Home Blog Page 949

Zelene i energetski efikasne škole plod prekogranične saradnje Srbije i Hrvatske

Foto: Ministarstvo za evropske integracije

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović posetila je juče Srednju tehničku školu “Mileva Marić Ajnštajn” u Novom Sadu, koja realizuje projekat energetske efikasnosti, u okviru evropskog IPA projekta prekogranične saradnje Srbija – Hrvatska.

Foto: Ministarstvo za evropske integracije

Reč je o projektu “Obrazovanje u službi održivosti – Zelene i energetski efikasne škole” koji je deo IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska–Srbija 2014-2020.

Joksimović, koja je pomenutu školu posetila sa gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem i direktorom Regionalne razvojne agencije “Bačka” Aleksandrom Sofićem, ocenila je da ovaj projekat predstavlja dobar primer za to kako bi trebalo da se koriste evropski fondovi.

Ona je istakla da je osnovni resurs, a to su mladi, prepoznat u ovom projektu, i napomenula da učenici u ovoj školi imaju stolarsku radionicu, u kojoj će od opiljaka proizvoditi pelet, umesto da to završi kao otpad.

Ministarka je objasnila da će se pelet dalje koristiti za dogrevanje i zagrevanje, bez emitovanja ugljen-dioksida, a za rezultat škola će imati niže račune i uspostaviti novu praksu u smislu energetske efikasnosti.

To je suština evropskih integracija – stvaranje novih navika i uspostavljanje nove prakse, istakla je ona i dodala da je od ključne važnosti to da Srbija koristi bespovratna sredstva iz EU fondova, koji su joj omogućeni kao zemlji kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji.

Joksimović je navela podatak da Srbija dobija u proseku godišnje približno 200 miliona evra bespovratnih sredstava iz EU.

Vlada Srbije razvija projekte, u saradnji sa lokalnim samoupravama, nevladinim organizacijama i drugim subjektima, najčešće u oblasti saobraćaja, infrastrukture i lokalnog ekonomskog razvoja, što je i podsticaj za razvoj malih i srednjih preduzeća, dodala je ministarka.

Ona je rekla da u Srbiji postoji 16 regionalnih razvojnih agencija, i podsetila na to da naša zemlja u okviru IPA programa ostvaruje saradnju sa sedam susednih država – Rumunijom, Bugarskom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Mađarskoj i Severnom Makedonijom.

Vučević je ocenio da je primer pomenute škole najbolja potvrda toga i dokaz da, ako imamo dobre projekte, sredstva možemo da obezbedimo iz fondova EU, ne opterećujući budžete lokalnih samouprava.

Sofić je rekao da ukupna vrednost IPA projekta Srbija-Hrvatska, u okviru kojeg je u toku realizacija projekta energetske efikasnosti u ovoj novosadskoj školi, iznosi milion i 395.000 evra.

Regionalna razvojna agencija “Bačka” i tehnička škola povukle su 55 odsto sredstava, odnosno više od 90 miliona dinara, a ostatak kolege iz Hrvatske, koji su nam partneri u ovom poslu, objasnio je Softić i dodao da je projekat počeo 15. jula 2017. godine i trajaće do 14. januara 2020. godine.

Milisav Pajević

Crna Gora: Javni poziv za odabir odgajivača pčelinjih matica za 2019. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore objavilo је juče javni poziv za podršku sektoru pčelarstva – Javni poziv za dostavljanje zahteva za odabir odgajivača pčelinjih matica за 2019. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

To je treći po redu javni poziv koji je objavljen kroz Agrobudžet za 2019. godinu, kroz koji se sprovodi Program unapređivanja pčelarstva, u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija.

Prethodno su objavljeni pozivi za podršku mladim pčelarima početnicima i podršku pri nabavci voska.

Na javni poziv za odgajivače matica, imaju mogućnost da se prijave registrovani pčelari koji posjeduju minimum 80 pčelinjih društava i adekvatnu opremu za proizvodnju pčelinjih matica.

Na ovaj način Ministarstvo pomaže pčelarima da po povoljnoj ceni dođu do kvalitetnih selekcionianih matica.

U cilju podrške što većem broju pčelara i uopšte obnavljanju pčelinjeg fonda povećan je ukupan iznos raspoložive podrške na 40.000 eura.

Podrška Ministarstva, po ovom Javnom pozivu je četiri evra po odgojenoj, sparenoj, isporučenoj i preuzetoj pčelinjoj matici.

