Home Blog Page 951

Završeni građevinski radovi na prečistaču otpadnih voda u Vrbasu

Foto: pixabay

Trenutno najveća investicija Evropske unije u Srbiji je izgradnja prečistača otpadnih voda u Vrbasu.

Foto: pixabay

Na najsavremenijem prečistaču u Vojvodini upravo su završeni građevinski radovi, a u njemu će se prerađivati otpadne vode iz opština Vrbas i Kula.

Tehnička komisija pregledala je sve celine i narednih dana očekuje se puštanje prečistača u probni rad.

Završeni su i građevinski radovi na liniji mulja, a izdvajaće se i bio gas za proizvodnju električne i toplotne energije.

Na centralni prečistač treba da se priključe sve otpadne vode iz industrije i domaćinstava iz opština Vrbas i Kula, a lokalne samouprave su u obavezi da izgrade kanalizacionu mrežu i prateću infrastrukturu.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Zemun sutra bez vode

Foto: pixabay

Potrošači opštine Zemun ostaće bez vode sutra od osam do 18 sati u Ulici Branka Pešića, saopšteno je iz JКP „Beogradski vodovod i kanalizacija”.

Foto: pixabay

Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom biće obezbeđena auto-cisterna.

Iz „Vodovoda” apeluju na potrošače da pripreme neophodnu zalihu vode za piće i osnovne potrebe.

Sve dodatne informacije potrošači mogu dobiti u Кontakt centru JКP „Beogradski vodovod i kanalizacija” na telefon 3606-606, a obaveštenja o planiranim radovima i kvarovima na vodovodnoj mreži mogu se potražiti i na veb-adresi www.bvk.rs.

Milisav Pajević

Subotica dobija “Parkove za pse”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Šest lokacija za slobodno kretanje pasa, pet u gradu i jedna na Paliću, planirano je da dobije Subotica odlukom Gradskog veća.

Na predlog JKP “Čistoća i zelenilo”, izabrano je šest lokacija, koje će biti biti tehnički i funkcionalno opremljene da postanu “Parkovi za pse”.

Izabrane lokacije su Dudova šuma, Teslino naselje, park kod Buvljaka, zelena površina kod Otvorenog univerziteta, na Prozivci i na Paliću. Na svim navedenim lokacijama je zabeležen veliki broj vlasnika koji šetaju i istrčavaju pse.

Na svakoj od navedenih lokacija postoje tehnički uslovi za priključenje na vodoovodnu mrežu i za postavljanje ograde visine od 1,5m do 1,8m. Projektom je predviđen i predprostor, odnosno manji prostor kroz koji se ulazi u park, a u kom se pas adaptira pre ulaska u veći ograđen prostor sa ostalim psima. Postoje ideje da ove parkove krase i prepreke za pse u vidu tunela, penjalica, rampi, ali i klupe za vlasnike pasa.

I Beograd poseduje nekoliko parkova za pse, a “kućni red” koji moraju poštovati njihovi korisnici propisan je Odlukom o držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca koja je usvojena 2011. godine. Ipak, njihov broj je i dalje mali u odnosu na potrebe vlasnika.

Neki od uslova korišćenja parkova, koji su istaknuti kod svakog su: pas mora biti pod stalnom kontrolom vlasnika ili vodiča, zabranjen ulazak deci mlađoj od 8 godina, zabranjeno unositi svaku vrstu hrane osim hrane za pse, zabranjen uzlazak bolesnim, povređenim i psima u teranju, ne uvoditi nevakcinisanu štenad, pokupiti otpad za psom i slično.

 

Vojvodini nedostaje gotovo dve stotine hiljada stabala drveća

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Manje od sedam odsto teritorije AP Vojvodina pokriveno je šumom, odnosno 140.000 hektara zauzimaju šume. Ovo su zvanični podaci koji se mogu naći na sajtu JP “Vojvodinašume”. Kako bi pošumljenost bila u skladu sa standardima razvijenih zemalja, a pogotovo kad se uzmu u obzir klimatske promene i zaštita obradivih zemljišta, potrebno je podići oko 170 000 hektara novih zasada.

U 6,4 odsto teritorije Vojvodine koja je pod krošnjama spadaju i veliki šumski kompleksi poput Fruške Gore, Delibatske peščare i Vršačkih planina. Ako se izuzmu ovi šumski predeli, većina gradova u Vojvodini gotovo je u potpunosti ogoljena.

