Home Blog Page 957

Tokom 2017. proizveli smo 44 miliona tona elektronskog otpada!

Foto-ilustracija: Pixabay

U 2017. godini čovečanstvo je proizvelo više od 44 miliona tona električnog i elektronskog otpada. Većina je završila na deponijama, uprkos tome što ovi proizvodi sadrže vredne resurse koji bi mogli da budu ponovo upotrebljeni. Vrednost električnih i elektronskih uređaja odbačenih u navedenom periodu iznosi više od 55,4 milijarde evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izveštaj o ovoj vrsti smeća su zajedničkim snagama izradile Platforma za ubrzavanje cirkularne ekonomije (PACE) i Koalicija Ujedinjenih nacija zadužena za e-otpad. One su otkrile da je svaki stanovnik naše planete tokom 2017. bacio u proseku više od šest kilograma elektronike.

Tek 20 odsto je bilo “formalno reciklirano”, a ostatak je usmeren ili na smetlišta ili na neformalnu reciklažu koja predstavlja ručno rastavljanje uređaja od strane stanovništva u zemljama u razvoju i izlaže radnike opasnim supstancama poput žive i olova. Na taj način je na desetine hiljada tona smeća iz evropskih luka otišlo u Nigeriju. Veruje se da u ovoj afričkoj zemlji u sektoru neformalne reciklaže radi do 100 hiljada ljudi.

Odlaganje e-otpada na deponije rezultuje zagađenjem površinskih i podzemnih voda što ugrožava sistem snabdevanja hranom i izvore vode.

Pored lošeg uticaja na zdravlje ljudi i životne sredine, neodgovarajuće upravljanje električnim i elektronskim otpadom se negativno odražava i kroz “značajan” gubitak vrednih sirovina kao što su zlato, platina i kobalt, kojim sve više oskudevamo. Proračuni su ukazali na to da je oko 7 odsto svetskog zlata potencijalno “zarobljeno” u e-otpadu. Naučnici smatraju da tona ovog smeća sadrži 100 puta više zlata od tone ove rude.

Izveštaj bi trebalo da nam skrene pažnju na neodrživost linearne ekonomije i na hitnost njenog “zaokruživanja”.

Ne bi trebalo da olako odbacujemo iskoristive sirovine, već da im udahnemo novi život i pronađemo alternativnu namenu kako bismo smanjili svoj zajednički ekološki otisak.

Jedan od koraka ka cirkularnoj ekonomiji je “urbano rudarstvo”, vađenje metala i minerala iz e-otpada. Povrh toga, neophodno je da dizajniramo proizvode kako bi bili trajniji, ali i da uvedemo sistem otkupa i povraćaja korišćene elektronike.

Jelena Kozbašić

Utvrđen predlog Odluke o izmenama i dopunama Odluke o izradi Plana detaljne regulacije za vetropark „Banat“ u opštini Alibunar

Foto-ilustracija: EP
Foto-ilustracija: EP

Opštinsko veće opštine Alibunar je na sednici održanoj 14. februara utvrdilo je predlog Odluke o izmenama i dopunama Odluke o izradi Plana detaljne regulacije za vetropark „Banat“ u opštini Alibunar.

Skupština opštine Alibunar donela je Odluku o izradi Plana detaljne regulacije za vetropark „Banat“ u opštini Alibunar, na području k.o. Novi Кozjak, kojom je definisan planski osnov za izgradnju vetroparka na ovom području.

U postupku prikupljanja uslova za izradu Plana, od strane Republičkog Hidrometeorološkog zavoda izdati su uslovi kojima se zabranjuje postavljanje vetroparka na udaljenosti manjoj od 10 kilometara od postojećeg radarskog centra Samoš.

Ovom Odlukom menja se obuhvat Plana kojim se vetropark postavlja van zone zabranjene gradnje.

Milisav Pajević

Studenti medicine pregledaće građane u zabačenim selima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovništvo u najzabačenijim ruralnim opštinama i selima Srbije obilaziće studenti završnih godina medicine i obavljaće preventivne zdravstvene preglede građana.

