Home Blog Page 948

Trivan pozvao domaće i strane privrednike da ulažu u zaštitu životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan pozvao je juče domaće i strane privrednike da ulažu u oblast zaštite životne sredine, i na taj način doprinesu razvojnom zamahu Srbije i boljem kvalitetu životne sredine građana.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Obraćajući se učesnicima plenarne sesije „Oblikovanje budućnosti životne sredine u uslovima klimatskih promena i nedostatka ljudskih resursaˮ na Kopaonik biznis forumu, Trivan je izrazio zadovoljstvo što je taj reprezentativni skup uspešnih ekonomista i privrednika – „srpski Davos“, zaštitu životne sredine prepoznao i u program uvrstio, kao temu od značaja za društveni i privredni napredak.

Ukazujući da smo u prelomnoj godini za rešavanje višedecenijskih problema i pitanja u zaštiti životne sredine, ministar je naglasio da je prepoznavanje ove oblasti kao izuzetno profitabilne i za investiranje perspektivne, od ključnog značaja za postizanje evropskih standarda u životnoj sredini naše zemlje.

Krajem prošle godine Srbija i Beograd su od Ujedinjenih nacija i njihovog programa za zaštitu životne sredine dobili organizaciju velike međunarodne konferencije o inovativnim rešenjima za smanjenje zagađenja u Južnoj i Jugoistočnoj Evropi na kojoj je učestvovalo preko 20 delegacija, što je potvrda da je ovaj potencijal prepoznala i međunarodna zajednica.

„Ovaj vek će biti vek zelenih politika i zelenih investicija. Što pre to shvatimo, to ćemo pre biti u vozu za budućnost“, istakao je ministar.

Da bi dostigli kvalitet životne sredine kakav je u razvijenim zemljama Evropske unije, ali pre svega, poboljšali kvalitet života naših građana, u zaštitu životne sredine u Srbiji bi trebalo uložiti oko 15 milijardi evra u narednim godinama, ukazao je Trivan.

U prvom periodu do 2027 godine, samo za sisteme za preradu otpadnih voda u Srbiji biće potrebno oko 4,3 milijarde evra, za vodu za piće oko 1,5 milijarde evra, a u oblast otpada moraćemo uložiti, kako je procenjeno, milijardu i tristotine četrdeset četiri miliona evra, što čini preko sedam milijardi evra neophodnih investicija.

U pitanju su investicije koje se mogu vratiti višestruko, i doprineti podizanju privrednog, životnog, sveukupnog društvenog standarda. Kako je procenio Fiskalni savet, potrebno povećanje budžetskih izdataka za zaštitu životne sredine iznosi oko 1,2 do 1,4 odsto BDP-a (oko 500 miliona evra).

Javne investicije u životnu sredinu u narednim godinama procenjuju se na 8,5 milijardi evra. „Kada je reč o finansijskim kapacitetima, uključivanje privatnog sektora, javno-privatnog partnerstva je noseća politika ovog ministarstva“, istakao je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Navodeći brojne projekte planirane u različitim sektorima zaštite životne sredine, ministar je ukazao da je potrebno razmisliti o većem uključivanju privatnih investicija i nacionalnih izvora finansiranja, kao i da je neophodno da se u potpunosti operacionalizuje Zeleni fond.

„Ne možemo dozvoliti da budemo zemlja koja najmanje izdvaja za životnu sredinu u regionu“ rekao je ministar, i dodao da je jedan od preduslova uspešnog sprovođenja politika i strategija u oblasti zaštite životne sredine i jačanje Ministarstva, povećanje njegovih, ne samo finansijskih, nego i kadrovskih kapaciteta, uz angažovanje oko 200 ljudi, od čega 100 pripravnika.

„Glavni prioritet Ministarstva zaštite životne sredine, što je ujedno i glavni prioritet Srbije, jeste izrada projektno-tehničke dokumentacije, jer ona prethodi svakom investiranju“, rekao je Trivan.

Oslanjajući se na iskustva zemalja koje su prošle istim putem kojim ide Srbija, potrebno je jačati mehanizam finansiranja i pomoći lokalnim samoupravama u realizaciji projekata zaštite životne sredine.

„Iz svojih skromnih sredstava odvojili smo 450 miliona dinara ove godine za finansiranje projektno-tehničke dokumentacije lokalnih samouprava, i taj konkurs bi upravo trebalo da krene. To je početak zamajca kojeg ćemo imati ove godine. Završavamo pregovore sa jednom od evropskih banaka o veoma povoljnom kreditu od 200 miliona evra, kako bi se krenulo u izradu projektno-tehničke dokumentacije ali i realizaciju projekata na koje se te dokumentacije odnose. Ovo je momenat preokreta za životnu sredinu Srbije“, naglasio je ministar.

Zaključujući da svi mogu zajednički da doprinesu da Srbija bude čistije i zdravije mesto za život, ministar Trivan pozvao je privredu, „naročito domaću, naročito uspešnu, da se ponovo dokaže ovde gde je najpotrebnija, najsposobnija, i naravno, da zaradi. Ministarstvo zaštite životne sredine nudi javno-privatna partnerstva, nudi podršku, jedino ne može da ponudi Srbiju koja pripada svima nama. Ovo je priča o Srbiji“, zaključio je Trivan.

Milisav Pajević

Crna Gora odlučna u sprečavanju bespravne gradnje

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

U naselju Paljuškovo u Baru 5. marta započelo je sprovođenje administrativnog izvršenja Rešenja o rušenju objekata, donetog 14. febrauara, koje se odnosi se na tri izgrađene etaže.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Inspektori urbanističko građevinske inspekcije su po službenoj dužnosti započeli nadzor nad ovim objektom 22. januara ove godine, kada je konstatovano da je investitor sagradio suteren i započeo izgradnju prizemlja.

