Home Blog Page 947

Za nabavku novih autobusa GSP raspisao postupak dve međunarodne javne nabavke

Foto: Milisav Pajević

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da je Gradsko saobraćajno preduzeće, uz pomoć Grada Beograda, raspisalo postupak dve međunarodne javne nabavke, ukupne vrednosti 45 miliona evra, za nabavku novih autobusa.

Foto: Milisav Pajević

„Raspisali smo javnu nabavku vrednu 35 miliona evra za kupovinu novih gradskih autobusa od novca koji je grad obezbedio rebalansom budžeta.

Juče je raspisana javna nabavka vredna 10 miliona evra iz sredstava samog preduzeća za kupovinu na lizing.

Očekujemo da za 45 miliona evra, koliko iznose obe nabavke, nabavimo između 210 i 230 autobusa, zavisno od cene koju ćemo dobiti na tenderu”, rekao je Goran Vesić.

On je istakao da se novi autobusi kupuju kako bi bio obnovljen vozni park, obezbeđena efikasnija realizacija planiranog reda vožnje, smanjeni troškovi održavanja vozila, kako bi se povećala bezbednost putnika i postigao viši stepen ekoloških standarda u našem javnom prevozu. Vesić je najavio da je otvaranje obe nabavke 12. aprila.

Zamenik gradonačelnika je precizirao da prosečna starost vozila u GSP iznosi 10,22 godine, kao i da GSP ima povećane troškove održavanja voznog parka zbog starosti vozila.

„Bezbednost kako vozača tako i putnika u GSP direktno je zavisna od starosti voznog parka, a sa ekološkog aspekta vozila su ispod standarda s obzirom na to da se radi o vozilima koja imaju motore manje od EVRO 6 standarda”, kazao je Vesić.

Studija „Tehničko-tehnološka analiza autobuskog podsistema JTP u Beogradu” iz januara ove godine, koju je radio Saobraćajni fakultet u Beogradu na zahtev Grada Beograda, pokazala je da 150 autobusa čeka rashod, a 277 vozila treba da bude zamenjeno u narednih nekoliko godina, što ukupno iznosi 427 vozila.

Zato je prema Studiji u naredne tri godine potrebno izvršiti nabavku od 300 do 400 novih vozila, od čega u 2019. godini minimum od 150 do 200 novih vozila, rekao je Vesić i dodao da je zato Grad Beograd, poštujući preporuku Saobraćajnog fakulteta, pristupio hitnoj nabavci više od 200 novih autobusa koji moraju da budu do 1. septembra na ulicama.

Vesić je na kraju poručio da je današnja nabavka, vredna 45 miliona evra, samo početak obnove voznog parka gradskog prevoznika.

„Tokom 2020. i 2021. godine obezbedićemo dodatnih 65 miliona evra za kupovinu novih dizel autobusa, autobusa na gas i tramvaja. Zato nas u naredne tri godine čeka najveća obnova voznog parka u novijoj istoriji gradskog prevoza”, poručio je zamenik gradonačelnika Beograda.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Podizanje svesti o važnosti urbanizma i arhitekture

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedna od osnovnih stvari koju ću pokušati da ostvarim u svom mandatu je edukacija, od dece do penzionera, o tome šta je urbanizam i arhitektura, a svako ima priliku da utiče na razvoj grada u kojem živi, počevši od kulture stanovanja do podizanja svesti o važnosti tih pitanja, rekao je glavni gradski urbanista Marko Stojčić gostujući u Beogradskoj hronici.

Foto-ilustracija: Pixabay

On je podsetio da je funkcija gradskog urbaniste proistekla iz Zakona o planiranju i izgradnji.

Prethodila je funkcija gradskog arhitekte, naveo je Stojčić, koja je prestala da postoji izmenama zakona, dok gradski urbanista u suštini ima iste ingerencije.

„Gradski arhitekta je ranije bio pomoćnik gradonačelnika zadužen za sve poslove vezane za uređenje grada i urbanizam. Sada je to jasno zakonski definisano i gradski urbanista brine pre svega o planovima detaljne i generalne regulacije”, rekao je Stojčić.

Prema njegovim rečima, više od 200 ljudi iz svih struka radi na kreiranju kvalitetnog strateškog plana razvoja grada.

