Home Blog Page 976

Gradiće se ”Staparska gradina” na lokalitetu Staparska banja

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Grad Užice je u partnerstvu sa Gradom Tuzlom dobio oko 600.000 evra od Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji za sprovođenje projekta „Novi život neolitskog nasleđa u prepoznatim područjima od posebnog značaja –NEOLIFE“.

Ovaj projekat će se finansirati iz Programa prekogranične saradnje Srbija – BiH i planirano je da traje 18 meseci.

– Uspeli smo da obezbedimo zaista veliki iznos sredstava za razvoj lokacije Staparska banja.

Evropska unija je prepoznala ovaj projekat i podržala izgradnju replike neolitskog naselja ”Staparska gradina” na lokalitetu Staparska banja. Realizacijom ovog projekta otvara se potpuno nova dimenzija celog tog poteza jer dobijamo sadržaj od nacionalnog značaja, istakao je zamenik gradonačelnika Užica Nemanja Nešić.

Ovim projektom pored izgradnje replike neolitskog naselja koja uključuje sojenice, zemunice, neolitske peći, neolitsku kuhinju i radioničarski prostor nabaviće se i oprema za stalnu muzejsku postavku i uspostaviće se održiv sistem funkcionisanja naselja.

Milisav Pajević

JKP „Gradska čistoća” uklanjanja led sa beogradskih javnih površina

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Više od 450 komunalnih radnika i oko 120 vozila različite namene anagažovano je na odnošenju i deponovanju smeća, ali i na uklanjanju leda sa beogradskih javnih površina koje su u nadležnosti JKP „Gradska čistoća”, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Površine u nadležnosti „Gradske čistoće” obuhvataju pešačke zone, prilaze pešačkim prelazima, javna stepeništa, pasarele, podzemne prolaze i njihove prilaze i trotoare šire od pet metara.

Radnici JKP „Gradska čistoća” su pre padavina posuli so na javne površine što znatno olakšava ručno uklanjanje leda.

Ekipe „Čistoće” će nastaviti da rade na uklanjanju snega i leda sve dok za tim bude bilo potrebe, kako bi sugrađani mogli nesmetano da funkcionišu.

Iz ovog preduzeća podsećaju da su, prema propisanom komunalnom redu, vlasnici nepokretnosti u obavezi da uklanjaju sneg i led sa trotoara širine do pet metara koji se nalazi ispred stambenih zgrada, kuća i poslovnih prostorija.

Pored čišćenja snega i leda, ekipe „Čistoće” redovno obavljaju i osnovnu delatnost – odvoženje smeća sa teritorije Beograda.

Zbog otežanih uslova rada, proces pražnjenja sudova u pojedinim delovima grada je nešto sporiji i zato će ekipe „Čistoće” na terenu biti danonoćno i potruditi se da posao urade brzo i profesionalno, a ujedno apeluju na sugrađane da imaju strpljenja i razumevanja.

Milisav Pajević

Povećana “naelektrisanost” okeana – Meduze, pretnja po ekosistem i električnu mrežu

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da su meduze naseljavale našu planetu i pre dinosaurusa? Iako nemaju kosti, te je nemoguće naći njihove fosile, naučnici su utvrdili da svetske okeane naseljavaju bar 500 miliona godina, ako ne i 700. Naučna spisateljica Džuli Bervald ih, iz tog razloga, naziva “duhovima iz rajskog vrta”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Populacija meduza uspešno odoleva i klimatskim promenama i zagađenju – štaviše, broj ovih morskih stvorova u novonastalim okolnostima, koje se negativno odražavaju na većinu životinja, čak i raste. Topliji okeani, koji su posledica globalnog zagrevanja, predstavljaju odgovarajuću sredinu za njihovo razmnožavanje.

Povrh toga, meduzama je potrebno manje kiseonika nego ribama, a ovog gasa je, zbog zagađenja, u morima sve manje. Prekomerni ribolov, najčešće nezakonit, takođe remeti ravnotežu vodenih ekosistema. Smanjeni riblji fond negativno utiče i na ostatak lanca ishrane.

Povećanje populacije meduza predstavlja opasnost i za energetsko snabdevanje. Eksplozija broja meduza neretko izaziva gašenje delova električne mreže u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu, Švedskoj, Škotskoj, Japanu i na Filipinima.