Ministarstvo zdravlja pružiće neophodnu podršku ovom projektu, dogovoreno je na sastanku ministra zdravlja Zlatibora Lončara i predstavnika Studentskog parlamenta Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednice parlamenta Katarine Popović i člana te organizacije Marka Maksimovića.

Projekat parlamenta podrazumeva da studenti završnih godina obilaze zabačena mesta u Srbiji u okviru obaveznog šestomesečnog staža.

Taj projekat omogućiće stanovnicima ruralnih oblasti da češće proveravaju svoje zdravlje, a studentima završnih godina mogućnost da kroz praktičan rad sa lekarima razvijaju svoja znanja, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Predstavnici studentskog parlamenta informisali su ministra o radu parlamenta, ali i drugim bitnim pitanjima od značaja za studente medicine, buduće lekare.

Kako je navedeno u saopštenju, saglasili su se i oko nastavka saradnje i zajedničkih aktivnosti na drugim projektima, koji za cilj imaju promociju zdravstva i javnog zdravlja, zdravstvenu pomoć građanima, uz dodatno unapređenje praktičnih medicinskih znanja studenata završnih godina Medicinskog fakulteta.

Izvor: RTS

Crna Gora odlučna u borbi protiv crvenog palminog surlaša

Foto: pixabay.com

Vlada Crne Gore je usvojila Drugi polugodišnji izvještaj o realizaciji Posebnog akcionog plana za sprovođenje fitosanitarnih mera u cilju suzbijanja crvenog palminog surlaša – Rhynchophorus ferrugineus (Olivier) sa planom revitalizacije i sanacije šteta nastalih njegovim delovanjem.

Foto: pixabay.com

Imajući u vidu da je od ukupno 275.000,00 evra izdvojenih za ovu namenu na kraju prošle godine, kao posledica uštede nakon sprovedenih javnih nabavki, preostalo 61.844,42 evra, zaključeno je da se ova sredstva upotrebe za nastavak sprovođenja mera u ovoj godini.

Podsetimo, na teritoriji Crne Gore prisustvo ovog parazitnog insekta prvi put je primećeno u Ulcinju, oktobra 2012. godine, te je Uprava za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sačinila 2016. godine Akcioni plan za sprečavanje širenja i suzbijanje crvenog surlaša palmi.

Prvi put je zabeležen u Španiji 1994. godine. Zaraza je primećena i na Malti i u Italiji (Toskana, Sicilija i Кampanja), kao i u Francuskoj 2006. godine. Surlaš se takođe razmnožio širom Portugalije, posebno na jugu.

Crveni palmin surlaš rapidno se širi i duž Jadranske obale, pa je poslednjih godina njegova pojava konstatovana i u Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Milisav Pajević

Ljudski nemar odgovoran za pad populacije divljih životinja za 60 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski fond za prirodu (WWF) objavio je izveštaj za 2018. godinu, u kom je jedan od glavnih zaključaka, da je velikim ljudskim nemarom populacija divljih životinja opala za 60 odsto.

Međutim, ovaj izveštaj se ne odnosi na smanjenje ukupnog broja divljih životinja za ovaj procenat. Ovim izveštajem praćeno je 16 704 razlučitih populacija, preko 4000 vrsta kičmenjaka, tokom 44 godine i u proseku među svima njima je primećen ovaj procenat smanjenja.

Od 1970. do 2014. godine desilo se smanjenje broja praćenih vrsta kičmenjaka za 60%, a isključivi krivac za to je ljudski faktor. Naime, ovu prirodnu katastrofu direktno je uzrokovalo degradiranje njihovih prirodnih staništa kroz poljoprivredu, kao i neumerenom eksploatacijom divljih životinja u vidu ribolova i krivolova.

Najveće smanjenje uočeno je među slatkovodnom populacijom divljih životinja, jer je uočen pad od čak 83 procenta. Tropske vrste takođe su veoma pogođene, jer su ekosistemi Južne i Centralne Amerike oštećeni za čak 89 odsto.

Izveštaj o životu na planeti najvažnija je publikacija WWF-a, a objavljuje se svake dve godine. Reč je o sveobuhvatnoj studiji svetske biološke raznovrsnosti i zdravlja planete. Ovogodišnji izveštaj je dvanaesti po redu.

