Home Blog Page 930

Dan šume obeležen širom Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi dan proleća, pored te funkcije ima još jednu važnu ulogu – tog dana se obeležava i Svetski dan šume, koji je različitim akcijama obeležem širom Srbije.

Zavod za zaštitu prirode obeležio je Svetski dan šume edukativnom šetnjom u šumi Košutnjak zajedno sa đacima osnovne škole “Karađorđe”., predvođeni nastavnicima škole i stručnim saradnicima Zavoda.

Učenici su usput učili o ovom zaštićenom području, istoriji i vrednosti za ukupan kvalitet življenja.

Ideja za obeležavanje Svetskog dana šume nastala je na sednici Generalne Skupštine Evropske poljoprivredne konferencije 1971. godine. Generalna skupština je 2012. usvojila rezoluciju po kojoj je 21. mart proglašen za Međunarodni dan šume. Šumska prostranstva se opravdano nazivaju plućima planete jer apsorbuju veliku količinu ugljen-dioksida, stvarajući kiseonik koji udišemo.

U rasadniku Šumskog gazdinstva Timočke šume Boljevac u Boru, organizovana je edukativna radionica za građane “Šuma i edukacija”.

U Gradskoj upravi grada Beograda održan je skup povodom ovog dana, na kom se govorilo o rezultatima pošumljavanja na teritoriji Beograda. Ivana Vilotijević, vršilac dužnosti gradskog sekretara za zaštitu životne sredine najavila je da će se u 2019. posaditi 60 hektara nove šume na teritoriji Beograda i više od 400 stabala u formi drvoreda.

Akcijama čišćenja smeća na čitavom području Nacionalnog parka Fruška gora i edukacije učenika osnovnih škola, obeležen ovaj dan.  Deca iz Osnovne škole “Dositej Obradović” iz Iriga iz Iriga imala su priliku da vide i nauče kako se sadi i neguje šuma, pa su tako sami zasadili 30 sadnica topole i lipe u dvorištu svoje škole i na obroncima parka.

Na prostoru Nacionalnog parka, u šumama Fruške gore, živi oko 1 500 biljnih vrsta, 150 vrsta mahovina,više od 1500 vrsta gljiva, 200 vrsta ptica, više od 50 vrsta sisara. U njima se gnezdi i orao krstaš po kome je Fruška gora prepoznatljiva.

 

Željka Vesić

 

 

Postaje li Srbija groblje automobila?

Foto: pixabay.com

Ministar za zaštitu životne sredine Srbije Goran Trivan izjavio je danas da se razgovara o mogućnosti zabrane uvoza automobila starijih od deset godina, kako bi se smanjila zagađenost.

Foto: pixabay.com

Trivan je za RTS komentarisao mogućnost da Srbija zabrani uvoz automobila sa „evro 3″ motorima i rekao da moramo da se odlučimo – hoćemo li da prestanemo da se zagađujemo i razboljevamo, ili ćemo da vozimo jeftine automobile.

„Poslednjih godina postajemo groblje automobila iz Evrope. Nema razloga da sami pristanemo na tu vrstu zagađivanja bez obzira na interese. Nema razloga da uvozimo vozila starija od 10 godina”, rekao je ministar i podsetio da je Srbija prošle godine uvezla oko 180.000 polovnih automobila.

On smatra da će za šest meseci ili godinu dana automobili sa „evro 4″ motorima koštati kao sada oni sa „evro 3″ i zato dodaje da nije tačno da ljudi neće imati novca da ih kupe.

„Nisam siguran da je ta logika ispravna. I ja se neću rukovoditi tom logikom. Videćemo šta će pobediti u javnoj raspravi u kojoj će učestvovati različite asocijacije uvoznika, građani, a Ministarstvo zaštite životne sredine će doneti odluku”, naveo je Trivan.

Upitan da li smatra da bi zabrana izazvala revolt građana, Trivan je rekao da nije njegov posao da izaziva simpatije kod ljudi koji ne vode računa o životnoj sredini.

Ministar je ponovio da je s premijerkom Anom Brnabić razgovarao o uvođenju subvencija za električne automobile i da će dati sve od sebe da ih od sledeće godine imamo.

„Za neku godinu će Evropa zabraniti trgovinu opasnim otpadom, što znači da moramo da napravimo kapacitete za preradu opasnog otpada, a te kapacitete nemamo”, naveo je ministar.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Da li opasan otpad treba da završi u prirodi?

automobilske-gume
Foto-ilustracija: Unsplash (David Edelstein)

Udruženje reciklera Srbije stoji iza činjenice da država za tretman opasnog otpada za 2016. i 2017. godinu duguje 1,7 milijardu dinara, a oglašava se povodom izjave ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana “da država ne duguje reciklerima i da mu smeta kada se isporučuju računi koji nisu dogovoreni”.

automobilske-gume
Foto-ilustracija: Unsplash (David Edelstein)

