Home Blog Page 977

Čistije i prijatnije okruženje za sve Vrščane

Fotografija: Dragan Ninković

Dragan Ninković, diplomirani inženjer saobraćaja, uspešno je radio u „Autocentru Petrović”, a zatim je prešao na mesto direktora JKP „Parking – Šabac”. Bio je član Upravnog odbora Udruženja parkirališta Srbije, član tima za „Projektovanje, finansiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje javnom garažom u Šapcu” kroz model javno-privatnog partnerstva i član tima za davanje koncesije gradskog prevoza na teritoriji grada Šapca. Kao direktor JKP „Stari grad” u Šapcu u periodu od 2012. do 2016. godine uporno se trudio da popravi rezultate poslovanja, a ishod takvog zalaganja je i poslovni domet ostvaren u 2015. godini, koji predstavlja najbolji rezultat u poslednjih 30 godina poslovanja tog preduzeća.  Trenutno je član Upravnog odbora poslovnog Udruženja komunalnih preduzeća Srbije – KOMDEL, pomoćnik direktora za komunalne poslove JKP „Drugi oktobar” i direktor kompanije „Angrokom” iz Vršca.

Fotografija: Dragan Ninković diplomirani inženjer saobraćaja (privatna arhiva)

Razgovarali smo sa Draganom Ninkovićem o uklanjanju smetlišta širom teritorije Vršca, saniranju posledica nevremena u Gradskom parku, uvećanju stepena reciklaže i selekcije otpada, kao i o organizovanju „Reciklažnog dana” i aktivnostima usmerenim na edukaciju najmlađih građana.

EP: Kroz redovni posao i posebne akcije komunalno preduzeće uklanja smetlišta koja se nalaze na teritoriji Vršca. Recite nam šta ste sve uspeli da uradite ove godine?

Dragan Ninković: Naš redovni posao svodi se na uređenje urbanih džepova, postavljanje visećih korpi na stubovima javne rasvete, uređenje prilaza gradu, uklanjanje divljih deponija, početak sadnje cveća u cvetnim rundelama, uređenje zelenih površina i odvoz otpada iz javnih institucija, kompletno pranje i čišćenje ulica, šetališta i trotoara, bankina, kanala, odvoženje kabastog otpada i rekonstrukciju zelenih površina na Svetosavskom trgu. Naši zaposleni su angažovani na čišćenju, sakupljanju smeća, košenju, krčenju korova i nepotrebnog rastinja. Akcije kao što je „April – mesec čistoće” služe nam da samo pojačamo intenzitet radova na revitalizaciji dečijih igrališta, mobilijara na javnim površinama, kao i na uklanjanju divljih deponija. Ove godine smo, pred uskršnje praznike, uz pomoć građevinskih mašina očistili kontejnerska mesta. Započeli smo montažu urbanog mobilijara u Balkanskoj ulici, za koji kažu da nikad nije lepše izgledao. Očistili smo ogromnu divlju deponiju u Pavlišu, kao i smetlišta ka gradu iz pravca Velikog Središta, lokacije Mali Rit i Strelište Kamenolom. Radi se o lokalitetu zaštićenog prirodnog područja i obaveza svih nas je da ne dozvolimo da se i dalje stvaraju smetlišta koja uništavaju floru i faunu kojima se odlikuju Vršačke planine. U saradnji sa Gradskom upravom Vršca organizovali smo pred ovogodišnje prvomajske praznike i čišćenje Vršačkog brega od Helvecije do Planinarskog doma. Očišćene su bankine, kao i šumske staze, a postavljen je i mobilijar. Istakao bih sa posebnim ponosom našu izuzetnu saradnju sa brojnim institucijama u gradu. Od ove godine sve akcije sprovodimo zajedno i uz obavezno učešće građana. Građani daju predlog šta bi trebalo da se uradi, ali i aktivno učestvuju u realizaciji same akcije.

EP: Šta činite da biste poboljšali nivo zastupljenosti reciklaže i selekcije otpada?