„Postoje zone koje su predviđene za pešake, bicikliste, javni prevoz, kao i automobile. Prioritet svakog grada koji se ozbiljno razvija je u određivanju prioriteta. Na prvom mestu to su pešaci, koji moraju da imaju odgovarajuće za uslove taj vid kretanja. Da bi neko mogao da uputi kvalitetnu primedbu na način na koji se grad razvija, prethodno bi trebalo da mu bude objašnjeno šta su osnovni elementi i kriterijumi na osnovu kojih bi trebalo da formira svoju ideju. Što su ljudi svesniji po pitanju arhitekture i urbanizma, to će naš grad biti lepši i ljudi će nam pomoći da dobijemo prave predloge. Važno je da svaki plan koji se usvaja podrazumeva instituciju javnog uvida. Svaki stanovnik Beograda ima pravo da podnese pismenu primedbu na bilo koji plan, detaljne ili generalne regulacije. Ta primedba se razmatra na javnoj sednici Komisije za planove”, rekao je Stojčić.

Govoreći o izgradnji pešačke pasarele između Kalemegdana i obale Save, on je naglasio da je to prva prava pešačka veza Beogradske tvrđave sa rekom.

„Sadašnje veze nisu prave budući da su ispresecane saobraćajnicama. Karađorđeva ulica je trenutno u fazi rekonstrukcije i u tom smislu to će biti povećanje pešačke zone, koja će doći bukvalno do saobraćajnice, nakon koje sledi Kosančićev venac i sa gornje strane Kalemegdan. Na taj način će prilaz Savi biti jako jednostvan, a to će biti prva prava veza za pešake i bicikliste sa savskom priobaljem ”, dodao je glavni urbanista.

On je dodao da veruje da će u naredne četiri godine uspeti da napravi rezultat vidljiv svim građanima Beograda.

„Želeo bih da sve što budem radio, mogu da nastave ljudi koji me naslede jer se kontinuitet razvoja grada meri u desetinama godina. Pokušaću da uspostavim sistem koji će upravo to omogućiti”, rekao je Stojčić.

Milisav Pajević

Odobreno postavljanje privremenih objekata na području nacionalnih parkova Crne Gore

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Vlada Crne Gore je dala saglasnost na Odluku Upravnog odbora Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore o pokretanju postupka davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini, radi postavljanja objekata privremenog karaktera na području nacionalnih parkova „Skadarsko jezero“, „Durmitor“ i „Lovćen“, u skladu sa Planom objekata privremenog karaktera za period 2017-2019. godine, sa pozivom za javno nadmetanje.

Cilj davanja u zakup je poboljšanje turističke ponude nacionalnih parkova.

Milisav Pajević

Revolucija u elektromobilnosti? Pet minuta punjenja vozila – 120 kilometara vožnje!

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od demotivišućih faktora za rašireniju “elektrifikaciju” globalnog voznog parka je i sporo punjenje vozila na struju. Kako bi više ljudi kupilo električni automobil umesto benzinca ili dizelaša, neophodno je da se proces ubrza.

Foto-ilustracija: Pixabay

Američki proizvođač elektromobila Tesla saopštio je da njegovi novi superpunjači V3 za samo pet minuta mogu da napune vozilo za prelazak 120 kilometara, što kompaniju čini predvodnicom elektromobilnosti kada je reč o brzini punjenja.

Za samo sat vremena Model 3 biće spreman za putovanje duže od 1500 kilometara. Brzina deluje još fascinantnije kada je stavite u komparativnu perspektivu – za sat vremena baterije mobilnih telefona nam se napune za otprilike pola dana korišćenja i skrolovanja društvenim mrežama.

Postoje različiti činioci koji utiču na vreme punjenja. Najočigledniji je izlazna snaga. Ona trenutno iznosi 120 kW, a kod V3 superpunjača je podignuta na 250. Kako bi se postiglo najbrže punjenje elektromobila na tržištu, uvedena je i opcija zagrevanja baterija u putu. Kao što njeno samo ime sugeriše, baterije se, dok se krećete ka stanici, zagrevaju kako bi dostigle najbolju temperaturu za punjenje vozila. Čak i samo po sebi, novouvedeno svojstvo obezbeđuje i do 25 odsto efikasnije punjenje.

V3 punjači će najpre da budu postavljeni u Zalivskoj oblasti San Franciska u severnoj Kaliforniji i prvobitno će biti namenjeni isključivo Modelu 3.

Drugi problem za veću rasprostranjenost automobila na električni pogon je nerazvijenost mreže punjača.