Odgajivači matica, koji ispunjavaju uslove poziva, počinju sa odgajivanjem matica nakon što potpišu ugovor sa Ministarstvom i Savezom.

U ugovoru se obavezuju da će vreme odgojiti dogovoreni broj pčelinjih matica. Sve informacije, kao i obrazac zahteva za dodelu podrške po ovom pozivu može se preuzeti sa web stranice Ministarstva, kao i direktno u službenim prostorijama Ministarstva i Saveza pčelarskih organizacija, kao i kancelarijama Odjeljenja za savetodavne poslove u oblasti stočarstva.

Trajanje javnog poziva je od 4. marta do 4. maja ove godine.

Milisav Pajević

U Torontu predstavljen rudarski sektor Srbije

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić boravi sa delegacijom Srbije na Međunarodnom ministarskom samitu rudarstva u Torontu, u okviru najposećenijeg svetskog sajma rudarstva – PDAC.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Antić je u uvodnom izlaganju u Metro Toronto Convention Centru, pred više od 200 predstavnika rudarskih kompanija, predstavio sektor rudarstva u Srbiji.

On je istakao da je Srbija postala zemlja pogodna za investicije, te da se prema istraživanju kanadskog instituta „Frejzer“ nalazi na četvrtom mestu evropskih zemalja po atraktivnosti za ulaganja u rudarski sektor.

Važno nam je da na ovako velikom svetskom skupu predstavimo potencijale Srbije na pravi način, kako bi sve kompanije koje u budućnosti budu izrazile interes da investiraju u rudarstvo imale u vidu da je naša zemlja stvorila sve neophodne uslove za to i spremna je da se razvija, objasnio je ministar.

Srbija, kako je ukazao, ima dugu tradiciju u rudarstvu i sve analize pokazuju da su prethodnih godina značajno povećana ulaganja u ovaj sektor.

Prema njegovim rečima, naša zemlja je postala privlačna za ovu vrstu investicija, naročito ako u obzir uzmemo nedavno zaključeno strateško partnerstvo sa rudarskim gigantom, kompanijom “Zijin” u Boru, koje za Srbiju predstavlja istorijski rezultat.

Uz projekcije proizvodnje bakra za budući period, na koje se strateški partner obavezao, upravo očekujemo znatno veće učešće rudarstva u BDP-u, rekao je Antić.

On je istakao da Srbija ima veliki broj potencijalnih rudnih nalazišta, ali i savremen zakonodavni okvir koji obezbeđuje sigurnost za investicije, dok je Zakonom o rudarstvu iz 2015. godine u Srbiji napravljeno povoljno okruženje za domaća i strana ulaganja.

Dokaz za to je, kako je naveo, projekat nalazišta bakra i zlata „Čukaru Peki“ kod Bora, koji je od izuzetne važnosti za Srbiju i predstavlja veliki ekonomski potencijal, a realizuje ga “Zijin” preko kompanije “Rakita“.

Takođe, značajan projekat je i „Jadar“ kod Loznice, koji predstavlja nalazište litijuma svetske klase i razvija ga kompanija “Rio Tinto“, a sa kojim bi kroz nekoliko godina Srbija mogla da učestvuje sa 10 odsto u ukupnoj proizvodnji litijuma u svetu, podvukao je ministar.

On je naglasio da je rudarstvo velika razvojna šansa Srbije i da očekuje da će ovi projekti, zajedno sa razvojem RTB Bor, značajno uticati na ubrzani privredni rast zemlje.

Antić je predočio da velike rudarske kompanije Srbiju prepoznaju kao zemlju širokih potencijala, gde sa sigurnošću mogu da razvijaju velike projekte i investicije, a to su u svojim izlaganjima na ovom skupu potvrdili i predstavnici kompanija koje već posluju u Srbiji.

Na samitu su u srpskoj delegaciji, uz ministra Antića i ambasador Srbije u Kanadi Mihailo Papazoglu, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski i pomoćnik ministra za sektor rudarstva i geologije Ivan Janković.

Delegacija Srbije boravi u Torontu na poziv ministra prirodnih resursa Kanade Amarjeeta Sohia i Kanadsko-srpskog poslovnog udruženja CANSEE.

Milisav Pajević

Kako će se ukidanje pomeranja sata u EU odraziti na jedinstveno tržište?