Dragan Ninković: JKP „Drugi oktobar” i „Angrokom” su do sada napravili u Vršcu 12 reciklažnih ostrva i postavili više od 50 novih kontejnera za sve vrste ambalažnog otpada. Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine svim ustanovama u Vršcu podeljeni su kontejneri za PET ambalažu, kako bi se povećao nivo primarne selekcije. Kontejneri su dodeljeni svim osnovnim i srednjim školama, Domu učenika, Gradskoj upravi, javnim preduzećima, Enološkoj stanici, Stop Shop-u, Sportskom savezu, Dečjim igraonicama i mnogim drugim objektima. Opredelili smo se da otpad na svakom reciklažnom ostrvu prikupljamo u dve frakcije, mokru i suvu. Za suvu frakciju smo postavili žute kontejnere u koje se odvaja plastična, aluminijumska i staklena ambalaža. U okviru suve frakcije imamo i plave kontejnere za karton i papirnu ambalažu. Na reciklažnom ostrvu su i standardni kontejneri za mešani komunalni otpad.

EP: Kakvi su Vam planovi za iduću godinu?

Dragan Ninković: Osim redovnog posla koji svakodnevno radimo sa posvećenošću kako bismo Vrščanima omogućili uredan i pristojan grad, cilj nam je da uvedemo liniju za sekundarnu separaciju otpada. Moramo raditi na podizanju stepena reciklaže otpada, tako da ga što manje odvozimo na deponiju. Sprovešćemo širu edukaciju stanovništva Vršca o primarnoj selekciji otpada. Insistiraćemo na primarnoj selekciji otpada na teritoriji grada Vršca. Povećaćemo broj reciklažnih ostrva i obezbediti Vrščanima veći broj posuda za primarnu selekciju.

Intervju vodio: Milisav Pajević

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018, od 42. do 45. stranice

Božićni karavan na pijacama „Кalenić“ i „Zemun“

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U susret božićnim praznicima, JKP “Gradske pijace” organizuju danas na pijacama „Кalenić“ i „Zemun“, božićni karavan, u periodu do 16 časova.

Svi sladokusci na karavan tezgama mogu pronaći kompote, džemove, sokove, ali i raznovrsne slane specijaliteti i hrana, bez kojih se ne može zamisliti božićna trpeza.

Na preko 20 karavan tezgi predstaviće se dizajneri, umetnici i zanatlije kod kojih će svaki posetilac moći da kupi atraktivan poklon za svoje najmilije, dok će poljoprivredni proizvođači ponuditi proizvode koji su sastavni deo božićne trpeze.

Milisav Pajević

Postavljene platforme za gnežđenje pelikana u Specijalnom rezervatu „Pančevo oko”

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nedavno su predstavnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore -Nacionalni park Skadarsko jezero, ornitolog Nela Vešović Dubak, Šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero Dražen Ivanović i nadzornici Kovačević Predrag i Bečanović Momir iz Službe zaštite, u saradnji sa ornitologom iz Prirodnjačkog muzeja, članovima NVO „Centra za zaštitu i proučavanje ptica” i volonterima, postavili platforme za gnežđenje pelikana u Specijalnom rezervatu „Pančevo oko”.

Ova aktivnost je usmerena ka konzeraciji vrste kroz obezbeđivanje mesta za gnežđenje. Upravo ovakvim pristupom kroz aktivnosti koje su definisane Programima upravljanja NP Skadarskog jezera od 2004. godine, Nacionalni parkovi Crne Gore su uspeli da nadomeste nedostajuća ostrva za pelikane koji su ujedno simbol ovog Parka

– Veoma je važno napomenuti da smo ovom metodom uspeli da omogućimo povećanje brojnosti ove vrste na jezeru koja prevazilazi i istorijske podatke vezane za cenzus pelikana, te sada u svakom trenutku možemo videti preko dve stotine jedinki u našem nacionalnom parku, istakla je Nela Vešović Dubak iz JPNPCG.

Ove godine platforme su obezbeđene u sklopu implementiranja projekta „Upravljanje močvarama i očuvanje kudravog pelikana u Mediteranskom basenu” finansiranog od strane MAVA fondacije i Francuske NVO „NOE Conservation”, i donacija „ZOO Ljubljana”, TO „Undiscover Montenegro”, Podgoričke banke, T-Com-a, NVO „Centra za zaštitu i proučavanje ptica” kojima se JP Nacionalni parkovi Crne Gore -NP Skadarsko jezero zahvaljuje na saradnji i razumevanju značaja očuvanja ove vrste i njenog staništa.

Milisav Pajević

Ova američka država plaća ljudima da se tamo presele!

Foto: Wikipedia/SimtropolitanOriginal, Denelson83
Foto: Wikipedia/SimtropolitanOriginal, Denelson83

Od 1. januara u američkoj državi Vermont na snagu je stupio zakon kojim ta država počinje da plaća ljudima da se tamo presele.