“Reciklažna industrija pokušava i želi da se dogovori sa resornim ministarstvom. Dogovor je kada se zainteresovane strane dogovore unapred, a ne jednostrano i to unazad. Podsećamo da za tretiran otpad tokom 2018. godine recikleri još nisu dobili ni dinara podsticajnih sredstava. Zakonom o budžetu za 2019. godinu, kojim je opredeljen novac za tretman otpada tokom 2018. godine, predviđeno je za trećinu manje novca od iznosa potraživanja operatera. Potraživanja za 83.000 tona zbrinutog otpada tokom prošle godine su u skladu sa zapisnicima republičke inspekcije i važećih zakonskih i podzakonskih akata. Ovo znači da je Ministarstvo zaštite životne sredine znalo koje količine opasnog otpada su tretirane u 2018. godini i uprkos tome u budžetu, koji je formiran krajem 2018, opredeljeno je manje podsticajnih sredstava, odnosno ostaće neplaćen tretman više od 27 miliona kilograma opasnog otpada”, izjavila je Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije.

Udruženje podseća da je reciklažna industrija godinama dobijala uveravanja od resornog ministarstva da će biti plaćen prerađeni otpad i ministar Trivan je u javnosti iznosio informacije da će u ovom budžetu biti opredeljeno više novca nego ranijih godina za reciklere odnosno iznos koji će pokriti sav zbrinut opasan otpad.

S obzirom na to da je za tretiran otpad u 2018. opredeljeno manje novca nego što je urađeno, dugovanje za podsticajna sredstva za prošlu godinu će biti oko 1,1 milijardu dinara. Time će ukupna dugovanja prema reciklažnoj industriji iznositi 2,8 milijardi dinara za 2016, 2017. i 2018. godinu.

“Kada firme ili sakupljači donesu otpad u reciklažni centar ili kada građani zovu reciklažni centar da preuzme neki kućni uređaj, da li reciklažni centar treba da odbije da preuzme otpad? Da li da kaže tim ljudima da ne može da prihvati otpad jer ne zna da li će država na kraju godine obezbediti podsticajna sredstva da bi taj otpad mogao da se adekvatno zbrine? Da li opasne materije treba da završe na deponijama ili u prirodi?”

“Umesto da dalje razvijamo ovu perspektivnu privrednu granu, da ulažemo u nova postrojenja, da zapošljavamo još hiljade radnika, reciklažni centri su dovedeni do toga da će biti zatvoreni ako se ne postigne dogovor sa Ministarstvom zaštite životne sredine u vezi sa daljom isplatom podsticajnih sredstava, kao i dugovanjima”, ističe Obradović.

U Udruženju napominju da namenskog novca za životnu sredinu u budžetu ima – naplata eko takse, po principu “zagađivač plaća”, raste iz godine u godinu, pa je tako u 2018. godine u budžet na ime eko takse stiglo više od 11 milijardi dinara.

Reciklažna industrija, kao i godinama unazad, želi da bude partner državi i da zajednički napravimo značajne korake ka zdravijoj životnoj sredini. U prilog tome govori podatak da je od 2010. do 2018. godine reciklažna industrija zbrinula 500.000 tona opasnog otpada.

Na Trskovači organizovan „Radni dan za prirodu”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Na području Zaštićenog staništa „Bara Trskovača” realizovana je prošlog petka radna volonterska akcija u okviru manifestacije „Radni dan za prirodu“, sa glavnim ciljem uklanjanja invazivnog i agresivnog žbunja uz revitalizovane vlažne livade i vodeno stanište postojećeg kanala.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Tokom akcije uklonjeno je oko 1.000 stabljika i izdanaka, pre svega bagremca ali i drugog rastinja, ukupne težine oko dve tone, čime je kreirano mozaično stanište koje povezuje dve prethodno fizički odvojene celine vlažnih livada, ukupne dužine oko 150 metara sa obe strane postojećeg kanala sa vodom.

U realizaciji akcije, učestvovari su osim tri predstavnika Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i predstavnici Upravljača – Turističke organizacije opštine Ruma, Izviđačkog odreda iz Platičeva, Lovačkog udruženja iz Platičeva i meštana Platičeva koji se bave gajenjem koza.

Кreirani koridori i mikrostaništa značajno će unaprediti uslove za preživljavanje pojedinih ugroženih vrsta, kao i lepotu predela.

Milisav Pajević

Crna Gora posvećena održivom razvoju

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore

Dvanaesti sastanak Nadzornog komiteta za praćenje implementacije Integrisanog programa saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, na kojem je bilo reči o rezultatima saradnje u 2018. godini i planiranim aktivnostima za 2019., održan je u Podgorici.

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore

Sastankom su kopredsedavali ministar spoljnih poslova prof. dr Srđan Darmanović i rezidentna koordinatorka Sistema UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni.

Ministar Darmanović je izrazio zadovoljstvo rezultatima zajedničkih aktivnosti Vlade Crne Gore i Sistema UN u zemlji pod modalitetom „Delujući kao jedan“, a u okviru četiri oblasti – demokratsko upravljanje, održivost životne sredine, socijalna inkluzija i ekonomsko upravljanje.

