Home Blog Page 952

Nepravilno odlaganje animalnog otpada u Erdeviku

Foto: pixabay

Leševi svinja prisutni po deponiji van predviđenih mesta za odlaganje slika su koja je prisutna u Erdeviku.

Foto: pixabay

Komunalna inspekcija na terenu će pojačati rad u narednom periodu sa ciljem uvođenja reda u odlaganje animalnog otpada.

Cilj pre svega je sprečavanje pojave zaraze pogotovo sada kada se intenzivno priča o afričkoj kugi svinja u okruženju.

Kaznena politika za sada je jedino rešenje.

Farmeri s druge strane žele da se problem reši jer strahuju da bi mogli zbog neadekvatne slike u selu imati problem sa plasmanom proizvoda na tržište.

Dušan Zolotić je farmer iz Erdevika, ima registrovanu farmu svinja kapaciteta 250 grla. Kako ističe strahuje od pojave zaraze među svinjama u selu jer nesavesni pojedinci odlažu uginule životinje tamo gde im nije mesto.

Ističe da je u pitanju problem sa kojim se selo suočava duži niz godina i da su proizvođači svinja radi da plate odnošenje uginulih životinja sa farme ukoliko bi postojala neka služba koja bi se bavila time.

Predstavnici nadležnih komunalnih službi u Opštini Šid ističu da su pojačali nadzor na terenu.

Za one koji uginule životinje nepropisno ostavljaju deponijama, rizikuju da izazovu pojavu zaraze, a u ovom trenutku treba na umu imati i mogućnost pojave afričke kuge svinja. Za takve prekršioce predviđene su novčane kazne.

Kazne se kreću od 10 do 25 hiljada za fizička lica ili 75 do 100 hiljada za pravna lica. Ipak farmeri ističu da se nesavesni pojedinci na osvrću na kaznene mere i da treba što pre rešiti problem jer smatraju da je ugrožen i sam plasman proizvoda.

Pojačanim nadzorom za sada u šidskoj opštini se bore kako bi stali na put pojedinaca koji ne razmišljaju od posledicama svojih dela. Lica koja su tim povodom privođena su pred sudskim organima a intenzivnije kontrole slede.

U Erdeviku su radi da se pronađe rešenje za problem koji je evidentan a dok se ne pronađe adekvatnije rešenje inspekcija će pojačati rad na terenu.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Otvoreni dijalog o primeni Pravilnika o obrascu Dokumenta o kretanju opasnog otpada

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U organizaciji Udruženja industrije otpada Srbije “Hrabri čistač” u Beogradu je održan otvoreni dijalog na temu primene Pravilnika o obrascu Dokumenta o kretanju opasnog otpada.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U dijalogu su učestvovali predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, proizvođača otpada, operatera i republičke inspekcije za zaštitu životne sredine.

Dijalog je otvorila pomoćnik direktora Agencije, dr Tamara Perunović Ćulić, koja je istakla važnost ovog dokumenta, koji osim što prati svako kretanje opasnog otpada takođe je i važan alat za kontrolu generisanja, deponovanja, ponovnog korišćenja i izvoza opasnog otpada.

U periodu od donošenja Pravilnika pa do danas, u Informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja koji vodi Agencija, dostavljeno je preko 100 000 dokumenata, što ukazuje da i pravna lica i preduzetnici shvataju njegovu važnost veoma ozbiljno.

Milisav Pajević

Završen projekat „Otpad kao energent-OKEj”

Foto: Departman za inženjerstvo zaštite životne sredine i zaštite na radu

U Svečanoj sali Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu održana je završna dvodnevna konferencija u sklopu projekta Otpad kao energent-OKEj, na kojoj su učestvovali učenici i njihovi nastavnici iz petnaest srednjih škola iz Srbije, kao i predstavnici ambasade SAD.

Foto: Departman za inženjerstvo zaštite životne sredine i zaštite na radu

Konferencija je otpočela pozdravnom rečju predstavnika ambasade SAD atašea za kulturu Majkla Bruka.

Zatim su usledile pozdravna reč direktora Departmanu za inženjerstvo zaštite životne sredine i zaštite na radu vanr. prof. dr Dejana Ubavina i predavanje vanr. prof. dr Jelene Radonić o budućim pravcima razvoja obrazovanja u upravljanju otpadom u Srbiji i profilima koji se edukuju na Departmanu Doc. dr Đorđe Đatkov održao je predavanje o mogućnostima proizvodnje i korišćenja biogasa u Srbiji, dok je Slađana Lalić iz preduzeća “Geocycle” koje je deo LafargeHolcim grupe, održala predavanje o otpadu kao alternativnom gorivu u cementarama.

Drugi deo prvog dana konferencije bio je posvećen predstavljanju škola i njihovih projektnih rezultata.

Svaka škola se predstavila video materijalom i prezentacijom o tome šta su to oni uradili u okviru projektnih aktivnosti i koje su poruke koje žele da prenesu vršnjacima i široj javnosti.

Sve škole su pokazale izuzetnu inicijativu, đaci su širili poruku o značaju iskorišćenja otpada u energetske svrhe i van okvira svojih razreda i škola, što je i bio cilj projekta OKEj.