“Ako imamo u vidu da šume zauzimaju 27 odsto ukupne teritorije Srbije kao i da je čak 60 odsto Slovenije pošumljeno, onda bi nadležni organi morali da pomognu podizanju novih šuma”, istakla je direktorka Javnog preduzeća “Vojvodinašuma” Marta Takač. Ona je naglasila da su projekti za pošumljavanje već pripremljeni, ali najveći problem predstavlja finansiranje tog obimnog posla.

Preduzeće “Vojvodinašume” svojim sredstvima godišnje podigne oko 2000 hektara i to ih košta od 500 do 600 miliona dinara, što je predstavlja veliki izdatak te nemaju prostora za veće poduhvate.

Evropski standardi propisuju da optimalna površina pod šumom treba da bude 0,16 hektara po stanovniku. Prema ovom standardu i broju stanovnika, u Vojvodini bi 308 hiljada hektara trebalo da bude pod šumom. Ovaj standard trenutno ni upola nije zadovoljen. Nedostatak šumskih pojaseva čini poljoprivredi veliku štetu a sama svest o značaju ovog problema je niska.  Zasadi ublažavaju klimatske ekstreme, menjaju način strujanja vazduha, smanjuju brzinu vetra i na još mnogo načina pozitivno utiču na celokupno okruženje.

Za očuvanje života na planeti potrebno je i da trostruko efikasnije koristimo energiju

dav

Kompanije širom sveta pokušavaju da kreiraju što bolja softerska rešenja koja bi nam omogućila veći komfor i lagodnije poslovanje. Ipak, smisao stvaranja softverskih platformi, kad je reč o upravljanju električnom energijom, sastoji se prevashodno u tome da se postigne što je moguće veća ušteda u okviru nekog sistema.

U poslednjih nekoliko godina ušteda je zlatna reč. I ona otvara mnoga vrata.

Kompanije koje investiraju u zgradarstvo, industriju ili infrastrukturu rado ih otvaraju predstavnicima kompanije Schneider Electric.

Da bismo saznali šta izdvaja IoT platformu ove kompanije u odnosu na druga rešenja kao i na koji način nam njihova rešenja olakšavaju život, prisustvovali smo skupu na kom su predstavljeni rezultati istraživanja o prednostima digitalne transformacije. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 230 velikih projekata u 41 zemlji u kojima su tokom proteklih pet godina primenjena rešenja kompanije Schneider Electric.

Ako uzmemo u obzir da digitalna transformacija na primer, u zgradarstvu može doneti uštedu od čak 40 odsto, odluka o uvođenju ovog sistema u upravljanje električnom energijom očigledno je stvar zdravog razuma. Možda čak i neminovnosti ako uzmemo u obzir da nedavna istraživanja potvrđuju da se za održivost života na našoj planeti moramo izboriti tako što ćemo trostruko efikasnije koristiti energiju koju imamo na raspolaganju.

Dejan Marković, generalni direktor kompanije Schneider Electric Srbija, naveo je da u zavisnosti od toga u kojoj oblasti se uvodi digitalna transformacija, uštede se mogu ostvariti u upravljanju objektom, u korišćenju energije i pravilnom korišćenju elemenata određenog sistema.

„Podaci do kojih se došlo su impozantni i govore o nedvosmislenoj potrebi za digitalnom transformacijom i njenom višestrukom značaju. Zahvaljujući digitalnoj transformaciji poslovanja, ušteda energije kreće od 20 do čak 80 odsto, dok se uložena investicija u proseku isplati za 3 godine“, istakao je Dejan Marković.

Važno je istaći i da je brzina ulaska u digitalnu transformaciju direktno utiče na uspešnost smanjenja troškova. Oni koji prepoznaju trendove i prvi im se priključe  (na engleskom poznati kao early adopters) ostvaruju uštedu koja doseže čak do 70 odsto. Za grupu koja sledi trendove (tkz. industry followers), procenat uštede je 30 odsto.

Među uspešnim primerima digitalne transformacije ističu se hotel Hilton Garden Inn u Dubaiju, pivara New Belgium u Koloradu, fudbalski stadion Tottenham i bolnica Penn Medicine u Pensilvaniji.

I u Srbiji postoje primeri dobre prakse digitalne transformacije. Zahvaljujući primeni rešenja kompanije Schneider Electric, svoje poslovanje unapredili su Aerodrom „Nikola Tesla“, hoteli „Hilton“ u Beogradu, „Šeraton“ u Novom Sadu, fabrike „Immi“, „Drenik“, „Cumtobel“ i VIP data centar.