“Jedan japanski naučnik otkrio mi je da su prva pretnja po električni sistem u Japanu zemljotresi, a druga – meduze”, rekla je spisateljica Džuli Bervald.

Bervald smatra da iz porasta broja ovih žarnjaka treba da naučimo da brinemo o okeanima. “S obzirom na to da smo kopnena stvorenja, do sada nismo u dovoljnoj meri vodili računa o zdravlju voda. Smatrali smo da je okean toliko velik da nikada ne možemo da ga oštetimo. Poruka od meduza je da ipak možemo!”, zaključila je ona.

Jelena Kozbašić

EPS dobio energetsku dozvolu za izgradnju vetroparka u Kostolcu

Photo: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio da je 31. decembra dobijena energetska dozvola za izgradnju vetroparka u Kostolcu, koji predstavlja najveći projekat u razvoju.

Foto: Pixabay

Velika vest za EPS je da je poslednjeg dana prošle godine, dobijena energetska dozvola za izgradnju vetroparka u Kostolcu. Veoma smo srećni da se tako završila 2018. godina i očekujemo da će izgradnja tog vetroparka početi u trećem kvartalu 2019. godine.“ izjavio je Milorad Grčić.

Očekuje se da će u 2019. na mreži biti još gotovo 150 megavata iz energije vetra i da će EMS energiju primiti u sistem i obezbedi njenu punu stabilnost.

„Prethodnu godinu je obeležilo više od 200 megavata nove energije iz vetra. Tu mislim, pre svega, na projekte Čibuk i Alibunar, koji su nova energija Srbije. Tih 200 megavata se trenutno nalazi na mreži u probnom radu i sa nekih 100 do 150 megavata koje smo izgradili u prethodnim godinama iz obnovljivih izvora, danas mogu pozitivnim da ocenim to „prolazno vreme“. U Srbiji trenutno imamo izgrađeno više od 350 novih megavata iz obnovljivih izvora, što je veliki uspeh za našu zemlju“, izjavio je ministar energetike Aleksandar Antić.

Želim da poručim da je energetski sistem Srbije potpuno stabilan i da je pred nama mirna godina u kojoj svi možemo da očekujemo apsolutnu sigurnost u snabdevanju svim ključnim energentima“, zaključio je ministar.

EPS je ispunio planove u 2018. i povećao proizvodnju struje za 1,2 odsto, a u 2019. planirano je da ukupna proizvodnja električne energije u Srbiji bude uvećana za četiri odsto i iznosi ukupno 40 teravat časova.

Vlada Crne Gore donela Nacionalni program zaštite potrošača 2019 – 2021. godine

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U cilju jačanja sistema zaštite potrošača na svim nivoima i daljeg unapređivanja u skladu sa standardima i dobrom praksom Evropske unije, Vlada Crne Gore je donela Nacionalni program zaštite potrošača 2019 – 2021. godine sa Akcionim planom za sprovođenje Nacionalnog programa zaštite potrošača 2019 – 2021, za period 2019. godine.

Ovim aktima definisani su ciljevi i aktivnosti koji će doprineti unapređenju regulatornog okvira, jačanju nezavisnosti i reprezentativnosti organizacija za zaštitu potrošača, unapređenju mehanizama za pomoć potrošačima pri rešavanju prigovora, uspostavljanju odgovarajućeg sistema vansudskog rešavanja potrošačkih sporova i utvrđivanju odgovarajućih uslova za sprovođenje politike bezbednosti proizvoda.

Milisav Pajević

Los svratio u bolnicu na Aljasci na užinu (VIDEO)

Foto: Twitter @APDInfo (screenshot)
Foto: Twitter @APDInfo (screenshot)

Ogroman los zalutao je juče u zgradu bolnice u Enkoridžu, najvećem gradu na Aljasci, a čim je ušetao namirisao je užinu – dekorativno bilje u holu, dok su pacijenti i zaposleni u čudu i strahu posmatrali životinju pozamašne veličine.

Na video-snimku vidi se kako los brsti zelenu biljku u blizini ulaza, a zatim zuri u pravcu kamere, prenosi AP.