U Srbiji nema voća sa povećanom količinom pesticida

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Voće i povrće koje se uvozi u našu zemlju kontroliše se kontinuirano i na našem tržištu nema mandarina sa povećanom količinom pesticida”, izjavio je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović komentarušići to što je jedna količina mandarina vraćena iz Republike Srpske u Tursku, nakon nakon što je utvrđeno da ima veću količinu pesticida od dozvoljene.

Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvoz preko 10 hiljada kilograma mandarina poreklom iz Turske, zbog povećanog sadržaja pesticida. Detaljnijim analizama utvrđeno je da se radi o pesticidu “fenvalerat” koji se nalazio u većem procentu od dozvoljenog za ljudsku upotrebu.

Analiza je izvršena prvo u “Institutu vode” u Bijeljini a zatim i u Bečeju, u “SP Laboratoriji”. a nakon rezultata je naređeno vraćanje pošiljke ili njeno uništenje pred kontrolom nadzornog inspektora. Voće i povrće se u Srbiji testira u 38 laboratorija koje su za to dobile akreditaciju od Ministarstva poljoprivrede.

Ministar Nedimović je dodao i da su nedavno na prelazu Batrovci uhapšene osobe koje su pokušale da uvezu natruli krompir a pošiljka je oduzeta.

Unapređenje i sadnja zelenila na Кaćkoj petlji

Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo"

Jedan od većih projekata JKP „Gradskog zelenila“ iz Novog Sada, čija je realizacija trenutno u toku, predstavlja očuvanje i unapređenje zelenila na Кaćkoj petlji.

Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo”

U okviru pripremnih radova predviđeno je uklanjanje 32 stabla, 6060 kvadratnih metara preraslog šiblja na ravnim površinama, kao i izmena 235 kubnih metara neplodne zemlje plodnom.

Potom sledi sadnja 174 sadnice lišćara i četinara.

U najvećem broju zastupljeni su koprivić, piramidalni jasen, hrast lužnjak, divlji kesten, lipa, crvenolisna šljiva, crni bor itd. Biće posađen i veliki broj sadnica ukrasnog šiblja, više od 400 metara žive ograde, a u planu je i rekonstrukcija travnjaka površine 1380 kvadratnih metara.

Projekat finansira Gradska uprava za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Bari: Zaradite novac vozeći bicikl na posao i s posla!

Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Bari prvi je u Italiji koji će plaćati građanima da biciklom dolaze na posao, objavio je list Local.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Barija Antonio Dekaro planira da “udvostruči broj bicikala u gradu ove godine” i u tu svrhu pokrenuće pilot-projekat koji će trajati četiri meseca u okviru kojeg će se građanima plaćati da biciklom dolaze i odlaze sa posla.

Onima koji biciklom dođu na posao ili u školu biće plaćano 20 centi po kilometru, odnosno maksimalno 25 evra mesečno, tj. 125 kilometara.

Za ovaj projekat može da se prijavi do 1.000 građana Barija. Na njihove bicikle biće ugrađen uređaj za praćenje kilometraže, na osnovu čega će se računati mesečna isplata.

Za “obične” neposlovne vožnje biciklom biće plaćano 0,04 evra po kilometru.

“Vožnjom bicikla zaradićete novac, to neće samo biti dobro za vaše zdravlje“, rekao je Dekaro.

Grad je, takođe, za one koji nemaju bicikl odvojio posebna sredstva pomoći da mogu da kupe bicikl i to važi i za zaposlene i za roditelje, odnosno decu.

Grad će sa 100 evra pomoći u kupovini polovnog bicikla, 150 evra da se kupi novi ili 250 evra za nabavku električnog bicikla.

Izvor: Nacionalna geografija

Svetska mora će usled globalnog zagrevanja promeniti boju do kraja 21. veka!