Država daje ljudima do 10.000 dolara kroz dve godine za zaposlene u kompanijama van Vermonta, a koji su voljni da rade na daljinu iz svog doma.

“Imamo demografski problem u državi. Potrebno nam je više ljudi”, rekao je guverner te države Fil Skot.

Prema američkom Birou za popis stanovništva, Vermont je treća po redu država sa najvišom srednjom dobi, 42,7 godina, a državna populacija sa nešto više od 600.000 ljudi ravna je ili se čak blago smanjuje.

Međutim, svi koji su zainteresovani treba da požure, jer je novac za program ograničen i biće dodeljen po principu “prvi došao, prvi dobio”. Zakonodavci su izdvojili 500.000 dolara za ovaj program.

Izvor: Nova ekonomija

Norveška postavila novi rekord u broju prodatih električnih automobila

Photo: Pixabay

Preko 30 odsto prodaje novih automobila u Norveškoj u 2018. činili su modeli na struju, što je novi rekord ove skandinavske zemlje.

Foto: Pixabay

 

 Norveška je već dugo evropski lider u prodaji električnih automobila, ali je u 2018. nadmašila sve prethodne godine kada je reč o procentualnom udelu vozila na struju na tržištu novih automobila. 

U godini koja je za nama, električni automobili činili su 31,2% prodaje novih vozila u Norveškoj, što je veliki skok u odnosu na 2017, kada je taj broj iznosio 20,8 odsto. Samo 4 godine ranije, 2013, tržišni udeo novih elektroautomobila bio je svega 5,5%, navodi Rojters.

Zanimljiv je i podatak da je u 2018. zbirna prodaja plug-in hibridnih i čisto električnih vozila dostigla čak 49,1% od ukupnog broja isporučenih novih automobila u Norveškoj.

Ako se gledaju samo brojevi, prodaja električnih automobila u ovoj zemlji porasla je za 40% u poređenju sa 2017: kupcima u Norveškoj za proteklih 12 meseci isporučeno je 46.092 automobila sa pogonom na struju.

U istom periodu, zabeležen je pad prodaje dizelaša od 28%, benzinaca 17%, dok je prodaja automobila sa hibridnim pogonom doživela pad od 20 odsto.

Najprodavaniji model na struju u 2018. godini bio je Nissan Leaf, a sledi Tesla, zbirno sa modelima S i X.

Norveška želi da do 2025. poptuno obustavi prodaju novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, kako bi smanjima zagađenje vazduha i emisiju ugljen-dioksida. Zato država i dalje stimuliše kupovinu elektroautomobila raznim subvencijama, poreskoim olakšicama i drugim beneficijama.

Očekuje se da će rezultati prodaje električnih vozila u 2019. nadmašiti one iz prošle godine, s obzirom da je nedavno saopšteno da su Norvežani već naručili oko 30.000 automobila na struju, a uglavnom je reč o Teslinom Modelu 3 i Audiju E-Tron, koji tek treba da se nađu u prodaji.

Izvor: B92.net

Nacionalni park Fruška gora sprečiće svako nedozvoljeno sečenje hrastovih stabala

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Javno preduzeće “Nacionalni park Fruška gora” će za predstojeće božićne praznike besplatno građanima organizovano podeliti 20.000 pripremljenih badnjaka, kako bi tradicija i običaji bili ispoštovani, uz istovremeno očuvanje ekosistema i prirodnih vrednosti najstarijeg nacionalnog parka u Srbiji i jedinog u Vojvodini.

U Novom Sadu će biti podeljeno 10.000 badnjaka dok će 10.000 biti raspoređeno po opštinama Sremski Karlovci, Beočin, Irig, Sremska Mitrovica, Šid, Inđija i Ruma, navodi se u saopštenju Nacionalnog parka.

Podela badnjaka u Novom Sadu zakazana je za danas u 9:00 na Trgu Republike (kod spomenika, Riblje pijace).

Podeli će prisustvovati član Gradskog Veća za kulturu Dalibor Rožić i direktor JP “Nacionalni park Fruška gora” Radoslav Krunić.

– Uz podelu besplatnih badnjaka, za građane smo organizovali i podelu fruškogorskog čaja kako bi se ugrejali i osvežili na Božićno jutro, piše u saopštenju.

U tekstu se napominje da će Čuvarska služba Parka, zajedno sa policijom (u tri smene po 24h) vršiti intenzivnu kontrolu prostora kako bi se sprečilo svako nedozvoljeno sečenje hrastovih stabala.