Put ka digitalnoj tranformaciji više nije pitanje izbora. Ovo bi bio ukratko zaključak sa skupa na kom smo čuli da se uvođenjem ovog sistema maksimalno koristi postojeći potencijal za uštede ne samo u proizvodnoj industriji, već i u energetici, hotelijerstvu, u bolničkim centrima ili na stadionima, zapravo generalno u zgradarstvu.

Tamara Zjačić

Održana međunarodna konferencija o obnovljivim izvorima energije u urbanim sredinama

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

U okviru Dana energetike koji se održavaju na Novosadskom sajmu, juče je održana međunarodna konferencija o obnovljivim izvorima energije u urbanim sredinama, koja se realizuje u okviru prekograničnog projekta „Eksploatacija različitih izvora u proizvodnji zelene energije – XDEGREE“.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Projekat XDEGREE, sa budzetom od 1,7 miliona evra, jedan je od najvećih projekata koji se realizuju u okviru Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020.

Partneri na projektu su Univerzitet u Novom Sadu, JKP „Vodokanal“ iz Sombora, Fond „Evropski poslovi“ AP Vojvodine, Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. i Poljoprivredni institut Osijek.

Učestvujući na konferenciji, pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić je istakao da, imajući u vidu značaj energenata za razvoj privrede, ekonomije i društva, ovaj projekat, pored toga što je vredan čak 1,7 miliona evra, ima posebne vrednosti koje se ogledaju u promeni ekološko-energetske kulture i loših navika, podizanju energetske stabilnosti, efikasnosti i nezavisnosti, te zaštiti životne sredine, te da je korišćenje „zelene energije“ jedan od načina da se prevaziđu izazovi savremenog doba za sve većom potrebom za energijom.

„Srbija ima dosta komparativnih prednosti za korišćenje obnovljivih izvora energije. Kada je u pitanju solarna energija, imamo 30 odsto potencijala više u odnosu na prosek EU, ako je reč o biomasi, imamo nekih 10-tak miliona tona samo na teritoriji AP Vojvodine. Srbija sa investicijom od približno 600 miliona evra u vetroparkove deli 10. mesto u Evropi, sa zemljom kao što je Norveška.

Otvoreni su vetroparkovi kod Vršca, Kule, Alibunara, a ove godine nas očekuje otvaranje dva velika vetroparka kod Kovačice i Kovina“, izneo je Grbić i naglasio da neophodnost korišćenja obnovljivih izvora energije, što promoviše i projekat XDEGREE, jeste i korišćenje evropskih fondova, što dovodi do novih modela finansiranja i ostvarivanja i ciljeva koji se, u krajnjoj liniji, svode na zaštitu životne sredine, smanjenje potrošnje i sprovođenje mera energetske efikasnosti.

Vidosada Enderić, direktorka Fonda „Evropski poslovi“ je istakla da je ova konferencija značajna zbog toga što pokazuje kako se koriste fondovi EU, a projekat XDEGREE, koji je u skladu sa strategijom EU i nacionalnom strategijom kad je u pitanju energija, zbog toga što u fokusu ima dva komunalna preduzeća iz Sombora i Vinkovaca. On doprinosi ekonomskom napretku, kao i zaštiti životne sredine.

Koordinator projekta prof. dr Filip Kulić je izjavio da je projekat ušao u treću i poslednju godinu realizacije, te da su rezultati već vidljivi.

„U Vinkovcima se završava montaža solarnih elektrana, u Somboru se završava montaža kogenerativnog postrojenja čija je snaga 200 kilovata električne i 230 kilovata toplotne snage i kreće se u drugu fazu povećanja proizvodnih kapaciteta biogasnog postrojenja sa 1700 na 3000 metara kubnih biogasa na dan.

Na kraju projekta, ukupna instalisana snaga treba da bude 1,24 megavata. Pored toga osnovane su i opremljene dve laboratorije: u Osijeku laboratorija za analizu kvaliteta biomase, a na novosadskom Univerzitetu je osnovana laboratorija za analizu potencijala sirovina za proizvodnju biogasa“, rekao je dr Kulić.

Na Novosadskom sajmu su uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, održani i paneli posvećen biomasi i biogasu, te projektima i aktivnostima Evropske banke za obnovu i razvoj.