Ukazao je i na komplementarnost ispunjavanja ciljeva definisanih u Agendi 2030 i evropske agende, uz ocenu da „posvećenost izgradnji društva zasnovanog na demokratskim vrednostima, vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava i sloboda predstavlja prioritet Vlade Crne Gore.“ Na putu ka tom cilju, preneo je očekivanja u pogledu dalje podrške UN sistema, a posebno osnažene Kancelarije rezidentne koordinatorke.

Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni istakla je da Sistem UN u zemlji ostaje posvećen pružanju podrške Vladi Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i u ostvarivanju Agende održivog razvoja do 2030. “Od ove godine tim UN radi u novoj, reformisanoj strukturi.

Reč je globalnoj reformi rada Sistema Ujedinjenih nacija na nacionalnom nivou koju je inicirao Generalni sekretar UN sa ciljem ojačanja podrške zemljama članicama u ostvarivanju 17 Ciljeva održivog razvoja.” – kazala je Mekluni, naglasivši da Sistem UN nastavlja snažnu podršku Crnoj Gori u suočavanju sa ključnim izazovima u oblastima održivog razvoja i ljudskih prava.

U okviru zajedničkih intervencija u 2018. godini, Vlada i Sistem UN sproveli su programe i projekte ukupne vrednosti 13 miliona američkih dolara, a vrijednost zajedničkih intervencija planiranih za 2019. iznosi 16,9 miliona američkih dolara.

Milisav Pajević

Kragujevac podstiče ruralni razvoj

Foto: pixabay

Gradsko veće grada Kragujevca je na poslednjoj sednici  donelo  program o rasporedu subvencija za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za područje grada Кragujevca.

Foto: pixabay

Od ukupno 20 miliona dinara najviše sredstava 6,5 odnosno pet miliona dinara opredeljeno je za nabavku priključne mehanizacije i za sufinansiranje kamata za poljoprivredne kredite, kao i dva miliona dinara na ime regresa za reproduktivni materijal odnosno veštačko osemenjavanje.

Po milion dinara opredeljeno je za podizanje novih ili obnavljanje postojećih višegodišnjih zasada voćaka, hmelja i vinove loze i za nabavku mašina i opreme za pripremu stočne hrane, dok je za podizanje i opremanje plastenika za proizvodnju povrća, voća, cveća i rasadničku proizvodnju planirano 700 000 dinara.

Na sednici je doneta odluka o objavljivanju javnog poziva za podnošenje zahteva za isplatu podsticajnih sredstava za nabaku nove priključne mehanizacije.

Podsticajna sredstva se odobravaju u visini od 50 posto od iznosa na dostavljenom računu bez uračunog PDV –a, pri čemu maksimalan iznos po ovom osnovu ne može biti veći od 70 000 dinara.

Rok za podnošenje zahteva je od dana objavljivanja javnog poziva na zvaničnoj internet stranici grada pa do utroška sredstava paniranih za ove namene, a najkasnije do 15. novembra tekuće godine.

Drugi javni poziv odnosi se na regresiranje dela troškova za prvo veštačko osemenjavanje krava i junica sa „NV“ brojem.

Milisav Pajević

Za koliko vremena će armija plastičnih čudovišta okupirati Srbiju?

Foto: EP
Foto: EP

U toku vikenda stanovnici Beograda dobili su novog sugrađanina koji se nastanio na prilično ekskluzivnoj lokaciji u prestonici – samoj Knez Mihajlovoj ulici.

U pitanju je plastično čudovište na kom je okačen zadatak: “Čudovište je napravljeno od jednomesečnog neorganskog đubreta jednog čoveka i zauzima jedan kubni metar. U Srbiji ima 6.000.000 svesnih osoba na površini od 88.361 kvadratnih kilometara. Koliko je vremena potrebno da se prekrije cela površina Srbije đubretom ako ovako nastavimo?”

Čudovište “nudi” priliku da osoba koja tačno odgovori na pitanje osvoji 1.000 evra. Kao adresu za slanje rešenja ove zagonetke navodi info@ekologija.gov.rs.

S obzirom na to da je ovo kontakt Ministarstva zaštite životne sredine, obratili smo se ovom organu kako bismo otkrili šta je posredi.

Foto: EP

Prenosimo njihovo saopštenje u celosti: “Ministarstvo zaštite životne sredine obaveštava javnost da nije učestvovalo u izradi i postavljanju ‘plastičnog čudovišta’ u Knez Mihailovoj ulici, niti je autor ‘nagradnog’ pitanja koje je postavljeno na improvizovanoj skulpturi. Autor ove akcije Ministarstvu je nepoznat, i neovlašćeno koristi elektronsku adresu Ministarstva koju je istakao za odgovore na osmišljeno ‘nagradno pitanje’.”

Nismo zalazili u matematičko rešavanje zadatka plastičnog čudovišta, ali sudeći prema prizoru koji smo zatekli na Dunavu – za prekrivanje cele površine Srbije đubretom, ako nastavimo ovim tempom, biće nam potrebno veoma malo vremena.