– Stručna lica iz Nacionalnom parku svojim građanima badnjake su pripremili sečom hrasta isključivo na onim površinama na kojima je po planu predviđeno uklanjanje hrastovih stabala, ispod dalekovoda ili sa drugih uzgojnih zahvata, kako ne bi bile ugrožene prirodne vrednosti Fruške gore, ističe se u saopštenju.

Milisav Pajević

Kovin dobio benzinsku stanicu po ekološkim standardima

Foto: NIS
Foto: NIS

Kompanija NIS nastavila je proces modernizacije svoje maloprodajne mreže i u rad pustila savremenu NIS Petrol benzinsku stanicu u Kovinu, u Ulici Put za Smederevo bb.

Ovaj maloprodajni objekat rekonstruisan je u skladu sa najstrožim tehničkim i ekološkim standardima i otvoren na mestu postojeće stanice za snabdevanje gorivom.

U želji da izađe u susret potrebama potrošača u ovom delu Srbije, NIS je objekat u Kovinu opremio modernom opremom, među kojima i savremenim dvostranim multipleks aparatima za točenje goriva, dok su kupcima na raspolaganju vrhunska goriva domaće proizvodnje i širok izbor proizvoda dopunskog asortimana.

Pored standardnih derivata evro pet kvaliteta potrošači na ovoj benzinskoj stanici, koja je otvorena 24 časa, mogu da se snabdeju i premijum G-Drive gorivima, benzinom G-Drive 100 i premijum G-Drive dizelom. U ponudi je i tečni naftni gas.

Pored toga, NIS je na modernizovanom maloprodajnom objektu obezbedio i posebne pogodnosti za potrošače koji do 7. januara na ovoj benzinskoj stanici mogu da kupe G-Drive goriva po ceni standardnih derivata. Do istog datuma obezbeđen je i prigodan poklon za sve vozače koji kupe najmanje 15 litara bilo kog goriva.

NIS poseduje najveću mrežu benzinskih stanica na domaćem tržištu koja potrošačima nudi derivate evro 5 kvaliteta proizvedene u Rafineriji nafte Pančevo, širok spektar dopunskog asortimana, kao i visok nivo usluge.

Dodatna modernizacija maloprodajnih objekata jedan je od prioriteta u poslovanju kompanije.

Milisav Pajević

Imate ideju za suzbijanje klimatskih promena? Učestvujte u EIT Climate-KIC Accelerator programu!

Foto: PKS

Prenosimo Vam poziv da učestvujete u EIT Climate-KIC Accelerator programu, najvećem EU akceleratoru namenjenom startapovima i preduzetnicima sa inovativnim i prodornim idejama u vezi sa klimatskim promenama. EIT Climate-KIC je najveće EU javno-privatno partnerstvo, angažovano na ublažavanju klimatskih promena i ubrzanju tranzicije ka ekonomiji nulte emisije ugljenika. Zahvaljujući podršci Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) aktivno deluje u četiri prioritetne teme: urbana područja, korišćenje zemljišta, proizvodni sistemi, klimatska metrika i finansije. Privredna komora Srbije implementira Accelerator i druge Climate-KIC programe u Srbiji od 2016. godine: Pioneers into Practice – progam mobilnosti profesionalaca, Climate Launchpad– takmičenje zelenih poslovnih ideja, Ideathon– radionice za studente i Climathon-24-časa hakaton. Više informacija na https://www.climate-kic.org/.

Foto: PKS

EIT Climate-KIC Accelerator program namenjen je timovima koji nameravaju da osnuju startap (I faza) kao i startapovima do 5 godina starosti, sa najmanje dva osnivača (II i III faza) sa inovativnim, komercijalno održivim proizvodima ili uslugama u vezi sa klimatskim promenama. Konkurs je otvoren do nedelje, 27.1.2019. god. Program će biti realizovan u periodu između aprila i septembra 2019. godine u 12 zemalja (Bugarska, Grčka, Kipar, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litvanija, Malta, Portugalija, Rumunija, Slovenija, Srbija). Obuhvata edukaciju i intenzivne treninge, lično mentorstvo i bespovratnu finansijsku pomoć. Učešće je besplatno, preduslov dobro znanje engleskog jezika.

Više informacija o programu i prijava učešća: https://www.climate-kic.org/ris/accelerator.

Za pomoć u apliciranju možete kontaktirati Nemanju Milović, CleanTech Hub menadžera SEE ICT, M: +381 64 24 02 885, E: nemanja.milovic@startit.rs.

Pratite ih na https://www.facebook.com/ClimateKICSrbija/!