Izvor: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Milisav Pajević

Zajedničke mere Republike Srbije i Republike Srpske na zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade Republike Srpske Srebrenka Golić razgovarali su juče o daljim planovima i dinamici realizacije zajedničkih aktivnosti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sastanak je održan uoči desete zajedničke sednice vlada Srbije i Republike Srpske, i predstavlja izraz kontinuiteta u ostvarivanju razumevanja i obostranog opredeljenja za saradnju u oblasti zaštite životne sredine i prirode.

Tom prilikom je dogovoreno sistemsko rešavanje problema zagađenja sliva reke Drine, uključujući i Zvorničko, Perućačko i Višegradsko jezero, sa posebnim osvrtom na zagađenje plutajućim otpadom.

Takođe, prihvaćena je inicijativa Ministarstva zaštite životne sredine Srbije da se na zajedničkom sastanku ministara Srbije, Republike Srpske i Crne Gore pokrene rešavanje problema zagađenja reka Lim i Drina.

To će doprineti boljem radu hidroenergetskih objekata u Višegradu i Bajinoj Bašti, a ujedno će omogućiti i bolju zaštitu vodnog resursa.

Na sastanku je zaključeno da su se, proglašenjem Nacionalnog parka „Drina“ na području Republike Srpske, stekli uslovi da se kod Uneska pri programu „Čovek i biosfera“ – MAB, pokrene procedura za uspostavljanje prekograničnog rezervata biosfere „Drina“, koji bi obuhvatao zaštićena područja na teritoriji Srbije i Republike Srpske u srednjem toku reke Drine.

Trivan je rekao da na osnovu dogovorenog zajedničkog susreta tri entiteta očekuje da se ostvari vidan napredak u rešavanju zajedničkih ekoloških pitanja do kraja godine.

Golić je naglasila da će realizacija dogovorenih aktivnosti i pokretanje značajnih zajedničkih pitanja u zaštiti životne sredine znatno doprineti unapređivanju stanja životne sredine.

Ona je, visoko ocenjujući saradnju dva ministarstva, podvukla da će uspostavljanje prekograničnog rezervata biosfere doprineti očuvanju biodiverziteta, što će ujedno značiti i dobrobit za građane.

Milisav Pajević

Na javnom uvidu Predlog odluke o zaštiti prirodnog dobra “Pančevačke ade”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Gradsko veće grada Pančeva donelo je Predlog odluke o zaštiti prirodnog dobra “Pančevačke ade”.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je izvršio valorizaciju dunavskih ada i sačinio, saglasno članu 42. i 102. Zakona o zaštiti prirode Studiju zaštite kao stručno-dokumentovanu osnovu za uspostavljanje Zaštićenog staništa „Pančevačke ade” kao predlog za stavljanje pod zaštitu kao zaštićeno područje III kategorije.

Predlog odluke o zaštiti prirodnog dobra “Pančevačke ade”, sa navedenom Studijom i kartografskom dokumentacijom biće izložen na javni uvid u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Pančeva, Trg kralja Petra I br. 2-4, soba 708. Radnim danima od 10-14 časova.

Javni uvid traje do 25.03.2019. godine, a javna rasprava održaće se 27. marta ove godine u zgradi Gradske uprave grada Pančeva, u maloj sali na I spratu, sa početkom u 12 časova.

Više informacija možete naći ovde.

Milisav Pajević

 

Projekat energetske rekonstrukcije Ljubljane – najbolji projekat na polju energetskih usluga

Foto: Resalta
Foto: Resalta

Dobitnik ovogodišnje nagrade za najbolji projekat na polju energetskih usluga od strane Evropske komisije je kompanija Resalta, zajedno sa Petrolom i gradom Ljubljana. Projekat energetske rekonstrukcije grada Ljubljana, koji je najambiciozniji projekat tog tipa u jugoistočnoj Evropi, uspešno je smanjio potrošnju energije i emisiju CO2 u 48 zgrada u opštini, čime se svake godine uštedi 8.000 MWh energije. Tri hiljade tona emisija CO2 se svake godine smanjuje zahvaljujući implementiranim rešenjima u okviru energetske rekonstrukcije, što je ekvivalentno sadnji dodatnih 175.000 stabala.