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa Masačuetskog tehnološkog instituta predviđaju da će boja svetskih okeana da se promeni do 2100. godine. Klimatske promene izazivaju značajne izmene fitoplanktona koje će, prema njihovim saznanjima, u narednih nekoliko decenija rezultovati pojačavanjem boje u plavim i zelenim morskim područjima. Sateliti bi trebalo da zabeleže intenziviranje plavih i zelenih nijansi, a dobijeni podaci da pruže rano upozorenje o sveobuhvatnosti uticaja globalnog zagrevanja na morski svet.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači pretpostavljaju da će više od 50 odsto mora do kraja stoleća da promeni boju, uzrokovano klimatskim promenama. Boja vode u tropskim podnebljima blizu ekvatora postajaće vremenom sve jače plava, a zelena područja oko polova će dodatno “pozeleneti”, s obzirom na to da će, usled porasta temperatura, zajednice fitoplanktona biti raznolikije i brojnije, a pojedine vrste će izumreti.

Model koji su razvili američki naučnici upućuje na to da promene okeana neće da budu vidljive golim okom. “Ipak, biće dovoljno drugačiji da će da utiče na ostatak lanca ishrane koji se oslanja fitoplankton”, zaključila je vodeća autorka izveštaja Stefani Dutkević.

Više o studiji možete da pročitate na sledećem linku: http://news.mit.edu/2019/study-ocean-color-change-phytoplankton-climate-0204.

Jelena Kozbašić

U Federaciji BiH van prometa stavljen 471 kilogram meda

Foto: pixabay

Federalni veterinarski inspektori su krajem prošle godine u trgovačkim centrima u Federaciji BiH uzeli šest uzoraka meda (pet domaćih proizvođača i jedan uvozni), radi ispitivanja na tri osnovna parametra kvaliteta.

Foto: pixabay

Ispitivanjem u akreditovanoj laboratoriji utvrđeno je da četiri uzorka domaćeg meda ne zadovoljavaju propisane parametre kvaliteta (dva uzorka po dva parametra, te dva po jednom parametru).

Daljnim inspekcijskim postupanjem, van prometa je stavljen 471 kilogram meda koji ne ispunjavaju propisan kvalitet.

O daljem postupanju inspektora potrošači će biti redovno informisani, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Мilisav Pajević

Vlada Crne Gore usvojila Izveštaj o radu Saveta za zaštitu životinja za 2018. godinu

Foto: pixabay.com

Vlada Crne Gore je na poslednjoj sednici usvojila Izveštaj o radu Saveta za zaštitu životinja za 2018. godinu.

Foto: pixabay.com

Prilikom predstavljanja Izveštaja istaknuto je da je od osnivanja Savet pokrenuo niz značajnih inicijativa.

Između ostalog, otpočeto je sa aktivnostima vezanim za zaštitu dobrobiti pasa i odgovorno vlasništvo njihovih držalaca, kao i pitanje kontrole populacije napuštenih pasa, odnosno pasa lutalica.

Zaključeno je da će uspostavljanje centralne evidencije pasa, koja je obezbeđena kroz podršku Svetske Banke, kao i predviđena sredstva u budžetu za sprovođenje mera identifikacije i registracije pasa osigurati osnov za sprovođenje zakonskih propisa i kaznene politike u ovoj oblasti i afirmaciju odgovornog vlasništva.

Milisav Pajević

Beograd uspostavlja nov sistem obaveštavanja građana o zagađenosti vazduha

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić prisustvovao je juče zajedno sa pomoćnikom gradonačelnika Andrejom Mladenovićem u Gradskom zavodu za javno zdravlje sastanku čiji cilj je bio pružanje građanima pravovremenih informacija o zagađenosti vazduha u realnom vremenu.

Foto: Grad Beograd

Sastanku su prisustvovali v. d. sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, direktorka Gradskog zavoda dr Dušica Matijević, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Aleksandar Vesić, šef kabineta direktora Instituta za javno zdravlje Srbije – Batut Marija Bulatović i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović.

Vesić je istakao da je cilj sastanka bio da se predstavnici svih relevantnih institucija sastanu i donesu konstruktivna rešenja kada je reč o prikazu rezultata kvaliteta vazduha u realnom vremenu i pružanju pravovremenih informacija građanima.

„Građani bi trebalo da veruju nadležnim državnim institucijama, jer one upravo postoje da bi davali pravovremene informacije o različitim pojavama, pa i o zagađenosti vazduha”, rekao je Vesić i podsetio da su se građani nedavno uznemirili kada je u medijima objavljena vest da je vazduh u Beogradu zagađeniji nego u Pekingu.

Zamenik gradonačelnika je istakao da su se dogovorili da Grad Beograd u saradnji sa RRA obavesti televizije sa nacionalnom frekvencijom da emituju svakog jutra bilten sa zagađenošću vazduha na teritoriji grada i dodao da će se nakon toga preuzimati određene mere i davati preporuke za ponašanje u pojedinim situacijama.

Prema njegovim rečima, Zavod će početi da prikazuje satnu zagađenost na svom sajtu. Trenutno se meri zagađenost koja je prosečna, ali pored toga građani će moći da vide i zagađenost po satu u određenim delovima grada.

Zamenik gradonačelnika rekao je da je sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine dogovoreno da se proširi broj mesta na kojima će se meriti zagađenost vazduha za šta će Grad zajedno sa ministarstvom izdvojiti novac za dodatne merne stanice.

„Mernih stanica trebalo bi da bude više, trenutno ih je pet na lokalnom nivou, tri državne i 18 stanica koji funkcionišu poluautomatski. Pored toga, veoma je važno i da politika grada bude usmerena ka tome da se smanjuje zagađenost. U poslednje četiri godine prioritet smo davali pešačkom saobraćaju, a ne automobilskom i to se vidi kroz urađenik 20 hiljada kvadratnih metara pešačke zone”, naveo je Vesić.

On je istakao i da će toplovod Obrenovac – Beograd znatno smanjiti zagađenost i smanjiti individualne kotlarnice.

„Porastao je broj registrovanih automobila u Beogradu za čak 50 hiljada godišnje, ali zbog toga se završava obilaznica oko Beograda. Predstoji i gradnja tunela, koji će počinjati kod sadašnje autobuske stanice i završavati se kod Pančevačkog mosta, čime će se smanjiti automobilski saobraćaj u centru za oko 14 odsto. Takođe, veliki činilac kada je reč o smanjenju zagađenosti jeste i izgradnja metroa, čija će prva faza izgradnje biti krajem 2020. godine, kao i kupovina novih 250 autobusa za gradski javni pevoz, koji će imati „evro šest” motore. Za sledeću godinu planirana je i kupovina novih 50 do 80 električnih autobusa, kao i širenje tramvajske mreže”, precizirao je Vesić.

On je zamolio medije da informacije proveravaju isključivo kod nadležnih institucija.

 „Mi ćemo učiniti da te informacije budu dostupne građanima, a ukoliko se takve situacije pojave, trudićemo se da mere opreza budu na višem nivou, te da na primer đaci za vreme fizičke nastave ne budu napolju, a sugrađani sa respiratornim problemima ne izlaze iz svojih domova”, zaključio je Vesić.

Doktor Gradskog zavoda za javno zdravlje Andrej Šoštarić ponovio je da Gradski zavod počinje unapređivanje sistema obaveštenja građana o koncentraciji zagađujućih materija u realnom vremenu.

„Građani će pored informacija dobiti i zdravstvene preporuke. Svi građani, a posebno oni koji imaju određene bolesti i najmlađi, biće pravovremeno obavešteni o trenutnom stanju i moći će da se adekvatno prilagode”, rekao je Šoštarić.

Milisav Pajević

Stroži zahtevi za obeležavanje i klasiranje jaja

Foto: pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je nova pravila za proizvodnju jaja, koja bi trebalo da u narednom periodu omoguće potpunu i nesmetanu trgovinu sa zemljama članicama EU i zemljama CEFTA.

Foto: pixabay

Na primer, jaja koja se prodaju kao „A“ klasa sa oznakom, „ekstra“ klasiraju se, označavaju i pakuju u roku od četiri dana od dana nošenja jaja.

Reči, „ekstra“ ili „ekstra sveže“ koriste se kao dodatna oznaka kvaliteta na pakovanjima koja sadrže jaja „A” klase, i tako označena mogu se naći u maloprodaji do devetog dana od dana nošenja jaja.

Podatak o načinu uzgoja koka nosilja za jaja „A” klase nalaziće se na samim jajima i na pakovanju jaja, a označavaće se posebnim oznakama ,„0 – jaja iz organskog uzgoja”, „1 – jaja iz slobodnog uzgoja”, „2 – jaja iz podnog uzgoja, „3 – jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja”.

Odredbe ovog pravilnika ne primenjuju se na jaja koja proizvođač malih količina direktno isporučuje krajnjem potrošaču jaja ili lokalnim maloprodajnim objektima.

Milisav Pajević

Održana stručna radionica za operatere za upravljanje otpadom

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U prostorijama Regionalne privredne komore Nišavskog, Pirotskog i Topličkog okruga u Nišu je 13. februara održana stručna obuka u vezi zakonskih obaveza i načina dostavljanja podataka Nacionalnom registru izvora zagađivanja Agencije za zaštitu životne sredine.

Ovom skupu prisustvovalo je stotinak predstavnika preduzeća – operatera za upravljanje otpadom iz ovog okruga.

Sledeća radionica na istu temu biće održana u sredu, 20. februara u Regionalnoj Privrednoj komori Južnobačkog okruga u Novom Sadu.

Milisav Pajević

Posle dva meseca protesta obustavljena gradnja mini hidrocentrale u Štrpcu na Šar planini!

Foto: Wikipedia/strpce.com

Početkom ove nedelje, posle duže od dva meseca protesta meštana, obustavljena je izgradnja mini hidrocentrale u Štrpcu, a bager koji je bio postavljen na mestu „Obe reke“ konačno je uklonjen. Međutim, pitanje nastavka gradnje i dalje ostaje nerešeno. Štrpčani navode da bi se izgradnjom ovog postrojenja ugrozila pijaća voda kojom se snadbeva lokalno stanovništvo i ekosistem, te zahtevaju da se obustavi gradnja, ali je konačna odluka na kosovskom Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.

Foto: Wikipedia/strpce.com

Odluku o obustavi gradnje i uklanjanju bagera je doneo gradonačelnik Štrpca, zahvaljujući protestu građana, i u saradnji sa predsednikom Skupštine, potvrdio je za portal KoSSev jedan od organizatora protesta Dobrivoje Stevanović.

„Bager je uklonjen i spušten dole, nema nikakvih mašina na spornoj lokaciji“, navodi Stevanović i naglašava da je ipak konačna odluka na Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.

„Ova odluka još nije definitivna i zavisi od Ministarstva kojem je podnet podnesak u pisanoj formi i čeka se da se poništi odluka o izgradnji mini hidrocentrale“, poručuje on.

Na pitanje da li zna kada će ta odluka biti doneta, navodi da „samo može da nagađa“.

Kako dalje ističe, podnesena predstavka u pisanoj formi podneta je i inspektoratu, kao i lokalnoj samoupravi – ispoštovane su sve pravne procedure.

U potrazi za odgovorom, novinari su se obratili zamenici kosovskog ministra za životnu sredinu i prostorno planiranje Mileni Zdravković. Međutim, ona ih je „zbog nemogućnosti da danas da odgovor usled ličnih obaveza“ zamolila da je pozovu sutra.

Izgradnja ovog postrojenja obustavljana je i u prošlosti – 23. januara, zbog „zamućenja vode za piće u rezervoaru“, a samim tim i zbog „ugrožavanja vodosnabedvanja meštana“, a nakon što je Komunalni inspektorat Kosova to naložio kompaniji „Matkos grup“, koja je izvođač radova.

Međutim, deset dana kasnije, gradnja je nastavljena, a sa njom i protesti građana koji su poručivali da neće stati dok se ovo pitanje ne reši.

Problem građana Štrpca nastao je još 2013. godine kada je dozvolu za korišćenje zemljišta na lokaciji „Obe reke“ dala upravo SO Štrpce, „ne obazirući se na osnovne i glavne tačke zakona – da se koncesija ili dozvola ne sme dati kada je u pitanju izvorište pijaće vode ili bilo kakva rečica kojom se stanovništvo snabdeva“, tvrdi jedan od organizatora protesta Stojan Josimović. Međutim, 2016. naloženo je obustavljanje radova na neodređeno.

Krajem prošle godine, radovi su nastavljeni, a sa njima su tada i započeli protesti građana i potpisivanje peticije koju je potom, podržalo i opštinsko rukovodstvo, kao i gradonačelnik Štrpca Bratislav Nikolić, njegovi saradnici, ministar Dalibor Jevtić i troje poslanika Srpske liste u Skupštini Kosova.

NP Šar planina je upisan u registar Republike Srbije, dok su kosovske institucije preuzele prostorije ovog nacionalnog parka na Brezovici u decembru 2015. Šara je proglašena nacionalnim parkom 1984, a u decembru 2012, prema kosovskim izvorima, proširen novim (kosovskim) zakonom o nacionalnom parku Šara. U okviru nacionalnog parka je i skijalište Brezovica.

Izvor: KoSSev

Insekti nestaju osam puta brže nego ostale životinje – Njihovo izumiranje bilo bi katastrofa po ekosistem

Foto-ilustracija: Pixabay

Insekti nestaju osam puta brže u odnosu na ptice, sisare i gmizavce, te je već sada jedna trećina najmnogobrojnije klase životinja ugrožena. Trenutno sačinjavaju 70 odsto životinjskog carstva i teži su 17 puta od čitavog čovečanstva, ali bi u bliskoj budućnosti taj postotak kao i njihova masa mogli značajno da opadnu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sveobuhvatna analiza opadanja brojnosti insekata je objavljena u naučnom magazinu Biological Conversation. Ona uključuje 73 različita istraživanja objavljena u poslednjih 13 godina i pruža širi uvid u ovu tematiku.

Uprkos tome što neke vrste, poput kućnih muva i bubašvaba, doživljavaju eksplozivan rast, tim naučnika iz Sidneja, Pekinga i Kvinslenda je otkrio da se svake godine populacija insekata toliko smanji da bude za 2,5 odsto lakša u odnosu na godinu ranije. Ovim tempom bi u potpunosti mogli da izumru u narednom stoleću. Kolaps insekata je kriza globalnih razmera i mnogi stručnjaci potencijalni krah njihove vrste smatraju “ekološkim Armagedonom”.

Insekti su veoma bitna karika u lancu ishrane. Pored toga što predstavljaju plen i hranu za glodare, ptice i sitne sisare, važni su i zbog toga što oprašuju 75 odsto useva na Zemlji i drže pod kontrolom veliki broj štetočina i zaraza.

Glavni pokretači njihovog nestajanja su:

“Ovaj trend potvrđuje da šesto masovno izumiranje ostavlja dubok trag na sve oblike života na Zemlji”, zaključili su istraživači.

“Ukoliko ne uvedemo promene u procesu proizvodnje hrane, svi insekti će kroz nekoliko decenija krenuti put svog iščeznuća, a posledice koje će ovo imati po planetarne ekosisteme će biti, blago rečeno, katastrofalne”, tvrde oni. A kakve promene savetuju? “Preoblikovanje trenutnih poljoprivrednih praksi, s naglaskom na ozbiljno smanjenje korišćenja pesticida i njihovu zamenu održivim, ekološki utemeljenim rešenjima, je preko potrebno kako bi se trenutni razvoj situacije usporio ili promenio pravac i kako bi se populacije insekata obnovile.”

Iako je izumiranje vrsta prirodan proces, naučnici procenjuju da one u postojećim okolnostima one nestaju od 1.000 do 10.000 brže nego uobičajeno.

Za razliku od prethodnih masovnih izumiranja, prouzrokovanih pojavama poput udara asteroida i vulkanskih erupcija, odgovornost za trenutno snose ljudi. Razaramo svoje okruženje, te na taj način u pitanje dovodimo i sopstveni opstanak. Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (eng. International Union for Conservation of Nature, IUCN), više od 26 hiljada vrsta živog sveta nalazi se pod rizikom istrebljenja, a među njima i mnogobrojni insekti.

Jelena Kozbašić