Đaci sa Zvezdare napravili najlepšu jelku od recikliranog materijala

Foto: Pixabay

U novogodišnjoj edukativno-kreativnoj akciji „Upotrebi maštu – pokreni reciklažu“, koju je organizovalo JKP „Gradska čistoća“, učestvovali su učenici od prvog do četvrtog razreda 25 beogradskih osnovnih škola. Zadatak je bio da naprave novogodišnju jelku od recikliranoglnog otpada, tako da za njenu izradu mogu da koriste materijale kao što su plastika, limenke, papir, karton, tekstil i drvo.

Foto: Pixabay

Najlepšu jelku napravili su učenici odeljenja I1 učiteljice Jelene Ristivojević u školi „1300 kaplara“ sa Zvezdare i njima su predstavnici Grada i JKP „Gradska čistoća“ uručili nagrade, a škola je dobila reciklažne kante kako bi učenici ubuduće mogli da vrše primarnu selekciju recikliranog otpada.

Naredna godina će biti posvećena razvoju reciklaže, a ova akcija je samo uvod u to. Plan nam je da u sistem primarne selekcije otpada uključimo mnogo više pravnih lica u Beogradu i da svi zajedno radimo na tome da razvijamo svest o važnosti pravilnog odlaganja otpada. Mi ćemo se potruditi da im obezbedimo sudove za odlaganje reciklabilnog otpada i da na različite načine, poput ove akcije, pokažemo najmlađima da otpad nije samo smeće“, rekao je Marko Popadić, direktor JKP „Gradska čistoća“.

On je podsetio i da se u Srbiji u proces reciklaže stavlja samo tri odsto od ukupne količine otpada, te da svi zajedno moramo raditi na edukaciji sugrađana o važnosti očuvanja životne sredine, počev od naših najmlađih jer su upravo oni ti kojima treba da ostavimo lepše i čistije sutra.

Drugo mesto osvojila je OŠ „Đura Jakšić“ sa Rakovice, dok su treću najlepšu reciklažnu jelku napravili učenici OŠ „Olga Petrov“ iz Padinske skele.

Izvor: JKP „Gradska čistoća“

 

Obnovljivi izvori pretekli ugalj u energetskom snabdevanju Nemačke po prvi put u istoriji!

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom 2018. godine u Nemačkoj, po prvi put u istoriji, obnovljivi izvori su bili glavni energetski proizvođači. Čak 40 odsto nemačke energije bilo je čistog porekla, dok je 38 odsto nastalo sagorevanjem uglja, rezultati su istraživanja koje je sprovela organizacija Fraunhofer. Ukupna proizvodnja energije u ovoj zapadnoeveropskoj državi u prošloj godini iznosila je 542 teravat-sati.

Foto-ilustracija: Pixabay

Najveći deo obnovljive energije došao je iz vetroelektrana, što na kopnu, što na moru (20,4 odsto u ukupnoj proizvodnji) i solarnih modula (8,4 odsto u ukupnoj proizvodnji). Pored vetra i Sunca, nemačku industriju i domaćinstva “pokretali” su i biomasa i hidropotencijal. Udeo OIE je u proizvodnji struje u Nemačkoj porastao za 4,3 odsto u poređenju sa godinom ranije.

S težnjom da smanji emisije gasova staklene bašte za 40 odsto do sledeće godine, odnosno 95 odsto do 2050. u poređenju sa nivoom iz 1990, jedna od najvećih evropskih ekonomija je postavila cilj da do 2030. godine 65 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora.

Jelena Kozbašić

Potpisan Ugovor o izgradnji solarne elektrane na lokalitetu Briska Gora

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore
Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić potpisala je nedavno, u ime države Crne Gore, Ugovor o izgradnji solarne elektrane instalisane snage 250MW na lokalitetu Briska Gora ( Ulcinj ) sa Konzorcijumom koji čine Elektroprivreda Crne Gore, Fortum i Sterling and Wilson.

Ugovor ima svoje faze koje podrazumevaju različite aktivnosti.

Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi, rečeno je od strane predstavnika Konzorcijuma Fortum i EPCG.

Ministarstvo ekonomije je raspisalo javni poziv na osnovu ovlašćenja koja mu je dala Vlada Crne Gore 19. maja za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121m2, radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW.

Tenderska komisija je 3. septembra izvršila otvaranje ponuda i nakon toga pristupila detaljnom pregledu podnete dokumentacije.