Inspektor je, poštujući proceduru i Zakon o upravnom postupku, pokušao da stupi u kontakt sa strankom i da joj mogućnost izjašnjenja na zapisnik, ali se stranka nije odazvala pozivu.

Nakon toga je doneto Rešenje o zabrani izvođenja radova investitoru.

Kontrolnim inspekcijskim pregledom terena, utvrđeno je da investitor ne poštuje zabranu gradnje već da se radovi na izgradnji objekta nastavljaju, zbog čega je 14. februara doneto Rešenje o rušenju.

Ovo rešenje odnosi se na tri izgrađene etaže objekta. Izvršenje je bilo zakazano prvi put za 27. febrauar, međutim inspekciji je bio onemogućen prilaz objektu zbog čega je tražena asistencija policije, pa se administrativnom izvršenju Rešenja pristupilo juče, takođe uz asistenciju policije.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Nije tačan navod da se rušenje izvršava u trenutku dok se čeka građevinska dozvola, budući da po Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata samo složeni inženjerski objekti moraju imati građevinsku dozvolu (npr. gradnja dalekovoda, puteva i sl.)

Dakle, investitori su dužni da prijave gradnju uz svu dokumentaciju predviđenu Zakonom, a neprijavljivanje gradnje, kao u navedenom slučaju, jeste krivično delo.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma obaveštava javnost da je posle dva neuspešna tendera za odabir pravnog lica koje će sprovoditi administrativna izvršenja, uspešno sprovelo treći tender i sklopilo Ugovor, te da su obezbeđena sredstva iz budžeta za ove aktivnosti.

Milisav Pajević

Beograd usvojio program za monitoring i suzbijanje ambrozije

Foto: wikipedia.org

Odbornici Skupštine Grada Beograda su u ponedeljak, na sednici, usvojili Program – Ambrozija kao zdravstveni rizik, monitoring i suzbijanje ambrozije sa neuređenih površina na teritoriji grada Beograda u 2019. godini.

Foto: wikipedia.org

Plan je da se na teritoriji grada ove godine monitoring ambrozije sprovede na površini od 320 hektara, a hemijsko suzbijanje te biljke na površini od 120 hektara.

Za sprovođenje programa obezbeđena su sredstva u gradskom budžetu u ukupnom iznosu od 59.856.000 dinara.

U programu su navedeni podaci o suzbijanju ambrozije u poslednjih nekoliko godina, pa je tako prošle godine u Beogradu ta biljka suzbijana sa 84 hektara neuređenih javnih površina.

Milisav Pajević

Uticaj dobre poljoprivredne prakse na zaštitu životne sredine u pograničnom području

Foto: pixabay

IPA projekat prekogranične saradnje pod nazivom „Uticaj dobre poljoprivredne prakse na zaštitu životne sredine u pograničnom područu” realizuju Srbija i Hrvatska, a na radionici održanoj na Fakultetu zaštite životne sredine Univerziteta Educons prezentovani su rezultati projekta.

Foto: pixabay

Na radionici se govorilo o značaju Nitratne direktive, koja je u Evropskoj uniji zaživela, kao i šta je po tom pitanju urađeno u Srbiji i šta se mora preduzeti u vremenu pred nama.

Bilo je reči o Pravilniku o ostacima pesticida u hrani, kao i o rezultatima Projekta koji se odnose na nitrate u životnoj sredini.

Pričalo se i o pesticidima u zemljištu, a predstavljeni su i IPARD fondovi koji su dostupni našim poljoprivrednicima.

Milisav Pajević

Počinje akcija „Prolećno uređenje grada Beograda”

Foto: pixabay.com

Gradska uprava Grada Beograda i „Beokom” pozivaju građane da prijave lokacije na kojima se nalaze divlje deponije, neuređene površine i zapuštene zelene površine, kako bi u prolećnoj akciji čišćenja grada prijavljene lokacije mogle da budu sanirane, saopšteno je iz „Beokom servisa”.

Foto: pixabay.com

Po prijavi, gradska komunalna preduzeća obići će divlje deponije, a na osnovu stanja na terenu, u zavisnosti od toga koliko je deponija udaljena od naseljenih objekata, veličine deponije i slično, utvrdiće se prioriteti čišćenja deponija.

Zainteresovani mogu da se jave „Beokom servisu” na broj 0800-110-011 (besplatan broj za pozive sa fiksnog telefona mreže Telekom) ili na 3090-007 (za poziv sa mobilnog telefona i fiksnih telefona ostalih operatera).

Milisav Pajević

Austrija – jedna od najboljih svetskih destinacija za održivi turizam

Foto-ilustracija: Unsplash (Dahee Son)
Foto: Ambasada Austrije

Održivi razvoj je cilj kome teži austrijska vlada, a  u  pojedinim  oblastima  on  je  gotovo  sasvim  dosegnut. Austrija je dobila sertifikat PEFC za održivo  šumarstvo  za  više  od  90  odsto  svojih  šuma, a u razgovoru sa ambasadorom Austrije u Srbiji Nikolausom Luterotijem potrudili smo se da saznamo o napretku u drugim sektorima kao i o tome čime se sve bavi Ministarstvo održivosti.

EP: Prema Indeksu ekoloških performansi (EPI) za ovu godinu, Austrija  je  napravila  iskorak  u  poslednje  dve  godine  dospevši  na osmo mesto rang liste. Šta je doprinelo ovakvom uspehu?