Foto-ilustracija: Pixabay

Pomeranje sata u Evropskoj uniji bi trebalo da tokom 2021. godine postane pitanje prošlosti. Dvadeset tri poslanika Odbora za saobraćaj i turizam pri Evropskom parlamentu je glasalo za predlog Evropske komisije za ukidanje pomeranja sata, a jedanaest protiv. Početak primene je odložen sa 2019. na 2021. Odluka između zimskog i letnjeg računanja vremena biće prepuštena zemljama članicama – rezultat je glasanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Promena časovnika nije donela očekivane energetske uštede. Dodatni argument za njeno ukidanje predstavljaju upozorenja doktora da nepovoljno deluje na zdravlje ljudi. Više od osamdeset odsto učesnika prošlogodišnje ankete je podržalo ideju povlačenja ustaljene prakse pomeranja kazaljki.

Odbor od država očekuje da do aprila 2020. o svom izboru između zimskog i letnjeg računanja obaveste Komisiju.

“Za nas je na ovom polju ključno načelo supsidijarnosti (načelo prema kojemu odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najniži mogući stepen društvene organizacije). Ipak, težimo da osiguramo da jedinstveno tržište funkcioniše neometeno inicijativom. Iz ovog razloga želimo da uspostavimo koordinišući mehanizam s ciljem iznalaženja rešenja pogodnog za sve članice”, oblasnio je Pavel Svoboda iz Evropske narodne partije. Telo bi sačinjavali po jedan predstavnik svake države i jedan predstavnik Evropske komisije. Zajednički bi raspravljali o tome kako bi se svaki pojedinačni izbor između zimskog i letnjeg računanja vremena odrazio na tržište da bi se izbeglo ozbiljnije remećenje poretka.

Ako Komisija utvrdi da predviđena organizacija evropskog vremena može značajno i trajno da ometa jedinstveno tržište, može da predloži odgađanje primene direktive za najviše 12 meseci i da priloži novi zakonodavni predlog.

Čak i kada čitav Evropski parlament potvrdi ili odbaci ukidanje pomeranja sata, rešenje nije konačno, već označava prvi korak ka pregovorima sa Savetom ministara.

Ukoliko se planovi ozakone dok je Ujedinjeno Kraljevsto i dalje članica Evropske unije ili u tranzicionom periodu, zakonu treba da se povinuju i Englezi uprkos protivljenju i uzdržanosti parlamenta.

Brisel je od 1980. upravljao sezonskim promenama časovnika kako bi se sprečilo da neusklađenost ovog procesa izazove rasulo u železničkim i avionskim redovima vožnje. Po zakonu Unije, satovi u 28 zemalja se pomeraju unapred poslednje nedelje u martu, a unazad poslednje nedelje u oktobru. Ista slučaj je i u Srbiji.

Jelena Kozbašić

Održano prvo takmičenje ABB Robo Challenge 2018.

Foto: ABB
Foto; ABB

Kompanija ABB Srbija bila je generalni pokrovitelj prvog takmičenja u robotici pod nazivom ABB Robo Challenge 2018 — Dodirni budućnost u okviru devetog seminara Brand New Engineers — Od integrala do inženjera, koji organizuje Udruženje studenata elektrotehnike Evrope (EESTEC) u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Beogradu. Ovo takmičenje je održano u sklopu velikog događaja European robotics week (ERW) koji se priređuje u oblasti robotike širom Evrope a podršku mu takođe daje ABB kao jedan od glavnih sponzora.

Takmičenje ABB Robo Challenge 2018 se sastojalo iz dva kola.

Prvo kolo je održano 24. i 25. novembra, a prijavilo se 12 ekipa sa 3 ili 4 člana. Takmičarski izazov, koji je trajao neprekidno 24h, podrazumevao je rad na računaru u vidu optimizacije rešenja za upravljanje robotom u simulacionom okruženju softvera ABB RobotStudio. Profesori Elektrotehničkog fakulteta su prijavljene timove kroz kratku dvočasovnu obuku uveli u samo okruženje i rad u njemu jer predznanje iz robotike nije bilo potrebno. U drugom kolu, nakon sedam dana, dve najbolje plasirane ekipe prema proceni stručne komisije imale su priliku da u roku od 5 sati svoju ideju implementiraju na pravom ABB industrijskom robotu, u laboratoriji katedre za robotiku Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Foto: ABB

Početkom decembra, održano je svečano zatvaranje celog događaja Brand New Engineers u Skupštini grada Beograda. Milan Jevremović, rukovodilac segmenta Industrija u kompaniji ABB Srbija, dodelio je nagradu prvoplasiranom timu „Mali signali“ (Marija Strejić, Vukašin Stanojević, Aleksa Luković I Ivan Jevtić) koja podrazumeva studijsko putovanje u ABB-ov centar za robotiku u Italiji. Dodeljena je i utešna nagrada drugoplasiranom „MSLM“ (Marina Ivanović, Nikola Maksić, Stefan Stojanović i Luka Filipović).