Posle kratkog oklevanja, zalutala životinja je polako izašla kroz otvorena vrata.

Los je u bolnicu ušao kroz vrata koja su bila širom otvorena da se ne bi zaglavila usled ekstremne hladnoće u Enkoridžu, rekla je portparolka te zdravstvene ustanove Kjerstin Lastufka.

Prema njenim rečima, po svoj prilici su biljke u toplom predvorju privukle životinju, koja ih je brstila 10-ak minuta.

Tokom svoje kratke “posete”, los nikoga nije povredio niti je napravio neki veći problem, osim što je užinao.

Pogledajte video:

https://www.youtube.com/watch?v=oqzso15FRlM

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Ponovo se odvozi komunalni otpad u Srbobranu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Od juče u Srbobranu Javno komunalno preduzeće “Graditelj” odnosi komunalni otpad po redovnom rasporedu.

Podsetimo da je Javno komunalno preduzeće “Graditelj” obavestilo sve građane, korisnike usluga u Srbobranu, da zbog novogodišnjih i božićnih praznika služba za odnošenje komunalnog otpada neće raditi do 8. januara.

Milisav Pajević

Putevima peleta!

Foto: Pixabay

Ograničenost i štetnost fosilnih goriva u proizvodnji energije upućuju čovečanstvo ka pronalaženju i većem nivou iskorišćenja alternativa ovih prljavih energenata. Širom naše planete niču vetrenjače, energija Sunca se crpi pomoću solarnih panela, a na rečnim tokovima grade se hidroelektrane. Ipak, najrasprostranjeniji energetski izvor ostaje nedovoljno iskorišćen. Reč je o biomasi.

Fotografija: CEEFOR (privatna arhiva)

U biomasu spadaju biorazgradivi delovi nusproizvoda drvne industrije, otpaci i ostaci biološkog porekla iz poljoprivrede, što podrazumeva biljne i životinjske materije, i industrijski i komunalni otpad. Njenim sagorevanjem dobija se toplotna energija, a poslednjih decenija koristi se i za proizvodnju struje. U energetske svrhe može da se koristi i kao biogas dobijen razlaganjem različitog biološkog otpada u gasovito stanje, i biogorivo dobijeno pretvaranjem biomase u tečno stanje.

Fotografija: CEEFOR (privatna arhiva)

Biomasa čini 61 odsto ukupnog potencijala obnovljivih energetskih resursa u Srbiji, koju nažalost rasipamo za krajnje neefikasno dobijanje energije. U saradnji sa Centrom za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION ) iz Beograda skupština opštine Lapovo je odlučila da stane na kraj uludom traćenju biomase i da dotadašnji neefikasan sistem grejanja, zasnovan na TA pećima, grejalicama i klima uređajima, zameni kotlarnicom na pelet.

Osnovno polje delatnosti CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION -a osim dva očigledna – energetske efikasnosti i održivog razvoja – upravo su obnovljivi izvori energije. Grejanje na drveni pelet je u poslednjih nekoliko godina postalo popularno prvenstveno zbog svojih ekoloških i finansijskih prednosti i u konstantnom je porastu u smislu upotrebe kako u domaćinstvima tako i u poslovnim i javnim objektima. Pelet predstavlja energetsko gorivo visoke efikasnosti koje se dobija posebnim tehnološkim postupkom mlevenja, sušenja i presovanja raznih biomaterijala.

CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION-ov tim čini 20 stručnjaka sa dugogodišnjim radnim iskustvom: od mašinskih, elektro i građevinskih inženjera, preko inženjera tehnologije, arhitekture, saobraćaja i zaštite od požara do ekonomskih i finansijskih stručnjaka, prevodilaca i filologa.

Nacionalnim akcionim planom Republike Srbije do 2020. godine predviđena je izgradnja postrojenja na biomasu do čak 100 MW i izgradnja biogasnih postrojenja do 30  MW. Ukupna instalisana snaga elektrana na biomasu trenutno iznosi 2,4 MW, a na biogas 25,2 MW. Količina ovog bogatog energetskog resursa u Srbiji se procenjuje na 3,405 tona naftnog ekvivalenta, te je on i dalje u velikoj meri na raspolaganju investitorima koji planiraju da ulože u izgradnju postrojenja.