Na samom kraju okupljenima se kratko obratio rukovodilac projekta, Fulbrajt alumnista vanr. prof. Nemanja Stanisavljević.

Drugog dana konferencije, predstavnici srednjih škola su posetili fabriku Lafarge Srbija u Beočinu, čija je osnovna delatnost proizvodnja cementa.

Fabrika cementa u Beočinu je moderna i efikasna fabrika u oblasti uticaja na životnu sredinu i bezbednost na radu, koja neguje i razvija dugu tradiciju proizvodnje cementa u ovom kraju koja traje punih 180. godina.

Po povratku učesnici konferencije su obišli akreditovanu Laboratoriju za monitoring deponija, otpadnih voda i vazduha i laboratoriju za Departmana za inženjerstvo zaštite životne sredine i zaštite na radu.

Da podsetimo, u projektu OKEj koji se sprovodi od maja 2018. godine, učestvovalo je petnaest srednjih škola širom Srbije (iz Zrenjanina, Vršca, Beograda, Bora, Subotice, Sombora, Vrbasa, Novog Sada, Šapca i Loznice).

Projekat je nastavak prošlogodišnjeg SKAR projekta (sakupljaža, kalkulaža, reciklaža, ambalaža) i realizuju ga članovi Departmana za inženjerstvo zaštite životne sredine Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Škole su bile uključene u aktivnosti koje su osmišljene da informišu, edukuju, i aktivno uključe srednjoškolsku populaciju u rešavanje problema u vezi sa iskorišćenjem otpada u energetske svrhe.

U svakoj školi je održana po jedna radionica u sklopu koje je učenicima predstavljena osnovna problematika upravljanja otpadom, metode za energetsko iskorišćenje komponenti otpada, kao i ekološki i zdravstveni problemi koji nastaju usled neadekvatnog upravljanja i odlaganja na deponije.

Takođe učenici su obučeni da proračunaju količine produkovanog otpada u svojoj opštini i školi, kao i da finansijski valorizuju dva vida iskorišćenja otpada u svrhu dobijanja energije-insineraciju i anaerobnu digestiju.

Izvor: Bojana Zoraja

Departmant za inženjerstvo zaštite životne sredine i zaštitu na radu

Panel „Primenjena naučna istraživanja, inovacije i njihovo finansiranje u Srbiji“

Foto: EU Delegacija u Srbiji

U Naučno-tehnološkom parku ,,Beograd“ održana je ceremonija povodom završetka Projekta podrške istraživanju, inovacijama i transferu tehnologije u Srbiji, finansiranog od strane EU.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Novi katalizator, uređaj za održavanje svežine vina i multifunkcionalne loptice za hvatanje boje su samo neke od inovacija naučnih i istraživačkih organizacija koje podržava Fond za inovacije, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Kroz fond za transfer tehnologije, Fond je uspeo da promoviše saradnju između akademske zajednice i privatnog sektora, sa ciljem da se rezultati naučnih istraživanja plasiraju na tržište.

Projekat su sproveli Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Fond za inovacionu delatnost, Delegacija EU u Srbiji i Svetska banka, u cilju podsticanja saradnje između javnog naučno-istraživačkog sektora i privatnog sektora, kako bi se postigla komercijalizacija naučnih istraživanja i unapređenje transfera tehnologije.

Implementacija projekta finansirana je sa 2.5 miliona evra iz Predpristupnih Fondova EU (IPA) za 2013. godinu.

Tokom ceremonije, gostima su se obratili Mladen Šarčević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Stiven Ndegva, šef kancelarije Svetske banke u Srbiji, Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji i Ivan Rakonjac, direktor Fonda za inovacionu delatnost.

U okviru svečanosti održan je panel „Primenjena naučna istraživanja, inovacije i njihovo finansiranje u Srbiji“ sa akcentom na primenu naučnih istraživanja, transferu tehnologije i njihovom finansiranju u Srbiji. Panel je vodila Maja Anđelković, viši stručnjak za privatni sektor u Svetskoj banci, a na ovu temu razgovarali su: Prof. dr Vladimir Popović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Dejan Šuvakov, menadžer programa, Delegacija Evropske unije u RS, Mlađan Stojanović, koordinator Programa transfera tehnologije, Fond za inovacionu delatnost, Dr Zorica Branković, naučni savetnik, Institut za multidisciplinarna istraživanja, Bojan Pavlović, generalni direktor, PhytoNet.

Milisav Pajević

ABB – okosnica industrijske digitalizacije u Srbiji

Photo: ABB
Foto: ABB

Krajem osamdesetih godina prošlog veka dve ugledne inženjerske kompanije Brown Boweri i Asea odlučile su da udruže snage i sredstva. Ovaj kapitalni spoj dobio je naziv ABB, a novonastala kompanija je na istoriju svojih osnivača, do tog trenutka dugu čitavih 100 godina, dodala još tačno tri decenije, marljivo ispisujući budućnost industrijske digitalizacije. ABB je inventivni tehnološki lider u oblasti elektroenergetskih mreža,  elektroenergetske opreme, industrijske automatizacije, robotike i elektromotornih pogona, koji stoji na usluzi korisnicima iz energetskog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta širom sveta. U kompaniji ističu dva jasna vrednosna cilja: dovođenje električne energije iz bilo koje elektrane do bilo kog priključka i automatizaciju industrije od prirodnih resursa do gotovih proizvoda. ABB danas posluje u više od 100 zemalja i zapošljava oko 147.000 ljudi.