Nikolaus Luteroti: Indeks ekoloških performansi pruža vrlo detaljnu  procenu  stanja  u  životnoj  sredini  kao  i  ostvarenog  napretka. Države dobijaju svoje mesto na rang-listi na osnovu 24 pokazatelja u deset kategorija. Zato nas veoma raduje što  naš  neprestani  napredak  u  oblasti  ekologije  zavređuje  svetsku pažnju. Sa druge strane, važno je da zadržimo zdravorazumski pristup, jer znamo koliko je teško praviti poređenja na globalnom planu. Austrija  ulaže  velike  napore  u  brojnim  oblastima  klimatske  politike,  tako  primera  radi,  u  oblasti  klimatske  zaštite,  količine  otpada upravljanja  otpadom,  prerade  otpadnih voda, javnog prevoza, alternativnih izvora energije, ekoloških taksi i energetske efikasnosti. Drvo  čini  okosnicu  zelene  gradnje,  a  biomasa  od  drveta je osnova energije iz obnovljivih izvora. Mi smo povećali naplatu ekoloških taksi sa 7.087 miliona evra u 2005. godini na  9.052  miliona  evra  u  2016.  godini  (to  uključuje  takse  na  energiju,  saobraćaj,  zagađenje  životne  sredine  i  resurse).  Efikasnost resursa u Austriji se povećala za više od 30 odsto od 2000. godine. Apsolutna potrošnja prirodnih resursa smanjila  se  u  periodu  od  2000.  do  2015.  godine,  a  naročito  od 2006. godine, za 6,1 odsto.

Oblast u kojoj i dalje imamo probleme jeste saobraćaj, i to  uglavnom  tranzitni,  budući  da  se  Austrija  nalazi  u  centralnom  delu  Evrope  i  prevozničke  rute  prolaze  kroz  našu  zemlju.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP:  Anketa koju je sprovela međunarodna konsultantska kuća Mercer pokazala je da se nigde u svetu ne živi tako dobro kao u Beču. Da li su i drugi gradovi na tragu primera prestonice?

Nikolaus Luteroti:  Ova rang-lista kvaliteta života u gradovima  počiva  na  pokazateljima  koji  uključuju  ekonomsko,  političko, socijalno i socio-kulturno okruženje, zatim medicinsku  i  zdravstvenu  zaštitu,  funkcionisanje  javnih  službi  i transporta, stanovanje, potrošačku robu, škole, obrazovanje i rekreaciju. Morate uzeti u obzir da se pomenuto istraživanje zasniva na mišljenju stranih državljana sa privremenim boravkom u Beču.  Od  ukupno  231  velikog  grada,  Beč  je  jedini  austrijski  grad čiji se kvalitet života ocenjuje u ovoj studiji Mercera. U svim drugim gradovima u Austriji lokalne vlasti takođe  nastoje  da  unaprede  kvalitet  života  građana  i  da  pruže  što bolju ponudu posetiocima kao i da ostvare dobre rezultate  u  prethodno  navedenim  kategorijama.  Nema  sumnje  da je Beč dobro mesto za život, ali bi pravedno bilo reći da život  i  u  drugim  gradovima  kao  što  su  Grac,  Salcburg  ili  Insbruk odlikuju podjednake pogodnosti, možda čak i više nego u Beču.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dahee Son)

EP: Početkom 2018. godine dobili ste Savezno ministarstvo za održivost i turizam čija se nadležnost proširila i na energetiku, rudarstvo, regionalnu politiku i strukturne fondove. Šta povezuje sve ove sektore?

Nikolaus  Luteroti:  Pomenuto  ministarstvo  zaista  ima  izuzetno široku nadležnost budući da pokriva poljoprivredu, šumarstvo, vodu, životnu sredinu, rudarstvo, energiju i turizam. Međutim, kada bolje pogledate sve ove oblasti, shvatićete da su one od suštinskog značaja za održivost života i za razvoj ruralnih  područja.  Sva  ova  područja  rada  su  u  uskoj  vezi  sa  prirodnim  resursima  neophodnim  za  naš  život.  U  poljoprivredi  su  vam  potrebni  čist  vazduh,  zemljište  i  voda  za  proizvodnju zdrave hrane, a održive šume vam trebaju za gradnju kuća,  proizvodnju  nameštaja  i  biomasu.  Šume  prečišćavaju  vazduh  i  vodu  i  proizvode  kiseonik.  Prilikom  proizvodnje  zelene  energije  ne  dolazi  do  ispuštanja  CO2,  a  ova  tehnologija doprinosi stvaranju novih radnih mesta u unutrašnjosti zemlje.  Stoga  ovo  ministarstvo  u  suštini  jeste  Ministarstvo  održivosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Frank)

EP:  Koji su najvažniji koraci Programa za prevenciju stvaranja otpada iz 2017. godine?

Nikolaus Luteroti:  Područja delovanja u okviru ovog Programa obuhvataju prevenciju otpada tokom izgradnje i prilikom rušenja objekata, kao i smanjenje stvaranja otpada u preduzećima  i  ustanovama,  zatim  u  domaćinstvima,  a  naposletku tu je i otvaranje mogućnosti za ponovnu upotrebu proizvoda.  Prevencija  nastajanja  otpada  je  koncept  koji  je  osmišljen da u prvom redu utiče na planiranje, proizvodnju i  zadovoljavanje  potreba.  Za  svako  područje  rada  postoje  obimni paketi mera. Ipak,  navešću  nekoliko  primera  kao  što  su  promocija  građevinskih  tehnika  sa  niskom  količinom  otpada  kao  i  odgovarajućih pilot projekata, promocija dizajna koji uključuje  popravku,  ponovnu  upotrebu  i  recikliranje  proizvoda  na  katedrama  za  industrijski  dizajn,  zatim  razvoj  rešenja  za  ambalažu  koja  se  ponovo  može  koristiti,  informativne  kampanje usmerene ka potrošačima (ambalaža za napitke za  višestruku  upotrebu,  torbe  za  kupovinu,  nalepnice  za  ekološki  uticaj  namirnica)  ili  podsticaji  za  kompanije  koje  sprečavaju  nastanak  poljoprivrednog  otpada  i  nacionalne  kampanje  za  podizanje  svesti  usmerene ka domaćinstvima.