Ukoliko razmišljate o ulaganju u elektranu na biomasu ili biogas vaš prvi korak jeste da odaberete lokaciju za izgradnju postrojenja uzimajući u obzir dostupnost i količine ovih sirovinskih potencijala. Baš kao što su bili vodiči Lapovcima na putu ka energetski efikasnijem zagrevanju prostorija opštine, inženjeri preduzeća CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION mogu da budu i vaši kormilari na putu ka prvim zelenim kilovatima iz elektrane.

Više informacija možete potražiti na:

CEEFOR d.o.o

Bulevar oslobođenja 103, Beograd

W | www.ceefor.co.rs

M | info@ceefor.co.rs

T | 011 40 63 160

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je prethodno objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

Šenžen grad električnih taksija

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Jedan od najvećih kineskih gradova, Šenžen, stigao je do ekološkog zaokreta sa svojom gotovo potpuno električnom taksi flotom.

Šenžen, centar visoke tehnologije u južnoj Kini, objavio je početkom ove godine da su od 21.689 taksija koji voze u gradu – 99 odsto električni.

Prošle godine, na putevima grada je bilo 7.500 taksija na benzinski pogon.

I danas se još može naći nekolicina taksi-benzinaca, ali je broj električnih daleko veći, prenosi agencija AP.

Ova metropola, sa 12,5 miliona stanovnika, drugi je po redu grad, ali istovremeno najveći, koji je ostvario ovakav podvig u Kini.

Naime, grad Taijuan na severu Kine, koji broji 4,3 miliona žitelja, još od 2016. godine ima samo električne taksije.

Autobuski vozni park Šenžena je potpuno električni od 2017. godine. To je jedan od 13 pilot gradova koji promovišu javni prevoz na alternativne energije kako bi se smanjio smog i razvila alternativna energetska industrija, saopšteno je iz Gradskog odbora za saobraćaj.

Peking i druge kineske gradove opslužuju eskadrile električnih skutera, bicikala i dostavnih vozila na tri točka, koja pomažu da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Flota od 20.000 i više električnih taksija u Šenženu smanjiće emisiju ugljenika za oko 850.000 tona godišnje, saopštio je Gradski odbor za saobraćaj.

Međutim, inicijativa o potpuno električnim vozilima ne obuhvata usluge prevoznika za deljenje vožnje ili onih koji voze na poziv preko mobilne aplikacije, poput Uber-a, a koji su vrlo popularni u Kini.

Grad je, inače, obezbedio mrežu od oko 20.000 javnih punktova za punjenje vozila strujom.

Električni taksiji su opremljeni terminalom u vozilu, koji vozače obaveštava o lokacijama gde trenutno fale taksiji, kao što su aerodrom, železnička stanica ili druge destinacije.

Takođe su opremljeni displejevima na kojima se jasno očitava cena i ruta taksi vožnje, što će, kako poručuju iz Gradskog odbora, pomoći u sprečavanju vozača da naplaćuju više ili da krenu zaobilaznim putem kako bi uzeli više novca.

Šenžen, koji se nalazi na granici sa Hong Kongom, dom je Huavej Tehnolodžiza i mnoštva drugih kineskih tehnoloških kompanija.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Više cene daljinskog grejanja u Kikindi

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početak nove godine u Kikindi obeležile su, između ostalog vrlo niske temperature i više cene daljinskog grejanje.

Naime, januarski računi biće uvećani od šest do  procenata.

Primera radi, za stan od 60 metara kvadratnih, to povećanje iznosi oko 650 dinara na mesečnom nivou.

U kikindskom JP „Toplana”, korekcija cena daljinskog grejanja obrazložena je povećanjem cena energenata – gasa i električne energije.

Od 1. januara, u zavisnosti od načina obračuna, izdvajanja domaćinstava, kao i drugih korisnika daljinskog grejanja u Kikindi biće uvećana od šest do sedam procenata.

Korekcija cena daljinskog grejanja obrazložena je u JP „Toplana”, povećanjem cena energenata.