Jelena Kozbašić

Obnovom Parka prijateljstva završena obnova Ušća

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obišao je danas potpuno obnovljeni Park prijateljstva na Novom Beogradu. Obilasku parka prisustvovali su zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović, pomoćnik gradonačelnika Aleksandar Marković, član Gradskog veća Stevo Marušić, v.d. sekretara za kulturu Ivan Karl i direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević.

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Vesić je podsetio da je obnovom Parka prijateljstva završena obnova Ušća.

„Pre dve godine počeli smo obnovu kompletnog parka Ušće, koji zauzima oko 95 hektara. Prva 33 hektara su oko Muzeja savremene umetnosti i taj prostor je prvi obnovljen sa posebnim stazama, a potom i 52 hektara u pravcu hotela „Jugoslavija”.

Sada park Ušće po prvi put ima sadržaje koje ljudi koriste i postao je uređeni park u koji se rado dolazi. Sledeći korak je uređenje keja, Obale kralja Aleksandra, od Brankovog mosta ka hotelu „Jugoslavija” i onda ćemo moći da kažemo da će time ceo ovaj prostor biti završen”, kazao je zamenik gradonačelnika.

Govoreći o Parku prijateljstva, Goran Vesić je podsetio da je on nastao 1961. godine, kada je u Beogradu održana prva konferencija Pokreta nesvrstanih zemalja.

„Prvi platan zasadio je tadašnji predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito, a posle toga su svi predsednici i učesnici konferencije zasadili svoje platane. Kasnije je postala tradicija da svi predsednici koji su posećivali Jugoslaviju i Srbiju ovde sade svoje platane i ukupno ih je 191. Nisu sva stabla uspela da se zadrže, te je 61 zamenjeno, a dodatno smo posadili još 80 stabala. Ovaj park ima 10,5 hektara i u okviru rekonstrukcije postavljeno je sedam kilometara ivičnjaka, 10.000 kvadratnih metara asfaltnih staza, 8.000 kvadrata novih granitnih ploča, uređen je i spomenik „Večna vatra”, koji je napravljen nakon NATO bombardovanja i sada čitav ovaj prostor ima svoju funkciju. Beograd je zaslužio da ovaj park bude uređen, a na redu je uređenje keja. Kada na temeljima nekadašnjeg projekta muzeja revolucije bude izgrađena i zgrada Beogradske filharmonije, ovaj prostor dobiće svoj puni smisao gde će svi moći da uživaju”, istakao je Goran Vesić.

U okviru rekonstrukcije, JKP „Zelenilo – Beograd” je u Parku prijateljstva posadilo i 3.500 komada žbunastog rastinja, zasejalo 1,5 hektara novih travnih površina i 3.300 kvadrata travnog busena.

Ugrađen je novi zalivni sistem, zamenjena rasveta, postavljene su 24 nove klupe i 15 đubrijera. Ukupna vrednost radova iznosi 212 miliona dinara.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Kviz prepoznavanja biljaka i životinja šuma i vodenih staništa

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije, i JP „Srbijašume“, ŠG Niš organizovali su na Svetski dan šuma, obrazovni program sa učenicima i nastavnicima iz OŠ „Кarađorđe“ u Gornjem Matejevcu kod Niša.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U okviru programa obeležavanja Svetskog dana šuma i Svetskog dana voda realizovan je kviz prepoznavanja biljaka i životinja šuma i vodenih staništa, prezentacija šumskih i vodnih prirodni dobara okoline Niša, projekcija filma „Buđenje prirode“, nakon kojih će učenici zajedno sa saradnicima iz Zavoda za zaštitu prirode i JP „Srbijašume“ posaditi drveće u školskom dvorištu“.

Zavod za zaštitu prirode Srbije kao jedan od ciljeva u zaštiti prirode ima očuvanje i unapređenje voda i šuma kao naših najvećih prirodnih bogatstava i najvažnijih izvora biološkog diverziteta.

Sa aspekta zaštite vode kao prirodnog resursa, posebna pažnja se u Srbiji pridaje zaštiti vodenih tokova i obalnog područja, vlažnih i zabarenih površina, zaslanjenih terena, prirodnih jezera i bara.

U okviru zaštite ovih prirodnih resursa, neophodna je i kontrola eksploatacije mineralnih sirovina, biljnog i životinjskog sveta i njihovog korišćenja kao turističkih atrakcija.

Poseban značaj šume imaju u održavanju ekoloških procesa i ravnoteže, štiteći osetljive ekosisteme, slivove i izvorišta voda. Važno je pomenuti da šume u okviru zaštićenih prirodnih dobara Srbije učestvuju sa 80 odsto površine .

Zavod za zaštitu prirode Srbije u strateškim aktivnostima za povećanje površine zaštićenih područja i unapređenje njihovog upravljanja kroz nacionalne i međunarodne mreže zaštite poseban značaj daje zaštiti šumskih i vodnih kompleksa kao nosilaca ukupnih vrednosti naše prirode.