EP: Brojna  nedavno  sprovedena  istraživanja  potvrdila  su  da  razvijen   turizam   značajno   pogoršava   posledice   klimatskih   promena. Da li postoje podaci o stepenu uticaja turizma na životnu sredinu u vašoj zemlji?

Nikolaus  Luteroti:  Turizam  podrazumeva  putovanja  koja  posledično  izazivaju  ispuštanje  štetnih  gasova.  Ipak,  većina naših gostiju dolazi iz susednih zemalja, pa to rastojanje nije daleko. U Austriji se poklanja veliki značaj razvoju održivih turističkih  ponuda.  To  uključuje  održive  vidove  transporta  (na primer, mobilna rešenja „poslednja milja” što obuhvata i besplatni lokalni prevoz i taksi za goste), kao i ponudu lokalnih proizvoda. Štednja vode i energije, kao i ograničeno stvaranje otpada, spada u uobičajenu praksu u hotelima. Tokom proteklih godina Ministarstvo je podržalo pome-nute inicijative što je, uz doprinos partnera iz javnog i privatnog sektora, uticalo na to da posetioci iz čitavog sveta jasno prepoznaju Austriju kao održivu i ekološku destinaciju. Turističke  agencije  i  prevoznička  preduzeća  zajednički  rade na stvaranju održivih rešenja za mobilnost. U primere takve  saradnje  spada  i  međunarodna  krovna  organizacija Alpine  Pearls,  koja  povezuje  25  alpskih  sela  u  potrazi  za  rešenjima  za  mobilnost  koja  su  ekološki  prihvatljva  kao  i  za  boravak  gostiju  koji  neće  ugroziti  klimu.  Ova  organizacija  je  formirana  nakon  dva  uzastopna  projekta  Evropske  unije (Alps Mobility i Alps Mobility II) koja su sprovedena na inicijativu Ministarstva. Kad je reč o klimatskim promenama,  neophodne  su  mere  kojima  će  se  na  primer,  smanjiti  emisija  gasova  kao  i  mere  kojima  će  se  uvesti  efikasnost  upotrebe resursa. U izradi novog Masterplana za austrijski turizam, Ministarstvo takođe uzima u obzir i probleme koji su nastali kao posledica klimatskih promena. Ovaj Masterplan za kontinuirani razvoj održivog i konkurentnog turizma biće predstavljen u prvom kvartalu 2019. godine.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Branislav Nedimović: Oblast bezbednosti hrane prioritet Ministarstva poljoprivrede

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Oblast bezbednosti hrane jedan je od prioriteta Ministarstva poljoprivrede i Vlade Srbije kroz pregovaračko Poglavlje 12, naveo je Branislav Nedimović i najavio da u tom sektoru sledi „veoma ozbiljna reforma”.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

On je podsetio da Srbija do decembra 2018. godine nije imala akreditovanu laboratoriju za kontrolu kvaliteta mleka.

„Do aprila – maja dobićemo akreditovanu državnu nacionalnu referentnu laboratoriju za kontrolu ostale hrane. Imamo fitosanitarnu laboratoriju tako da se taj sistem direkcije nacionalnih referentnih laboratorija polako zaokružuje”, rekao je Nedimović.

Po njegovim rečima, jednu državu nezavisnom čini to što u svakom trenutku, sa aspekta fitosanitarne i veterinarske bezbednosti, može da se kaže da ima instituciju i najsavremenije uređaje za utvrđivanje šta se sve uzgaja na prostoru Srbije i „šta pokušava da se uveze”.

Nedimović je rekao da, u pogledu vrsta hrane, izmene i dopune Zakona o bezbednosti hrane utvrđuju podelu poslova kontrole između resora Ministarstva poljoprivrede i njegovih institucija na nižem nivou i Ministarstva zdravlja.

„Mora se tačno znati ko šta kontroliše na tržištu”, rekao je Nedimović.

Izvor: Tanjug/FoNet

Milisav Pajević

Somborski „Vodokanal” počinje proizvodnju električne energije iz otpadne vode

Foto: pixabay

U somborskom „Vodokanalu” uskoro će početi proizvodnja električne energije iz otpadne vode, smanjiće troškove preduzeća jer će se 40 odsto struje potrebne za funkcionisanje prečistača otpadnih voda dobiti na ovakav način.

Foto: pixabay

Na uređaj za prečišćavanje otpadnih voda svakodnevno stigne oko devet hiljada kubnih metara komunalnih i industrijskih otpadanih voda.

Nakon prečišćavanja, voda se ispušta u kanalsku mrežu. Prilikom ovog prečišćavanja dobijaju se i „nus” proizvodi, a u „Vodokanalu” su našli način kako da te “nus” proizvode iskoriste.

„Nus proizvod je mulj koji mi prerađujemo. On ima neprijatni miris koji bi stvarao velike probleme, pa moramo da ga stabilizujemo. To je i razlog što se on u postrojenju prenosi do digestora gde se tremičkom obradom iz njega izdvaja bio gas. Do sada smo i taj biogas koristili za zagrevanje i tako smo smanjili troškove grejanja, ali smo shvatili da imamo i viška bio gasa, pa nam je bila želja da proizvodimo ekektričnu energiju”, kaže Jasmina Bobić, direktorka JKP „Vodokanal” Sombor.

A prvi kilovati iz biogasa dobiće se za otprilike mesec dana kada sa radom krene gas generator koji je postavljen na somborskom prečistaču otpadnih voda.

„Do sada se biogas koristio za grejanje tehnološkog procesa u jednom delu, a zimin se koristio za zagrevanje objekata na samom postrojenju. Od ovog momenta mi ćemo ga koristiti za proizvodnju električne nergije. Dnevno proizvedemo oko 2.000 kubnih metara gasa. Što se tiče ušteda mi bi trebali da pokrijemo oko 40 posto ukupne potrošnje energije na prečistaču na ovakav način”, kaže Dušan Đurđević, izvršni direktor JKP „Vodokanal” Sombor.

Mesečni računi za utrošenu električnu energiju na prečistaču su oko 1,5 miliona dinara, pa će zahvalujući upotrebi biogasa, mesečna ušteda biti oko 600 hiljada dinara.

U „Vodokanalu” kažu da je ovo samo početak i da im je cilj da celokupne troškove elelektrične enerigije na prečistaču pokriju alternativnim izvorima.

„Mi planiramo da povećamo produkciju bio gasa i samim tim biće nam potreban jo jedan gas generator. To je jedna faza, a drugafaza je korišćenje solarne energije i mi smo u fazi pripreme tehničke dokumentacije za to”, kaže Đurđević

Postavljanje gas generatora deo je projekta prekogranične saradnje Eksploatacija različitih izvora u proizvodnji „zelene energije“, koji sufinansira Evropska unija u okviru IPA Intereg prekograničnog progama Hrvatska–Srbija.

Izvor: RTV/Zlata Vasiljević

Milisav Pajević

Zahvaljujući Kini i Indiji, naša planeta je mnogo zelenija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Snimci koje su dostavili NASA sateliti pokazuju da je danas zemlja mnogo zelenije mesto nego pre dve decenije – a izvor tog zelenila su, neočekivano, Kina i Indija.

Velike populacije su ubedljivi lideri kada je reč o ozelenjavanju, pokazuju nova istraživanja. U prilog tome govori činjenica da je Kina tokom 2017. godine oborila sopstveni rekord zasadivši 66 miliona mladica za svega 12 sati.

Efekat proizilazi iz ambicioznih programa sadnje drveća u Kini i intenzivne poljoprivrede u obe zemlje.  Kina i Indija same čine jednu trećinu ozelenjavanja a zauzimaju oko 9 odsto planete koja je pokrivena vegetacijom. Nučnici su prvi put pregledali satelitske snimke devedesetih godina prošlog veka i uočili zeleno bujanje, a posmatranje i praćenje je trajalo narednih decenija.

NASA instrument visoke rezolucije pruža veoma iscrpne podatke o tome šta se dešava sa zemljinom vegetacijom do nivoa mora od 500 metara ili oko 1600 stopa na zemlji. Istraživači  su uspeli da otkrivaju zanimljiv podatak, da je površina pokrivena novim biljem i drvećem jednaka površini koju prekrivaju sve šume Amazona, odnosno da sada imamo više od dva miliona kvadratnim milja zelenila. U poređenju sa dvehiljaditim, to je više za oko 5 odsto.

Istraživači upozoravaju da veća površina zelenila, pre svega u Indiji i Kini, ne potire štetu nastalu gubitkom prirodne vegetacije u tropskim regionima, poput Brazila i Indonezije jer posledice na održivost u ovim ekosistemima ostaju.

 

Više čiste energije, niži računi: Danska gradi vetropark koji će napajati 800 hiljada domova

Photo-illustration: Unsplash (Nicholas Doherty)

Danska je sedamdesetih godina prošlog veka bila jedna od predvodnica prodiranja energije vetra u komercijalnu upotrebu. Vetroelektrane su tokom 2017. godine obezbedile 43,4 odsto ukupne potrošnje struje u ovoj skandinavskoj zemlji. Danska vlada je 2012. usvojila plan prema kojem udeo obnovljivih izvora u energetskoj proizvodnji treba da poraste na 50 odsto do 2020, a zatim na 84 odsto do 2035.  Za ostvarivanje ovog cilja, Danci će da dobiju novog saborca – vetropark na moru snage 800 MW.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Doherty)

Ministar za energetiku, komunalije i klimu Lars Lileholt je pohvalio projekat, opisavši ga kao veliki iskorak Danske ka ugljenično neutralnoj budućnosti. “Ovo će da bude naša najveća vetroelektrana na moru za sada i značajno će da doprinese lokalnom razvoju i zelenoj tranziciji”, istakao je Lileholt.

Vetrenjače će nići u Severnom moru na oko 20 kilometara udaljenosti od obala grada Rinkobinga, na zapadu Jilanda. Lokacija je izabrana zato što baš na 20 kilometara od kopna Danci mogu da dobiju najviše čiste energije za uloženi novac.

Priključenje vetroparka pod nazivom Tor na dansku energetsku mrežu se očekuje između 2024. i 2027. godine.

Pretpostavlja se da će samo tokom faze izgradnje projekta da bude otvoreno više od 8 hiljada radnih mesta. Ogromna vetroelektrana Tor proizvodiće električnu energiju dovoljnu za oko 800 hiljada domaćinstava.

Vlada se nada da će u periodu od 2019. do 2025. srezati poreze za električnu energiju za više od 3 i po puta. Ukoliko se njihove težnje ostvare, prosečna danska porodica će na godišnjem nivou da uštedi oko 200 evra (oko 1500 danskih kruna).

Udeo zelene energije u energetskom miksu će porasti, a računi za struju će opasti. Danska je primer da je i ovo izvodljivo.

Jelena Kozbašić

Podgorica dobija efikasnije celonoćno osvetljenje

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Ministarstvo ekonomije i predstavnici Podgorice predstavili su juče u Delti štandove sa promotivnim materijalom u cilju obeležavanja 5.marta, Svetskog dana energetske efikasnosti.

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

„Nastavićemo intentzivno da radimo na na podizanju svesti građana u primeni mera energetske efikasnosti” kazao je Marko Radulović, generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost, prilikom obeležavanja Svetskog dana energetske efikasnosti.

Marko Radulović je kazao da je Ministarstvo ekonomije u prethodnom periodu, kroz projekte koje relizuje naročito u javnom sektoru, u okviru kojih je izvršena energetska sanacija više od 50 objekata, pokazalo da je moguće postići značajne uštede energije, čak i do 60 odsto, a što je najbolji pokazatelj potencijala za racionalizaciju potrošnje.

„Odnos prema životnoj sredini treba da bude odgovorniji i tom smislu Podgorica već niz godina sprovodi veliki broj aktivnosti i projekata upravo u cilju povećanja energetske efikasnosti i odgovornijeg odnosa prema životnoj sredini“ istakao je Dragutin Đeković, rukovodilac Službe za međunardonu saradnju Podgorice.

Đeković je podsetio na Energetske dane Podgorice, koji se sada već tradicionalno organizuju u Podgorici gde proizvođači i ljudi koji nude energetski efikasna rešenja mogu iste građanima približiti i učiniti dostupnim.

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

„Mi smo pre mesec dana potpisali mandatno pismo sa EBRD – Evropskom bankom za obnovu i razvoj, kojim smo ušli u projekat kojim ćemo dobiti kvalitetnu projektnu dokumentaciju za popravljenje i energetsku efikasnost preko 20 zgrada koje su u vlasništvu Grada Podgorice.

Takođe, pre dve nedelje smo potpisali ugovor o uvođenju LED tehnologije i javne rasvete gde ćemo u fazi I zameniti preko 11 050 lampi na teritoriji Glavnog grada, prvenstveno u ruralnom i perifernom području, gde ćemo dobiti efikasnije celonoćno osvetljenje i tim merama uštedeti preko 80 odsto električne energije iz kojih ćemo isplatiti ovu investiciju.

Ovo je potpuno novi, inovativni model koji je Glavni grad Podgorica razvio pre dve godine na Forumu održivosti u Beču. Ovaj „podgorički” model je tada bio predložen ostalim lokalnim upravama u Evropi, kao model na koji se treba ugledati.

Trenutno radimo na projektu rekonstrukcije za fazu II koji obuhvata centar grada, što podrazumeva mogućnost da će Podgorica u narednim godinama postati, ako ne prva, onda među prvim gradovima u Evropi koji će u potpunosti uvesti LED tehnologiju u sistem javne rasvjete u Glavnom gradu.

Milisav Pajević

Održano takmičenje u društvenoj igri „Igraj za energiju”

Foto: Grad Kragujevac

U okviru obeležavanja Međunarodnog dana energetske efikasnosti u organizaciji Odeljenja za energetsku efikasnost Gradske uprave za upravljanje projektima, održivi i ravnomerni razvoj u Osnovnoj školi Radoje Domanović za učenike šestog razreda održano je takmičenje u društvenoj igri „Igraj za energiju“.

Foto: Grad Kragujevac

Poklanjanjem društvene igre osnovnim školama u Kragujevcu, Ministarstvo rudarstva i energetike pružilo je podršku u obeležavanju datuma važnog u podsećanju javnosti na uštedu energije.

„Grad Kragujevac je u poslednje četiri godine uložio preko 200 miliona dinara u projekte energetske efikasnosti preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaginjima, Ministarsva rudarstva i energetike, KFP-a i Ministarstva prosvete”, kaže Ana Radojević, energetski menadžer grada.

Radili smo projekte koji se tiču podizanja svesti od najmlađih sugrađana, projekte koji se odnose na kompenzaciju reaktivne energije, mere na sistemu daljinskog grejanja i ono što je najvažnije energetski smo sanirali veliki broj objekata.

U okviru toga zamenjeni su prozori na školama ali urađene su i mere na sistemu daljinskog grejanja kako bi škole bile toplije ali i smanjeni računi za energente.

U planu je sređivanje zgrade osnosvne škole u Čumiću a resorno Ministarstvo je raspisalo konkurs na koji ćemo da apliciramo novim projektom.

„Do 2018. godine imali smo za cilj da uštedimo do devet odsto finalne potrošnje energije a novim ciljevima do 2030. godine ćemo ići u smeru uštede energije kakva je u Evropi, a to je 32,5 odsto.

Foto: Grad Kragujevac

Pre nekoliko godina Ministarstvo rudarstva i energetike donelo je zakon o korišćenju energije i taj zakon je usaglašen sa direktivama EU. Nove direktive predviđaju unapređenje zakona i podzakonska akta kako bismo sproveli neke nove ciljeve. U planu je da kreiramo nešto što će biti osnov za energetsku politiku u narednih deset godina”, rekla je Antonela Solujić, šef Odseka za unapređenje energetske efikasnosti iz Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije.

„U radu sa učenicima na različite načine razvijamo svest o važnosti očuvanja i zaštite životne sredine i odgovornosti prema uštedi energije. Imamo aktivnu i veoma dobru saradnju sa lokalnom samoupravom i učešćem odgovaramo na različite aktivnosti koje se organizuju.

Danas su naši učenici nadmetali svoja znanja iz oblasti energetske efikasnosti. Društvena igra ima za cilj da nauče što više pojmova iz ove oblasti i da ono što nauče igrajući je primene kod kuće ali i prenesu drugarima i roditeljima”, kaže Nataša Milivojević, profesor srpskog jezika i književnosti u ovoj osnovnoj školi.

Milisav Pajević

Počela prolećna akcija uklanjanja krupnog otpada u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay

Javno-komunalno preduzeće „Čistoća” počelo je sa prolećnom akcijom uklanjanja krupnog otpada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Akcija je počela postavljanjem kontejnera u mesnim zajednicama Dunav, Žitni trg, Stari grad i Prva vojvođanska brigada, Boško Buha i Liman, a u planu je da se krupni otpad prikupi i u drugim delovima grada.

Krupan otpad „Čistoća” i organizovano odnosi ovih dana. Tačan raspored postavljanja kontejnera za tu namenu ispred zgrada mesnih zajednica pročitajte ovde.

„Najveći problem je što se otpad odlaže svuda na javnoj površini, dakle neophodno je da to čine organizovano na za to predviđena mesta ili ako imaju takav otpad da nas pozovu na broj telefona 021-443611 ili da odnesu na gradsku deponiju gde mogu besplatno odložiti otpad”, kaže Danijela Jankov potparolka JKP „Čistoća”.

„Da podsetimo, kazna za nepropisno odlaganje smeća za fizička lica iznosi osam hiljada dinara, a za pravna lica od 50 hiljada do milion dinara”, dodaje Danijela Jankov.

U Čistoći podsećaju i na mogućnost iznajmljivanja kontejnera predviđenog za odlaganje krupnog otpada, koji njihovi radnici u dogovoru sa sugrađanima donesu i odnesu.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Vlada Federacije BiH utvrdila iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora

Foto: Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je, na hitnoj sednici, održanoj u Sarajevu, donela Odluku o utvrđivanju jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK) za 2019. godinu, koja će iznositi 0,002555 KM/kWh.

Foto: Vlada Federacije BiH

Prikupljene naknade po ovom osnovu neće moći biti raspodeljene, zaključila je Federalna vlada, dok ne bude usvojen Plan rada Operatora za OIEiEK za 2019. godinu, a što bi trebalo uslediti nakon 1.4.2019. godine.

Naknadu za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koja predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje aktivne električne energije u kWh, plaćaju svi krajnji kupci električne energije u FBiH i ona se iskazuje kao posebna stavka na računu za električnu energiju.

U skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, Ministarski savet Energetske zajednice je 18. oktobra 2012. godine usvojio Odluku o implementaciji Direktive 2009/28 o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obavezujući cilj od 40 posto udela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije do 2020. godine.

Kako bi bile ispunjene preuzete obaveze, donesen je Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije kojim je uspostaviljen Operator za OIEiEK, s ciljem stvaranja institucionalne strukture za operacionalizaciju sistema podsticaja proizvodnje i otkupa električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Također je, 2014. godine donesen, a 2018. godine ažuriran Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH (APOEF), koji određuje politiku, planove i indikativne ciljeve Federacije BiH o udjelu energije iz OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji električne, te energije za grejanje i/ili hlađenje i za transport, uvažavajući efekte regulatornih mjera koje se odnose na unapređenje energetske efikasnosti i uštede energije kod krajnjih kupaca.

Zbog činjenice da je povećanje udela u ukupnoj potrošnji energije iz OIE obaveza i da je proizvodnja ove energije još relativno skupa i traži posebne podsticaje, kao i zahtjeva investitora za solarnom energijom, koja je praktično neiscrpan i ekološki najprihvatljiviji izvor, povećavane su naknade za krajnje kupce električne energije.

Ova naknada mijenjala se od početka primjene Akcionog plana do danas, što je zavisilo od godišnje dodijeljenih dinamičkih kvota za pojedine obnovljive izvore.

Naknada za podsticanje u 2014, 2015. i 2016. godine bila je definisana Uredbom i na naponskom nivou 0,4 kV je iznosila 0,001 KM/kWh. U 2017. godini naknada je iznosila 0,001976 KM/kWh a u 2018. godini 0,002128 KM/kWh, što je utvrđeno donošenjem Odluke o utvrđivanju jediničnih iznosa naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK.

Milisav Pajević

Beograd obeležio Svetski dan očuvanja energije

Foto: Grada Beograd/Predrag Mitić

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić rekao je danas da će ubuduće čitava Gradska uprava i sva javna komunalna preduzeća u svojim redovnim planovima morati da vode mnogo više računa o očuvanju energije.

Foto: Grada Beograd/Predrag Mitić

On je na svečanoj konferenciji povodom Svetskog dana očuvanja energije, koja je održana u Starom dvoru i u čijem radu su učestvovali predstavnici gradskih sekretarijata i preduzeća, ukazao na značaj kontrole korišćenja i potrošnje energije i uticaj energetske efikasnosti na održivost i globalnost ekosistema života i razvoja.

Događaju su prisustvovali i pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović i načelnica Gradske uprave Sandra Pantelić.

„Bez obzira na to da li je reč o zgradi, garaži, ulici, vrtiću, školi, pozorištu, više pažnje će se posvetiti tome da objekti budu energetski efikasni, kako bismo kao grad dali svoj doprinos očuvanju životne sredine. Pitanje energije je pitanje opstanka planete i čovečanstva, zbog čega skrećemo pažnju na važnost alternativnih i obnovljivih izvora energije. Pitanje energetske sigurnosti za Grad Beograd je prioritet, zbog toga se sve mere i podsticaji fokusiraju na podizanje i buđenje svesti o značaju očuvanja energije, a ciljevi se postavljaju u kontekstu štednje”, istakao je Vesić.

On je podsetio da je Gradski zavod za javno zdravlje nedavno počeo da na svaki sat objavljuje inforamacije o kvalitetu vazduha na teritoriji Beograda i najavio da će od grada dobiti novac za novi softver kako bi mogli da prognoziraju zagađenost, te da će se broj mernih stanica povećati. Vesić se osvrnuo i na preveliku potrošnju zaliha fosilnih goriva u čitavom svetu, kao i na neophodnost okretanju obnovljivim izvorima energije. Suncu, vetru, vodi, biomasi.

Foto: Grada Beograd/Predrag Mitić

„Svi javni objekti ubuduće će morati da budu energetski efikasni, što znači da će se novi objekti graditi kao takvi, a postojeći će morati da se rekonstruišu. Dobar primer za to jeste garaža na Obilićevom vencu, koja je prva „zelena garaža” u ovom delu Evrope. U toku je i izdavanje lokacijskih uslova i građevinske dozvole za saniranje deponije u Vinči, koja nam je veoma važna jer osim što će se otpad reciklirati, tu će se i proizvoditi energija”, istakao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je dodao i da će se u narednom periodu, posredstvom ESCO projekta, ponuditi stotinak javnih zgrada nekome ko je spreman da ih uredi i učini energetski efikasnim, te će one to i postati bez ulaganja iz gradskog budžeta. Insistiraće se i na „zelenim krovovima”, a partneri bi mogli da budu i građani, posredstvom JP „Gradsko stambeno”, koje već radi slične projekte. Očekuje se, naglasio je Vesić, i da zgrade dobiju „energetske pasoše” koji bi definisali njihov status po ovom pitanju.

On je nagovestio i da bi sa nadležnim ministarstvom moglo da se razgovara na temu da se dažbine prema državi, pre svega porez i naknada za građevinsko zemljište, umanje ukoliko neko gradi energetski efikasne zgrade, što bi bio stimulans. Vesić je najavio i promenu rada „Gradske čistoće” u budućnosti, te da će se više prostora posvetiti sortiranju otpada i reciklaži.

„Sva naša preduzeća imaju ulogu u ovome i ubuduće će se raditi na tome da svako od njih čini veću uštedu energije, a da u Beogradu bude više zelenila, kako bismo svi zajedno dali doprinos očuvanju planete”,  rekao je Vesić i ukazao da naš glavni grad mora da bude uzor i svim ostalim gradovima u zemlji.

Foto: Grada Beograd/Predrag Mitić

Predstoje i skupštinske odluke u ovom segmentu koje će obavezivati grad, zaključio je Vesić, izražavajući veru da će Beograd popraviti stanje kompletne energetske efikasnosti.

Nina Jandrić, vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata za energetiku, koji je organizovao konferenciju u Starom dvoru i postavio štand u Knez Mihailovoj namenjen većoj informisanosti građana, zahvalila je svima na saradnji u ostvarenim projektima i partnerstvu u budućim.

Ona je navela fokus planiranih aktivnosti i to su: veća energetska efikasnost u zgradama javnog sektora, zatim veći angažman javnih komunalnih preduzeća u zakonskoj obavezi očuvanja energije i zaštiti životne sredine, te aktivnosti na podizanju svesti građana o značaju uštede energije u stambenim zgradama, kao i dalje razvijanje Informacionog sistema energetike Beograda.

„Ove godine planiramo da ugradimo solarne panele na Starom DIF-u i u SC „Voždovac”. Energetski pregledi planirani su na 22 gradska objekta, po predlogu gradskih opština, što će biti osnova za energetsku sanaciju, za početak, šest objekata. Očekuje nas i sanacija OŠ „Sveti Sava” u Vrčinu, a u toku je i edukacija u osnovnim i srednjim školama o značaju uštede energije i energetskoj efikasnosti”, najavila je Nina Jandrić.

U toku je i izrada energetske tipologije na teritoriji Beograda, a zakonska obaveza jeste i izrada plana i programa energetske efikasnosti lokalne samouprave, što se donosi na svake tri godine.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

EBRD predstavlja kalkulator uštede energije i novca u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas se obeležava Svetski dan energetske efikasnosti širom sveta. Klimatske promene i zagađenje vazduha svakodnevno utiču na naše zdravlje i život. U skladu sa međunarodnim naporima u borbi protiv klimatskih promena i posebnim kompetencijama EBRD-a u području održive energije, prioritet EBRD-a je da podrži poboljšanje energetske efikasnosti i uštedu energije u zemljama zapadnog Balkana.

Foto: EBRD

Mere energetske efikasnosti za cilj imaju da smanje potrošnju električne i toplotne energije u domaćinstvima, kao i da povećaju komfor i kvalitet života ljudi. Svaki građanin može trošiti energiju efikasno i pri tom uštedeti novac, kao i smanjiti zagađenje vazduha. Primenom energetski efikasnih tehnologija u domaćinstvima, kao što su visoko energetski efikasni prozori i vrata, sistemi za grejanje/hlađenje i sistemi koji se koriste za izolaciju, porodice mogu znatno smanjiti godišnje račune za energiju, održati dom toplim tokom zime i uživati i u najvrelijim danima.

Energetska efikasnost u Srbiji

Potrošnja energije po jedinici BDP-a u Srbiji je oko tri puta veća nego u EU.

Kuće i stambene zgrade u  Srbiji su uglavnom stare, sistemi grejanja i hlađenja dotrajali, a izolacija na stambenim objektima nije zastupljena. U ukupnom energetskom miksu, na stambeni sektor odlazi oko 35% potrošnje energije, posebno poslednjih 20 godina. Stoga je baš u ovaj sektor najneophodnije uvesti mere energetske efikasnosti jer je u njemu najveći potencijal za uštedu energije i novca.

Primera radi, implementacijom tri energetski efikasne mere – PVC prozori, vazdušna toplotna pumpa i toplotna izolacija spoljašnjih zidova i krova, u kući grejne površine od 140m2 moguće je smanjiti potrošnju energije do 72% i uštedeti do 1.155 EUR godišnje.

EBRD  GEFF je razvio online Kalkulator energetske efikasnosti kako bi pomogao građanima Srbije da saznaju koliko energije i novca mogu uštedeti ugradnjom pristupačnih, visoko energetski efikasnih tehnologija. Vlasnici stanova i kuća sada mogu samostalno izračunati uštede i saznati uz pomoć kojih tehnologija mogu da povećaju energetsku efikasnost doma i doprinesu smanjenju zagađenja.