Odbornici gradske Skupštine mogli bi već na prvom ovogodišnjem zasedanju lokalnog parlamenta da raspravljaju i o predlogu ugovora o koncesiji, na osnovu kojeg bi proizvodnja i distribucija toplotne energije u Kikindi mogla biti poverena privatnoj kompaniji.

I u tom slučaju, korekcije cena daljinskog grejanja ostale bi u ingerenciji lokalne samouprave.

Milisav Pajević

Sarajevo na sedmom mestu najzagađenijih glavnih gradova na svetu

Foto: https://pixabay.com

Sarajevo se ponovo našlo na listi 10 najzagađenijih glavnih gradova na svetu, pokazuju podaci “AirVisuala”.

Foto: https://pixabay.com

Portal Kliks.ba prenosi da se, nakon što su stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine poslednjih nekoliko dana mogli da uživaju u relativno čistom vazduhu, stanje juče drastično pogoršalo.

Sarajevo se, naime, prema statistici “AirVisuala”, našlo na sedmom mestu na listi najzagađenijih glavnih gradova na svetu.

Najgore stanje je na Marijin-Dvoru, kod Ambasade SAD, gde je stanica za merenje očitala koncentraciju štetnih čestica ugljen monoksida od 304 AQI.

Vazduh je na tom području okarakterisan kao opasan, dok je u drugim delovima grada označen kao nezdrav.

U narednim danima, zbog najavljenih padavina, očekuje se poboljšanje kvaliteta vazduha u Sarajevu.

Milisav Pajević

Otvoren konkurs za inovacije u oblasti klimatskih promena

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Najveći evropski akcelerator u oblasti čistih tehnologija “EIT Climate-KIC Accelerator” pozvao je inovatore iz Srbije da se prijave na konkurs i predstave svoje ideje koje se odnose na klimatske promene.

Izabrani kandidati imaće priliku da se stručno usavršavaju, da prođu obuku za predstavljanje ideja, kao i da učestvuju u radionicama i međunarodnim “bootcamp”-ovima za mentorstvo i umrežavanje.

Oni koji prođu na konkursu dobiće pristup partnerima i mreži “Climate-KIC“-a, ali će imati i mogućnost da dobiju do 50.000 evra, pojedinačno za svaki tim ili startap.

Prijave na konkurs su do 27. januara ove godine.

EIT Climate-KIC Accelerator je podržan od Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju i namenjen je startapovima koji su osnovani pre najviše pet godina i imaju najmanje dva osnivača.

Namenjen je i timovima koji žele da osnuju startap koji bi se bavio novim tehnologijama ili uslugama sa visokim potencijalom za komercijalizaciju i uticajem na klimatske promene.

Ove godine konkurs je otvoren za prijave iz zemalja u okviru EIT Regional Innovation Schćeme (EIT RIS): Srbije, Bugarske, Grčkue, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Kipra, Estonije, Letonije, Malte, Portugala i Litvanije.

Srbija se pridružila mreži EIT RIS 2016. godine, a lokalni partner mreže je Privredna komora Srbije (PKS).

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Zbog ogromnog broja meduza zatvorene plaže u australijskoj državi Kvinslend

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Oko 2.600 ljudi zadobilo je tokom vikenda opekotine od meduza na plažama u australijskoj državi Kvinslend, koje su sada zatvorene zbog ogromnog broja meduza.

Reč je o takozvanim “Bluebottle” meduzama čije su opekotine bolne, ali obično nisu smrtonosne, preneo je BBC.

Najčešće jaki vetrovi nanesu kolonije meduza blizu obale.

Prošle sedmice je 13.000 ljudi zatražilo pomoć zbog opekotina, što je trostruko više u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše incidenata je zabeleženo u regijama Gold Coast i Sunshine Coast.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Da li je uređaju za sakupljanje plastičnog otpada iz Pacifika došao kraj?

Foto: Pixabay

Uređaj za sakupljanje smeća koji je trebalo da očisti Tihi okean od plastičnog otpada raspao se između Kalifornije i Havaja i biće odvučen na kopno radi popravke.

Foto: Pixabay

Holandski pronalazač Bojan Slat, koji je inicirao projekat čišćenja Pacifika, rekao je za En-Bi-Si njuz prošle nedelje da će se uređaj dužine 600 metara vući 1.300 kilometara do Havaja.