Nagrada European Energy Service Award (EESA) nagrađuje kompanije i projekte za izuzetne napore i dostignuća u energetskim uslugama. Dodeljuje ga Evropska komisija i Berliner Energieagentur (BEA), a dodeljena je 20. februara na svečanosti u Briselu, u okviru Investicionog foruma Saveza gradonačelnika. Forum, organizovan u partnerstvu sa Evropskom komisijom, najveći je svetski pokret za lokalne klimatske i energetske akcije i okuplja više od 7.000 lokalnih i regionalnih vlasti iz 57 zemalja kako bi zaustavio klimatske promene.

Foto: Resalta

Priznanje Ljubljane kao prve evropske zelene prestonice, a sada i za uspeh ambicioznog projekta energetske rekonstrukcije, znači da će ona poslužiti kao primer i lider u energetskoj efikasnosti ne samo u Jugoistočnoj Evropi, već i širom Evrope. Resalta je vrlo zadovoljna što je učestvovala u neverovatnom poduhvatu potrebnom za ovaj projekat i što je on prepoznat i priznat čak na evropskom nivou. Rezultati koji su postignuti, u obimu koji se retko viđa u regionu ili čak i dalje u inostranstvu, dokaz su da je energetska efikasnost značajan i moćan alat koji ne treba zanemariti na putu ka održivom razvoju i postizanju ciljeva za 2020. godinu.

Grad Ljubljana je, nakon uspeha prvog projekta, pokrenuo i drugi projekat za rekonstrukciju dodatnih 11 opštinskih zgrada. Resalta je ponovo, za ovaj projekat, ušla u konzorcijum sa Petrolom, kome se ovoga puta pridružila Javna Razsvetljava, koja će se pobrinuti za sve rekonstrukcije rasvete.

Slovenija uvela vanredan nadzor zbog zaraženog mesa

Foto: pixabay

Slovenačka uprava za bezbednost hrane uvela je vanredni nadzor nad svim mesnim sastojcima za pripremu brze hrane nakon što je nedavno u mesu za kebab, koji je iz Poljske uvezla jedna slovenačka firma, otkriveno prisustvo salmonele pa je povučeno s tržišta.

Foto: pixabay

„U okviru posebnog nadzora obavljamo preglede svih mesnih sastojaka, ne samo onih za kebab, i to kod dobavljača tih proizvoda.

Akcija je već u toku, a nadzor će potrajati još mesec ili dva”, kaže direktor uprave za bezbednost hrane Janez Posedi, prenosi portal Seebiz.

Dodaje da će posebnu pažnju posvetiti mesu iz uvoza.

U završnom izveštaju o aferi s mesom za kebab, koje je u Sloveniju uvezla firma Alebon, uprava za bezbednost hrane utvrdila je da ono nije došlo iz poljske klanice u kojoj je otkriveno da se ilegalno kolju bolesne životinje.

Slovenačka uprava za bezbednost hrane je prošlog petka objavila na svom veb sajtu da je obaveštena o prisustvu bakterije salmonele u smrznutoj masi za kebab od mešane govedine i ćurećeg mesa, koje je Alebon uvezao iz Poljske kupivši ga od kompanije „Efes-pol Fedai Simsek Sp.Zoo”, o čemu je obaveštena nakon što je to meso otkriveno i u Hrvatskoj, podseća Seebiz.

Izvor : Tanjug

Milisav Pajević

Uskoro novi zakon o Komunalnoj policiji

Foto: Milisav Pajević

Pripremljen je novi zakon o Komunalnoj policiji, koja će se zvati Komunalna milicija, a dobiće i neke nove nadležnosti i šira ovlašćenja, izjavio je danas zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Foto: Milisav Pajević

Grad Beograd je inicirao promene zakona i zadovoljan je najavljenim izmenama. Za nas je važno što će biti ukinuta odredba prema kojoj na 5.000 građana postoji jedan pripadnik Komunalne policije, rekao je Vesić gostujući na TV “Pink”.

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku u Beogradu postoji 360 komunalnih policajaca, što nije dovoljno da se uvede komunalni red, pa zato imamo čitava naselja u predgrađu gde ljudi manje-više nikada nisu videli komunalnog policajca.

Očekujemo da ćemo odmah po usvajanju zakona, tokom tekuće godine, obezbediti još 300 pripadnika Komunalne policije. Plan je da u narednih nekoliko godina Komunalna policija dobije oko 1.000 novih policajaca, što će biti dovoljno da “pokrijemo” čitav grad, kazao je Vesić.

Komunalni policajci su na raspolaganju građanima i kada je u pitanju problem buke, problem nepropisnog parkiranja na trotoarima, kontrola odlaganja smeća, načina na koji se izvode kućni ljubimci, odnosno čitav niz problema sa kojima se susreću građani, istakao je zamenik gradonačelnika.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Predstavljen projekat „Sava Parks II – Sloboda za Savu”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Članovi mreže zaštićenih područja uz reku Savu – Sava Parks Network, od 19. do 21. februara sastali su se u Slavonskom Brodu povodom predstavljanja projekta „Sava Parks II – Sloboda za Savu”.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Mreža obuhvata 23 organizacije koje se bave zaštitom prirode u četiri zemlje sliva reke Save.

U sklopu ovog trogodišnjeg projekta ukupne vrednosti oko 400.000,oo evra, planiraju se provesti studije izvodljivosti projekata obnove reke Save i njene poplavne doline.

Na nekim delovima, reka je ljudskim aktivnostima izmenjena te bi vraćanje u prirodno stanje značilo i povratak vrednih staništa i bolju odbranu od poplava, ali i manji rizik za gubitak izvora pitke vode.

Nakon izrade studija izvodljivosti, biće pripremljena dokumentacija za realizaciju projekata obnove rečne doline.

Кroz projekt koji finansira fondacija Aage V. Jensen, omogućiće se dalji uspešan rad mreže Sava Parks, a projekt realizuju nemački EuroNatur, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i Javna ustanova „Zeleni prsten” Zagrebačke županije.

Reka Sava izuzetno je značajna za sve zemlje u kojima protiče, a u odnosu na druge reke srednje i zapadne Evrope, veoma je dobro očuvana.

Ona nam donosi vodu koja znači život ne samo za čoveka, već i za mnoga druga živa bića i njihova staništa. Vodosnabdevanje velikih gradova uz Savu zavise od količine i kvaliteta vode koju reka donosi.

Zahvaljujući dobroj očuvanosti, u reci i oko nje nalaze se mnoge retke i ugrožene vrste i staništa.

Uz Savu se nalaze prostrana plodna područja koja služe za proizvodnju hrane, vlažne livade i pašnjaci, kao i velike poplavne šume hrasta lužnjaka koje su jedinstvene na evropskom nivou.

Jedna od aktivnosti projekta je i prevođenje publikacije „Bela knjiga o Savi” sa engleskog na slovenski, hrvatski, bošnjački i srpski jezik. U publikaciji su istaknute vrednosti reke Save i najaktuelnije pretnje među kojima se ističu uređenje rečnog korita i priobalja za dalji razvoj rečne plovidbe, izgradnja brana, nasipa i hidroelektrana, korišćenje rečnog sedimenta, uništavanje i fragmentacija prirodnih staništa.

Na skupu u Slavonskom Brodu aktivno učešće su uzeli članovi Sava Parks Network iz Srbije, među kojima su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Predstavnici Zavoda (Marina Tomić, Slobodan Puzović i Alen Кiš) prezentovali su dosadašnje rezultate projektnih aktivnosti u Posavini i izneli predloge za unapređenje saradnje.

Učesnici skupa su obišli zaštićena područja u Brodsko-posavskoj županiji na poplavnim područjima rijeke Save. Кao primere dobre prakse i očuvanih staništa posetili su ornitološki rezervat „Bara Dvorina” i Značajni krajobraz „Gajna”. Pašnjačka zajednica braniteljska zadruga „Eko-Gajna” prikazala je značaj tradicionalnog stočarstva u održavanju prirodno vrednih staništa.

Izvor: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Milisav Pajević

Zbog sanacije havarije bez vode Sremski Karlovci

Foto: pixabay

Zbog radova na sanaciji havarije bez vode će do 14 sati biti Sremski Karlovci.

Foto: pixabay

Cisterna sa pijaćom vodom će biti postavljena ispred Karlovačke gimnazije, kod okretnice na Dudari i u Ulici Ivana Filipovića.

U Novom Sadu, zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži bez vode će od 8 do 17 sati biti deo Bulevara Jovana Dučića (od Ulice Bate Brkića do Ulice braće Dronjak) i deo Ulice Bate Brkića (od Bulevara Jovana Dučića do Ulice Miloja Čiplića).

Kako je saopštilo JKP “Vodovod i kanalizacija” Novi Sad, postoji mogućnost da će u toku radova, ukoliko za tim bude potrebe, blokada vodovodne mreže biti produžena i proširena.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Zašto zagrevanje okeana nije toliko naivno koliko mislimo?