Na pitanja o rešenjima za energetsku efikasnost, o širenju mreže ABB-ovih punjača za elektrovozila i o ABB solarnim sistemima i rešenjima, odgovore nam je dao Milan Jevremović, rukovodilac segmenta Industrija u kompaniji ABB Srbija.

EP: Kompanija ABB prisutna je već 28 godina u Srbiji. Koji su to vodeći proizvodi ABB-a u Srbiji i koja rešenja su se do sada pokazala najefikasnijim kada je reč o uštedi energije?

Milan Jevremović: U Srbiji ABB posluje u 3 segmenta: Energetika, Industrija i Infrastruktura i transport. Za svaki od ovih segmenata ABB može da ponudi širok portfolio proizvoda. U oblasti energetike najviše smo zastupljeni sa razvodnim postrojenjima i uređajima na srednjem i visokom naponu, relejnom zaštitom i transformatorima. Kada je sektor industrije u pitanju, ABB je u Srbiji najpoznatiji po elektromotornim pogonima. Osim samih elektromotora, u oblasti frekventnih regulatora mi smo  lider na domaćem tržištu sa preko 200 MW instaliranih uređaja. Procenjuje se da oni svakodnevno ostvaruju uštede u potrošnji od oko 15 odsto od instalirane snage pogonjenih motora. Što se procesne industrije tiče, tu je i celokupan portfolio uređaja za merenje i analitiku kao i distribuirani kontrolni sistemi. U poslednje 2 godine naročito dolaze do izražaja robotika i napredni sistemi automatike koji podržavaju razvoj Industrije 4.0. U segmentu Infrastruktura i transport, najprisutniji smo sa niskonaponskom opremom i razvodnim postrojenjima, ali i celokupnom ponudom za elektroinstalacije u modernim stambenim, poslovnim i objektima komercijalne namene.

EP: Šta sve ABB može da ponudi kao rešenja za poboljšanje energetske efikasnosti u različitim tipovima industrijskih postrojenja?

Milan Jevremović: Pored već navedenih proizvoda koji direktno ili indirektno utiču na smanjenje potrošnje električne energije, ABB za skoro svaki tip industrije ima kompletna rešenja i usluge za poboljšanje energetske efikasnosti. Kao najbolji primer naveo bih projekat praćenja i upravljanja kvalitetom uglja koji se kopa u Rudarskom basenu „Kolubara” u svrhu poboljšanja efikasnosti rada kotlova u Termoelektranama „Nikola Tesla”. Na površinskim kopovima „Tamnava” nekoliko bagera kopa ugalj istovremeno na različitim lokacijama. Ugalj je različitog kvaliteta, a cilj je da se elektrani u Obrenovcu pošalje homogenizovan ugalj potrebne kalorijske vrednosti. Softver prati geološke podatke sa lokacija gde rade bageri, poredi ih sa onlajn podacima koje daju analizatori na bagerima i transportnim trakama i usklađuje finalni kvalitet koji se isporučuje. Po potrebi softver omogućava i preuzimanje uglja sa skladišta kako bi se postigao potreban kvalitet uglja za utovar u vagone i isporuku elektrani. Korišćenjem uglja koji odlikuje konstantno zadati kvalitet sagorevanje u kotlu je mnogo bolje, efikasnost je veća, a emisija štetnih gasova manja. To je jedinstven projekat takvog tipa u svetu gde su stručnjaci iz JP „Elektroprivrede Srbije”, Rudarsko geološkog fakulteta i inženjerski tim ABB-a za površinske kopove iz Nemačke udruženo radili kako bi došli do najboljeg i najoptimalnijeg rešenja. Realizacija ovog projekta je trenutno u toku.

Foto: ABB

EP: ABB trenutno ima najbrži punjač za električna vozila. Koliko je takvih punjača instalirano do sada i gde?

Milan Jevremović: ABB u svojoj ponudi ima brze punjače tipa Terra, ali reč najbrži ovde nije odgovarajuća. Brzina punjenja ne zavisi samo od snage punjača već i od samog sistema električnog vozila koji kontroliše punjenje. Snaga ABB brzih punjača ide od 50 kW, što se u praksi trenutno pokazuje kao minimum, pa sve do punjača snage 600 kW za potrebe punjenja električnih autobusa i kamiona. O rasprostranjenosti naših punjača dovoljno je reći da imamo više od 6.000 instaliranih električnih punjača i sistema u više od 100 država sveta.

EP: Osim činjenice da su tehnološki najsavremeniji, koje su još prednosti ABB-ovih punjača?

Milan Jevremović: Osnovni model Terra 54 je univerzalni brzi punjač namenjen svim vrstama električnih vozila koja danas postoje. Ključni delovi punjača su takođe ABB proizvodi što doprinosi pouzdanosti samog proizvoda. Mala masa osnovnog modela koja iznosi oko 350 kg predstavlja rezultat odlične modularne konstrukcije i tehnologije. Terra 54 poseduje u sebi pet energetskih modula koji omogućavaju punjenje čak i u slučaju otkazivanja jednog od modula. ABB ima mogućnost da daljinskim putem prati radne parametre svakog ABB-ovog brzog punjača na svetu koji je pušten u rad i da svim svojim korisnicima pruži servisnu i tehničku podršku. Terra punjač se izdvaja od ostalih ponuda po tome što postoji i u posebnoj izvedbi za osobe sa invaliditetom, što je jedan od uslova za plasiranje na tržište Sjedinjenih Američkih država.