Tesla je širom Severne Amerike, Evrope i Azije instalirala više od 12 hiljada superpunjača i tvrdi da je 99 odsto američke populacije obezbeđeno infrastrukturom za punjenje vozila. Slična pokrivenost se očekuje i na evropskom kontinentu do kraja godine.

Jelena Kozbašić

 

Počela izgradnja termoelektrane-toplane Pančevo

Fpto: Print screen RTV

U Pančevu je svečanom ceremonijom obeležen početak izgradnje termoelektrane-toplane Pančevo.

Foto: Print screen RTV

Vrednost izgradnje termoelektrane toplane je 180 miliona evra, a trebalo bi da bude završena, odnosno bude u upotrebi u poslednjem kvartalu naredne godine.

Prisustvovali su ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, direktor „Gasprom Energoholdinga” Denis Fedorov, direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev i potpredsednik UO “Shanghai Electric Group”.

Investitor je „Gasprom Energoholding”, a kapacicet termoelektrane-toplane biće 200 megavata instalisane snage.

Kako je rečeno, kombinovanog je ciklusa što znači da će proizvoditi toplotnu energiju i struju od gasa i to preko turbina koju proizvodi kompanija „Ansaldo energija”.

Foto: Print screen RTV

Termoelektrana-toplana će se graditi je na samoj NIS-ovoj rafineriji nafte u Pančevu.

Deo toplotne energije koristiće za rafineriju, a višak će plasirati u elektromrežu Srbije, odnosno zemalja regiona.

Fedorov i ministar Antić su juče zaključili i Memorandum o razumevanju, čija je suština da će nastaviti sa saradnjom sa „Gasprom Energoholdingom”, a razmatra se gradnja još četiri termoelektrane toplane i to u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

Ovo je prvi projekat takvog tipa te kompanije van granica Rusije.

„Gasprom Energoholding” ima značajan udeo na ruskom tržištu u proizvodnji toplote i struje.

Milisav Pajević

Održan panel „Energetska industrija i digitalizacija: izazovi i prilike“

Foto: NIS

U okviru Kopaonik biznis foruma NIS je organizovao panel pod nazivom „Energetska industrija i digitalizacija: izazovi i prilike“ na kom su, pored generalnog direktora kompanije učestvovali i Miloš Milisavljević, osnivač i direktor kompanije „Strawberry energy“, Tanja Kuzman, menadžer za startap i korporativne inovacije PwC Srbija i Nebojša Đurđević, direktor „Digitalne Srbije“.

Foto: NIS

Na panelu je razgovarano o izazovima koje za energetsku industriju nosi Četvrta industrijska revolucija, kao i proces digitalizacije. Zajednički je ocenjeno da digitalizacija temeljno menja današnje tržište i navike potrošača zbog čega taj proces nosi brojne izazove, ali i prilike za moderne kompanije.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS, rekao je na panelu da je kompanija svesna uticaja digitalizacije na energetski sektor i da je u NIS-u pokrenuta digitalna transformacija na svim nivoima kompanije.

„Identifikovali smo 60 inicijativa na nivou cele kompanije, od kojih smo više od 10 pretočili u konkretne projekte, i to u svim biznis oblastima. Neki se odnose na istraživanje i proizvodnju nafte i gasa, neki na preradu nafte, dok su drugi projekti namenjeni krajnjim potrošačima“, rekao je Tjurdenjev.

On je dodao da je digitalizacija ipak samo „vrh ledenog brega“, te da je potrebno menjati mnogo procesa unutar kompanije i van nje, kao i da se tokom digitalne transformacije menja cela korporativna kultura i sistem vrednosti.

„Na kraju se sve svodi na ljude i vrednosti. Morate imati ljude koji razumeju procese koji se dešavaju i koji imaju znanja da rade na novim tehnologijama“, rekao je Tjurdenjev.

On je kao pozitivan primer naveo Naučno tehnološki centar NIS-a u kome radi veliki broj mladih stručnjaka i koji svoje usluge u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, odnosno u procesu obrade velikog broja podataka u toj oblasti, pored NIS-a, pruža i matičnoj kompaniji „Gasprom njeftu“, a sada radi i na proboju na globalno tržište.

Foto: NIS

Prema njegovim rečima, naftna industrija je konzervativna i po svojoj prirodi nešto sporije sprovodi digitalnu transformaciju od industrija kojima je to lakše da implementiraju, poput telekomunikacionih kompanija, medija i bankarskog sektora.

„Ali, digitalizacija je realnost i svi u našoj industriji idu u tom pravcu. U NIS-u već vidimo neke rezultate tog procesa, ali to je tek početak“, rekao je Tjurdenjev.