Komisija za vrednovanje ponuda je u zakonski predviđenom roku izvršila uvid u dokumentaciju i odlučeno je da je Konorcijum EPCG, Fortum i Sterling and Wilson prvorangirani.

Podsećamo, Konzorcijum EPCG i Fortum je za iznos godišnje zakupnine ponudio 33 centa/m2 sa planom otvaranja 226 novih radnih mesta tokom trajanja čitavog perioda zakupa zemljišta.

Takođe, ponudom ovog Konzorcijuma predviđen je ukupan iznos investicije od 178 miliona evra.

Kao važan elemenat ponude predviđeno je da učešće domaćih kompanija u ukupnoj investiciji bude 20 miliona evra.

Milisav Pajević

Venecija uvodi porez za turiste kako bi smanjila negativni uticaj masovnih poseta

Foto-ilustracija: Unsplash/Tom Podmore

Procenjuje se da u toku jedne godine čuveni grad mostova i kanala u severoistočnoj Italiji, Veneciju, poseti oko 24 miliona ljudi. Iako se lokalna ekonomija zasniva na turizmu, ova privredna grana istovremeno i narušava lepotu neveste mora.

Foto-ilustracija: Unsplash/Tom Podmore

Otpad, gužva na ulicama, pritisak na gradsku infrastrukturu i zagađivanje venecijanske lagune su ključni problemi koje turisti prave. Uprkos tome što Italijani već sada skupo naplaćuju uživanje u Veneciji, pa cena šolje kafe dostiže i neverovatnih 9 evra, smatraju da je to nedovoljno.

Visoki troškovi posete dodatno će da se povećaju – i to kroz porez na ulazak u grad za sve putnike bez obzira koliko vremena provode u njemu. Porez će iznositi od 2 i po do 10 evra i zavisiće od doba godine.

Uvođenje boravišne takse stanovnici Venecije objašnjavaju time da otprilike 15 miliona turista u grad dolazi tek na dan, a neretko nose i svoju hranu i piće, te na taj način kasama lokalnih restorana, prodavnica, barova i kafeterija uopšte ne doprinose, a za sobom ostavljaju smeće.

Venecija se prostire na 118 ostrva koja su međusobno povezana mrežom kanala i mostova i pod zaštitom je Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje nauku i kulturu (Unesko). Njeno čišćenje i održavanje, zbog specifičnog položaja i rasporeda, zahteva velika novčana sredstva, koja su u prošlosti izdvajali jedino njeni građani.

Novac naplaćen od novog poreza, koji se uvodi u okviru italijanskog zakona o finansijama, prema tvrdnjama gradonačelnika Luiđija Brunjara, biće usmeren upravo u svrhe upravljanja otpadom, ali i u obnovu građevina od istorijskog značaja, kako bi se “omogućilo da stanovnici Venecije žive s više pristojnosti”. Do sada su određenu sumu u budžet odvajali jedino turisti koji su boravili u gradskim hotelima.

Boravišna taksa će verovatno da bude uračunata u cene karte za autobuse, vozove i brodove, te prosleđena gradskim vlastima. Očekuje se da će na godišnjem nivou novi porez Veneciji da donese desetine miliona evra.

Turizam predstavlja mač sa dve oštrice za jadranski arhitektonski biser – s jedne strane nalazi se ekonomska dobit, s druge strane pretnja normalnom funkcionisanju grada. Italijani su i u prošlosti donosili propise čija je uloga bila da “zauzdaju” negativni uticaj turizma na Veneciju. Tokom majskih praznika prošle godine pristup gradskim turističkim obeležjima bio je ograničen i postavljene su barijere.

Broj posetilaca Italiji je u porastu zbog političke nestabilnosti, terorističkih napada i građanskih sukoba kojim su pogođene druge mediteranske destinacije poput Egipta, Tunisa i Turske.

Jelena Kozbašić

Crna Gora utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, kojim se dodatno preciziraju određena zakonska rešenja, sa posebnim akcentom na usaglašavanje materijalnih sa kaznenim odredbama i eliminisanje problema koji su se javljali u prekršajnom postupku.

Primenom ovog zakona, pored ostalog, obezbediće se efikasnije i kvalitetnije obavljanje delatnosti u oblasti turizma i ugostiteljstva, povećanje hotelskog smeštaja, suzbijanje sive ekonomije i povećanje konkurentnosti.

Milisav Pajević

EU dogovorila smanjenje emisije CO2 do 2030.

Foto: pixabay

Pregovarači Evropske unije postigli su dogovor o smanjenju emisije ugljen-dioksida kod novih putničkih i lakih transportnih vozila do 2030. godine. Austrija je tako, kao predsedavajuća Saveta EU, suprotno strahovanjima ipak uspela da izdejstvuje kompromis. Dogovor je, međutim, sa mogo strana dočekan sa negodovanjem. Ekološki ativisti smatraju da ne ide dovoljno daleko, dok je za predstavnike automobilske industrije nerealan.

Foto: Pixabay

Prema dogovoru koji su kasno uveče 17. decembra postigli predstavnici Evropskog parlamenta i 28 zemalja članica, emisija CO2 kod novih putničkih vozila do 2030. godine mora biti smanjena za 37,5%, a kod transportnih 31%.

Evropska komisija prvobitno je predložila da stopa redukcije štetnih gasova bude 30% za oba tipa vozila, dok se Evropski parlament zalagao za smanjenje od 40%.

Željeni cilj biće izračunat na osnovu vrednosti emisije za 2021. godinu, pri čemu do 2025. godine treba da bude dostignut međustepenik od 15% redukcije emisije CO2 kako za putnička, tako i za dostavna kombi-vozila.

Evropski komesari zaduženi za energetska pitanja pozdravili su dogovor. Komesar za klimu i energetiku Migel Arias Kanete rekao je da je u pitanju “ambiciozan cilj” i ocenio da je “Evropa još jednom demonstrirala kako se Pariski sporazum i (zaključci) COP24 sprovode u delo”.

Komesar za energetsku uniju Maroš Šefčovič rekao je da je taj dogovor “kredibilan korak u realizaciji Pariskog klimatskog sporazuma, ali i novi odlučujući korak u zaštiti dugoročne konkurentnosti evropske industrije, pošto će podstaći ulaganja u proizvodnju novih vrednosti u EU, uključujući i baterije i druge ključne tehnologije”.

Put pregovaračkih strana do dogovora bio je ipak prilično trnovit, i to zbog velikih razmimoilaženja oko visine buduće redukcije emsije CO2 u izduvnim gasovima.

Karte je prva otvorila Nemačka, koja se izjasnila za 30%, koliko je predložila komisija. Nemačka vlada je tim minimalnim ustupkom očigladno pokušala da zaštiti veliki nemački automobilski sektor.

Neke države, poput Francuske i Holandije, borile su se za veće smanjenje.”Ovo je važan signal u našoj borbi protiv klimatskih promena”, ocenila je austrijska ministarka za održivi razvoj Elizabet Kestinger.

Austrija se prethodno, kao predsedavajuća Saveta EU, našla na meti kritike i političara i ekoloških aktivista, pošto početkom 2018. godine nije uspela da izdejstvuje takav dogovor.

Izvori iz EU tada su za EURACTIV rekli da je austrijsko predsedništvo između dve runde trostranih pregovora propustilo da promeni svoje predloge za kompromis i da postoji opasnost da ni do kraja godine ne bude postignuta saglasnost.

Te bojazni Beč je sada uspeo da razveje. Pregovarači su pronašli dovoljno zajedničkih imenitelja za dogovor o konačnim ciljevima, da se ograniči duplo merenje kod plug-in hibridnih električnih vozila (PHEV) i da se ugradi sistem koji će jamčiti da stvarna redukcija izduvnih gasova na putu odgovara i onoj na testiranju. PHEV su hibridna vozila sa baterijama koja se mogu dopunjavati preko priključka na spojašnji izvor električne energije.

Poslanici parlamenta EU tražili su i kažnjavanje proizvođača automobila koji ne ispune ciljeve, ali je taj zahtev tokom pregovora odbačen. Dogovorena pravila, pored toga, do 2028. godine neće važiti ni za proizvođače koji ne proizvode serijska vozila.

Sporazum sada još treba da potpišu poslanici Evropskog parlamenta i zemlje članice. Trenutno su u toku i razgovori o prvom pokušaju da se reguliše emisija CO2 kod teških transportnih vozila, ali je pod znakom pitanja da li će konačna saglasnost biti postignuta pre evropskih izbora u maju 2019. godine.

Nevladina organizacija Transport i životna sredina (Transport & Environment) pozdravila je dogovor, ali i upozorila da on nije dovoljan da bi se ispunili klimatski ciljevi za 2030. godinu, a kamoli ciljevi zacrtani Pariskim sporazumom o klimi.