EP: Kakvu vrstu obuke organizujete za servisere?

Milan Jevremović: ABB raspolaže svojom servisnom službom, a takođe pruža obuku i za partnere koji žele da servisiraju ABB-ove punjače. Trening obuhvata obuku za hardverski i softverski deo punjača, a nakon završene obuke sertifikovani serviser je u mogućnosti da samostalno izvrši pregled punjača, da ga pusti u rad, kao i da tokom ekspoatacije vrši servis i održavanje.

EP: Koliko je ukupno vaših punjača instalirano u Srbiji i kakva je prognoza za dalji razvoj mreže u Srbiji?

Milan Jevremović: U Srbiji je do sada instalirano nekoliko sporih i jedan brzi punjač sa sistemom daljinskog praćenja, na lokaciji kompanije Porše SCG u Beogradu. Razvoj mreže punjača u Srbiji zavisiće od potreba i mogućnosti, zatim podsticajnih mera, ali i strategije razvoja saobraćaja koja predviđa smanjenje uticaja emisije izduvnih gasova. Projekti u ovoj oblasti su složeni i zahtevaju dobre tehnoekonomske procene. Početna ulaganja nisu mala i obuhvataju podršku za mreže punjača u vlasništvu države ili privatnih firmi, razne tipove subvencija i povlastica za nabavku električnih vozila. Najvažnije su zapravo uštede koje ceo sistem donosi kao i smanjenje emisije štetnih gasova. Budući da Srbija spaja Istok i Zapad potrebno je da razvije sopstvenu mrežu električnih punjača kako bi svi koji voze električne automobile, autobuse, a nadamo se i kamione, mogli svoja vozila brzo i jednostavno da dopune.

EP: Kada se očekuje da električni automobili postanu uobičajeni prizor na srpskim putevima kao u zemljama Evropske unije?

Milan Jevremović: To je povezano sa razvojem infrastrukturne mreže električnih punjača kao i već pomenutih subvencija i povlastica za kupovinu električnih automobila. Bilo bi zadivljujuće da električni automobili postanu svakodnevni prizor na našim ulicama, a to će se desiti tek onda kada u potpunosti budemo dobili podršku i benefite države. Estonija je još 2012. godine razvila nacionalnu mrežu, i to baš sa brzim ABB punjačima i dala sjajan primer drugim državama. Na razdaljini od oko 50 km na svakom glavnom i magistralnom putu u Estoniji instaliran je po jedan brzi punjač snage 50 kWDC/22 kWAC. Osim toga, instalirano je dodatnih 500 sporih AC punjača u državnim institucijama. U želji da inspiriše i motiviše druge, ABB Srbija je prošle godine nabavila električni automobil za svoje potrebe i ispred svoje zgrade u Beogradu instalirala svoj električni punjač. Želeli smo da ličnim primerom pokažemo da je neophodno širiti svest kako korporativnu tako i pojedinačnu o očuvanju životne sredine.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Zorana Mihajlović: Ulaganja u vodosnabdevanje i tretiranje otpadnih voda

Foto: mgsi.gov.rs

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović poručila je da će država nastaviti da, zajedno sa sindikatima komunalnih preduzeća, radi na poboljšanju položaja zaposlenih u toj delatnosti i daljem podizanju kvaliteta usluga koje ova preduzeća pružaju građanima.

Foto: mgsi.gov.rs

Mihajlović je u izjavi za javnost istakla da poštuje rad i sve radnike u komunalnim delatnostima i da je zato Ministarstvo, zajedno za sindikatima, radilo na kolektivnom ugovoru za 70.000 zaposlenih u javnim komunalnim preduzećima, koji je zaključen posle gotovo 20 godina, a potom i produžen na još tri godine, do 2021. godine.

Razgovaraćemo i o tome kako da dejstvo kolektivnog ugovora proširimo i na ona komunalna preduzeća i zaposlene koji do sada nisu bili obuhvaćeni, kako bi i njihova prava bila bolje zaštićena, rekla je ona i podsetila na to da je kolektivni ugovor produžen upravo na inicijativu sindikata.

Prema njenim rečima, poslednjih godina se realizuju najveća ulaganja u proteklih nekoliko decenija u vodosnabdevanje, tretiranje otpadnih voda i čvrstog otpada, što najbolje pokazuje odnos države prema ovoj oblasti.

Investicijama u komunalnu infrastrukturu čuvamo i unapređujemo korišćenje prirodnih resursa, koji su osnova razvoja Srbije.

Prirodni resursi, a pre svega voda, jesu dobra koja pripadaju svim građanima i o kojima moramo da brinemo mnogo više, zbog budućih generacija, poručila je potpredsednica Vlade.

Mihajlović je podsetila na to da su dopune Zakona o komunalnim delatnostima bile neophodne da bi se omogućila izgradnja komunalne infrastrukture u opštinama koje svojim sredstvima ne mogu da je izgrade, kao i realizacije kapitalnih investicija koje javna komunalna preduzeća ne mogu da finansiraju iz sopstvenih prihoda, ali tako da javni sektor ostaje nosilac komunalne delantnosti.

Nastavićemo da radimo sa sindikatom kao partneri kako bismo građanima obezbedili kvalitetno i održivo pružanje komunalnih usluga, a posebnu pažnju posvetićemo poboljšanju položaja zaposlenih u komunalnom sektoru, zaključila je potpredsednica Vlade.

Milisav Pajević

Grbavi kitovi zimuju na Antarktiku, kako se onda jedan od njih nasukao u Brazilu?

Foto: Facebook (screenshot)

Kada su tokom prošle sedmice lokalni ribari šetali kroz šumu mangrova na zabačenom brazilskom ostrvu u reci Amazon zatekli su nešto što ne bi trebalo da bude tamo – leš grbavog kita.

Foto: Facebook (screenshot)

Pretpostavlja se da se beba kit izgubila u okeanu i da je uginula od gladi ili iz nekog drugog, za sada nepoznatog, razloga. Jedinka je bila dugačka oko osam metara i stara oko godinu dana. Životinja je pronađena na oko deset metara od obale, naučnici smatraju da je uginula nekoliko dana ranije.

Nije neuobičajeno da kitovi poput ovog plivaju kroz vode južnog Atlantika, ono što je neobično je – godišnje doba tokom kog se ovo odigralo. Ovi vodeni sisari zimi uglavnom migriraju u 6500 hiljada kilometara udaljeno područje Antarktika.

“Verujemo da je plutao i da ga je plima nanela u prašumu”, rekla je Renata Emin, predsednica brazilskog konzervacionističkog udruženja Bicho D’Água. Potom se zapitala šta je grbavi kit radio na severnoj obali Brazila u februaru i ocenila ovu pojavu kao nesvakidašnju.

Emin je iznela i hipotezu svog tima da se mladi kit odvojio od svoje majke pre nego što je uginuo. “Prikupljamo podatke i identifikujemo tragove na telu kako bismo utvrdili da li je bio zarobljen u mreži ili ga je možda udario brod”, dodala je ona kazavši da rezultati nekropsije mogu da se očekuju kroz desetak dana.

Grbavi kitovi svake godine prelaze velike udaljenosti. Oni na severnoj hemisferi ovo doba godine provode u toplijim vodama, a leti odlaze ka severnom polu. Na južnoj je obrnut slučaj – oni zimuju na Antarktiku, a letuju i razmnožavaju se u severnijim predelima okeana.

U 19. i 20. veku kitolovci su koštali života oko 200 hiljada jedinki južno od ekvatora, dovodeći njihovu vrstu na ivicu opstanka. Zahvaljujući naporima konzervacionista poslednjih nekoliko decenija i zabranama kitolova – kitovi su bili spaseni.

Jelena Kozbašić

Opština Ruma izdvaja milion i po dinara za nabavku protivgradnih raketa

Foto: Optina Ruma

Opština Ruma će za nabavku protivgradnih raketa, za potrebe funkcionisanja protivgradnih stanica, ove godine izdvojiti 1.500.000 dinara, što je za 600.000 dinara veće izdvajanje nego prošle godine.

Foto: Optina Ruma

Predsednik Opštine Ruma Slađan Mančić ističe da je cilj lokalne samouprave da pomogne poljoprivrednicima i zaštiti atare.

„Ovo je još jedan vid pomoći našim poljoprivrednicima pored niza mera koje mi preduzimamo kako bi im olakšali posao.

Ove godine smo odvojili milion i po dinara za kupovinu protivgradnih raketa.

Do sada smo izdvajali 900 000 dinara, a sada smo podigli taj iznos ne bi li kupili što više protivgradnih raketa.

Rakete ćemo raspodeliti u naših 12 protivgradnih stanica, verujem da će u slučaju elementarnih nepogoda strelci pravovremeno reagovati, a podsetiću da i njih Opština Ruma takođe subvencioniše u iznosu od 12 000 dinara mesečno“, izjavio je Mančić.

Milisav Pajević

Srbija i Italija potpisale Memorandum o saradnji u oblasti klimatskih promena

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i ministar životne sredine kopna i mora Italije Serđo Кosta parafirali su u Rimu Memorandum o razumevanju i saradnji u oblasti klimatskih promena, ranjivosti, proceni rizika, prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove i ublažavanje negativnih efekata klimatskih promena između ministarstava dve države.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sagovornici su ocenili da Memorandum doprinosi nastavku i jačanju prijateljstva i saradnje dve zemlje i da je podrška Italije Srbiji u primeni ekoloških standarda doprinos zajedničkim globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena.

Složili su se da je Ministarska konferencija održana u Beogradu bila od izutzetnog značaja, da je dala novi neophodni impuls u sardanji zemalja južne i jugoistočne Evrope i da će predstojeća godišnja skupština UN za životnu sredinu (UNEP) u Najrobiji biti prilika da se ovaj novi format saradnje zemalja ovog dela Evrope predstavi čitavom svetu.