Miloš Milisavljević, osnivač i direktor kompanije „Strawberry energy“, rekao je da je digitalizacija „velika sila koja se ne može zaobići“, tako da će i tradicionalne kompanije morati brže da se prilagođavaju ovom procesu kako bi ostale konkurentne.

Milisavljević je istakao da veliki broj startap kompanija svojim inovativnim rešenjima utiče na jačanje konkurencije i zauzeo se za bližu saradnju velikih kompanija i startap zajednice.

„Ono što se čini kao dobra ideja je da se i u Srbiji usvoji pravni okvir kako bi se stvorile poreske olakšice za one kompanije i pojedince koji investiraju u startapove. Sinergija velikih kompanija i startap zajednice je šansa za Srbiju u vremenu digitalizacije“, rekao je Milisavljević.

Tanja Kuzman, menadžer za startap i korporativne inovacije kompanije „PricewaterhouseCoopers“, ocenila je na panelu kompanije NIS da živimo u vremenu u kome će „promene biti jedina konstanta“.

Ona je rekla da digitalizacija donosi olakšice običnim ljudima, ali da mladi ljudi nisu zadovoljni samo tim olakšicama, već da su mnogo zainteresovaniji za šira društvena pitanja i da zato često odluke o kupovini određenih proizvoda donose na osnovu mišljenja o kompaniji koja ih proizvodi i koliko ta kompanija doprinosi društveno odgovornim procesima.

Foto: NIS

Prema njenim rečima, digitalizacija je proces koji se odvija brzo i velike kompanije moraju biti fleksibilne i osloboditi se straha od neuspeha pojedinih projekata kako bi ostale konkurentne. Tanja Kuzman je govorila i o potrebi da se obrazovni sistem prilagodi savremenim trendovima.

„Najveća briga za direktore kompanija je nedostatak kadrova koji poseduju znanja potrebna za promenu modernih tehnologija“, rekla je ona i dodala da se u srpskom obrazovnom sistemu u poslednjim godinama mnogo toga promenilo nabolje po ovom pitanju.

Nebojša Đurđević, generalni direktor „Digitalne inicijative“ ocenio je da je u Srbiji, kako bi se iskoristile šanse koje donosi proces digitalizacije, potrebno mnogo više ulaganja u digitalne tehnologije i njihovu primenu u svim industrijama.

On je ocenio da Srbija ima dobre stručnjake i proizvode u oblasti IT tehnologija, ali da problem nastaje kada je potrebno da se ti proizvodi primene i u drugim industrijama, odnosno da ljudi iz tih industrija prepoznaju koje su mogućnosti digitalizacije u njihovim oblastima.

Đurđević je pohvalio srpski obrazovni sistem i činjenicu da je od petog razreda osnovne škole obavezno učenje osnova programiranja, ali je naveo da i zakonski okvir u našoj zemlji treba da prati savremena kretanja i motiviše dalji razvoj novih tehnologija i startap zajednice.

„Ulaganje u inovacije je mogućnost da se promeni situacija na tržištu. Status kvo ne postoji, već postoje samo dobitnici i gubitnici. Neke kompanije proces digitalizacije mogu da iskoriste da stvore dodatne vrednosti i postanu globalno konkurentne, dok druge mogu da ostanu marginalizovane. Bitno je da to kompanije u Srbiji što pre razumeju“, rekao je Đurđević.

Generalni direktor NIS-a je tokom Kopaonik biznis foruma takođe nastupio na panelu pod nazivom „Obezbeđivanje investicija za održivi rast“ koji je vodio Zoran Drakulić, predsednik udruženja „Privrednik“.

Tjurdenjev je na skupu rekao da je od 2009. godine, kada je „Gasprom njeft“ postao većinski akcionar, u razvoj NIS-a investirano gotovo tri milijarde evra. On je predstavio ključne razvojne projekte NIS-a u narednom periodu, navodeći da će kompanija do 2025. godine investirati još oko 1,5 milijardi evra.

On je podsetio da je NIS samo u 2018. godini uložio više od 300 miliona evra, a da je najviše ulagano u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa i projekat Duboka prerada, odnosno modernizaciju Rafinerije nafte Pančevo.

Tjurdenjev je kao važne projekte NIS-a i partnera naveo izgradnju TE-TO Pančevo u koju će biti uloženo od 170 do 180 miliona evra i vetroparka Plandište, što je investicija vredna 140 do 150 miliona evra.