Ta NVO je ocenila da za potrošače novi zakon znači da će “postojati mnogo veći izbor pristupačnih, štedljivih i električih modela vozila”, ali je izrazila i žaljenje zbog odbacivanja predloga parlamenta da se kažnjavaju proizvođači koji ne ponude vozila bez, ili sa minom štetnom emisijom.

Sa druge strane, Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) je dogovor samo “primilo k znanju” i izrazilo “ozbiljne sumnje u pogledu izuzetno izazovnih ciljeva vezanih za CO2”. To udruženje je u saopštenju navelo da cilj od 37,5% “možda zvuči prihvatljivo, ali je, imajući u vidu gde smo sada, potpuno nerealan”.

Realizacija ciljeva zahteva “znatno snažnije tržišno prihvatanje električnih i drugih vozila sa alternativnim pogonom nego što je trenutno moguće”, navela  je ACEA i upozorila da će definisani ciljevi “delovati poput zemljotresa na radna mesta”.

Izvor: Euractiv.rs

Nadomak rešenja višedecenijskog problema zagađenog Velikog bačkog kanala

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Postrojenje za preradu otpadnih voda u Vrbasu jedan je od najskupljih projekata Evropske unije u Srbiji, a 2018. obeležila su prva testiranja i intenzivni radovi na završetku postrojenja.

Za opštinu Vrbas ovo je, pored izgradnje kanalizacije, najznačajniji projekat, jer predstavlja i korak bliže ka rešavanju višedecenijskog problema zagađenog Velikog bačkog kanala.

Za potrebe upravljanja postrojenjem opštine Kula i Vrbas oformile su zajedničko komunalno preduzeće, prvo ovakog tipa u Srbiji “Prečistač Vrbas-Kula-Vrbas”.

Kada prečistač u Vrbasu počne sa radom u punom kapacitetu, sve otpadne vode iz domaćinstava i industrije iz opština Vrbas-Kula usmeriće se ka postrojenju, tako će se zaustaviti zagađenje Velikog bačkog kanala.

Podsetimo da je prošle godine iz kanala izvađeno oko 155.000 kubnih metara nanosa. Potom je uređena obala kanala razastiranjem celog iskopanog materijala po okolnom terenu, izgrađeni su cevasti propusti na mestima uliva meliorativnih kanala, a izgrađena je i nova radno-inspekciona staza iskopom od oko 153.000 kubnih metara i nasipom od 21.000 kubnih metara zemljanog materijala.

Izvođači radova su VD „Zapadna Bačka“ doo Sombor i PTP „Dubrava“ doo Bajmok.

Pored sigurnog snabdevanja svih korisnika vodom, cilj ovih radova je i efikasno odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u vreme odbrane od unutrašnjih voda. Deonica kanala je uređena i pogodna za rekreativne aktivnosti građana, šetnju i sportski ribolov.

Revitalizacija Velikog bačkog kanala od Malog Stapara do Sombora, predstavlja nastavak radova na uređenju ovog kanala započetog 2014. godine.

U periodu od 2014. do 2017. na potezu od Vrbasa, kroz Kulu, Crvenku, Sivac, do Malog Stapara, Veliki bački kanal je u potpunosti rekonstruisan, uklonjeno oko 300.000 kubnih metara mulja, uređene su obale, formirane inspekcione staze.

Milisav Pajević

Zabranjena upotreba plastičnih kesa, stiropora i slamčica na Baliju

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasti u Indoneziji donele su odluku o zabrani korišćenja jednokratnih plastičnih proizvoda na popularnoj turističkoj destinaciji – ostrvu Baliju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na internet stranici televizijskog kanala Channel News Asia navedeno je da je guverner Balija Vajan Koster saopštio da se zabrana odnosi na plastične kese, stiropor i slamčice.

Koster je dodao da je cilj da se u 2019. količine plastike na ostrvu smanje za 70 posto.

“Proizvođači, distributeri, dobavljači, privredni subjekti i građani bi trebalo da okončaju korišćenje jednokratnih plastičnih proizvoda. Plastiku treba zameniti drugim materijalima”, smatra Koster.

Upozorio je da onima koji ne budu poštovali zabranu, neće biti obnovljene radne dozvole.

Zabrana je stupila na snagu, a vlasti su odobrile prelazni period od šest meseci.

Indonezija je prošle godine usvojila akcioni plan čiji je cilj do 2025. količinu otpada u okeanu smanji za 70 odsto.

Vlasti su za mere u okviru ovog plana obećale da izdvoje milijardu dolara u periodu od sedam godina.

Izvor: Nacionalna geografija