 

Predstavnici sponzora i organizatora ovog događaja se nadaju da će on postati tradicija kako bi se naši studenti što više zainteresovali za jednu perspektivnu inženjersku granu koja će nadamo se veoma brzo postati aktuelna i u Srbiji.

Čiji je propust radioaktivni otpad Hrvatske na granici sa Republikom Srpskom?

Foto: pixabay

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić ocenila je da su institucije BiH zakazale i nisu, iako su na to obavezane, osujetile nameru Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad uz granicu sa BiH, odnosno Republike Srpske.

Foto: pixabay

„Ko zna kakav je budući plan Hrvatske, možda odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori kasnije preraste u odlagalište nuklearnog otpada, jer je činjenica da Hrvatska do 2023. godine mora preuzeti polovinu otpada iz Nuklearne elektrane ‘Krško'”, rekla je Golićeva, prenosi Srna.

Kako je istakla, cilj je da se na to stavi tačka i da Hrvatska nađe odlagalište dublje na svojoj teritoriji, a ne na granici sa susedima, jer to nema nigde u svetu.

Prema njenim rečima, najviše posledica imalo bi oko 230.000 ljudi, koliko ih živi u slivu reke Une.

„Razumem bojazan tih ljudi, ali i svih nas iz Republike Srpske, i zaista je nedopustivo da Hrvatska skladišti radioaktivni otpad na granici sa susednom zemljom”, zaključila je Golićeva.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Raste divlja deponija u Sremskoj Kamenici

Foto-ilustracija: Pixabay

Količina smeća u ulici Marka Oreškovića u Sremskoj Kamenici, stalno se uvećava, a najviše ga ima u neposrednoj blizini dečjeg igrališta, dok najveću zaslugu za to imaju neodgovorni pojedinci, koji smeće ne odlažu na za to predviđena mesta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Smeće pored puta, koje, kako kažu stanovnici Sremske Kamenice, preti da postane prava deponija, ne samo da je ružna slika tog dela grada, već otežava i kretanje po trotoaru, a za decu koja se igraju na igralištu je posebno loš primer.

Stanovnici smatraju da je problem i to što obližnja prodavnica nema kantu odgovarajuće veličine, pa je za mnoge često opcija, da omot od kupljenih stvari, bace na ulicu.

Iako svesni da problem jeste ljudski faktor, smatraju da je nadležnost mesne zajednice da to reši.

Kako su nam potvrdili u Mesnoj zajednici, na njihov poziv, Gradska čistoća izašla je na teren i očistila deo ulice Marka Oreškovića, ali je drugi i dalje neočišćen.

„U toku prethodne nedelje, odnosno u četvrtak sakupljen je rasut komunalni otpad u delu ulice Marka Oreškovića. Takođe, sakupljen je rasput komunalni otpad u ulici Majora Tepića i Sonje Marinković. Moram da napomenem da predmetne ulice nisu u sastavu našeg programa redovnog održavanja javne higijene”, ističe Danijela Jankov, potparol JKP „Čistoća”.

Gradska čistoća nastaviće radove narednih dana, kada bi građani mogli da očekuju potpuno raščišćavanje ulice.

To ne znači da se smeće neće ponovo stvarati, a iz tog preduzeća kažu da je moguće postaviti kontejner na zahtev mesne zajednice.

Do tad je na građanima kojima smeće smeta, da sami rešavaju to pitanje, i da primerom pokazuju šta znači odgovorno ponašanje i život u zajednici.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Uvid u Materijal za izradu Prostornog plana Parka prirode „Begečka jama“

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Rani javni uvidu u Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene Parka prirode „Begečka jama“ održaće se u trajanju od 15 dana, u periodu od 4. do 18. marta ove godine.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam
i zaštitu životne sredine

Organi, organizacije, imaoci javnih ovlašćenja i druge insitucije, koje su ovlašćeni da utvrđuju uslove za zaštitu, planiranje i uređenje prostora i izgradnju objakat pozivaju se da daju uslove i mišljenja od značaja za izradu Prostornog plana područja posebne namene Parka prirode „Begečka jama“, i da iste dostave u toku trajanja ranog javnog uvida na adresu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Bulevar Mihajla Pupina broj 16, 21000 Novi Sad.

Pravna i fizička lica se pozivaju da dostave primedbe i sugestije na Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene Parka prirode „Begečka jama“ u pisanom obliku na adresu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Bulevar Mihajla Pupina broj 16, 21000 Novi Sad, u toku trajanja ranog javnog uvida.

Milisav Pajević

Održan prvi seminar o edukaciji “Eko-škole”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Održan je prvi seminar o mogućnostima koje donosi međunarodni licencirani program za edukaciju u oblasti životne sredine pod nazivom “Eko-škole”.

Prethodne nedelje u Sarajevu okupili su se predstavnici prvog kruga zainteresovanih iz osnovnih škola iz pojedinih gradova, kao i predstavnici lokalnih vlasti i komunalnih preduzeća.

Ovaj program pomaže da se obrazovanje za zaštitu životne sredine unapredi u pojedinim obrazovnim ustanovama, a njihov osnovni cilj je odgajanje nove generacije mladih koje će biti ekološki osvešćene i aktivne u svojim zajednicama.

Eko-škole imaju sistem nagrađivanja pojedinih obrazovnih ustanova, na način da škole koje ispune postavljene kriterijume i koje brigu za okolinu promovišu kao vrednost i način življenja, dobijaju povelju o statusu Međunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu sa znakom Eko-škole. Međunarodni program Eko-škole razvijen je 1994. a danas se sprovodi u više od 60 država i 50 000 obrazovnih ustanova. Od kraja 2018. i Bosna i Hercegovina su deo ovog projekta a ovlašćeni predstavnik je Inkubator društvenih inovacija MUNJA koja već 18 godina radi na osnaživanju mladih na prostoru BiH.

Čajanka na Ivanovim koritima za promociju lekovitog bilja

Foto: MORT/Slavica Đurišić

U cilju promocije lekovitog bilja sa prostora Parka, NP Lovćen organizovao je nedavno čajanku za najmlađe posetioce, ispred Centra za posetioce, na Ivanovim koritima.

Foto: MORT/Slavica Đurišić

Oko 130 učenika iz OŠ „Dašo Pavičić“ iz Herceg Novog, OŠ „Ilija Kišić“ iz Zelenike i međunarodnog Kampa engleskog jezika uživalo je u toplim napicima degustirajući čajeve pripremene od lokalnog bilja.

Tokom čajanke, učesnicima je održano predavanje o lekovitom bilju sa ovog prostora.

Nacionalni park Lovćen prepoznatljiv je po prirodnim i kulturno-istorijskim karakteristikama.

Nalazi se na spoju dve klimatske zone, mediteranske i kontinentalne, što je uslovilo razvoj bogatog živog sveta s brojnim endemima.

Među 1.300 biljnih vrsta, što čini trećinu ukupne crnogorske flore, veliki je broj endemičnih, reliktnih, lekovitih, aromatičnih i medonosnih.

Milisav Pajević

Tornado u Alabami ubio najmanje 23 osobe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U naletu tornada u okrugu Li, u američkoj državi Alabama, stradale su najmanje 23 osobe, saopštili su lokalni zvaničnici.

Područje oko oblasti Bernard, udaljeno oko 95km od prestonice Alabame, pretrpelo je najveću štetu. Najrazorniji tornado na ovom području zahvatio je površinu od oko 800m.

Šerif te države Džej Džons, rekao je da su neke kuće srušene do temelja i da još uvek nisu poznate sve posledice ovog katastrofalnog razaranja, a strahuje se da će broj poginulih porasti. Broj povređenih takođe još uvek nije poznat.  Na fotografijama koje kruže vidi se prelomljene bandere i kuće bez krova a spasilačke akcije zaustavljene su dok ne svane.

Nacionalna meteorološka služba Amerike klasifikovala ga je u grupu EF-3 – što znači da je vetar dostizao jačinu od 266 kilometara na čas. Upozorenje je izdato i u Džordžiji, na Floridi i u Južnoj Karolini. Tornado se dogodio i u okrugu Velton i Kairo u Zapadnoj Floridi, a nekoliko ljudi je povređeno i u Talbotonu.