Pored generalnog direktora NIS na panelu su učestvovali i Blaž Brodnjak, predstavnik NLB banke, Žužana Hargitai, predstavnica EBRD, Jelena Pavlović, predsednica AmCham Srbija i Dragan Mikerević, profesor Univerziteta u Banjaluci.

Milisav Pajević

U Valjevu aktiviran uređaj za praćenje alergenog polena u vazduhu

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je 6. februara u okviru proširenja uspešne saradnje sa Gradom Valjevom, postavila i aktivirala uređaj za praćenje alergenog polena u vazduhu.

Na taj način će se pratiti koncentracije 24 aleregene vrste polena u vazduhu tokom sezone polinacije (od februara do novembra).

Postavljanjem navedenog uređaja u Valjevu uspostavljeno je 26. merno mesto u državnoj mreži za praćenje koncentracija polena u Republici Srbiji.

Gradska uprava Valjeva će preuzimati podatke sa sajta Agencije, a u svrhu obaveštavanja javnosti.

Milisav Pajević

Zbog radova delovi Čukarice bez vode

Foto: pixabay

Planirani radovi na vodovodnoj mreži na opštini Čukarica prouzrokovaće danas, prekid u vodosnabdevanju pojedinih delova ove opštine, saopšteno je iz JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”.

Foto: pixabay

Zbog pomenutih radova, od 8 do 22 sata bez vode će ostati potrošači u ulicama Branka Šotre, Mike Mitrovića, Jurice Ribara, Tome Maretića, Petra Lubarde, Katarine Bogdanović i Poručnika Spasića i Mašere (između ulica Vodovodske i Poručnika Spasića i Mašere 118).

Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđene su auto-cisterne, a iz „Vodovoda” apeluju na potrošače da pripreme neophodnu zalihu vode za piće i osnovne potrebe.

Za dodatne informacije potrošači se mogu obratiti Kontakt centru JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” na telefon 3606-606, a obaveštenja o planiranim radovima i kvarovima na vodovodnoj mreži mogu se potražiti i na web-adresi www.bvk.rs.

Milisav Pajević

U susret 8. martu: Kako je najmlađa kongresmenka u američkoj istoriji uzdrmala Trampa?

Foto: Wikipedia/Senate Democrats

Muškarci barem jednom godišnje uspeju da ispune ženske potrebe za pažnjom, pralinama i cvećem – na Osmi mart. Međunarodni dan žena ima socijalističke korene, ali je 1975. godine prihvaćen od strane Ujedinjenih nacija, te je na taj način prestao da bude metaforički “crven” – uprkos tome što je crveni karanfil i dalje ostao ustaljen poklon. Ovo cveće je godinama predstavljalo simbol radničkog pokreta i tradicionalni dar zaposlenim damama od preduzeća u kom su radile.

Učiteljice i cvećarke su verovatno najveće srećnice među ženskim rodom svakog Dana žena – prve zbog broja dobijenih buketa i čokolada, druge iz perspektive ostvarenog profita. S obzirom na to da se praznik obeležava sutra, današnji tekst sam odlučila da posvetim upravo jednoj od nas koja dokazuje stihove Džejmsa Brauna “Ovo je muški svet, ali ne bi bilo ničega, baš ničega, niti jedne male stvari, bez žene ili cure!” (This is a man’s world, but it wouldn’t be nothing, nothing, not one little thing, without a woman or a girl!) – ili rečima Bijonse koje su prijemčivije mlađim generacijama, a šalju istu poruku, “Ko upravlja svetom? Devojke!” (Who run the world? Girls!).

Foto: Wikipedia/Senate Democrats

Od rečenice “Žene poput mene nisu bile predodređene da se kandiduju za Kongres” koju je izgovorila u svom izbornom spotu do pozicije najmlađe kongresmenke u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, dvadesetosmogodišnju Aleksandriju Okasio-Kortez delilo je tek nekoliko meseci. U tom periodu od pitanja “Šta želite da popijete?” namenjenog gostu za šankom njujorškog restorana njen glas je postao pobunjenički govor manjinskih grupa u Americi upućen čitavoj naciji za političkom govornicom.

Aleksandrija Okasio-Kortez je članica Demokratske stranke. Diplomirala je međunarodne odnose i ekonomiju na Bostonskom univerzitetu 2011. godine. Tokom predsedničkih izbora 2016. bila je jedna od organizatora kampanje Bernija Sandersa. Aleksandrijina majka je poreklom iz Portorika, a otac iz Južnog Bronksa. Na političkom planu se zalaže za prava obespravljenih, zdravstvenu negu dostupnu svima, besplatno obrazovanje, ukidanje imigracione službe i energetsku mrežu koja će u potpunosti da se oslanja na obnovljive izvore. Izjašnjava se kao demokratski socijalista.

Na prošlogodišnjim izborima za Predstavnički dom Okasio-Kortez se suprotstavila mnogo iskusnijem i imućnijem političaru, Džou Krouliju. Porazila ga je iako je, prema sopstvenim tvrdnjama, osamdeset odsto kampanje pripremala iz kese skrivene iza šanka lokala u kojem je u to vreme radila. “Novac ne možete da pobedite novcem. Za pobedu morate da igrate potpuno drugačiju igru”, izjavila je jednom prilikom – on je potrošio gotovo 3 i po miliona dolara, ona ni 200 hiljada.

Nakon pobede nad Kroulijem, sa mesta kongresmenke cilja na još veću zverku – Donalda Trampa. Njihovi stavovi sučeljavaju u različitim aspektima, a jedan od njih je i viđenje klimatskih promena.

Aleksandrija Okasio-Kortez želi da u narednih 10 godina njena domovina odbaci fosilna goriva. Donald Tramp se zalaže za interese rudarske industrije. Promene koje želi Okasio-Kortez bi se finansirale kroz povećanje poreza za moćnike. Tramp je jedan od tih moćnika. Okasio-Kortez sanja o elektrifikaciji voznog parka Amerike. Tramp se ponosno šepuri u svom Kadilaku. Okasio-Kortez je podržala Novi zeleni dogovor. Tramp je 2017. godine istupio iz Pariskog klimatskog sporazuma. Okasio-Kortez je za opoziv američkog predsednika. Tramp je američki predsednik.

Aleksandrija je već savladala jednog Golijata. Da li će sledeći biti upravo predsednik Sjedinjenih Američkih Država?

“Ovo je muški svet, ali ne bi bilo ničega, baš ničega, niti jedne male stvari, bez žene ili cure!”

Jelena Kozbašić

Konkurs za najbolje projekte organske proizvodnje i prerade hrane

NLB banka Beograd objavila je početak osmog konkursa NLB Organic, u okviru kojeg će i ove godine nagraditi tri najbolja projekta novčanom nagradom u ukupnom iznosu od million i po dinara.

Konkurs je otvoren od 8. marta do 20. maja, a pravo učešća imaju individualni poljoprivredni proizvođači s registrovanim poljoprivrednim gazdinstvom, koji su sertifikovani ili u procesu sertifikacije za organsku proizvodnju, uključujući i proizvođače koji poseduju grupni sertifikat, odnosno ugovor s organizatorom proizvodnje.

Projekte treba dostaviti poštom, na adresu NLB banke Beograd, Bulevar Mihajla Pupina 165v, s naznakom “Konkurs za najbolje projekte organske proizvodnje i prerade hrane” ili elektronskim putem na adresu: organic@nlb.rs.

NLB banka će tri autora projekata koje stručna komisija u sastavu: prof. dr Snežana Oljača, dr Milan Adamović i Vladimir Čaprić proceni najboljim nagraditi iznosom od po 500.000 dinara.

Poljoprivreda je jedan od ključnih segmenata u poslovnim aktivnostima NLB banke i mi joj posvećujemo veliku pažnju. Pored proizvoda i usluga iz svoje redovne ponude, povoljnog finansiranja u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede i lokalnim samoupravama, okupili smo i tim stručnjaka – savetnika za poljoprivredu, koji dobro poznaju ovu oblast, njene specifičnosti i potrebe i koji su poljoprivrednicima na raspolaganju tamo gde oni žive i rade – na polju.

I u domenu društveno odgovornog poslovanja, organska poljoprivreda zauzima značajno mesto, u onom njenom delu koji doprinosi održivom razvoju, zdravlju ljudi i očuvanju životne sredine.

Zbog složenog procesa zasnivanja organske proizvodnje, pribavljanja odgovarajućih sertifikata i vrlo zahtevnog procesa proizvodnje, organskoj proizvodnji je neophodna podrška svih relevantnih institucija. Mi smo prepoznali tu potrebu, a interesovanje organskih proizvođača za naš konkurs raste iz godine u godinu”, rekao je Branko Greganović, predsednik Izvršnog odbora NLB banke Beograd.