Ako tamo ne bude mogao da se popravi, biće stavljen na baržu i vraćen u polaznu luku Alemidu u Kaliforniji. Uređaj se raspao usled konstantnog vetra i talasa u Pacifiku, prenosi AP.

Slat je rekao da je razočaran, ali ne i obeshrabren. Obećao je da će se operacije nastaviti čim bude moguće.

“Ovo je potpuno nova kategorija mašine koja se tamo nalazi u ekstremnim uslovima”, rekao je Slat.

Cilj njegovog projekta je bio da iz okeana ukloni veliki “pacifički tepih od smeća” koji je teži od tri tone, a koji se formirao decenijama.

Izvor: Youtube/The Ocean Cleanup

 

Izvor:B92.net

Novi način za smanjenje ugljen-dioksida – Coca-Cola za pravljenje mehurića koristi CO2 iz vazduha?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Industrija pića je jedan od najvećih korisnika ugljen-dioksida (CO2), sa godišnjom potrošnjom ovog gasa koja dostiže 10 miliona tona. Proizvođači gaziranih sokova i voda koriste ga za pravljenje mehurića u svojim artiklima. Trenutno se industrija većinom oslanja na CO2 proizveden od hemijskih sirovina.

Međutim, razvijanjem tehnologije hvatanja i skladištenja CO2 iz atmosfere (carbon capture and storage), kompanije poput Coca-Cole mogu istovremeno da obavljaju svoju uobičajenu delatnost snabdevanja čovečanstva gaziranim napicima i da se posvete zaštiti životne sredine.

Coca-Cola se udružila sa švajcarskim preduzećem za čistu tehnologiju Climateworks koje izvlači ovaj štetni gas iz vazduha, pročišćava i prerađuje u svrhe njegovog korišćenja u Valser vodi u vlasništvu ove velike svetske korporacije.

“Ponosni smo zato što predvodimo razvoj ove napredne tehnologije. Održivost je jedan od prioriteta naše poslovne strategije”, rekao je Najdžel Dejvis, generalni menadžer kompanije Coca-Cola u Švajcarskoj.

Suosnivač Climateworks Jan Vurcbaher je takođe zadovoljan saradnjom. “Climateworks je uzbuđen zbog prilike da radi zajedno sa vodećim proizvođačem gaziranih pića na dostizanju svog cilja da do 2025. godine ‘hvata’ 1 odsto emisija CO2“, izjavio je on.

Ipak, u javnosti i dalje postoje oprečni stavovi kada je reč o hvatanju i skladištenju CO2. Najveći nivo zabrinutosti izaziva mogućnost “oslobađanja” velikih količina uskladištenog štetnog gasa. Mana ove tehnologije su i njeni visoki troškovi, ali vremenom postaje sve pristupačnija, te se očekuje njen skorašnji prodor u komercijalnu upotrebu.

Jelena Kozbašić

Uskoro prve isplate iz IPARD programa

Foto: IPARD
Foto: IPARD

Iz evropskog predpristupnog fonda za ruralni razvoj do 2020. godine naši poljoprivrednici mogu da dobiju ukupno 175 miliona evra.

Za projekte koji su odobreni tokom prošle godine novac će uskoro biti na računima aplikanata.

A kako se procenjuje, zahteva za IPARD sredstva ove godine biće još više.

Za novac iz IPARD programa prošle godine bilo je raspisno pet poziva. Tri su bila namenjena nabavci traktora i mehanizacije, a dva za izgradnju prerađivackih kapaciteta i skladišta. Do sada je izdato 304 rešenja, a uskoro se očekuju prve isplate.

Prema procenama, agrarnih analitičara zahteva za korišćenje sredstava iz IPARD fondova Evropske unije ove godine biće još više.

Naši poljoprivrednici polako prevazilaze strah i predsrasude u vezi sa procedurom projektnog konkurisanja koja jeste obimna i zahtevna , ali ne i nerešiva.

Inače, podaci govore da je u zemljama koje imaju na raspolaganju IPARD sredstva, a takođe nisu članice Evropske unije, prošle godine u poređenju sa Srbijom bilo tri puta manje zahteva za konkurse iz IPARD programa.

Izvor: RTV

Milisav Pajević