Ministar životne sredine kopna i mora Italije Serđo Кosta je rekao da je Memorandum važan za saradnju prijateljskih zemalja jer će omogućiti da Italija ustupi Srbiji svoja iskustva u borbi protiv klimatskih promena.

“Ovaj memorandum omogućiće i neposrednu saradnju naših instituta na polju informacija i obrazovanja, ali i prenošenje iskustava kako rade posebno obučene jedinice vojne policije– karabinjera za borbu protiv ekološkog kriminala”, naglasio je italijanski ministar.

On je istakao važnost saradnje dve države u oblasti klimatskih promena i borbi protiv zagađenja životne sredine, čemu je Italija posebno posvećena na nacionalnom i globalnom planu.

Ministar Trivan je rekao da je Memorandum važan za obe zemlje i da je u interesu regiona, zemalja južne i jugoistočne Evrope i svih zemalja u borbi protiv klimatskih promena.

On je zahvalio na pomoći koju Italija pruža Srbiji u oblasti životne sredine i ukazao da je Italija glavni oslonac saradnje među zemljama ovog dela Evrope. Srbiji i zemljama regiona je dragoceno iskustvo i podrška Italije u vođenju politika, prenošenju iskustava i u pristupu evropskim fondovima.

On je istakao da su oblasti klimatskih promena i održivi razvoj kao paket moderne svetske politike prioritet Srbije.

Trivan i Кosta su razmenili iskustva o unapređenju saradnje zemalja južne i jugoistočne Evrope, učešću u radu evropskih i međunarodnih organizacija koje se bave životnom sredinom, pre svih u Programu UN za životnu sredinu..

Trivan je posebno ukazao na značaj „Ministarske konferencije zemalja južne i jugoistočne Evrope“ kojoj je domaćin bila Srbija, a koju je krajem prošle godine organizovalo Ministarstvo zaštite životne sredine uz podršku UNEP-a i Ministarstva životne sredine kopna i mora Italije.

Rezultate konferencije održane u Beogradu, dva ministra će zajednički izneti u Najrobiju 12 marta, gde će imati priliku da se ponovo sretnu i razgovaraju na afričkom kontinentu čije zemlje se posebno suočavaju sa velikim problemima koje su posledica klimatskih promena .

„Napravili smo novi format koji se zove južna Evropa a koji je UNEP prihvatio kao svetski i važno je da razvijene zemlje kroz taj format pomognu manje razvijenim ”, rekao je Trivan.

On je naglasio da je Srbiji potrebna pomoć za izgradnju 300 sistema za preradu otpadnih voda, i da nam je važna podrška i naučna i stručna saadnja sa Italijom u ovoj oblasti , kako bi u izgradnji tih postrojenja primenili najbolje svetske i evropskie ekoloških standarde.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U razgovoru je ocenjeno da je pošumljavanje dobar metod u ublažavanju klimatskih promena koji može da bude i planetarni projekat.

Ministri su razgovarali o problemima u oblasti zaštiti prirode, o unapređenju saradnje u okviru CITES-a, Кonvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka i razmotrili mogućnosti bliže saradnje nacionalnih parkova.

Razmenili su mišljenja i o problemima trgovine opasnim otpadom, problemima buke i o drugim oblastima zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je na kraju razgovora pozvao ministra Serđa Кostu da dođe u zvaničnu posetu Srbiji.

Tokom zvanične posete Italiji, 25. i 26. februara, ministar Trivan je obišao Nacionalnu agenciju za nove tehnologije, energiju i održivi razvoj (ENEA) gde je dogovorio razmenu i obuku stručnjaka u primeni novih tehnologija koje se koriste u procesima održivog razvoja, biotehnologija i cirkularne ekonomije.

On je tom prilikom razgovarao sa direktorom Odeljenja za održivi razvoj dr. Robertom Morabitom i obišao laboratorije, centar za biotehnologiju i agroindustriju i postrojenje za reciklažu koje u preradi elektronskog i električnog otpada primenjuje hidrometalurški metod koji je Italija prva razvila.

Milisav Pajević

Krupni otpad i građevinski šut oštećuju hidraulički sistem na kamionima novosadske „Čistoće“

Foto: JKP Čistoća, Novi Sad

Bez obzira na brojne apele, radnici JКP „Čistoća“ širom Novog Sada zatiču krupni otpad i građevinski šut pored kontejnera, ali i u njima, što predstavlja veliki problem u radu ovog preduzeća.

Foto: JKP Čistoća, Novi Sad

Кada u kontejnerima završi građevinski šut, beton, okov nameštaja i drugi čvrsti materijali koje radnici JКP „Čistoća“ ne primete zbog drugog kućnog smeća, oštećuje se hidraulički sistem na kamionima i dolazi do ozbiljnih kvarova.

Iako sugrađani imaju dobre i zdrave navike, nažalost očigledno i dalje postoje pojedinci koji odlažu otpad nesavesno. Zato i ovom prilikom JКP „Čistoća“ poziva one koji imaju potrebu da iznose nameštaj ili građevinski šut, da pozovu JКP „Čistoća“ i rezervišu kontejner za krupni otpad.

Svi koji žele da iznajme veliki kontejner od pet metra kubnih mogu da se jave telefonom, na broj JКP „Čistoća“ 021/6333-884, lokal 126, u vremenu od osam do 13 časova svakog radnog dana, kako bi se sa nadležnim poslovođom dogovorili o terminu postavljanja posude. Odlaganje otpada na Gradskoj deponiji je besplatno.

Prema važećoj Odluci o održavanju čistoće u Novom Sadu, kazne za fizička lica za nesavesno iznošenje smeća iznose 8.000 dinara. Za pravna lica te kazne iznose od 50 hiljada do milion dinara.

Milisav Pajević

Smeće sa Fruške Gore poštom vraćeno vlasnici u Vrdnik

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Račun za struju bačen na Fruškoj Gori bio je povratna karta da se čitav džak đubreta uredno spakovan vrati svojoj vlasnici u Vrdnik. Ana Pejić, šezdesetčetvorodišnja penzionerka iz Rume, je pronašla pomenuti džak na putu ka svojoj vikendici na Fruškoj Gori.

Nije joj bilo teško da se zaustavi, ispretura po đubretu kako bi pronašla dokaze o počiniocu dela, a a zatim sve uredno pokupi i spakuje i paket za slanje. Napisala je i pismo uz paket, ali priznaje da se potpisala kao član Ekološkog pokreta Vojvodine, uprkos tome što to nije, kako bi postigla svoj cilj i izmamila osećaj krivice kod primaoca paketa i pisma. Slika i priča se brzo proširila mrežama i ovaj potez je naišao na veliku podršku.

“Jedino mi je žao što nisam mogla da vidim njenu reakciju u trenutku kada je otvarala paket i videla da joj se smeće vratilo”, priča Ana za portal Espreso, “Teško mi je da zamislim šta je u nečijoj glavi ko putuje kilometrima da bi istovario džak vreća u predivnu šumu.”

Ana priča da ovo nije prvi put da ovako reaguje i da je nedavno na putu ka svojoj kući zatekla čitavu deponiju i desetak razbacanih džakova đubreta. Istom metodom istraživanja, ona i suprug utvrdili su da smeće pripada uglednoj profesorci sa Vračara, koja takođe tu ima vikendicu. Nije im bilo teško da pokupe smeće i džakove i uredno joj odnesu u dvorište vikendice.

Ona i suprug kažu da su ideju dobili od Iraca. Boraveći u Dablinu naučili su kako se tamo kažnjavaju ovakva dela. Irci đubre vrate vlasniku, sa uplatnicom za kaznu od 400 evra i sutradan u lokalnim novinama objave informaciju šta je uradio i objave njegovu sliku iz lične karte.

Valjevo uspostavlja sistem za upravljanje vodovodnom mrežom

Foto: Grad Valjevo

Gradsko veće Valjeva je na poslednjoj sednici dalo saglasnost na Program poslovanja i Program upravljanja i održavanja seoskih vodovoda JКP „Vodovod-Valjevo“za 2019. godinu.

Foto: Grad Valjevo

Utvrđen je predlog Odluke o poveravanju poslova na izgradnji, održavanju i rekonstrukciji objekata javnog vodovoda u 2019. godini, kao i predlog rešenja o davanju saglasnosti na Odluku o cenama radova za izgradnju, održavanje i rekonstrukciju objekata javnog vodovoda i kanalizacije i na Program za povećanje efikasnosti i smanjenja gubitka u vodovodnom sistemu Valjevo.

Razlog za donošenje ovog programa je da se uspostavi sistem za upravljanje vodovodnim sistemom grada Valjeva, sa posebnim usmerenjem na povećanje efikasnosti funkcionisanja i smanjenje gubitaka vode u cilju poboljšanja funkcionisanja vodovodnog sistema grada Valjeva i poslovanja ovog preduzeća.

U ovoj godini, programom su planirani radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže, priključnih cevi i zamena vodomera korisnika u devet ulica u ukupnoj vrednosti od 30.000.000,00 dinara.

Milisav Pajević

Nova inicijativa za dodelu nagrade „Marco Polo“

Foto: pixabay

U okviru saradnje zemalja Centralno-istočne Evrope sa Kinom – Platforma 16+1, pokrenuta je nova inicijativa za dodelu nagrade „Marco Polo“. U saradnji sa Centrom za turističku saradnju sa Kinom (TCC) u Budimpešti i kineskim partnerima, ova nagrada se dodeljuje za orginalne turističke rute koje obuhvataju najmanje tri zemlje i turističke proizvode bazirane na istoriji, tradiciji i kulturi.

Foto: pixabay

Zlatne, srebrne i bronzane medalje nagrade „Marco Polo“ mogu osvojiti kineski ili turistički partneri  iz zemalja centralne i istočne Evrope CEE (turoperatori, turističke agencije itd), koji  budu napravili najbolji projektni predlog.  U sklopu projekta moraju da se nađu sledeći elementi: lokalna istorija, tradicija, kultura, kao i posebno interesantna turistička ponuda koja će obuhvatati najmanje tri zemlje iz centralne i istočne Evrope.

Više informacija o nagradi i aplikacioni obrazac, možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Porasla prosečna izvozna cena Gaspromovog gasa

Foto: gasprom.com

Prosečna izvozna cena Gaspromovog gasa mogla bi da se kreće od 230 do 250 dolara za 1.000 kubnih metara gasa u 2019. godini, izjavila je danas generalna direktorka kompanije Gasprom Eksport, Elena Burmistrova.

Foto: gasprom.com

„Želim da vas podsetim da je cena za 1.000 kubnih metara u 2016. godini iznosila 167 dolara, u 2017. je bila 197 dolara, a u 2018. godini već 245,5 dolara.

Trenutno uočavamo blagi pad cena, ali ako pogledamo najnovije tržišne podatke, predviđam ovogodišnju cenu od 230 do 250 dolara”, izjavila je Burmistrova, prenosi agencija Tass.

Takođe je navela da je prosečna izvozna cena Gaspromovog gasa porasla za 24,6 odsto u 2018. godini i da je dostigla 245,5 dolara za 1.000 kubnih metara.

Član upravnog odbora te kompanije Oleg Aksjutin kaže da je Gasprom povećao svoj udeo na evropskom tržištu na 36,7 odsto u 2018. godini sa 34,7 odsto iz 2017. godine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Sve boje snega: Čovek pozeleni od zavisti, a sneg od – zagađenja

Foto: YouTube (screenshot)

Moja apsolutno nenaučna procena je da se upotreba rečenica koje počinju sa “ne” u životu jednog čoveka uveća barem dvostruko onog trenutka kada postane roditelj. “Ne stavljaj prste u utičnicu!”, “Ne možeš da dobiješ sladoled pre ručka!”, “Ne klackaj se na stolici!”, “Ne-ćemo ti uzeti psa za rođendan!”… Jedna u nizu ovih odričnih konstrukcija je i “Ne jedi žuti sneg!”. A šta je sa zelenim? Ili crnim?

Foto: YouTube (screenshot)

Naučnici iz Kanade su otkrili da nije preporučljivo da se čak ni kristalno beo sneg unosi u ljudski organizam zato što i on sadrži izuzetno sitne čestice prljavštine koje potiču iz auspuha automobila. Međutim, najotrovniji je onaj zeleni. U ruskom gradu Pervouralsku snežni pokrivač je poprimio upravo tu neobičnu boju.

Pojava je izazvala zabrinutost lokalnog stanovništva o razornosti uticaja koji na njihovo okruženje ostavljaju zagađenje, neefikasno upravljanje otpadom i aktivnosti tamošnje hemijsko-metalurške fabrike.

Mnogi stanovnici Pervouralska veruju da je sneg “pozeleneo” usled curenja hemikalija iz obližnjeg proizvodnog pogona.

Ipak, portparol fabrike Vsvold Oreškin je istakao da nema potrebe za dizanjem uzbune. “Sneg ne predstavlja pretnju za zdravlje ljudi i dece. Ovo je Pervouralsk. Ovde postoji čitav niz industrijskih postrojenja. Ukoliko uzmemo uzorke snega sa bilo kog mesta, primetićemo prisustvo mnoštva opasnih supstanci”, kazao je on.

Roditelji i učitelji se ne slažu sa njegovim tvrdnjama. Naglašavaju da su se pojedina deca porazboljevala nakon što se zeleni sneg pojavio u blizini predškolske ustanove u ovom ruskom gradu.

Slične okolnosti su se odigrale i 2016. godine kada se iz spornog preduzeća izlio zeleni potok. Nesreću su tada pripisali zakrčenju u kanalizacionom sistemu nastalom usled nagomilavanja smeća još od sovjetske ere.

Foto: Twitter @MetAlertIreland (screenshot)

Sve boje snega

Na promenu boje snežnih padavina nekada utiču i prirodni fenomeni.

Vrsta alge, Chlamydomonas nivalis algae, može da izazove da sneg deluje ružičasto ili crvenkasto, što je pojava koju su primetili naučnici već u 19. veku. Prošle godine se istočnom Evropom proširio narandžasti sneg. Objašnjenje za taj fenomen stručnjaci su pronašli u prašini i pesku poreklom čak iz Sahare.

Deset godina ranije, narandžaste pahulje u Sibiru nisu bile rezultat nanosa vetra iz Afrike nego vazdušnog zagađenja. Iako naziv serije sugeriše da je narandžasto novo crno, u sibirskom scenariju je situacija obrnuta – crno je novo narandžasto. Područje razvijene proizvodnje uglja u Rusiji je u decembru 2018. bilo prekriveno crnim snegom. Pretpostavlja se da krivica leži na postrojenju koje je bezupešno filtriralo svoje izduvne gasove. Vlasti su tom prilikom bile optužene da su farbale prljavi sneg u belo kako bi prikrile tragove zagađenja.

Jelena Kozbašić

Da li je vaša kompanija dostavila izveštaj o proizvodima koji spadaju u posebne tokove otpada

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine može se pronaći spisak preduzeća koja do sada nisu dostavila izveštaje o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada (Obrazac PTP2).

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Spisak je napravljen na osnovu statističkih podataka o uvozu proizvoda koji nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Podsećamo da je, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, rok za dostavu izveštaja o proizvedenim, odnosno uvezenim proizvodima 31. mart ove godine sa podacima za prethodnu godinu.

Spisak možete videti ovde.

Milisav Pajević