Na NLB Organic konkursu, od 2012. godine, učestvovala su ukupno 354 projekta.

Milisav Pajević

Uređuje se nasip uz Bajski kanal

Foto: Grad Sombor

Nakon što je prošle godine, posle višedecenijskog nemara, uređen nasip uz Bajski kanal, od granice sa Mađarskom do uliva u osnovnu kanalsku mrežu Bezdan-Bački Breg, ove godine je nastavljeno njegovo održavanje.

Foto: Grad Sombor

Radove na uređenju nasipa u ukupnoj dužini od oko 12 kilometara finansirali su grad Sombor i JVP „Vode Vojvodine“ Novi Sad.

Uređenje nasipa uz Bajski kanal vrši VD “Zapadna Bačka“.

Radovi su započeti 7. februara, a ovih dana se privode kraju.

Vrednost radova sa PDV-om iznosi 5.641.121,00 dinara.

Pred završetak radova, nasip su obišli zamenik gradonačelnice Antonio Ratković i gradski većnik zadužen za oblast poljoprivrede i zaštite životne sredine Darko Radulović.

Nasip uz Bajski kanal predstavlja drugu odbrambenu liniju od poplava.

Milisav Pajević

JP „Vojvodinašume“ obavlja prolećno pošumljavanje

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

U JP „Vojvodinašume“, radovi na pošumljavanju se odvijaju ubrzanim tempom.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Uveliko je u toku sadnja sadnica topole, vrbe, bagrema i bora, a čim su se uslovi na terenu, raspoloživi kapaciteti mehanizacije i potrebne radne snage poklopili, iz rasadnika su izvađene i sadnice poljskog jasena, kako bi bile posađene na već ranije pripremljene površine u šumskoj upravi „Kupinovo“.

Nedavno je u akciji posađeno 300 sadnica poljskog jasena u gazdinskoj jedinici „Čenjin-Obreške širine“.

Već tradicionalno u ovakvim akcijama, zaposleni u direkciji JP „Vojvodinašume“ i u šumskom gazdinstvu „Sremska Mitrovica“, toga dana su imali i podršku.

Ovoga puta, to su bili učenici osmog razreda Osnovne škole „Dušan Vukasović Diogen“ iz Kupinova, koji su pokazali zavidan nivo interesovanja kako za praktičan, tako i za teorijski deo osmišljenog programa, koji je zabeležen i „okom kamere“ Radio televizije Vojvodine, a biće pretočen u dečiju ekološku emisiju autora Saše Jovanovića, pod imenom „Pitam se pitam se“.

Milisav Pajević

Održano ekološko razgibavanje u Viminacijumu

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Kao centralni događaj manifestacije „Dani demokratske kulture-ekološko razgibavanje“ u organizaciji Učeničkog parlamenta Zemunske gimnazije, održan je 02. februara okrugli sto na temu „Ekološki aktivizam gimnazijalaca u Srbiji“ u arheološkom lokalitetu Viminacijumu.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Rad okruglog stola otvorio je Milić Jovanović, zamenik predsednika skupštine grada Požarevac.

Na temu okruglog stola govorili su Miloš Blagojević, savetnik u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, izlažući o školi kao faktoru eko-obrazovanja i planovima o uvođenju ekološke nastave u gimnazije pored izbornih predmeta za prvi razred koji se bave eko temama: Obrazovanje za održivi razvoj i Primenjene nauke, zatim društveno –korisnom radu u školi u funkciji razvoja ekološke svesti kod učenika i planovima Ministarstva da u svom daljem radu realizuje projekte koji doprinose boljoj životnoj sredini kao što je elektronski dnevnik.

U uvodnom delu okruglog stola koncept ekološkog obrazovanja na svim obrazovnim nivoima, ekološkog građanina i razvoj kompetencija za ekološko društvo predstavila je prof. dr Violeta Orlović Lovren sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Izlaganje o odgovornosti građana prema životnoj sredini i građanskim inicijativama u vezi sa zaštitom prirode, održala je Nataša Panić, rukovodilac Grupe za obrazovno-izdavačku delatnost i komunikacije u Zavodu za zaštitu prirode Srbije.

Stanje ekološke svesti među gimnazijalcima u Srbiji danas, predstavili su učenici gimnazija u Beogradu, Nišu, Ivanjici, Čačku, Sremskoj Mitrovici, Somboru i Kosovskoj Mitrovici, dok su stanje ekološke svesti srednjoškolaca u regionu i Evropi prezentovali učenici iz Kranja, Budimpešte, Banja Luke, Herceg Novog i Kipra.

Nakon uvodnih izlaganja svoje mišljenje i informisanost o životnoj sredini učenici su pokazali postavljajući pitanja tokom diskusije, kao i svoj aktivizam odazivom u akciji sadnje brestova i bršljena u Viminacijumu.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Milisav Pajević

„Gradske pijace” sutra daruju damama cveće i platneni ceger

Foto: JKP „Gradske pijace”

Javno komunalno preduzeće „Gradske pijace” i ove godine će obradovati dame povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena. 

Foto: JKP „Gradske pijace”

U petak, 8. marta, sugrađanke koje posete tri beogradske pijace dobiće poklone od ovog preduzeća.

Prvih 100 dama koje posete pijacu „Kalenić” u 10 časova dobiće na poklon cveće i platneni ceger sa natpisom „Ja volim moju pijacu”.

Mali znak pažnje očekuje i sugrađanke koje dođu u 11 časova na pijacu „Banjica”, odnosno u 12 časova na pijacu „Merkator”.

Tokom „Karavana zanatskih proizvoda i prigodnih poklona”, Beograđani će moći da kupe originalne darove na pijaci „Kalenić”.

Karavan će biti otvoren od danas do 10. marta od osam do 16 časova.

Milisav Pajević

Počelo suzbijanje krpelja u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stručne ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju izvršile su monitoring krpelja na teritoriji grada Beograda, saopšteno je iz ove ustanove.

Kako se navodi u saopštenju, utvrđeno je da se populacija krpelja aktivirala na većini zelenih površina Beograda.

Iz ove ustanove obaveštavaju građane da će danas njihove ekipe izvršiti akciju suzbijanja krpelja na teritoriji grada.

Milisav Pajević

Još četiri dana do zatvaranja prijava za PowerUp! takmičenje u oblasti čistih tehnologija!

Foto: InnoEnergy

Prijave za PowerUp!, najveće startap takmičenje u Centralnoj i Istočnoj Evropi u oblasti čistih tehnologija, zatvaraju se 11. marta. Ove godine takmičenje je po prvi put dobilo podršku Ministarstva za inovacije i tehnoločki razvoj, a startapi iz Srbije će imati priliku da se priključe trci za novčanu nagradu od 50.000 i investiciju od 150.000 evra. Učesnici će, takođe, imati jedinstvenu priliku da svoje projekte predstave međunarodnim investicionim fondovima, i da dobiju savete od najboljih svetskih stručnjaka.

Foto: InnoEnergy

PowerUp! je najveće startap takmičenje u ovom delu Evrope u oblasti energetike, mobilnosti, pametnih gradova, grejanja i ostalih rešenja povezanih sa čistim tehnologijama. Pored novčane nagrade, pobednik takmičenja će takođe dobiti priliku da učestvuje u prestižnom Highway® poslovnom akceleratoru kompanije InnoEnergy.

„Učesnici Highway® akceleratora mogu očekivati podršku u različitim poljima, uključujući pravnu zaštitu i zaštitu intelektualnog vlasništva, treninge agilne metodologije i prezentovanja, kao i mnoge druge veštine. Mi sarađujemo sa vellikim brojem naučnih instituta i univerziteta, kao i sa inženjenirma i tehnološkim ekspertima iz različitih oblasti i industrija. Takođe, pomažemo startapima da dođu do svojih prvih korisnika, pomažući im da krenu na put ka uspešnoj budućnosti“, izjavio je Jakub Miler, izvršni direktor kompanije InnoEnergy za Centralnu Evropu.

Foto: InnoEnergy

Startapi koji prođu fazu apliciranja, biće pozvani da učestvuju na radionicama priznatih, međunarodnih, poslovnih mentora. Ove radionice će pripremati učesnike za nacionalno finale, kao i za veliko finale, tokom kojih će imati priliku da svoje projekte predstave investitorima i stručnjacima iz industrije. Pobednik će biti izabran 21. maja u Krakovu tokom Impact’19 – najveće ekonomske konferencije u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

Od ove godine takmičenje dobija posebnu povezanost sa globalnim tematikom zagađenja vazduha (“Clean Air Challenge”) tako što će startap sa najboljom idejom iz ove oblasti biti specijalno odlikovan.

Uslovi učešća na takmičenju, formular za prijavu, kao i sve potrebne informacije dostupne su na www.powerup.innoenergy.com.