Milisav Pajević

Prvi grad koji uvodi bežično punjenje za električne taksije!

oslo-norway-flags
Foto-ilustracija: Pixabay

U nadi da će povećati brzinu i efikasnost punjenja električnih taksija, prestonica Norveške biće prvi grad na svetu koji je za taksiste u elektromobilima obezbedio sistem za bežično punjenje. On će se zasnivati na indukcionoj tehnologiji. Ploče za punjenje biće postavljene na putu na taksi stajalištima i povezane sa prijemnicima u vozilima.

oslo-norway-flags
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Oslo ovaj projekat sprovodi u saradnji sa finskom kompanijom Fortum i američkim proizvođačem bežičnih punjača za vozila na elektro-pogon.

Fortum tvrdi da je upravo nedostatak odgovarajuće infrastrukture za punjenje prepreka za elektrifikaciju taksi voznog parka. Pronalaženje punjača, povezivanje i čekanje da se automobil napuni zahteva mnogo vremena što odvlači taksiste od vožnje na struju. “Vreme je novac za vozače taksija”, kazao je Ole Gudbran Hempel koji je glavni u Fortumovom sektoru za javnu mrežu za punjenje.

Indukcija je energetski efikasniji pristup punjenju, zahvaljujući kojem taksiji mogu da se dopune u tzv. sporim linijama u okviru stajališta. Podvig predstavlja korak bliže cilju Osla da od 2023. godine sva taksi vozila imaju nulte emisije štetnih gasova. Na teritoriji cele Norveške rok za ispunjenje ovog nauma je 2025.

Na globalnom nivou, Norvežani imaju najviši stepen vlasništva nad elektromobilima, delom zbog dugoročnih prednosti i podsticajnih mera vlasti. Učesnici revolucije ka elektromobilnosti u ovoj skandinavskoj zemlji oslobođeni su taksi na uvoz i kupovinu, poreza na dodatu vrednost i putarine, mogu da se kreću saobraćajnim trakama za autobuse, imaju pravo na besplatan parking, a prevoz trajektima plaćaju duplo manje. Ovaj paket podrške čini ukupan trošak posedovanja elektro-auta nižim u odnosu na trošak posedovanja konvencionalnog vozila.

Tokom 2018. godine stanovnici Norveške kupili su 46143 električna automobila, što znači da je svaki treći novi auto na norveškim ulicama imao baterije.

Jelena Kozbašić

USAID pomaže razvoj prve baze podataka organske proizvodnje u Srbiji!

Foto: DNA Communications
Foto: DNA Communications

Dvadeset petog marta 2019. godine, Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organika, predstavilo je novu bazu podataka o organskoj proizvodnji u Srbiji. Ova moderna, namenski kreirana baza podataka, nastala uz podršku USAID-ovog Projekta za konkurentnu privredu, svim akterima u organskom proizvodnom sektoru pruža najvažnije informacije, uključujući lokaciju i proizvodne kapacitete proizvođača organskih proizvoda. Pored toga, baza podataka će omogućiti dobavljačima i proizvođačima organske hrane da poboljšaju efikasnost proizvodnje i ispune zahteve međunarodnog tržišta.

Foto: DNA Communications

Na konferenciji za novinare, predstavnici udruženja Serbia Organika predstavili su platformu i njene funkcionalnosti. “Baza podataka o organskoj proizvodnji je sveobuhvatan i jedinstven alat koji pruža korisnicima sve relevantne podatke o proizvođačima organskih proizvoda, prerađivačima, asortimanu, količinama i standardima. Njena najvažnija funkcija je da svaki korisnik može naći potrebne informacije za svoje poslovanje na jednom mestu, bilo da su u pitanju podaci o sirovinama, mogućnost saradnje, ili prilike za trgovinsku saradnju”, rekla je Ivana Simić, generalni sekretar Serbia Organike, i dodala da je od marta 2019. godine već registrovano oko 100 korisnika u bazi podataka, pozivajući ostale da se priključe bazi u narednim mesecima.

“USAID je podržao razvoj ove platforme, jer postoji potreba za većom vidljivošću organske proizvodnje i jačim vezama između ključnih aktera industrije. Dugoročno gledano, razvijanje poslovnih mreža povećaće obim proizvodnje i unaprediti konkurentnost srpskih proizvoda na stranim tržištima”, izjavio je Aleksandar Pavlović, direktor USAID-ovog Projekta za konkurentnu privredu.

“Iako zauzimaju okvirno tek oko jedan odsto svetskog tržišta hrane, organski proizvodi postaju sve popularniji. Ova baza podataka sa pristupom širokom spektru podataka o proizvođačima organskih proizvoda, njihovim proizvodima i kapacitetima, je od izuzetnog značaja jer će nam pružiti korisne informacije za dalji razvoj organskog sektora u Srbiji, što je jedan od prioriteta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede”, izjavio je Branislav Raketić, rukovodilac grupe za kvalitet, deklarisanje i označavanje hrane, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Od 2001. godine USAID je investirao više od 811 milliona dolara kako bi stimulisao ekonomski rast, ojačao pravni sistem i promovisalo demokratsko upravljanje u Srbiji.

Radionica o vodi na vodizvorištu „Bolje sestre‟

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Regionalnim vodovodom „Crnogorsko primorje” organizovali su edukativnu radionicu za učenike OŠ „Zarija Vujošević‟ na vodoizvorištu „Bolje sestre‟ povodom jednog od najznačajnijih ekoloških datuma Svetskog dana voda – 22. marta.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Edukatori NPCG, Marijana Roganović i Marina Kojović, i predstavnica Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje‟, inženjerka tehnologije Mirjana Planinić, informisale su učenike škole o vrijednostima NP Skadarsko jezero u skladu sa ovogodišnjom temom ovog ekološkog datuma.

„Svake godine obilježavamo ovaj važan ekološki datum, informisala je Marina Kojović iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Imajući u vidu ovogodišnju poruku „Niko ne smije biti izostavljen“, pod sloganom „Voda za sve“, ista je bila povod za posetu izvorištu, kao i da informišemo učenike o značaju vodoizvorišta Bolje sestre, postojećim medotama prečišćavanja vode, te sistemom koji distribuira vodu sa izvorišta do crnogorskih opština.

Danas smo svi zajedno dobili sliku o značaju ovog izvorišta i da ga moramo očuvati za buduće generacije“, kazala je Marina Kojović.

Kako se na teritoriji nacionalnog parka Skadarsko jezero nalazi vodoizvorište „Bolje sestre‟, odakle vodu dobijaju opštine crnogorskog primorja, cilj edukativnog časa bilo je upoznavanje učenika sa važnim izvorom vode za piće koji se nalazi na teritoriji ovog zaštićenog područja. S tim u vezi, predstavnica Regionalnog vodovoda informisala je da se Izvorište „Bolje sestre“ nalazi u basenu Malog blata Skadarskog jezera, u zalivu, na severoistočnom obodu zaliva, u podnožju padina Kolozuba, blizu ostrva Kosmač.

„Svi treba da se edukujemo o očuvanju i zaštiti vode, kao i da je veliki nedosetatak pijaće vode širom svijeta. Voda je simbol života i moramo da vodimo računa da je štitimo i štedimo u svakom pogledu i trenutku. Zato je Javno preduzeće Regionalni vodovod Crne Gore u saradnji sa JPNPCG danas organizovalo današnju posjetu i na taj način djeci ukazalo na značaj izvorišta i Regionalnog vodovoda koje snadbijeva vodom pet opština. Cilj edukacije je da se stvori svijest budućih generacija o zaštiti životne sredine.“

Prije dolaska na vodoizvorište, edukatori NPCG organizovali su edukativni čas o značaju NP Skadarsko jezero u OŠ „Zarija Vujošević”.

Milisav Pajević

AP Vojvodina daje bespovratna sredstva za ribnjake

Foto: pixabay

Autonomna Pokrajina Vojvodina dodeliće bespovratno 20 miliona dinara preko konkursa za podizanje novih ribnjaka i rekonstrukciju postojećih.

Foto: pixabay

Sredstva su usmerena za ribnjake veće od hektar, a manje od 50 hektara koji se nalaze u Vojvodini, a mogu ih koristiti pravna lica i zemljoradničke zadruge.

Pokrajinska bespovratna sredstva mogu biti od 70 odsto vrednosti zemljanih radova, za rekonstrukciju ribnjaka ona ne mogu biti veća od pola miliona dinara, dok je podizanje novih ribnjaka limit 800.000 dinara.

Ukupan iznos pokrajinskog novca za ribnjake po jednoj prijavi ograničen je na pet miliona dinara, a rok za konkurisanje je 15. april.

Milisav Pajević

Neophodna promena obeležavanja pčelinjih društava i digitalizacija rada udruženja!

Pčelarstvo-beekeeping
Foto-ilustracija: Pixabay

Redovna Skupština udruženja “Sačuvajmo pčele” održana je 23. marta u Jagodini. Udruženje je pre određenog vremena pokrenulo akciju promene pravilnika o obeležavanju pčelinjih društava-zajednica i pčelinjaka. Zahtev Komori veterinara je uveliko spreman za dostavu upravo na inicijativu samih veterinara, a posebno zamenika predsednika “Sačuvajmo pčele”, Anastasije Handziske iz Novog Sada. U samom zahtevu-dopisu stavljen je akcenat na određene delove postojećeg pravilnika koji ne omogućavaju pčelaru zamenu dotrajale, polomljene pločice na košnici već se obeležavanje u ovakvim slučajevima svodi na odjavu postojećeg društva kao uginulog, a zatim prijavu novog društva što pčelara dovodi u situaciju kupovine nove pločice i izlaganje trošku, a za situaciju za koju nema nikakvu odgovornost niti je sam uticao na dotrajalost plastične pločice.

Pčelarstvo-beekeeping
Foto-ilustracija: Pixabay

Ono što je pčelarima od neprocenjive dragocenosti, a što postojeći pravilnik onemogućava, je mogućnost monitoringa zimskih i drugih gubitaka pčelinjih zajednica. Zbog trenutnog načina obeležavanja košnica i pčelinjaka, prema sopstvenim tvrdnjama, oni su potpuno hendikepirani u sprovođenju ozbiljnijih studija i stvaranju realne slike o broju pčelinjih zajednica u Srbiji.

Iako smo svetska sila po broju košnica, količina prinosa po pčelinjem društvu je u našoj zemlji spuštena sa maksimalnih deset kilograma po zajednici na rang nekih afričkih zemalja koja su skoro potpuno bez razvijene flore. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Srbiji je 2017. godine bilo 849 hiljada pčelinjih društava, a proizvedeno je 7014 tona meda. S druge strane, Uprava za veterinu je iste godine zabeležila više od 1.2 miliona pčelinjih zajednica, što je razlika u broju od skoro 400 hiljada.

“Sve ovo dovodi do potpune negacije stanja stvari na terenu. Ako poslednjih godina beležimo masovno trovanje pčela pesticidima usled nelegalno tretiranim semenom suncokreta i uljane repice neonikotinoidima, ako se u pčelarskim grupama na društvenim mrežama otvoreno govori o zimskim gubicima koji se u zvaničnim izveštajima Uprave za veterinu ne pojavljuju, onda je pravi trenutak da nešto promenimo”, saopštilo je udruženje.

Pčelari smatraju da je Pravilnik o obeležavanju pčelinjaka i pčelinjih društava potpuno obesmišljen onog trenutka kada je Ministarstvo poljoprivrede odlučilo da subvencije po pčelinjoj zajednici budu ograničenog karaktera, pa tako aktuelni pravilnik predviđa isplatu subvencija po pčelinjoj zajednici svim pčelarima sa minimalnih 30, a maksimalnih 200 pčelinjih zajednica.

Udruženje “Sačuvajmo pčele” je za navedene probleme predložilo i rešenja.

Prva predložena mera je da se pčelinjaci obeležavaju jedinstvenom tablom A4 formata na kome bi bili ispisani svi potrebni podaci propisani postojećim zakonom. Udruženje predlaže i da aktivni nadzor veterinara ostane nepromenjen u protokolnom, praktičnom i finansijskom delu, osim u načinu obeležavanja što olakšava rad veterinarima i ukida im onaj procentualni deo finansija od cene pločica koji im se plaća za ugradnju na košnice. Takav način obeležavanja od strane veterinara posebno nije zaživeo, jer poslednjih šest godina pčelari sami kače pločice na svojim košnicama što pravilnik o obeležavanju ne propisuje. Sa druge strane, postoje i opravdani razlozi veterinara koji u ovom tehničkom delu ne učestvuju iz straha od pčelinjeg uboda, postojeće alergije na pčelinji otrov, nepristupačnosti prilaska određenim lokacijama pčelinjaka i slično.

Udruženje “Sačuvajmo pčele” je pozvalo sva ostala udruženja pčelara koja se slažu sa predloženim načinom obeležavanja da svojim pečatom i potpisom na budućem zajedničkom zvaničnom dopisu Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za veterinu i ostalim nadležnim organima potpomognu pripremljen zahtev-predlog.

Skupština je zaključila i da je neophodna digitalna transformacija rada svih udruženja.

“Digitalna transformacija podrazumeva da u saradnji sa koalicionim partnerima napravimo zajedničku bazu podataka svih članova. Ona iziskuje veću propagandu i zalaganje predsednika i članova udruženja koji poznaju rad na računaru. Svi oni će biti u obavezi da prenesu deo znanja i pomognu članovima koji u tome nisu vični. Opšte poznato je da je pčelarstvo poljoprivredna grana, a da je populacija pčelara starije dobi. Elektronski način komunikacije i smernice potpune digitalizacije funkcionisanja celokupnog društva naše zemlje iziskuje da udruženje “Sačuvajmo pčele” na vreme pristupi digitalnoj transformaciji”, stoji u saopštenju.

Digitalizacija ne ukida održavanje Skupštine na dosadašnji način već omogućuje još jedan način funkcionisanja, te ukida uslovljavanje funkcionisanja članstva i organa na obaveznost okupljanja. Digitalna transformacija u potpunosti omogućuje ispunjavanje pravnih normi rada udruženja i njegovih organa.

Koje namirnice sadrže najviše pesticida?

Foto: Pixabay

Ekološka radna grupa (EWG) svake godine objavljuje listu namirnica koje sadrže najviše pesticida, a ove godine prva tri mesta na listi zauzimaju jagode, spanać i kelj.

Foto: Pixabay

Lista je sastavljena na osnovu rezultata testiranja na pesticide koji su pokazali da više od 92 posto normalno uzgojenog kelja ima bar dva ostatka pesticida nakon pranja, a neki su sadržavali čak 18.

U izveštaju je navedeno i da su kelj i spanać sadržavala 10 do 80 posto više ostataka pesticida nego bilo koje drugo voće ili povrće.

„Iznenađeni smo što kelj sadrži toliko pesticida, ali rezultati ovog istraživanja su nedvosmisleni”, rekao je toksikolog Ekološke radne grupe Alexis Temkin.

Na listi namirnica koje sadrže najviše pesticida su i nektarine, jabuke, grožđe, breskve, trešnje, kruške, paradajz, celer i krompir.

Na listi najmanje zagađenih namirnica su avokado, slatki kukuruz, ananas, smrznuti grašak, luk, papaja, patlidžan, šparoge, kivi, kupus, karfiol, tikvice, brokoli, pečurke i dinja.

Pesticidi pomažu u zaštiti useva od insekata, korova i infekcija, ali istraživanja su pokazala povezanost između izlaganja pesticidima i zdravstvenih komplikacija.

Istraživanje je takođe pokazalo da organski proizvodi imaju manje ostataka pesticida od konvencionalno uzgojenih.

U izveštaju je navedeno da bi potrošači trebali kupiti organske proizvode kad god je to moguće, međutim istraživači ističu da to ne znači da ljudi koji sebi ne mogu priuštiti organski porizvedeno voće i povrće ne trebaju nikako konzumirati ove namirnice.

„Zdravstvene prednosti ishrane bogate voćem i povrćem nadmašuju rizike izloženosti pesticidima”, poručila je analitičarka Ekološke radne grupe Carla Burns.

Izvor: Klix.ba

Milisav Pajević

Srbija primljena u CERN, prilika za napredak srpske nauke

Foto: pixabay

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja, CERN, primila je juče Srbiju kao svoju 23. državu članicu nakon što je primila formalnu potvrdu UNESCO da je Srbija pristupila CERN-ovoj konvenciji, saopštio je Institut za fiziku.

Foto: pixabay

Predsednica vlade Srbije Ana Brnabić tim povodom ističe da je ulaganje u naučna istraživanja važno za razvoj naše ekonomije, a CERN je jedna od najvažnijih naučnih institucija danas.

„Neizmerno sam ponosna što je Srbija postala punopravna članica CERN-a. To će doneti nove mogućnosti za saradnju naših naučnika i industrije sa CERN-om i zemljama članicama CERN-a”, rekla je Brnabić.

Predsednica Saveta CERN-a Ursula Basler je kazala da “Srbija ima dugogodišnju saradnju sa CERN-om, a srpski naučnici su kontinuirano uključeni u CERN-ove najveće eksperimente”.

„Veoma sam srećna što je zahtev Srbije za članstvom u CERN-u doveo do toga da sada možemo da poželimo dobrodošlicu Srbiji kao državi članici”, rekla je Basler.

Generalna direktorka CERN-a Fabiola Đijanoti naglasila je da ima veliko zadovoljstvo da poželi dobrodošlicu Srbiji kao 23. državi članici.

„Srpska naučna zajednica je tokom dugog niza godina dala značajan doprinos CERN-ovim projektima. Članstvo će osnažiti dugogodišnju saradnju između CERN-a i Srbije, stvarajući prilike za povećanje saradnje u naučnim istraživanjima, treningu, obrazovanju, inovacijama i deljenju znanja”, izjavila je Đijanoti.

„Kao država članica CERN-a, Srbija je spremna da nastavi sa razvojem nauke i obrazovanja, dok će naši naučnici, istraživači, instituti i industrija imati mogućnost da se priključe donosiocima važnih naučnih i tehnoloških odluka”, rekao je Mladen Šarčević, srpski ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

U saopštenju se podseća da, dok je Srbija bila deo Jugoslavije, jedne od 12 zemalja članica koje su osnovale CERN, srpski fizičari i inženjeri učestvovali su u nekim od prvih CERN-ovih projekata, na sinhrociklotronskom, proton-ciklotronskom i super-proton-sinhroton akceleratorima.

Tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, fizičari iz Srbije radili su na DELPHI eksperimentima na CERN-ovom LEP sudaraču.

CERN i Srbija su 2001. godine zaključili Ugovor o međunarodnoj saradnji koji je omogućio učešće Srbije u ATLAS i CMS eksperimentima na Velikom hadronskom sudaraču i u Svetskoj LHC kompjuterskoj mreži, kao i na ACE i NA61eksperimentima.

Najveće učešće Srbije danas u CERN-u je u ATLAS i CMS eksperimentima, u postrojenju ISOLDE, koje izvodi istraživanja u domenima od nuklearne fizike do astrofizike, kao i na izradi studija budućeg sudarača čestica – FČ i CLIC, koji su potencijalno novi najvažniji projekti u CERN-u.

Kao država članica CERN-a, Srbija će imati pravo glasanja u Savetu, CERN-ovom telu koje donosi najvažnije odluke, i doprinosiće budžetu ustanove. Članarina će doprineti mogućnostima za zapošljavanje u CERN-u, kao i učešću srpske industrije na CERN-ovim tenderima, navedeno je u saopštenju.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević