Home Blog Page 945

Deratizacija na Savskom vencu, Voždovcu i Starom gradu

Foto: Pixabay

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju će od danas do sutra vršiti sistematsku deratizaciju na teritoriji opština Savski venac, Voždovac i Stari grad.

Foto: Pixabay

Iz zavoda apeluju na građane i upravnike stambenih zgrada da omoguće nesmetano izvođenje deratizacije.

Pre svake deratizacije prvo je potrebno utvrditi vrstu i brojnost glodara, zatim napraviti plan i raspored mesta na koja ce se postavljati mamci.

Na kraju ide odabir vrste mamca kao i aktivne materije.

Miševi su dosta radoznali pa vrlo rado uzimaju mamac, ali kod pacova je priča drugacija.

Pacovi kao životinje su nomofobični (strah od novog, nepoznatog) stoga i prvo vreme ignorišu hranu koja im se nudi, a kada odluče da je probaju, najpre pošalju najstariju jedinku.

Upravo to je razlog zašto se koriste otrovi sporog dejstva, kako bi pacovi uginjavali sporije bez teških simptoma.

Milisav Pajević

Sunčanje čokota vinove loze i solarnih panela na Fruškoj gori

Vizualizacija: Slobodan Jović
Vizualizacija: Slobodan Jović

Iako desetinu hiljada kilometara udaljene jedna od druge, Kalifornija i Vojvodina imaju bar jednu sličnost – dolinu od silicijuma.

Kalifornijska Silicijumska dolina dobila je naziv zbog razvijene industrije visoke tehnologije u ovoj američkoj oblasti. Njenom imenu je „kumovala” činjenica da je osnovni hemijski element za izradu čipova silicijum, a upravo se on koristi i za proizvodnju solarnih panela. Kada paneli budu postavljeni na krovove kuća u „Solarnoj dolini” u Novom Sadu, da li će količina silicijuma po metru kvadratnom biti veća s naše ili njihove strane Atlantika?

Okupano sunčevim zracima, naselje zatvorenog tipa „Solarna dolina” smešteno je u Mišeluku, novosadskoj gradskoj četvrti na sremskoj strani Dunava. Projekat razvija preduzeće „Termo-inženjering”. Prva faza već je okončana i krov nad glavom na padinama Fruške gore pronašlo je deset porodica.

Lokacija, energetska efikasnost (EE), obnovljivi izvori energije (OIE), biobašte i zeleni krovovi, zajednički prostori za žitelje naselja, profesionalna uprava, centralno podno grejanje, tehnička služba održavanja… Zahvaljujući svojim mnogobrojnim i nesvakidašnjim karakteristikama, „Solarna dolina” predstavlja idealno rešenje stambenog pitanja za različite profile ljudi.

Foto: Igor Džolev

Možete li da zamislite da vam na godišnjem nivou u novčaniku ostane višak od nekoliko stotina evra zato što je vaša kuća projektovana tako da štedi energiju? Nije teško, naročito ako znate da su takve kuće izgrađene u „Solarnoj dolini”.

Grejanje, hlađenje i priprema sanitarne tople vode vrši se korišćenjem solarnih kolektora i toplotnih pumpi, ekološki čistih izvora energije. Kuće nose oznake B klase kad je reč o energetskoj efikasnosti.

Termo-inženjering” ne ostavlja svoje kupce na cedilu onog trenutka kada im preda ključeve novog doma. U cenu toplotnog komfora uračunata je i usluga održavanja sistema koja obuhvata redovan servis, zamenu rezervnih delova i opreme nakon isteka veka trajanja, zatim održavanje podstanice i spoljnih instalacija.

Osim visoke energetske udobnosti, dodatni podstrek za zainteresovane klijente predstavlja celokupni koncept naselja, kvalitetni materijali, način izgradnje, savremena estetika i funkcionalna organizacija. Stanovnici „Solarne doline” mogu da se razonode i rekreiraju u teretani i na drugim prostorima na otvorenom i da se razgibaju u centru za jogu. „Solarni dolinari” koji žele da uzgajaju sopstvenu hranu imaju na raspolaganju biobašte. Parcele namenjene za iznajmljivanje opremljene su centralnim sistemom za navodnjavanje i nalaze se u zonama naselja sa najvišim nivoom osunčanosti. Preostale biobašte, koje nisu u procesu iznajmljivanja, uprava naselja će održavati kao i druge zajedničke zelene površine.

Foto: Igor Džolev

„Neko se više pronalazi u jednim, a neko u drugim aspektima projekta, ali svako u odnosu na lične prioritete može da pronađe nešto što ga opredeljuje. Naselje se nalazi na samo 5 minuta vožnje od Limana, Univerziteta i Štranda i koji minut duže od užeg centra grada. Kupce dodatno privlači mir, privatnost, prirodno okruženje i obezbeđena parking mesta kojih je u gradu sve manje”, smatra Nikola Džolev, jedan od pokretača projekta.

Polazna tačka za razvoj „Solarne doline” bilo je razmatranje ciljne grupe. Naselje je prevashodno namenjeno ljudima sa izvesnim nivoom informisanosti i razumevanja savremenih tendencija kad je reč o načinu života i rada, i sa potrebom za stambenim prostorom koji to podržava. „Značajna tema u okviru pomenutog koncepta je i obezbeđivanje određene mere privatnosti i osećaja zajednice. Ono je postignuto razvijanjem prostornog zoniranja kroz više različitih nivoa privatne sfere koja se ogleda u postojanju zatvorenih dvorišta, nizova biobašti kao polujavnih prostora i mreže pešačkih i biciklističkih staza za povezivanje otvorenih javnih sadržaja”, naglašava Džolev.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Priredila: Jelena Kozbašić

Ugrožava li Severni tok 2 tržište EU?

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

Izgradnju gasovoda Severni tok 2 treba obustaviti jer jača zavisnost Evropske unije od Rusije i nije u skladu sa energetskom politikom EU, piše u najnovijem izveštaju o Rusiji koji je juče usvojio Evropski parlament.

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

„Severni tok 2 osnažuje zavisnost EU od ruskog snabdevanja gasom, ugrožava unutrašnje tržište EU, i nije u skladu s energetskom politikom ni sa strateškim interesima EU-a, zbog čega ga treba zaustaviti”, piše u izveštaju letonske poslanice Sandre Kalniete (EPP), koji je usvojen s 402 glasa „za”, 163 „protiv” i 89 uzdržanih, prenosi Hina.

U izveštaju se navodi i da Rusija koristi energetsku politiku kao političko sredstvo „za sprovođenje, održavanje i povećanje političkog uticaja i pritiska na područje za koje smatra da je pod njenim uticajem”.

Navedeno je i da ukidanje sankcija Rusiji nije moguće sve dok Rusija u potpunosti ne sprovede sporazume iz Minska i „ne obnovi teritorijalnu celovitost Ukrajine”, kao i da EU mora da bude spreman na uvođenje dodatnih sankcija Rusiji.

U izveštaju se izražava zabrinutost jer Rusija „destabilizuje zemlje kandidatkinje” za pristup EU, a pominje se i veze stranaka ekstremne desnice i ruske vlade, što, kako piše, predstavlja “pretnju temeljnim vrednostima EU” i osuđuje ruska podrška autoritarnim režimima u Severnoj Koreji, Iranu, Venecueli, Siriji, Kubi, Nikaragvi itd.

Projekat Severni tok 2 predviđa izgradnju gasovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara gasa godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke, a nosilac projekta je ruska državna naftna kompanija Gasprom.

Izgradnja Severnog toka 2, na čemu insistira Nemačka, izazvala je negodovanje većine članica EU, a pogotovo baltičkih zemalja i zemalja Višegradske grupe, ali Evropska komisija je početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji čas stala na stranu Berlina.

SAD je oštro kritikovao izgradnju gasovoda, a državni sekretar Majk Pompeo je rekao da će SAD učiniti sve što je u njihovoj moći da zaustave projekt izgradnje.

Milisav Pajević

Uređuje se vodotok Jegričke

Foto: JVP Vode Vojvodine

Izmuljenje dve deonice vodotoka Jegrička, ukupne dužine oko 11 kilometara, u okviru IPA projekta prekogranične saradnje Mađarska-Srbija pod nazivom „Ekološko upravljanje vodama protiv ekstremnih vremenskih uslova u pograničnoj oblasti”, je završeno.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Radovi su započeti u oktobru 2018. godine. Na deonici od Temerinskog mosta do Siriga, dugoj 8,3 kilometara, uklonjen je nanos i trska iz korita Jegričke pomoću dve amfibijske mašine sa obe strane vodotoka.

Na ovoj deonici izvađeno je oko 143.000 kubnih metara nanosa.

Druga deonica počinje od preliva Zmajevo, u dužini od 2,6 kilometara nizvodno.

Rastinje je uklonjeno tarupiranjem, uređena je inspekciona staza sa obe strane kanala, a uklonjeno je oko 22.000 kubnih metara nanosa.

Izmuljenjem vodotoka projekat se ne završava. U narednom periodu predviđeno je snimanje profila korita Jegričke na ove dve izmuljene deonice, uklanjanje vegetacije i izrada elaborata izvedenog stanja. Nakon proceđivanja vode iz uklonjenog nanosa sledi razastiranje materijala buldozerom.

Cilj projekta „Ekološko upravljanje vodama protiv ekstremnih vremenskih uslova u pograničnoj oblasti” je poboljšanje vodnog bilansa reke Jegričke i glavnog kanala Kurca u pograničnom regionu Mađarske i Srbije.

Osim toga, razviće se zajednički sistem za analiziranje i praćenje, radi očuvanja kvaliteta vode i biodiverziteta u regionu prekogranične saradnje i definisaće se dugoročna rešenja radi prevencije degradacije kvaliteta voda.

Vodeći partner na projektu ECOWAM je Direktorat za upravljanje vodama u okrugu Donja Tisa, a ostala dva su Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine” i Fond Evropski poslovi AP Vojvodine.

Ukupna vrednost projekta iznosi oko 1.800.000 evra, a planirano je da sve bude gotovo ove godine.

Milisav Pajević

Subotički osnovci učili o divljoj flori i fauni

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Zoološkom vrtu na Paliću, u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, održana je nedelja posvećena trećem martu – Svetskom danu divljih vrsta.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Tokom cele nedelje organizovana su interaktivna predavanja i radionice za učenike osnovnih škola.

Manifestaciju je posetilo oko 500 đaka koji su imali priliku da se upoznju sa značajem očuvanja divlje flore i faune.

Кristijan Ovari, biolog zoo-vrta Palić, organizovao je izložbu artefakata zaplenjenih vrsta životinja.

Cilj je bio da se deci približe životinje koje ne mogu da se vide u našem prirodnom okruženju, da im se objasni zbog čega trgovina životinjama ugrožava te životinje i koji su to faktori koji ih ugrožavaju.

Ilija Miljković i Marina Janjoš iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode su organizovali niz radionica. Subotički đaci su se upoznali sa značajem „CITES” konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune. Deca su takođe naučila šta treba da urade ukoliko primete povređenu životinju u prirodi. Objašnjeno im je šta Zoološki vrt Palić i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode rade kako bi spasili ugrožene životinjske vrste.

Ilija Miljković iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, napomenuo je da su ovakve edukacije prilika da se pokaže deci da neko i u našoj sredini brine o ugroženim vrstama životinja.

On je istakao da je odsek Zavoda za operativne poslove sa divljim životinjama u 2018. godini imao 268 aktivnosti posvećenih zaštiti divljih vrsta.

Vesna Davidović, koordinatorka programa obrazovanja Zoološki vrt Palić, rekla je da je ovo druga godina za redom da Zoološki vrt Palić obeležava nizom edukativnih aktivnosti 3. mart, dan posvećen zaštiti divljih i ugroženih vrsta flore i faune.

Milisav Pajević

Presuda Evropskog suda: Rezultati studija o štetnosti pesticida ne smeju da budu tajna!

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropski sud je 5. marta 2019. godine doneo odluku da Evropska agencija za sigurnost hrane mora da objavi sve studije o rizicima za nastanak raka koje možemo povezati sa glifosatom. Sud se složio sa argumentima Kluba zastupnika Zelenih/ESS-a o postojanju javnog interesa za transparentnost koji prevazilazi tvrdnje poput Monsantovih i Cheminovih kako se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija, saopštila je kancelarija evroparlamentarca Davora Škrleca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako objašnjavaju, u navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih/ESS-a u Evropskom parlamentu, žalili su se u maju 2017. godine zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. Evropska agencija za sigurnost hrane prethodno je, tvrde Zeleni, izjavila da je glifosat klasifikovala kao nekancerogen, na temelju neobjavljenih studija.

“Ova odluka prekretnica je i pobeda za sve one koji zagovaraju veću transparentnost u procesu donošenja odluka na nivou Evropske unije. Sud je jasno dao do znanja da u ovom slučaju tajnost u zaštiti poslovnih interesa nije opravdana. Evropska agencija za sigurnost hrane sada mora da objavi izveštaje agrohemijskih divova o toksičnosti njihovih proizvoda, kako bi naučnici i javnost mogli proceniti opasnosti koje ti pesticidi predstavljaju za ljudsko zdravlje i okolinu”, rekao je zastupnik Zelenih i član Odbora za okolinu, javno zdravlje i sigurnost hrane Evropskog parlamenta, Davor Škrlec.

Izvor: Agroklub

Istaknuti borci za očuvanje naše planete stradali u padu etiopskog aviona!

Foto-ilustracija: Pixabay

U nedelju, 10. marta, šest minuta nakon poletanja, srušio se avion prevoznika iz Etiopije Etiopijan erlajns. Život je izgubilo svih 149 putnika i osmoro članova posade. Za sada nisu utvrđene okolnosti i uzroci nesreće, ali su mnoge vazduhoplovne kompanije i države odlučile da iz upotrebe privremeno povuku spornu letelicu Boing 737 MAX 8 radi pooštrenih mera predostrožnosti. Među njima se nalazi i Etiopijan erlajns. Crna kutija bi trebalo da ponudi razrešenje misterije. Predvodnici istrage biće etiopska preduzeća i avijacija, a uključiće se i proizvođač aviona i nekoliko međunarodnih tela.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vazduhoplov se iz prestonice Etiopije Adis Abebe zaputio ka glavnom gradu Kenije Najrobiju.

Stradali putnici su bili stanovnici ukupno 35 zemalja, a najviše žrtava (32) bilo je iz Kenije. U crno su zavijene i Kanada (18 poginulih), Etiopija (9), Kina (8), Italija (8), Sjedinjene Američke Države (8), Francuska (7), Ujedinjeno Kraljevstvo (7), Egipat (6), Nemačka (5), Indija (4), Slovačka (4), Austrija (3), Rusija (3), Švedska (3), Izrael (2), Maroko (2), Poljska (2), Španija (2), Belgija (1), Džibuti (1), Indonezija (1), Irska (1), Mozambik (1), Norveška (1), Ruanda (1), Saudijska Arabija (1), Sudan (1), Somalija (1), Togo (1), Uganda (1), Jemen (1), Nepal (1), Nigerija (1) i Srbija (1). Jedna osoba putovala je sa pasošem Ujedinjenih nacija.

Mnogi od njih su krenuli na konferenciju Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine koja je otvorena juče u Najrobiju u senci nesrećnog događaja. Ujedinjene nacije su saopštile da je među poginulima bilo dvadeset dvoje članova njihovog osoblja. Pet hiljada delegata je, na početku okupljanja, odalo poštu umrlima minutom ćutanja. Pored toga, zastave Ujedinjenih nacija su u znak žalosti spuštene na pola koplja.

Domaći mediji su preneli da je ukrcavanje na avion tog dana koštalo života našeg državljanina Đorđa Vdovića koji je radio u okviru Svetskog programa za hranu, ogranka Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu.

Bio je i dugogodišnji spasilac Gorske službe spasavanja koja se od njega oprostila rečima: “Kao prvi portparol Gorske službe spasavanja, upoznao je Srbiju i svet sa našim radom i proširio vidike nekim novim generacijama, koje su danas deo naše Službe. Kao mladić sa svega 21 godinom, pristupio je GSS-u i od tada uvek bio spreman da nesebično pritekne u pomoć svima. Danas, više od tri decenije kasnije, prestao je da se odaziva na poziv u pomoć.”

Vdović nije bio jedini dobrotvor na letu ET302. Pored njegovih kolega iz Svetskog programa za hranu, za Najrobi su išli i pripadnici Razvojne agencije Ujedinjenih nacija, Visokog sekretarijata Organizacije ujedinjenih nacija za migracije, Međunarodne organizacije za migracije i Crvenog krsta Norveške, predstavnici nevladinih organizacija i medija, stručnjaci za zaštitu životne sredine i diplomate, ali i turisti.

Jelena Kozbašić

NASA organizuje žensku šetnju svemirom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva šetnja svemirom namenjena isključivo ženama, održaće se 29. marta u organizaciji NASA-e.

Astronautkinje En Meklejn i Kristina Koh, biće astonautski par koji će predvoditi šetnju sa Međunarodne svemirske stanice (ISS), saopštili su prethodne nedelje potparoli agencije NASA.

Ovo nije prvi put da žene borave u svemiru ali ovaj put će specifičan i jedinstven po tome što će ceo poduhvat izvesti samo žene.

Ketrin Hamblon, iz NASA-e, rekla je da će nedelju dana pre šetnje biti tačno pojašnjeno šta će astronautkinje raditi, dodajući da se njihov zadatak može promeniti.

Astronautskom paru Meklejn i Koh pomagaće još jedna žena sa Zemlje, Kristen Faciol. Faciol je kontrolorka iz Kanadske svemirske agencije. Meklejn je trenutno deo grupe koja se nalazi na ISS-u sa još dva astronauta i jednom kosmonautom. Ta će se brojka udvostručiti nakon 14. marta. Ruski svemirski brod Sjouz biće lansiran sa kosmodroma u kazahstanskom Baikonuru.  Koh je članica Ekspedicije 59 dok je Meklejn trenutno pripadnica posade tročlane Međunarodne svemirske stanice.

Pre izlaska u svemir s Kristinom Koh, Meklejn će 22. marta u još jednu šetnju sa ruskim kolegom Nikom Hagom.
Valentina Tereškova je 1963. bila prva žena ikada koja je poletela u svemir.  Prva žena koja je šetala svemirom bila je Svetlana Savitskaja, 25. jula 1984. godine a rekord u najvećem broju odlazaka u svemir drži Pegi Vitson, koja ih ima 10.

 

Predstavljeni rezultati biomonitoringa u Srbiji

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine održana je prezentacija rezultata biomonitoringa koji se u našoj zemlji vrši kao deo Međunarodnog zajedničkog programa o efektima zagađenja vazduha na prirodnu vegetaciju i useve (ICP Vegetation).

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Ovaj program sprovodi se u okviru Konvencije o prekograničnom zagađenju vazduha na velike udaljenosti i koordinira Evropskom mrežom za biomonitoring teških metala, azota i postojanih organskih jedinjenja (POPs) korišćenjem mahovina.

Dr Mira Aničić Urošević iz Instituta za fiziku upoznala je prisutne kako sa postojećim rezultatima i analizama tako i sa novim istraživanjima i mogućnostima korišćenja aktivnog biomonitoringa kao indikatora zagađenja vazduha u gradskoj sredini i za zagađenje zemljišta.

Milisav Pajević

Voždovac, Zemun i Čukarica povremeno bez vode

Foto-ilustracija: Pixabay

Planirani radovi na vodovodnoj mreži u opštinama Voždovac i Zemun, kao i redovno ispipranje vodovodne mreže na Čukarici, dovešće do prekida u vodosnabdevanju pojedinih delova ovih opština danas, saopšteno je iz JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”. 

Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Voždovac danas od osam do 22 sata bez vode će ostati potrošači u naseljima Ripanj i Mala Ivanča u ulicama Put za Trešnju, Put za Bošnjake, Put za Stublove, Put za Bubanju, Kragujevački put, od Puta za Pavićevac do Puta za Trešnju, Krajiških brigada, Beogradskoj, Oskoruša i Put za Simidžiće.

Zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži u Zemunu, danas od devet do 22 sata bez vode će ostati potrošači u ulicama Miloša Bandića, Radoja Dakića i Aleksandra Dubčeka.

Ekipe JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštini Čukaricdo subote, 16. marta. Povremene prekide u snabdevanju i umanjen pritisak vode od 22 do 6 sati osetiće sledeći potrošači: danas u naseljima Banovo brdo, ispod Požeške ulice, i Čukarička padina, oivičenim ulicama Požeškom, Paštrovićevom, Radničkom i Lazarevački drum; danas i sutra u naselju Banovo brdo, ispod Požeške ulice, oivičenom ulicama Kneza Višeslava, Blagoja Parovića, Žarkovačkom i Trebevićkom; 13. i 14. marta u naseljima Julino brdo, Repište i Žarkovo, sa granicom do Ulica Prote Milorada Pavlovića (Mije Oreškog), Šavničke i Dimitrija Avramovića; 14. i 15. marta  u naselju Cerak; 15. i 16. marta u naseljima Žarkovo i Bele vode.

U toku radova može doći i do kratkotrajnog zamućenja vode. Iz „Vodovoda” apeluju na potrošače da pripreme neophodnu zalihu vode za piće i osnovne potrebe. Radovi na redovnom ispiranju vodovodne mreže obavljaju se nekoliko puta godišnje i obezbeđuju da voda na česmama i dalje bude zadovoljavajućeg kvaliteta. Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđena je auto-cisterna.

Za dodatne informacije potrošači se mogu obratiti Kontakt centru JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” na telefon 3606-606, a obaveštenja o planiranim radovima i kvarovima na mreži mogu se potražiti i na web-adresi www.bvk.rs.

Milisav Pajević

Kragujevac sa stručnjacima iz Nemačke razmatra mere za smenjenje aerozagađenja

Foto: Grad Kragujevac

U Кragujevcu u naredna tri dana, boravi delegacija stručnjaka za ekologiju i saobraćaj iz nemačkih gradova Hagen i Hajdelberg, čiji su predstavnici deo mreže The Community of Practice for Sustainable Urban Development – Connective Cities, koju je osnovala Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ koja se bavi rešavanjem ekoloških problema a naročito urbanog života i zagađenja.

Foto: Grad Kragujevac

„Mi smo organizacija koja se bavi svim pitanjima vezanim za održivi urbani razvoj a ideje koje razvijamo sprovodimo u praksi”, rekao je Manfred Poppe iz nemačke razvojne organizacije.

U Кragujevac smo došli na poziv predstavnika grada sa kojima su prošle godine razmenili stavove i razmišljanja na radionici u Gruziji, a naša želja dodao je da probamo da rešimo probleme održivog razvoja i zaštite životne sredine a naročito zagađenja s kojima se Кragujevac svakodnevno suočava.

Predstavnike GIZ-a i gradova Hagen, dr Ralf-Rainer-a Braun-a, načelnika odeljenja za životnu sredinu i Hajdelberga, mr Alexander-a Thewalt-a, načelnika odeljenja za saobraćaj primio je Zoran Prokić, član Gradskog veća za zaštitu i unapređenje životne sredine, koji ih je ovom prilikom upoznao sa aktivnostima koje grad Кragujevac u saradnji sa institucijama, javnim komunalnim preduzećima i udruženjima sprovodi u oblasti zaštite životne sredine.

„Veliko je zadovoljstvo što su predstavnici nemačke organizacije GIZ i umreženih gradova prepoznali naše napore za unapređenjem životne sredine i došli u Кragujevac kako bi posle svoje trodnevne posete i sastanaka sa predstavnicima gradskih javnih preduzeća i radionice dogovorili dalju saradnju i vidove pomoći koje predstavnici iz Nemačke mogu da nam pruže”, istakao je Prokić.

Imajući u vidu da je u nemačkim gradovima, saobraćaj dominantan izvor aerozagađenja fokus posete i razgovora sa stručnjacima iz Nemačke biće aerozagađenje.

„Od posete očekujemo da čujemo primere dobre prakse iz nemačkih gradova i iskustva o načinima borbe sa aerozagađenjem koje oni primenjuju, kako bi reorganizacijom i poboljšanjem saobraćaja smanjili aerozagađenje u našem gradu”, kazao je Dragan Marinković, šef Službe za zaštitu životne sredine.

U JP Urbanizam biće organizovana radionica na kojoj će biti reči o urbanističkom i infrastrukturnom planiranju mera za smenjenje aerozagađenja.

Govoriće se o implementaciji zona sa niskim emisijama pogodnim za specifičnu situaciju u Кragujevcu, načinima javnog prihvatanja i građanskog angažovanja u zonama sa niskim emisijama i razmatrati inovacije koje mogu da podrže rad zone sa niskom emisijom i održivu mobilnost u Кragujevcu.

Milisav Pajević

Građani Vojvode Vlahovića sami očistili svoj kraj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Oko 50 stanovnika naselja Vojvode Vlahović rešilo je da očisti svoj kraj, jer kako kažu, komunalci retko zalaze u ovaj kraj, bez obzira na to što ih građani pozivaju.

Teritorijalno njihovo naselje pripada Voždovcu i Zvezdari, a ima skoro 10 000 stanovnika. Bez obzira na to što se nalazi u centralnim opštinama, građani se žale da ih komunalci vrlo retko obilaze.

Oni su prethodno danima delili poziv građanima na društvenim mrežama da im se u nedelju 10. marta pridruže u ovoj akciji. Takođe su lepili obaveštenja na sve zgrade.

Može se reći da ja akcija bila i više nego uspešna, jer je pedesetak građana sakupilo oko 200 džakova đubreta. Materijal su obezbedili sami učesnici.  Akciji se pridružila i lokalna picerija koja je svoje komšije po završenom poslu častila picom, a Gradska čistoća je odmah pokupila džakove.

Udrženje građana ovog naselja često pravi različite akcije vezane za unapređenje života u njihovom kraju. Još jedna od akcija koju sprovode je prikupljanje donacila za sađenje drveća u naselju. Na svojoj fejsbuk stranici redovno podsećaju građane da odlažu otpad u kantu i redovno upućuju aple vlasnicima životinja da čiste za svojom ljubimcima. Objavljuju slike sa problematičnim lokacijama, na kojima se đubre taloži, kao i brojeve i adrese komunalne policije. Redovno dele savete za uštedu električne energije. Ovo nije prvo ekološko okupljanje u ovom naselju, pa se tako stanovnici redovno organizuju u manjim grupama da čiste svoje stambene zgrade, a ovo je prvi put da su spojili sve grupe da očiste celo naselje. U planu je nastavak ove akcije, a od stvari koje su uspeli da recikliraju i novca koji su uzeli, kupiće rukavice i materijal za buduće akcije.

Uredno vodosnabdevanje Velepolja kod Niša

Foto: Grad Niš

Gradonačelnik Darko Bulatović obišao je Velepolje kako bi se uverio da li se obećani radovi na stvaranju uslova za uredno vodosnabdevanje ovog i susednih sela odvijaju po planu.

Foto: Grad Niš

Naime, stari vodosistem koji je građen sedamdesetih godina sredstvima samih meštana je dotrajao i tokom letnjih meseci često se dešavalo da Velepolje, Paligrace, pa i Кravlje i Gornja Trnava danima ostanu bez vode.

„U narednih mesec dana taj problem, na čijem rešavanju meštani insistiraju već 20 godina, biće konačno rešen. Sva domaćinstva dobiće vodomere, kaptaže i rezervoari se čiste i biće ponovo u funkciji, a o primarnoj i sekundarnoj vodovodnoj mreži će brinuti JКP Naissus, tako da će ljudi u ovom selu moći da odahnu i da budu sigurni da će uvek imati najkvalitetniju vodu u svojim domovima”, rekao je Gradonačelnik.

On je dodao da će u narednih nekoliko dana biti zamenjene i sve neispravne ulične sijalice, a gde nedostaju biće postavljene i nove jer, kako je rekao, uslovi za život u selu moraju biti u najvećoj mogućoj meri izjednačeni onima u gradu i, u razgovoru sa meštanima, poručio da će se ovog proleća i leta intenzivno raditi i na sređivanju saobraćajnica i atarskih puteva, ali i na uvođenju Velepolja u gradski sistem odvoza smeća.

Milisav Pajević

Dorkas gazela – nova beba u Beo Zoo vrtu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mladunče dorkas gazele, nedavno rođeno u Beo Zoo vrtu, juče je napravilo svoje prve korake. Beogradski zoo vrt objavio je na svom youtube kanalu video na kom se vide prvi koraci mladunčeta gazele

Dorkas je najmanja gazela u porodici gazela, visoka je samo 65cm a dugačka do jednog metra. Težina dorkasa se kreće između 15 i 20kg.

U zoološkim vrtovima primerci ove životinje žive oko 17 godina, a njihov životni vek u prirodi nije utvrđen. Dorkas gazela je sisar iz reda papkara.

Na njoj su izazetno izražene uši i rogovi. Rep na ovoj vrsti gazele je mali, elastičan i u stalnom pokretu. Ova vrsta se smatra ranjivom u pogledu ugroženosti od izumiranja. Najčešće žive u Africi i na Bliskom istoku, a vsrta ima stanište i u Egiptu, Libiji, Sudanu, Izraelu, Siriji, Jordanu, Etiopiji, Somaliji i dr. Vrsta je izumrla u Senegalu.

Užice dobija arheološki park – Neolife

Foto: Grad Užice

Izgradnjom replike neolitskog naselja Staparska gradina, Užice će dobiti arheološki park koji će biti drugi te vrste u Srbiji.

Foto: Grad Užice

Evropska unija je finansijski podržala ovaj projekat „Novi život neolitskog nasleđa u prepoznatim područjima od posebnog značaja – Neolife”, a projekat, uz Užice, realizuju Tuzla, Milići i užička Umetnička škola.

Mihajlo Dašić, pomoćnik ministra za prekograničnu i transnacionalnu saradnju Ministarstva za evropske integracije okarakterisao je ovaj projekat kao primer dobre prakse i da je kao takav prepoznat i od strane Evropske unije. Gradonačelnik Tihomir Petković govorio je o konkretnom značaju koji budući arheološki park ima za Užice:

„Ovo je važan projekat za uvećanje turističke ponude grada Užica. Projekat je vredan 600.000 evra, a od te sume, Užice će koristiti 400.000. On se radi u partnerstvu sa Tuzlom, Milićima i našom Umetničkom školom i to je projekat koji ima punu podršku Ministarstva za evropske integracije.

Radi se o lokaciji koja se nalazi u blizini Staparske gradine gde će se izgraditi arheološki muzej na otvorenom. A od tog budućeg arheološkog parka očekujemo dosta u budućnosti, da veliki broj školskih ekskurzija, istraživača, turista i brojnih Užičana posećuje ovu destinaciju.

Sa ovim arheološkim parkom, u čijoj blizini su restaurirani Stari grad i Mala hidrocentrala, značajno ćemo biti atraktivniji i zanimljiviji za one turiste koji su nas dosada mimoilazili i nastavljali svoj put ka Zlatiboru, Zlataru, Tari.“
„Izuzetno nam je drago što smo partner u projektu Neolife i što možemo da prenesemo naša iskustva koja smo stekli u poslednjih 15 godina koliko imao sa našim neolitskim arheološko-sojeničkim naseljem, geološkim muzejem koji je tamo postavljen.“ rekao je Aleksandar Vujadinović, predsedavajući Gradskog veća Tuzle i izneo sledeće činjenice:

„Sigurno je zanimljiv podatak da je naš lokalitet u ovom periodu imao četiri miliona posetilaca. Ono što sam video u Užicu i što sam saznao u razgovorima, potvrđuje da imate veliki potencijal i dobru predispoziciju za razvoj sličnog modela funkcionisanja. I uz pomoć evropskih fondova, siguran sam da će projekat biti realizovan na zadovoljavajući način.“
Autorka idejnog rešenja dr Emilija Nikolić predstavila je zamisao, način i učesnike projekta

„Otvaranje jednog ovakvog arheološkog muzeja na otvorenom ima svoje mesto u jednom većem arheološkom parku. Kad kažemo arheološki muzej, mislimo na prostor gde se nalaze replike istorijskih građevina. Ovde će to biti replika jedne karakteristične praistorijske kuće iz neolita koja će imati i neke elemente iz bronzanog doba, pronađenih ovde na Gradini. U narednom periodu, tu će biti četiri kuće pletare i jedna zemunica i u njima će se održavati izložbene aktivnosti. Podići će se i jedna građevina savremenog tipa sa radionicama, sa stolovima za rad, toaletima, ali će i ona biti izgrađena tradicionalnim materijalima“.

Projekat je urađen uz stručnu pomoć organizacije Evropskih arheoloških muzeja i predstavnica ove organizacije Milica Tapavički Ilić iskazala je želju da, po realizaciji i otvaranju arheološkog parka, on postane redovan član EXARC-a.

Milisav Pajević

Prihrana sisara i zaštita prostora Nacionalnog parka Prokletije

Foto: MORT/Admir Lalić

Služba zaštite NP Prokletije pored redovnih aktivnosti kao što su obilazak terena i zaštita prostora nacionalnog parka, tokom zimskog perioda vrši i prihranu sisara, prvenstveno biljojeda, sa područja Parka.

Foto: MORT/Admir Lalić

Park je obezbedio seno koje je Služba zaštite postavila na više lokacija.

Nadzornici Parka iskoristili su pogodne vremenske prilike tokom prošle nedelje kako bi seno rasporedili na sva planirana mesta.

Isto tako, redovno prate stanje na terenu i u skladu sa istim planiraju aktivnosti u cilju zaštite prirodnih vrednosti zaštićenog područja.

Nacionalni park Prokletije osnovan je 2009. godine.

Reljef Prokletija je razuđen, isprepletan visovima, klisurama, strmim padinama, rečnim dolinama alpskog tipa i brojnim vrhovima preko 2.000 metara nadmorske visine.

Bogatstvo i raznovrsnost flore i faune čini ga ne samo centrom visokoplaninskog diverziteta Balkana, već i centrom biodiverziteta od evropskog i svetskog značaja.

Milisav Pajević