Home Blog Page 959

Dodeljuju se sredstva za školske bašte – Ozelenjavanjem dvorišta do razvijenije ekološke svesti đaka!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fondacija „Jasen” namenila je 360 hiljada dinara za finansiranje i sufinansiranje projekata pokretanja školske bašte za najmanje tri škole u Vojvodini.

Pravo na učestvovanje na konkursu imaju osnovne i srednje škole na teritoriji AP Vojvodine, koje će kao jedan od ciljeva naznačiti da ovaj projekat ima za cilj unapređivanje i uvođenje novih metoda u nastavi i dugotrajnu brigu i čuvanje same školske bašte kao jedan od načina probuđivanja ekološke svesti učenika.

Konkurs je otvoren od 3. februara do 15. marta 2019. godine.

Više informacija možete na pronađete na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/konkurs-za-finansiranje-pokretanja-skolske-baste-u-osnovnim-i-srednjim-skolama-na-teritoriji-ap-vojvodine/.

Republika Srpska ukida subvencionisanje obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasti u Republici Srpskoj planiraju da ukinu podsticaje za proizviđače električne energije iz obnovljivih izvora i da naknada koju za to plaćaju građani ne bude uvećana. Proizvođači poručuju da će to biti moguće samo za buduće elektrane, u suprotnom najavljuju milionske tužbe protiv vlasti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Luka Petrović, vršilac dužnosti direktora “Elektroprivrede RS” (ERS), kazao je da će preduzeće iz svojih sredstava izgraditi solarnu elektranu, kao i Vetropark Hrgud, kako bi ušlo u korak sa zahtevima Evrope o proizvodnji čiste struje. Mnogi privatnici su već iskoristili zaostatak Srpske na ovom polju i izgradili brojne solarne elektrane i male hidroelektrane.

 

Dodao je i da će građanima januarski račun za struju biti od 0,9 do 1,5 odsto veći. Taj novac se usmerava proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, jer je Srpska potpisnica obaveza Evropske energetske zajednice.

Petrović je nagovestio i izmenu zakonskih propisa i da nema više subvencionisanja obnovljive energije, te da se stanovnicima doprinos za ekologiju više neće uvećavati.

S druge strane, Udruženje proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora saopštilo je da se nova zakonska odredba ne može primenjivati retroaktivno i da može da se odnosi samo na buduće elektrane, izgrađene posle 2020. godine, stoga ugovori koji su sada na snazi ne mogu biti ni poništeni ni ukinuti.

Istraživanje poslovnog portala CAPITAL.ba iz Srpske pokazalo je da su građani u prethodnim godinama dali desetine miliona maraka vlasnicima MHE po osnovu naknade za obnovljive izvore energije.

Novosadska “Čistoća” apeluje na građane: Nemojte praviti divlje deponije

Foto: pixabay

Javno komunalno preduzeće „Čistoća“ apeluje na građane Novog Sada da kućno smeće i sav drugi otpad odlažu na mesta koja su za to predviđena i tako nam pomognu u održavanju javne higijene u Novom Sadu i okolini.

Foto: pixabay

– Svake godine na teritoriji Novog Sada uklonimo više hiljada divljih deponija. Govorimo o hiljadama kubika smeća.

Redovno apelujemo na sugrađane da ih ne prave i da smeće odlažu u kontejnere i druge posude namenjene za to.

Nažalost, još uvek ima onih nesavesnih, koji se o takve apele oglušuju i koji ugrožavaju svoju okolinu.

Svakodnevno radimo na tome da grad održavamo čistim i urednim i u tom poslu očekujemo pomoć Novosađana, izjavio je direktor JКP „Čistoća“ Vladimir Zelenović.

Takođe, JКP „Čistoća“ moli sugrađane da kese sa kućnim smećem ne odlažu u korpe za otpatke, koje su namenjene za bacanje sitnog otpada, pikavaca, manje ambalaže i sl.

Ukoliko se kese sa smećem odlažu u korpe, umesto u kontejnere, one se momentalno zagušuju i oko njih se takođe prave mini-deponije.

Širom Novog Sada kontejnerska mreža je obnovljena, a smeće se odnosi redovno i ažurno u tri smene na teritoriji grada i prigradskih naselja.

Кontejnerska mesta se kontinuirano sređuju i peru, a stepen javne higijene je podignut na najviši mogući nivo.

U JКP „Čistoća“ veruju da će sugrađani uslišiti ovaj apel i da će divljih deponija u Novom Sadu ubuduće biti sve manje.

Milisav Pajević

Srbija i Australija nastavljaju saradnju u oblasti energetike

Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je juče sa ambasadorkom Australije u Srbiji Rut Stjuart o daljem unapređenju bilateralne saradnje dveju zemalja.

Foto: Vlada Republike Srbije

Brnabić je izrazila nadu da će se pozitivan trend saradnje Srbije i Australije nastaviti i u budućnosti, i dodala da je interes da se intenzivira saradnja u oblasti energetike, ekonomije i informacionih tehnologija.

Sagovornice su se saglasile oko značaja realizacije projekta „Jadar“, koji sprovodi kompanija „Rio Tinto“.

Stjuart je ukazala na to da raste zainteresovanost i drugih australijskih firmi za poslovanje u Srbiji.

Premijerka je istakla da su evropske integracije strateški prioritet Srbije, ocenivši da će se nastavkom reformi obezbediti još povoljniji uslovi za unapređenje ekonomske saradnje Australije i Srbije.

Milisav Pajević

Ko se boji klime još? Istraživanje pokazalo da se ljudi najviše plaše klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživački centar “Pew” je sproveo istraživanje o tome koja međunarodna pretnja uliva najveći strah stanovnicima. Pobedu su odnele klimatske promene.

Foto-ilustracija: Pixabay

Od dvadeset šest država obuhvaćenih studijom, njih trinaest se složilo da se najviše boje globalnog zagrevanja. Ozbiljne glavobolje građanima u osam zemalja zadaje Islamska Država. Jedna od velikih briga je i sajber terorizam koji je izabralo četiri države. Poljaci su najzabrinutiji zbog američkog i ruskog uticaja i moći.

Tokom poslednjih godina, postotak ispitanika koji su zabrinuti zbog klimatskih promena je porastao sa 56 odsto u 2013. na 63 odsto u 2017. da bi tokom prošle godine skočio na 67 odsto. Generalno gledano, rast temperatura predstavlja najveću pretnju za većinu ljudi koji su učestvovali u istraživanju, bez obzira na njihovu zemlju prebivališta.

Najviše zastrašeni globalnim zagrevanjem su Grci (90 odsto), Francuzi (83 odsto), Meksikanci (80 odsto) i Japanci (75 odsto).

Pored Grčke, Francuske i Meksika, u periodu od 14. maja do 12. avgusta 2018, ispitivanje je bilo sprovedeno i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Nemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Holandiji, Poljskoj, Španiji, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Rusiji, Australiji, Indoneziji, Japanu, Filipinima, Južnoj Koreji, Keniji, Nigeriji, Južnoj Africi, Argentini i Brazilu.

Bilo je ukupno 27.612 učesnika.

Jelena Kozbašić

Aplikacija AirCare za praćenje zagađenja vazduha u Srbiji

Photo: Pixabay

Inicijativa „Ne davimo Beograd“ saopštila je danas da je neophodno poboljšanje javnog prevoza i ozelenjavanje grada kako bi se smanjilo zagađenje.

Photo: Pixabay

Kako se navodi u saopštenju, Inicijativa je navela da je potrebno poboljšanje javnog prevoza, masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada, kao i promocija održive urbane mobilnosti i prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kako bi se situacija sa zagađenjem vazduha poboljšala.

– U mesecima iza nas merne stanice širom Beograda, ali i u mnogim gradovima u Srbiji beležile su ekstremno visoke koncentracije čestica prašine u vazduhu. Beograd se čak u jednom trenutku našao na prvom mestu liste zagađenih gradova, navela je Inicijativa i dodala da su „umesto odlučne reakcije nadležnih, dobili samo ignorisanje ili umanjivanje problema.

Inicijativa je zajedno sa programerom iz Makedonije Gorjanom Jovanovskim omogućila srpsku verziju aplikacije za telefon AirCare koju može preuzeti svaki korisnik mobilnog telefona i uveriti se u kvalitet vazduha u Beogradu.

– U Makedoniji ovaj korisni softver ima već više od sto hiljada preuzimanja i odličan je alat u borbi za podizanje svesti građana o ovom problemu i sprečavanje njegovog ignorisanja, navela je Inicijativa.

Aplikacija AirCare predstavlja podatke sa više od 65 republičkih mernih stanica širom zemlje i preko nje se građani u svakom trenutku mogu informisati o trenutnoj zagađenosti vazduha u njihovom mestu, i to prisutnost PM 10 i PM 2.5 čestica, zatim ugljen-monoksida, ozona, azot-dioksida, sumpor-dioksida, kao i AQI – Air Quality Index (indeks, to jest sumarni kvalitet vazduha).

– Podaci Svetske zdravstvene organizacije govore da u Srbiji tokom jedne godine prerano umre više od 7.000 ljudi usled izloženosti zagađenjima iz vazduha, što je neslavno drugo mesto u Evropi po broju prevremenih smrti usled zagađenja vazduha, saopštila je Inicijativa i dodala da na taj način žele da još jednom ukažu na ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze gradovi u Srbiji.

Izvor: DANAS

Milisav Pajević

Grenlanđani će imati pesak za izvoz

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog globalnog zagrevanja, koje topi ogromnu ledenu površinu i spira velike količine taloga u more, Grenland bi uskoro mogao da počne da izvozi pesak, zaključak je najnovije studije naučnika iz Danske i Sjedinjenih Američkih Država.

Vođa istraživanja Mete Bendiksen sa Univerziteta Kolorado je objasnila da topljenje leda možemo da zamislimo kao ogromnu slavinu kroz koju se pesak izliva na obalu.

Studija pod naslovom Obećanja i opasnosti od eksploatacije peska na Grenlandu pokazala je da bi pesak Grenlandu mogao da donese neočekivanu korist od klimatskih promena. Zemlja bi uskoro mogla da proceni rizike obalnog rudarstva, naročito po ribarstvo.

Svetska potražnja za peskom je u 2017. godini iznosila 9,55 milijardi tona, sa tržišnom vrednošću od 99,5 milijardi dolara. Zbog povećanog obima potrošnje i moguće nestašice, predviđa se da će potražnja neprestano rasti.

Tim danskih i američkih istraživača je istakao da je pesak trenutno jeftin resurs, ali da će postati skup i da bi mogao da se koristi za ojačavanje obala i plaža koje su pod rizikom od porasta nivoa mora.  Na Grenlandu već postoji lokalna eksploatacija peska za domaću građevinsku industriju.

Oko 81 odsto Grenlanda je pokriveno ledom, poznatim kao Grenlandski ledeni pokrov. Rastuće globalne temperature rastapaju ledeni pokrivač, u kome se nalazi toliko vode da bi se njegovim topljenjem globalni nivo mora podigao za oko sedam metara.

Potpisan Memorandum o zaštiti vodozahvata Ćelije

Foto: wikipedia/BokicaK
Foto: wikipedia/BokicaK

Grad Kruševac i opštine Brus, Blace i Aleksandrovac potpisale su Memorandum o zaštiti vodozahvata Ćelije.

Prioritet lokalnih samouprava je izgradnja pogona za prečišćavanje otpadnih voda i reka Blatašnice i Rasine koje se ulivaju u jezero.

Do 2022. godine izgradiće se dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Blacu i Brusu.

Ovaj projekat vredan 11,5 miliona evra finasiraće se iz IPA programa.

Glavni donator je Vlada Kraljevine Švedske.

Formirana je radna grupa i urađena projektna dokumentacija o integralnom upravljanju vodama.

Cilj je, da se na duži rok obetbede dovoljne količine pijaće vode.

Plan je, da se u narednih nekoliko godina, izgrade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i u Aleksandrovcu, Trsteniku, Ćićevcu i Varvarinu.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Srpske kompanije na Međunarodnom sajmu organske hrane Biofach

Foto: PKS

Privredna Komora Srbije (PKS) i Razvojna agencija Srbije (RAS), uz podršku Nacionalne asocijacije Serbia Organica i GIZ-a, prvi put organizuju nastup domaćih kompanija na Međunarodnom sajmu organske hrane Biofach 2019, koji će se održati u nemačkom gradu Nirnbergu od 13. do 16. ove godine.

Foto: PKS

U okviru Nacionalnog štanda Srbije, površine 63 metra kvadratna, devet domaćih kompanija predstaviće širok asortiman proiz­voda – od svežeg, sušenog, liofiliziranog i zamrz­nutog voća i povrća, preko proizvoda od žitarica i uljarica do sirća i snekova.

Na sajmu Biofach 2019 izlažu: Ecoagri Serbia, Bela Crkva; Suncokret, Hajdukovo; Drenovac, Arilje; Zadrugar, Ljubovija; All Natural Foods, Nova Pazova; Den Juro Organic, Beograd; Jovanjica, Beograd; Mondi Lamex, Kraljevo i Menex, Kruševac.

Milisav Pajevič

Vodostaji na rekama u Vojvodini u opadanju

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Vodostaji na rekama na teritoriji AP Vojvodine trenutno su u opadanju ili stagnaciji.

Vodostaj reke Tise stagnira, Dunav je u stagnaciji i manjem opadanju, dok je vodostaj Save u opadanju.

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) prognozira da će takvo stanje biti i u naredna četiri dana.

Nivo ovih reka u Vojvodini u domenu su srednjih ili srednje visokih za februar.

Milisav Pajević

Duško Marković: Crna Gora postaje regionalno energetsko čvorište

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Energetski sektor u Crnoj Gori ima ozbiljan potencijal i velike razvojne šanse posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, ocenjeno je na sastanku predsednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i predstavnika nemačke grupe WPD.

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Ukazujući na ohrabrujuće ekonomske parametre i uspehe u ekonomskoj politici Vlade Crne Gore, premijer Marković je kazao da, kroz kredibilne strane investicije, želimo da valorizujemo potencijale u energetici i u tom kontekstu dragocenim ocenio interesovanje WPD-a, grupe koja je dominantno fokusirana na razvoj i finansiranje vetroelektrana.

Na sastanku je ocenjeno da celo crnogorsko zaleđe ima mogućnosti za izgradnju vetroelektrana te da će Vlada raditi na identifikaciji lokacija i stvaranju prilika za razvoj.

– Crna Gora postaje regionalno energetsko čvorište, kazao je premijer i dodao da je Vlada stavila moratorijum na politiku subvencioniranja električne energije dobijene iz obnovljivih izvora.

Direktor WPD-a za Evropu Andreas Šole kazao je da oni žele da investiraju u Crnu Goru, da imaju znanja i mogućnosti s obzirom na to da su u celoj Evropi instalirali oko 4.500 megavata vetrogeneratora. Ukazali su na benefite iskorišćavanja energije vetra s obzirom na tehnološke inovacije u toj oblasti i snižavanje cena proizvodnje takve energije.

Predsednik Marković je kazao i da Crna Gora želi da razvija sveukupno strateško partnerstvo sa Nemačkom, kako na političkom tako i na ekonomskom planu. Sa takvim opredeljenjem saglasio se i ambasador Nemačke u Podgorici Robert Veber koji je prisustvovao sastanku.

Milisav Pajević

Usvojena naknada za obnovljive izvore energije

Photo: EP
Photo: EP

Vlada Republike Srbije je na poslednjoj sednici donela Uredbu o visini posebne naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije u 2019. godini, koja će i ove godine iznositi 0,093 dinara po kilovat satu.

Ova naknada biće prikazana kao posebna stavka na računu za utrošenu električnu energiju i njom se subvencioniše proizvodnja struje iz energije vetra, sunca, biomase, biogasa, malih hidroelektrana i drugih, a u skladu sa Zakonom o energetici i podzakonskim dokumentima.

Naknadu za podsticaj obnovljivih izvora energije plaćaju svi potrošači u Srbiji.

Milisav Pajević

Francuska prva uvodi zabranu pet pesticida koji škode pčelama

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Francuska je prva zemlja koja se odvažila na zabranu pet pesticida štetnih za pčele. Kolonije ovih insekata umiru u ekološki i ekonomski neprihvatljivom procentu, a naučnici, kao na glavnog krivca za njihov pomor, upiru prstom na vrstu pesticida – neonikotinoide. Oni podjednako štete i pčelama samicama i medonosnim pčelama, a njihovi tragovi su pronađeni i u uzorcima meda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Prvi koraci zaštite populacije pčela preduzeti su još prošle godine i to kada je Evropska unija zabranila tri vrste pesticida. Ova odluka je stupila na snagu u decembru i obuhvata klotianidin, imidakloprid i tiametoksam. Francuska je listi zabranjenih pesticida pridružila i tiakloprid i acetamiprid.

Zabrana je naišla na nerazumevanje poljoprivrednika koji smatraju da će im nova zabrana vezati ruke i da neće moći da se “takmiče” na prehrambenom tržištu ukoliko izgube pravo da zaštite svoje oranice od štetočina.

Neonikotinoidi predstavljaju grupu insekticida sa najširom primenom u svetu, a u upotrebu su ušli devedesetih godina 20. veka. Oni su nervni otrovi koji izazivaju širok opseg problema za insekte, a do današnjeg dana brojna istraživanja su ukazala na to da imaju veze sa padom brojnosti pčela, s obzirom na to da one oprašuju njive koje poljoprivrednici prskaju ovim hemikalijama.

Negativni uticaj neonikotinoida se odražava kroz oštećenje pamćenja, dezorijentisanost i nemogućnost insekta da se vrati u svoju koloniju, slabljenje nivoa plodnosti, smanjenje broja matica, a u pojedinim slučajevima uzrokuje i smrt jedinke.

Kao drugi razlozi za pomor u košnicama navode se bolesti i gubitak cvetnih staništa.

S obzirom na to da pčele oprašuju tri četvrtine svih useva na Zemlji, nezamenjiv su deo globalnog ekosistema.

Jelena Kozbašić

Užice prešlo na vodu sa Vrutaka

Foto: Grad Užice

Fabrika za preradu vode na Cerovića brdu je prema planu i bez problema prešla na korišćenje vode sa akumulacije Vrutci.

Foto: Grad Užice

Po ulasku te vode u vodosistem, prema zakonskim odredbama, ona se mora proglasiti vodom samo za sanitarno-higijenske potrebe dok se ne urade tri uzastopne analize prerađene vode.

Voda iz gradskog vodovoda može se koristiti za sve potrebe osim za piće i pripremu hrane.

Snabdevanje građana pijaćom vodom iz cisterni odvija se prema rasporedu koji je ranije objavljen.

Isporuka vode se vrši na 73 lokacije i za snabdevanje su angažovane 24 autocisterne za potrebe građana, kao i 26 stacionarnih cisterni za ustanove i privredu.

Cisterne su dezinfikovane i redovno se kontrolišu od strane Zavoda za javno zdravlje.

Sve cisterne su izašle na lokacije i za sada nema bitnijih kašnjenja u isporuci vode.

Do odstupanja u terminima isporuke može eventualno doći zbog potrebe za punjenjem cisterni ili vremenskih uslova.

Apeluje se na vozače da vozila ne parkiraju na lokacijama predviđenim za parkiranje cisterni, kao i na trasama njihovih kretanja, posebno u uskim ulicama.

O terminima za isporuku vode građani se mogu informisati na telefone: 0800-31-31-00 od 00,00 do 24,00 časova i 513 – 067 od 8,00 – 18,00 časova.

Izvor: Gradski štab za vanredne situacije

Milisav Pajević

Sombor priprema nacrt Odluke o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine

Foto: Wikipedia

Odeljenje lokalne poreske administracije je otpočelo rad na pripremi nacrta Odluke o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine na teritoriji grada Sombora.

Foto: Wikipedia

Prema količini zagađenja koje nastaje usled određenih aktivnosti biće određene naknade kako bi se smanjio stepen negativnog uticaja na životnu sredinu, a u skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara.

Bliže kriterijume za određivanje stepena negativnog uticaja na životnu sredinu, iznose naknada za određene aktivnosti, uslove za oslobađanje od plaćanja naknade ili njeno umanjenje i kriterijume koji su od značaja za uticaj fizičkih lica na životnu sredinu utvrđuje Vlada na predlog nadležnog ministarstva.

Visinu naknade na nivou grada utvrđuje sama lokalna samouprava na osnovu kriterijuma koji je utvrdila Vlada.

Nakon izrade nacrta Odluke o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine na teritoriji Grada Sombora, Odeljenje lokalne poreske administracije će, uputiti javni poziv i sprovesti javnu raspravu kada će zainteresovana lica, odnosno građani moći da dostave svoje pisane predloge, sugestije i komentare.

Nakon završetka rasprave, Odeljenje lokalne poreske administracije Gradske uprave grada Sombora sačiniće izveštaj o javnoj raspravi.

Milisav Pajević

U Italiji opala proizvodnja maslinovog ulja zbog klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Godina 2018. je za proizvodnju maslinovog uljaItaliji bila jedna od najgorih do sada zabeleženih. Proizvodnja ulja je zbog klimatskih uslova opala za 57 odsto.

Južna oblast Pulja (Puglia) je najviše pogođena. U njoj je, naročito zbog snega u martu, proizvodnja opala za oko 65 odsto. Iz Pulje dolazi oko polovine italijanskog maslinovog ulja.

Italijanski institut Ismea, koji se bavi poljoprivrednom i prehrambenom industrijom, saopštio je da je proizvodnja maslinovog ulja u 2018. iznosila 185 000 tona. To je drastičan pad u odnosu na 429 000 tona proizvedenih u 2017. godini. Uprkos problemima, očekivana proizvodnja stručnjaka za 2018. bila je 265 000.

Loše vreme u Italiji oštetilo je najmanje 25 miliona stabala maslina. Drugi fitosanitarni problemi uključuju bakteriju “ksilelu” koja je napala maslinjake.

Pad proizvodnje uzrokovao je rast cena, pa je tako ekstra devičansko ulje u decembru koštalo oko 40 odsto više nego u junu.

Uprkos negativnom rezultatu i izneverenim očekivanjima, Italija zadržava drugu poziciju najvećih proizvođača za 2018/19.

Španija ostaje svetski lider, sa procenjenom proizvodnjom od 1,6 milijardi kilograma, što čini više od polovine svetske proizvodnje.