Predsednik SAD Donald Tramp poručio je na Tviteru stanovnicima Albame i drugim područijima pogođenim olujama da budu oprezni i da se čuvaju.

“Tornada i oluje su bili veoma žestoki i moglo bi ih se još desiti. Neka Bog blagoslovi sve članove porodica i prijatelje žrtava i povređenih”, napisao je Tramp.

Ova serija tornada se dogodila ranije od uobičajenog sezonskog vrhunca, koji traje od aprila do juna i mogao bu da bude najsmrtonosniji čak i u odnosu na onaj koji je pogodio Arkanzas i Misisipi u aprilu 2014. godine, kada je stradalo 35 osoba.

Filipinske vlasti pronašle više od 1.500 krijumčarenih kornjača

Foto: pixabay

Filipinske vlasti saopštile su danas da su pronašle više od 1.500 živih egzotičnih kornjača u prtljagu na aerodromu u Manili.

Foto: pixabay

Različite vrste kornjača pronađene su juče u četiri komada prtljaga koji je ostavio putnik s Filipina, a koji je stigao na međunarodni aerodrom Ninoj Akvino na letu iz Hong Konga, saopštili su carinski zvaničnici, preneo je AP.

Kornjače, njih 1.529, predate su Odeljenju za životnu sredinu i jedinici za nadgledanje divljih životinja.

Ilegalno trgovanje divljim životinjama kažnjava se na Filipinima zatvorskom kaznom trajanju do dve godine i novčanom kaznom do 200.000 pezosa (3.861 dolar).

Milisav Pajević

Besplatna edukacija mladih u oblasti organske proizvodnje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Besplatna edukacija mladih ljudi do 25 godina koji žele da nauče kako doći do organske proizvodnje, besplatno pola hektara zemlje, seme i vlasništvo nad svim proizvedenim – ovako je glasila ponuda koju je Zoran Radovanović objavio nedavno na svom fejsbuk profilu.

Radovanovic je obećao besplatnu šestomesečnu obuku u imanju Trbušani (6km od Čačka) za najmanje 10 zainteresovanih mladih osoba. Svi koji žele da nauče i primene znanje o organskoj proizvodnji i da nauče kako da proizvode hranu za sopstvene potrebe mogu da se prijave na mejl adresu navedenu na njegovom profilu.

Radovanović je iz Prijevora kod Čačka i sličnu akciju je organizovao 2015. godine, a za svoju proizvodnju od 2013. godine ima sertifikat o organskoj proizvodnji. Želi kako kaže da promoviše ovaj zdrav način ishrane i napominje da zainteresovani ne moraju celu sezonu da provedu tu, nego svako u skladu sa mogućnostima.

Zainteresovani bi određenim danima bi radili na njegovim parcelama, kada bi stekli nova saznanja o organskoj proizvodnji, dok bi ostalim danima radili na svojim parcelama. Seme bi dobili na poklon. Na edukaciji mogu saznati o pripremi, setvi, zaštiti, prihrani, berbi, preradi u organskom sistemu proizvodnje. Radovanović je mislio na sve, pa tako polaznici mogu iznajmiti stan u gradu po ceni od 2e dnevno za vreme trajanja obuke.

Prvi Čep FEST – Inkluzivni festival za celu porodicu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi Čep FEST održaće se u subotu 23. marta, na Beogradskom marketu, u organizaciji udruženja Čep za hendikep i desetine nacionalnih organizacija za osobe sa invaliditetom.

Takmičenje u recikliranju limenki, predstavljanje sportsko-rekreativnih disciplina za osobe sa invaliditetom, nastupi hora i plesne grupa, digitalne igrice, samo su neki od dešavanja na prvom inkluzivnom ekološkom festivalu za celu porodicu.

Iz Udruženja navode da je cilj da se na jednom mestu sretnu, takmiče i druže ljudi kojima je potrebna pomoć i ljudi koji mogu da pomognu.

Na ulazu će biti postavljen punkt na kome će se od 12 do 14h meriti i odlagati čepovi koje će posetioci donositi a u 15h će biti dodeljene i nagrade najuspešnijima.

Udruženje “Čep za hendikep” od 2012. prikuplja čepove sa plastičnih flaša u školama, na fakultetima i brojim društveno odgovornim kompanijama. Članovi udruženja potom prodaju čepove kompanijama koje se bave reciklažom i za dobijeni novac kupuju osobama sa invaliditetom ortopedska pomagala. Kako se navodi na sajtu udruženja, godišnje sakupe oko 120 tona čepova.

Mart – mesec kampanje zaštite pčela u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom marta Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) i NALED, organizuju javnu kampanju “Mesec zaštite pčela”, saopštio je NALED.

Cilj ove kampanje, kako se navodi u saopštenju, je da svi koji se bave pčelarstvom, poljoprivredom, zaštitom životne sredine ili su na neki drugi način zainteresovani za ovu temu mogu da se uključe i dijalog i ukažu na moguće probleme, izazove i rešenja u borbi protiv trovanja pčela.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija, Rodoljub Živadinović, rekao je da bi izumiranje pčela u Srbiji značilo direktan ekonomski gubitak od 148 miliona evra godišnje. On je dodao da su nam pčele od izuzetne važnosti i zbog toga što su najbolji pokaztelji bezbedne životne sredine za čoveka, jer mogu da žive samo u zdravom i čistom okruženju.

Srbija je zemlja sa najvećim brojem pčela po glavi stanovnika (jedna pčela na šest stanovnika). Oko 20 000 pčečara posluje i uzgaja 1,3 miliona pčela. Nepravilna upotreba pesticida prethodnih godina dovela je do znatnog opadanja populacije pčela i proizvodnja meda u Srbiji pala je sa 12 000 tona u 2015. na 7 000 tona u 2017. godini.

Još jedan od ciljeva kampanje je unapređenje regulatornog okvira, jačanje kapaciteta, edukacija poljoprivrednika, privrede i lokalnih samouprava o štetnosti korišćenja pesticida. Do trovanja pčela najčešće dolazi usled prakse zaprašivanja krpelja i komaraca iz vazduha ili neodgovorne upotrebe pesticida u poljoprivredi, od kojih su mnogi nedozvoljeni i nabavljeni na crnom tržištu.

Kampanja je deo četvorogodišnjeg projekta  koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) a sprovodi NALED sa Republičkim sekretarijatom za javne politike.

Italijan podstiče decu da recikliraju i čitaju: Za plastičnu flašu i limenku dobiju knjigu!

Foto-ilustracija: Pixabay

Mikele Đentile, knjižar iz italijanskog gradića Pola je došao na zanimljivu ideju kako da promoviše reciklažu među decom školskog uzrasta. Ukoliko klinci u njegovu knjižaru donesu jednu plastičnu flašu i jednu aluminijusku limenku, zauzvrat će dobiti knjigu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasnik knjižare Ex Libris Cafe je istakao da je njegov cilj da proširi strast i ljubav prema čitanju među ljudima koji nemaju ovu naviku, ali i da istovremeno poboljša kvalitet životne sredine. “Nadam se da će ova inicijativa da ‘zarazi’ čitavu zemlju. To bi bilo revolucionarno, ne samo za planetu, već i za obrazovanje dece i njihove poslovne šanse”, dodao je on.

Knjige koje na policama knjižare očekuju mališane sa flašama i limenkama u njihovim rukama su tzv. knjige na čekanju. Ex Libris Cafe je ovu praksu uveo u svoje poslovanje po uzoru na napolitansku tradiciju poklanjanja kafe rođenu tokom Drugog svetskog rata. Tada bi mušterije pazarile dve kafe – jednu za sebe, drugu za narednog gosta kafića. Na isti taj način, kupci u Poli mogu da obraduju đake-reciklere uzimajući štivo i za sebe i za njih.

Dobar glas daleko se čuje. Mališani iz Bordigere su mu poslali 23 boce i limenke i očekuju svoje knjige.

“U toku samo jednog dana donirao sam 60 knjiga na čekanju. Zamislite da ovo postane mala igrica! Sva deca na svetu zamene smeće za knjige. Svestan sam da je ovo samo san, ali zašto ga ne bismo pretvorili u stvarnost?” I zaista – šta nas sprečava?

Đentile je od ranije poznat kao odlučan borac protiv zagađenja otpadom. U saradnji sa tamošnjom srednjom školom je prikupljao aluminijum. Zajedničkim snagama knjižar i srednjoškolci su, kroz projekat reciklaže, zaradili dovoljno novca da se čitavoj učionici obezbede knjige.

Jelena Kozbašić