namerama da se položaj žena u ruralnim sredinama znatno unapredi.

Objavljeni Planovi inspekcijskog nadzora za 2019. godinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na osnovu člana 10. stav 5. i člana 12. stav 2. tačka 1) podtačka (1) Zakona o inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik” RS. broj 36/15) i člana 19. stav1. tačka 1) Poslovnika o radu Koordinacione komisije, Koordinaciona komisija na sednici održanoj dana 23.11.2018. godine je donela Odluku o davanju pozitivnog mišljenja na Predloge Godišnjih planova inspekcijskog nadzora za 2019. godinu za: Inspekciju za zaštitu životne sredine, Inspekciju za ribarstvo i Inspekciju za zaštitu od jonizujućih zračenja, broj: 06-00-00355/6/2018-18 dana 23.11.2018.godine.

Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini, saglasno članu 10. stav 6. Zakona o inspekcijskom nadzoru („Sl. gl. RS“ br. 36/15, 44/18-dr.zakon i 95/18), objavljuje planove inspekcijskog nadzora za 2019. godinu za:

Inspekciju za zaštitu životne sredine
Inspekciju za ribarstvo
Inspekciju za zaštitu od jonizujućih zračenja *

Planove može te preuzeti ovde.

* Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti  („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 95/18) od 08.12.2018. godine, je stupio na snagu narednog dana od dana njegovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti od jonizujućih zračenja i o nuklearnoj sigurnosti („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 36/09 i 93/12). Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije koja je osnovana Odlukom Vlade nastavlja sa radom kao Direktorat. Direktorat preuzima iz Ministarstva zaštite životne sredine zaposlene koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite od jonizujućeg zračenja, kao i predmete, opremu, sredstva za rad i arhivu koji su potrebni za vršenje inspekcijskih poslova.

Milisav Pajević

Biljni “biftek” proizveden tehnologijom 3D štampe – rešenje svetskog problema gladi?

Foto: Facebook NOVAMEAT (screenshot)

Sve veći broj preduzeća na tržište izbacuje “odštampanu” hranu. Nekada je za pravljenje malog, osnovnog oblika uz pomoć 3D štampe bilo neophodno nekoliko sati. Napredak štampača pružio je mogućnost masovne proizvodnje 3D hrane.

Foto: Facebook NOVAMEAT (screenshot)

Italijanski bioinženjer Đuzepe Šonti izumeo je zamenu za meso na bazi biljaka koja se proizvodi pomoću visokorazvijene tehnologije štampanja. Kako bi svoje revolucionarno dostignuće učinio dostupnim na svim svetskim tržištima, osnovao je kompaniju Novameat.

Za razliku od konkurenata, Novameat se koncentriše na imitiranje vlaknaste teksture mesa. Šonti ju je postigao koristeći znanja iz oblasti tkivnog inženjeringa i bioštampe.

Za pravljenje trodimenzionalnog “mesa bez mesa” upotrebljava se pasta od prirodnih biljnih sastojaka. Ona se propušta kroz štampač kako bi se dobio krajnji proizvod. U toku jednog sata moguća je proizvodnja 200 grama mesa po ceni od 4 evra. Pored govedine, tehnologijom 3D štampe može da se pravi i piletina, kao i druge vrste mesa.

Inspiracija za nastanak Novameat bila je dvojaka. Šonti je prvenstveno bio zabrinut za održivost planete. Stočarstvo u ogromnoj meri crpi ograničene vodne i zemljišne resurse i stoga je, zarad opstanka čovečanstva, potrebno pronaći alternativu za govedinu. Potrošnja crvenog mesa svakako je odranije dovedena u vezu sa povećanom stopom smrtnosti uzrokovanom hroničnim bolestima.

Pored toga, “odštampano” meso moglo bi da bude rešenje za svetski problem gladi i nestašice hrane. Novameat može da bude sterilisana i upakovana i da “prelazi” dugačak put. Dodatna prednost ove vrste hrane je i to što za svoje čuvanje ne zahteva niske temperature.

Ukoliko do sada i niste povezivali ovo dostignuće sa naučnom fantastikom, sada hoćete! U Šontijeve “bifteke” moguće je ubrizgavanje lekova što bi pomoglo obolelim ljudima na udaljenim lokacijama.

Način na koji funkcioniše štampanje hrane možete da pogledate na sledećem linku:

https://www.youtube.com/watch?v=lwCr3hhTG54

Jelena Kozbašić

Seminar o invazivnim vrstama za inspektore zaštite životne sredine iz Vojvodine

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U okviru projekta „Zaštita prirode od invazivnih biljnih vrsta“ koji se realizuje preko Intereg – IPA programa prekogranične saradnje Mađarska – Srbija, održan je seminar za inspektore zaštite životne sredine sa teritorije AP Vojvodine.

Prema rečima projekt menadzera, pomoćnika pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanje Ercega seminar ima za cilj upoznavanje sa problemom invazivnih biljnih vrsta u zaštićenim područjima, ekološkim pritiscima i rešavanju problema u cilju sprečavanju njihovog širenja.

Kako je rečeno, poseban akcenat je na zakonskoj regulativi i primeni propisa u praksi u cilju obezbeđenja boljeg ekološkog statusa zaštićenih područja i boljih uslova za život stanovništva i ekonomiju.

Vodeći partner na ovom IPA projektu je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, a partner iz Mađarske je Univerzitet John von Neumann (Neumann Janos Egietem).

Vrednost projekta koji je počeo januara ove godine iznosi gotovo 290 hiljada evra, od čega sa 85 odsto sredstava učestvuje EU fond, a planiran završetak realizacije očekuje se krajem septembara 2019. godine.

Osnovni cilj projekta je smanjenje rizika po životnu sredinu i sprečavanje negativnih efekata klimatskih promena u zaštićenim područjima u graničnom regionu Mađarske-Srbija sprovođenjem zajedničkih akcija u praćenju i mapiranju invazivnih biljnih vrsta i suzbijanju ambrozije.

U Vojvodini su obuhvaćena četiri zaštićena područja u pograničnom regionu: Selevenjske pustare, Ludaško jezero, Subotička peščara, i park prirode Palić, a u Mađarskoj Nacionalni park Kiškunšag kod Kečkemeta.

Realizacijom projekta očekuju se: uspostavljen sistem monitoringa kao osnova analize distribucije invazivnih biljnih vrsta, utvrđivanje banke semena invazivnih vrsta u zemljištu u projektnom području, praćenja koncentracije polena invazivnih biljnih vrsta i njegove interakcije sa zagađenjem vazduha, zatim suzbijanje ambrozije različitim vrstama tretmana u projektnim oblastima, te podignuta svest relevantnih aktera i institucija u vezi sa invazivnim biljnim vrstama, kao i uspostavljanje EKO mreže znanja i iskustava.

Milisav Pajević

„Zelenilo-Beograd” apeluje da se kupuju jelke sa busenom

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo-Beograd” za novogodišnje i božićne praznike prodaje jelke sa busenom u rasadnicima u ulicama Vojvode Stepe 405 i Marije Bursać bb u Zemunu, kao i u svojoj cvećari na Kanarevom brdu, saopšteno je iz ovog preduzeća.

U zavisnosti od visine (1,4 -2,5 metara) jelka se može kupiti po ceni od 1.300 i 2.500 dinara.

JKP „Zelenilo-Beograd“ će takođe u cvećari na Kanarevom brdu praviti posebne stone novogodišnje aranžmane po želji i afinitetima kupca.

Iz ovog preduzeća savetuju da prilikom ukrašavanja jelke sa busenom posebno treba voditi računa o kićenju njenog vrha, kako se ne bi polomio ili oštetio. Jedno od mogućih načina da se sačuva vrh, jeste da se uz vrh postavi olovka, pa tek onda ukras. Jelku takođe ne treba postaviti blizu grejnog tela.

Tokom praznika potrebno je da se busen jelke zaliva vodom sobne temperature.

Posle praznika jelka sa busenom može se vratiti prirodi. Drvo ne treba odmah iznositi napolje na mesto sadnje, već je potrebno obezbediti period prilagođavanja. Najbolje bi bilo da se jelka ostavi nekoliko dana u hodniku, a potom da se posadi u odgovarajućim uslovima – kada zemlja nije zamrznuta, odnosno kada spoljna temperatura nije ispod nule.

Ukoliko nemate adekvatno mesto za sadnju, jelku možete doneti u rasadnike „Zelenila”, kako bi je radnici posadili na unapred planiranim površinama u gradu.

JKP „Zelenilo Beograd“ apeluje na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na zaštitu životne sredine i sprečavanju seče mladih stabala četinara.

Milisav Pajević

Omogućiti tranziciju sa linearnog ekonomskog modela na cirkularni model

Wuppertal Institute, RWTH Aachen, Delft University of Technology, Western Balkans Consulting Global (WBCG) i Privredna komora Srbije održali su nedavno Кonferenciju sa temom: „Na putu ka cirkularnoj ekonomiji u Srbiji – prednosti saradnja evropske i srpske reciklažne industrije“.

Moto konferencije bio je “Da napravimo nešto što nemamo, od nečega što već imamo i sačuvamo svet u kome živimo”.

Кonferencija je bila završni događaj projekta koje je finansirala EU preko svog instituta za inovativne tehnologije (EIT), sa ciljem da ukaže na prednosti duboke digitalizacije u industriji, da poveća konkuretnost, rast i privlačnost sektora reciklaže kroz korenite promene u oblasti privrede, na novi obrazovni pristup i vođeno preduzetništvo, što može omogućiti srpskoj privredi da stekne partnere iz Evrope iz oblasti reciklaže otpada i korišćenja obnovljivih izvora energije kao i da se upozna sa iskustvima iz prakse.

Preporuke Кonferencije su: Omogućiti tranziciju sa linearnog ekonomskog modela (proizvedi, potroši, baci) na cirkularni model (proizvedi, potroši, repariraj, recikliraj/vrati u proizvodnju) i to tako što je neophodno: obezbediti tržišne uslove za poslovanje privrede po poslovnom modelu cirkularne ekonomije; reformisati javni komunalni sektor; rešiti problem deponija i smetlišta; promovisati dubinsku digitalizaciju, reciklažnu industriju i energetsku efikasnost uz upotrebu obnovljivih izvora energije; uspostaviti sistem edukacije i obrazovanja; usvojiti moderan informacioni sistem za prikupljanje podataka i njihovo upravljanje; kreirati sistem za transparentno, odgovorno i pouzdano upravljanje resursima (sistem javnih nabavki, prećenja, nadzora i kontrole).

Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine intenzivira saradnju sa EBRD-om

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima sastao se juče sa direktorkom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srbiju i region Zapadnog Balkana Žužanom Hargitaj, kako bi utvrdili moguće konkretnije oblike saradnje u narednoj godini.

Ministar Trivan je izrazio veliku zainteresovanost za produbljivanje postojeće saradnje sa EBRD koja doprinosi snaženju procesa na uspostavljanju zdravije i čistije Srbije, i standarda životne sredine kakvi postoje u razvijenim evropskim zemljama.

Poseban izazov u obavljanju ogromnog posla koji čeka Srbiju u oblasti zaštite životne sredine jeste nedostatak materijalnih i ljudskih resursa i kapaciteta, ukazao je Trivan.

– Postajemo spremni da uđemo u najozbiljniji posao investicija u oblasti zaštite životne sredine, pre svega u izradi projektno-tehničke dokumentacije, kako bi u narednih deset godina ušli u realizaciju 350 sistema za preradu otpadnih voda i ostvarivanje drugih projekata od velikog značaja za život građana, u potpunoj tehnologiji i bez polovičnih rešenja. U tom smislu, značajna je pomoć institucija koje podržavaju ono što hoćemo, naglasio je Trivan.

Direktorka Hargitaj je izrazila spremnost EBRD da podrži konkretne projekte iz oblasti zaštite životne sredine, prepoznajući potrebe lokalnih zajednica za uređenom životnom sredinom. Unapređenje životne sredine, međutim, mora biti praćeno jačanjem svesti o njenoj ulozi i značaju za bezbednost i zdravlje građana.

– Građani moraju biti svesni dobrobiti koje donose mere na zaštiti životne sredine, i da im pružaju punu podršku, istakla je Žužana Hargitaj.

Na sastanku je zaključeno da će u narednom periodu biti nastavljeno razvijanje saradnje na ostvarivanju projekata u oblasti zaštite životne sredinee, i pružiti podrška naročito u oblasti upravljanja otpadom i prerade otpadnih voda, pošumljavanja i uspostavljanja funkcionalnog „zelenog“ fonda.

Milisav Pajević

Crna Gora donela Uredbu o podsticaju za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je donela Uredbu o načinu ostvarivanja i visini podsticajnih cena za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije.

Donošenje ovog akta, u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o energetici, upotpunjuje se pravni okvir i definišu uslovi za investiranje u izgradnju i rekonstrukciju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije.

Uredbom se utvrđuju podsticajne cene za električnu energiju proizvedenu u objektima koji koriste obnovljive izvore energije i objektima za visokoefikasnu kogeneraciju, odnosno način njihovog utvrđivanja.

Definiše se i umanjenje podsticajne cene od početka 2020. godine, što će imati pozitivni uticaj na sve kupce električne energije.

Milisav Pajević

Obuka o CITES Konvenciji u Carinskoj laboratoriji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Grupa za sprovođenje CITES Konvencije Ministarstva zaštite životne sredine je 19. decembra 2018. godine zaposlenima u Carinskoj laboratoriji održala osnovnu teorijsku i praktičnu obuku vezanu za CITES Konvenciju i identifikaciju divljih vrsta, odnosno njihovih delova, derivata i proizvoda od istih.

U sklopu predmetne obuke prikazane su metode koje se koriste za utvrđivanje, da li delovi ili derivati pripadaju ugroženim divljim vrstama, odnosno da li određeni proizvodi sadrže ugrožene divlje vrste.

Demonstrirane su metode za detekciju pravog i veštačkog krzna divljih mačaka, vidri, vukova, medveda, primata, lisica i drugih vrsta sisara, kao i metode za detekciju prave i veštačke zmijske i krokodilske, šatuš šalova, slonovače i drugo.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U sklopu praktičnog dela obuke korišćeni su primerci ugroženih divljih vrsta koji su bili predmet zaplena, poput krzna i koža ugroženih divljih životinja, ali istovremeno i eksponata iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.

Carinska laboratorija je ovom prilikom dobila referentni materijal za buduće analize u vidu digitalnih snimaka primeraka koji su fizički prikazani tokom obuke, ali i mnogobrojne dodatne referentne materijale poput digitalnih fotografija delova, derivata i proizvoda velikog broja ugroženih divljih vrsta, ključeva za identifikaciju i priručnika za vršenje određenih analiza vezanih za CITES vrste koji se koriste od strane nadležnih CITES organa u velikom broju država koje efikasno sprovode odredbe CITES Konvencije.

Milisav Pajević

Javne ustanove u Vojvodini dobile sredstava za izradu elaborata energetske efikasnosti

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina
Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić uručio je 33 ugovora predstavnicima javnih ustanova u Vojvodini, koje su dobile ukupno osam miliona dinara bespovratnih sredstava za izradu elaborata energetske efikasnosti.

Prema rečima sekretara Grbića, sredstva su opredeljena u okviru Programa energetske efikasnosti Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

On je naveo da je izrada elaborata energetske efikasnosti – prvi i osnovni korak ka sprovođenju mera energetske efikasnosti na objektima javnih ustanova – škola, predškolskih ustanova, domova zdravlja, biblioteka. Istovremeno, elaborat je neophodan korak, koji ustanovama omogućava da apliciraju za podsticajna sredstva iz fondova Evropske unije.

– Imajući u vidu značaj energenata za razvoj jednog društva i privrede, a s druge strane i direktive i projekcije Evropske unije, da se do 2050. godine potrošnja energenata smanji za 41 odsto, u 2019. godini smo za izradu elaborata predvideli povećanje sredstva na 9,5 miliona dinara, kazao je Grbić.

On je naveo podatak da su vrata i prozori na 55 odsto zgrada javnih ustanova, prosečne starosti 20-30 godina, fluo rasveta je sprovedena u 88 odsto zgrada, dok LED rasveta postoji u svega tri odsto zgrada.

Grbić je još dodao da trenutno u Vojvodini svega 12 odsto zgrada ima energetski pasoš, a kao nepovoljnu, istakao je činjenicu da 89 odsto zgrada uopšte nije pregledano.

Što se tiče krovova, na svega tri odsto zgrada su sprovedene mere energetske efikasnosti, dok 62 odsto krovova nije pregledano.

– Ovi podaci ukazuju na potrebu da svi zajedno treba da uložimo mnogo napora da u ovoj oblasti rezultati budu bolji. Zbog toga nam je namera da formiramo budzetski fond, koji bi se pre svega bavio sprovođenjem mera energetske efikasnosti za javne ustanove i za fizička lica, kazao je Grbić i dodao da je cilj da se smanji potrošnja energenata, zagađenje životne sredine, ali i da se rastereti budzet ustanova i domaćinstava.

Milisav Pajević