Foto-ilustracija: Pixabay

Bez obzira koliko idilično zvuči “toplo more”, neophodno je da sagledamo širu sliku u odnosu na pogled koji nam se pruža iz ležaljke na plaži na crnogorskom primorju. Jeste prilično opuštajuće uleteti u vodu odjednom, bez postepenog kvašenja i premišljanja da li da uopšte nastavljate dalje, i bez bojazni da će neki dovitljivi drugar da vas prska hladnom vodom od koje će žmarci da vam prolaze celim telom, ali je ovo istovremeno i posredan znak globalnog zagrevanja okeana!

Foto-ilustracija: Pixabay

Sagorevanje fosilnih goriva i oslobađanje gasova sa efektom staklene bašte izaziva skok temperatura na globalnom nivou i poremećaje klime kao što su učestaliji i ozbiljniji toplotni talasi, suše, promene dinamike padavina i porast nivoa mora. Štetni gasovi ne odlaze isključivo u atmosferu, već određeni deo “zarobljavaju” i svetski okeani. Taj određeni deo iznosi oko 90 odsto i čini naša mora sve toplijim.

Okeani primaju većinu toplotne energije proizvedene čovekovim aktivnostima zato što se voda greje teže i sporije u poređenju sa vazduhom.

Prema jednom američkom okeanografu, u periodu od 1971. do 2010. godine, okeani su uskladištili onoliko energije koliko bi bilo potrebno za napajanje 140 milijardi fenova za kosu snage 1500 vati.

Dodatni razlog za ovu pojavu predstavlja “uzburkanost” mora – ugljenik, kiseonik i ostale materije iz razmene sa atmosferom se mešaju zahvaljujući talasima, strujama i vrtlozima. Povrh svega, voda zauzima 71 odsto Zemljine površine, prosečne dubine 4 kilometra – što okeane čini ogromnim toplotnim rezervoarom.

Količina ugljen-dioksida, odnosno viška toplote, koju voda može da upije zavisi od njene temperature – hladnija voda može da apsorbuje više, toplija manje. S obzirom na to da je temperatura okeana, kako odmiče vreme, sve viša, voda će moći da prima sve manje štetnih gasova. To znači da će veći procenat zagađenja da odlazi u atmosferu.

Naučnici su otkrili da su tokom prethodne godine temperature okeana bile rekordno visoke i da je 2018. godina bila godina njihovog najvećeg zagrevanja. Zabrinutost naučnih krugova je izazvalo i saznanje da se proces odvija 40 odsto bržim tempom nego što su do sada verovali.

Najveće promene temperature okeana su zabeležene u površinskim slojevina dubine do 75 metara.

Taloženjem sve većih kapaciteta toplote u okeanu, oni se šire. Naučnici jednu trećinu porasta njihovog nivoa pripisuju upravo toplotnoj ekspanziji.

Stručnjaci upozoravaju i na druge pogubne efekte globalnog zagrevanja okeana – teži pljuskovi, rasprostranjenije poplave, razorniji uragani… Ono se naravno odražava i na morski svet – takođe negativno. Korali izumiru i gube svoje jarke boje, a ribe – dom. Primorane su da se sele iz toplijih područja u hladnija.

Okeani se ponašaju kao ogroman sunđer za emisije i time sprečavaju da vazdušne temperature skoče još drastičnije. Međutim, njihov potencijal je ograničen.

Uspostavljanje dogovora o ciljevima stabilizacije i izrada strategija ublažavanja uticaja globalnog zagrevanja i prilagođavanja njegovim neizbežnim posledicama predstavljaju postulate pregovora o klimatskim promenama. Razumevanje okeana kao najmoćnijeg ublaživača klimatskih promena je neophodno za uspeh u borbi protiv klimatskih promena.

Jelena Kozbašić

Otvoreni 8. Međunarodni dani energetike i investicija

Izvor: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Na Novosadskom sajmu, juče je otvorena manifestacija 8. Međunarodni dani energetike i investicija.

Izvor: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Reč je najvećem forumu za inostrane i domaće projekte u Vojvodini, koji Novosadski sajam organizuje uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, a od ove godine partner je i RES fondacija.

Resorni sekretar Nenad Grbić je ovom prilikom ukazao na značaj energetskog sektora u razvoju privrede, ekonomije i društva, osvrnuvši se na predstojeće izazove i ciljeve u ovoj oblasti.

„Svakako najznačajniji izazovi, ako govorimo o samoj populaciji koja je u prethodnom veku porasla za 3,7 puta, a potreba za energentima 30 puta, govore dovoljno koliko je napora potrebno uložiti da bi se zadržali postojeći standard i komfor“, ukazao je sekretar Grbić.

On je na otvaranju ovog dvodnevnog skupa u Novom Sadu, posvećenog unapređenju energetske efikasnosti i primene obnovljivih izvora energija, istakao da su se prilikom opredeljivanja tema ovogodišnjeg skupa, posebno imali u vidu ciljevi i direktive Evropske unije, kao i nacionalne strategije za energetiku. Grbić je istakao, kada je reč o energentima, značaj koji zauzimaju teme posvećene faktorima stabilnosti i sigurnosti snabdevanja.

Kao ključne teme, kojima će se učesnici ovog dvodnevnog skupa o energetici i modelima finansiranja u ovoj oblasti baviti, Grbić je naveo zaštitu životne sredine, zamenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, te sprovođenje mera energetske efikasnosti.

On je najavio i da će ovom prilikom, Sekretarijat zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj predstaviti novi projekat, čija je realizacija već započela, a reč je o Atlasu energetske efikasnosti javnih zgrada u AP Vojvodini.

Grbić je naveo da će to s jedne strane biti osnov za sagledavanje i analizu stanja, a s druge strane osnov za korišćenje evropskih fondova, kao i drugih modela finansiranja.

Govoreći o investicijama, pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić, naveo je da Srbija deli sa Norveškom deseto mesto u Evropi po ulaganju u izgradnju vetroparkova, a 90 posto tih investicija je na teritoriji Vojvodine.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, istakao je da Srbija, prema referentnim podacima iz 2016. godine, ima veći procenat učešća obnovljivih izvora energije od proseka Evropske unije. On je pojasnio da su ambicije velike, ali da se mora voditi računa da to bude održiv sistem, odnosno da cena energije bude adekvatna platežnoj moći građana.

Manifestacija će osim unapređenja energetske efikasnosti u sektoru industrije i građevinarstva i primene obnovljivih izvora energija, u fokusu imati teme posvećene mehanizmima finansiranja projekta  iz međunarodnih „zelenih fondova“, kao i fondova kojim upravlja Republika Srbija, te učešću žena u oblasti energetike.

U radu foruma, po prvi put učešće uzima i Kancelarija za javno ulaganje na temu efikasnosti u vodosnabdevanju i upravljanju otpadnim vodama.

Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj prvi put je na jednom mestu objedinio institucije koje se bave energetikom i energetskom efikasnošću. U program je uključen i Fond za evropske poslove AP Vojvodine, a deo programa odvijaće se u saradnji s Privrednom komorom Vojvodine.

Tradicionalno, Novi Sad nosi titulu Grad partner, dok je Zrenjanin ove godine Grad prijatelj manifestacije.

Prisutnima su se na otvaranju obratili gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković i ambasador Kraljevine Danske u Republici Srbiji Anders Kristijan Hougord.

Izvor: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Milisav Pajević

U martu počinje izgradnja NIS-ove Termoelektrane toplane u Pančevu

Foto: pixabay.com

Svečani početak radova na izgradnji NIS-ove Termoelektrane toplane u Pančevu biće 7. marta – potvrđeno je Tanjugu iz firme TE-TO Pančevo doo.

Foto: pixabay.com

TE-TO će biti električna centrala namenjena za proizvodnju električne energije i toplotne energije od prirodnog gasa a gradiće se u kompleksu NIS Rafinerije nafte u Pančevu.

Osnovna namena TE-TO koja je investicija vredna 180 miliona evra je zadovoljavanje rastućih potreba rafinerije Pančevo za električnom energijom i tehnološkom parom.

Planirano je i da TE-TO „doprinese povećanju stabilnosti snabdevanja električnom energijom, zahvaljujući usmeravanju do 65 odsto proizvedene električne energije u energetski sistem Srbije”, navedeno je na sajtu NIS-a.

Pored NIS-a, čiji je većinski vlasnik Gaspromnjeft, iza izgradnje TE-TO stoji i Gaspromenergoholding – ćerka firma ruskog Gasproma.

Projektovanje, isporuka opreme i puštanje u rad TE-TO Pančevo povereno je industrijsko-energetskom holdingu „Šangaj elektrik grup”.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević