Home Blog Page 927

Traži se kompromis za „Balkanski tok”

Foto: gasprom.com

Izgradnja „Balkanskog toka” koji su posle sastanka kvadrilaterale u Bukureštu najavili premijeri Bugarske i Grčke, dobar je potez kojim zemlje Balkana uključujući i Srbiju, pokušavaju da pronađu kompromis između interesa velikih sila i reše svoje probleme s gasom, izjavio je Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas.

Foto: gasprom.com

U intervjuu za TV Prva, on je rekao da su sve zemlje zainteresovane za „Balkanski tok” deficitarne s gasom i da imaju na raspolaganju ruski gas koji može da zadovolji sve njihove potrebe, ali da zbog interesa SAD, koje “miniraju sve projekte s ruskim gasom, Evropska energetska zajednica pokušava da nađe novo rešenje.

„Amerikanci ne žele da se ovde plasira ruski gas da bi Rusija manje zaradila od prodaje nafte i gasa, dok evropske zemlje smatraju da je ruski gas neophodan”, rekao je Vuletić.

On smatra da Bugarska, Rumunija, Grčka i Srbija dobro sarađuju pokušavajući da se povežu s gasovodima sa drugih prostora kao što je gasovod iz Izraela ili onaj koji bi dolazio iz Rumunije, odnosno Crnog mora.

„Mislim da bi ovaj dogovor oko balkanskog gasovoda zadovoljio potrebe tih zemalja. Oko 80 odsto gasa bilo bi iz Rusije, a 20 odsto iz drugih izvora”, rekao je Vuletić.

Dodaje da je Srbija mali potrošač gasa i da godišnje potroši oko 2,5 milijarde kubnih metara gasa, dok Evropa troši oko 550 milijardi.

Na konstataciju da 1. januara 2020. godine ističe ugovor za snabdevanje Evrope ruskim gasom preko Ukrajine i pitanje šta će se dogoditi ukoliko se ne postigne dogovor, Vuletić kaže da prestanak transporta gasa ne bi bila politička, već ekonomska i tehnička odluka.

Ističe da je gasovodu preko Ukrajine, koji je izgrađen početkom 70-ih, „istekao rok trajanja” i da zahteva rekonstrukciju koja bi bila znatno skuplja od izgradnje gasovoda ispod Baltičkog ili Crnog mora.

Napominje da će, ako se ne postigne dogovor i prekine transport gasa preko Ukrajine, Srbija biti u teškoj situaciji jer će morati da se snabdeva gasom iz drugih izvora i po višim cenama.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Ponovo odobreno korišćenje stiropora za izolaciju objekata

Posle dve godine zabrane, ponovo je odobreno korišćenje stiropora za izolaciju objekata.

Kod nas je usaglašavanjem propisa sa evropskim direktivama dozvoljeno samo korišćenje prirodnih i ekoloških građevinskih materijala.

Stiropor, i to bar od pet centimetara, dobra je termoizolacija. Zbog loših hemijskih svojstava bio je gotovo povučen sa tržišta jer se mogao ugrađivati samo na prizemne zgrade.

Nedostaci su ispravljeni što ga je vratilo na fasade visokih objekata.

„Stiropor kao materijal sadrži ogromnu količinu vazduha, ja mislim skoro 90 odsto. Na temperturama većim od 80 stepeni on se topi, nestaje. Svi izolacioni materijali koji se upotrebljavaju moraju da budu samogasivi. Znači, ne sme da širi požar. On se zapali i istopi se, ali se ne širi dalje i ne razvija otrovne gasove”, kaže Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije.

Zakon o efikasnom korišćenju energije ide korak dalje – zahteva samo prirodne građevinske materijale: mineralne vune, drvo, a i boje su na bazi vode.

Pomoćnik ministra energetike Miloš Banjac kaže da što se tiče „eko dizajna” to je nova vrsta Direktive koja treba da se primeni.

„One se isto odnose na to, da se proizvodima koji su energetski neefikasni ne dozvoljava stavljanje na tržište”, objašnjava Banjac.

Rodić dodaje da se izbacuje sve što je zapaljivo i otrovno.

„Primenjuje se kao u neka stara vremena kreč, prirodni materijali cigla, crep, a sve što izaziva i kancer i neka druga oboljenja se izbacuje”, ističe Rodić.

Kombinacijom prirodnih materijala sa stiroporom dobija se velika ušteda energije.

Analize pokazuju da dobra izolacija zidova i krova može da prepolovi potrošnju energenata za grejanje, a leti struje za hlađenje. Na izolaciji ne treba štedeti jer se taj tošak kroz umanjene račune isplati za tri godine.

Stiropor u Srbiji proizvodi 14 fabrika koje se nadaju oživljavanju proizvodnje jer im je u protekle dve godine zbog zabrane tog materijala za trećinu pao promet.

Izvor: RTS / Ružica Vranjković

Milisav Pajević

Šta je uzrok trovanja pčela u Pomoravlju?

Foto: pixabay

Pčelari u Pomoravlju i ovog proleća suočavaju se s pomorom pčela koje su, kako kažu, otrovane zbog ljudskog nemara i nesavesnog prskanja voća pesticidama, a stručnjaci podsećaju da je zakonom zabranjeno prskanje voća u vreme cvetanja preparatima koji su otrovni za pčele.

Foto: pixabay

Porodica Jelić iz Miokovaca kod Čačka ostala je bez polovine svog pčelinjaka zbog trovanja pčela, pa je blizu 20 društava uništeno.

Dobrosav Jelić kaže da je štetu na pčelinjaku primetio pre nekoliko dana kada je pregledao košnice i navodi da je odmah posumnjao da je to zbog prskanja.

„Ljudi jednostavno nisu savesni, prskaju preko dana insekticidom. Trebaće mi puno vremena da se pčele oporave, a onda ću izgubiti i na voću i na količini meda. Po košnici sam imao 60.000 pčela, a posle ovog pomora oko 25.000”, rekao je Jelić za Prvu TV.

Dodao je da je prošle godine iz 20 košnica prikupio oko tonu meda, a da ove godine ne očekuje više od 100 kilograma.

Štetu, kaže, neće osetiti samo u proizvodnji meda, već i u voćarstvu jer se u domaćinstvu Jelića voće gaji na 12 hektara.

„Pčelarstvo i voćarstvo idu jedno uz drugo, ako ne bude pčela, neće biti ni voća”, naveo je Jelić.

Ovo nije prvi put da je došlo do pomora pčela u čačanskom kraju, a zbog nepropisne primene pesticida, svakog proleća stradaju desetine pčelinjih društava.

Predsednik Udruženja pčelara Čačka Sveto Stamenković napominje da je zakonom zabranjeno korišćenje preparata koji su otrovni za pčele u vreme cvetanja voćaka.

„Treba sačekati da voćke precvetaju i da u voćnjaku nema procvetalog korova, pa onda sprovesti tretiranje”, napominje Stamenković i savetuje da se prskanje voća obavlja isključivo noću.

„Zbog toga što nema isparenja, nema gubitaka, a ono što je najvažnije, pčele su zaštićene”, kaže Stamenković.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Trivan: Građani treba da znaju da je rat plastici objavljen!

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je juče u Beogradu na centralnoj manifestaciji najveće svetske ekološke akcije „Sat za našu planetu“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine i ove godine podržalo je ovu akciju Svetske organizacije za prirodu – WWF Adria, u kojoj se simboličnim isključivanjem svetla na sat vremena upozorava javnost na neophodnost očuvanje Planete.

Na centralnoj manifestaciji, učenici Osnovne škole „Drinka Pavlović“ u ime svih ekomusketara, uručili su poruke ministru zaštite životne sredine Goranu Trivanu, inspirisane naročito problemom plastike koja zagađuje Planetu.

Naime, ove godine ekološka tema na koju se u akciji „Sat za našu planetu” naročito skreće pažnja je problem prekomernog korišćenja plastike i njenog neadekvatnog odlaganja, zbog čega svake godine tone plastike završe u rekama, morima i okeanima.

Ministar Trivan se zahvalio deci na podsećanju da Planeta pripada njima i budućim generacijama, i uputio poziv da svakog dana gašenjem svetla, štednjom energije i vode, promenom navika, svi damo lični doprinos očuvanju Planete.

„Plastika je jedan od najvećih zagađivača životne sredine, i Srbija prati Evropu po pitanju rešavanja krize plastičnog otpada. Počeli smo sa naplaćivanjem plastičnih kesa i to je već dalo rezultata, jer je kupovina plastičnih kesa smanjenja za oko 60 odsto. Uskoro počinjemo i sa aktivnostima za smanjenje upotrebe plastične ambalaže. Građani bi trebalo da znaju da je rat plastici objavljen“, istakao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

Milisav Pajević

Beograd uvodi sistem “Vrabac”

Foto: Milisav Pajević

Uvođenje komunalnog i saobraćajnog reda u pešačkom delu grada jedan je od bitnih razloga za sređivanje tih prostora, uz uvažavanje svih kategorija stanovništva koje žive na tim gradskim lokacijama.

Foto: Milisav Pajević

Kako je istakao Marko Stojčić, glavni urbanista, pri širenju pešačke zone vodi se računa o mogućnosti prilaska vatrogasnih vozila i vozila drugih hitnih službi, taksista po potrebi i slično.

„Sistem „Vrabac”, koji će biti uveden, podrazumeva besplatni prevoz električnim vozilima za osam putnika i zamišljen je kao prevozno sredstvo po pešačkoj zoni do njenog oboda i saobraćajnica u režimu javnog prevoza”, rekao je Stojčić za Studio B.

On je podsetio da projekat pešačke zone u centru Beograda datira od 1985. godine, te da ga je započeo arhitekta Branislav Jovin na nagovor tadašnjeg gradonačelnika, mada je ideja još starija – od šezdesetih godina prošlog veka, da bi 1974. bila definisana matrica pešačke zone. Tako da, dodao je Stojčić, ono što grad poslednjih godina radi nije novo u odnosu na te nekadašnje zamisli i odluke.

On je naglasio i da se uvažava mišljenje struke, a posebno zahtevi Zavoda za zaštitu spomenika, kako na gradskom tako i na republičkom nivou.

„Neće se ugroziti ni ambijentalna celina niti konkretni zaštićeni objekti”, poručio je gradski urbanista.

Beč i Barselona našem glavnom gradu svakako su uzor po ovom pitanju, mada i Ljubljana koja je, iako znatno manja, krenula sa sličnim projektima.

Proširena pešačka zona biće delom i moderno rešenje, koje je ponudio arhitekta Boris Podreka i koje je usvojeno, a primer za to biće Sremska ulica, istakao je Stojčić.

Milisav Pajević

Poseta svetskih stručnjaka iz oblasti životne sredine važna za AP Vojvodinu

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić primio je prošlog četvrtka dobitnika Nobelove nagrade za mir za doprinos u oblasti klimatskih promena, prof. dr Rikarda Valentinija sa italijanskog Univerziteta u Viterbou i eksperta Ujedinjenih nacija, prof. dr Ivana Ivanoviča Vasenjeva sa Ruskog državnog poljoprivrednog univerziteta Timirjazev u Moskvi.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Eminentni svetski stručnjaci u oblasti životne sredine i klimatskih promena u Srbiji borave na poziv Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu Univerziteta u Novom Sadu.

Galić je istakao značaj ove posete, ne samo za Institut i akademsku zajednicu, nego i za pokrajinu Vojvodinu i državu Srbiju, jer su klimatske promene jedna od najvažnijih tema današnjice.

U razgovoru je istaknuto da klimatske promene i zagađenje životne sredine ne poznaju granice, te da je neophodno da se zajednički nastupa u rešavanju ovog globalnog problema.

Profesor Valentini je istakao odličnu saradnju sa novosadskim Institutom za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, i naglasio da u Vojvodini postoji značajan potencijal za pošumljavanje, koje je bitno u borbi protiv klimatskih promena.

On je dodao da je važno da se stručnjaci u ovoj oblasti povežu, da rade na zajedničkim projektima, i ponudio podršku u uspostavljanju saradnje italijanskih i srpskih institucija.

Sekretar Galić je naglasio da Pokrajinska vlada apsolutno prepoznaje značaj pošumljavanja za umanjenje štetnosti klimatskih promena, i najavio da je u pripremi deklaracija o zaštiti životne sredine, koja će se, između ostalog, baviti pošumljavanjem AP Vojvodine.

Profesor Vasenjev je naglasio da postoje brojni rizici vezani za životnu sredinu, te da je razmena znanja i iskustva, pre svega u primeni novih tehnologija za monitoring, neophodna kako bi se ti rizici sveli na minimum.

Milisav Pajević

U Francuskoj od januara 1100 mrtvih delfina

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Više od hiljadu delfina, žrtava industrijskog ribolova, pronađeno je mrtvo od januara na francuskoj obali. Ono što je dodatno uznemiralo i nateralo javnost da reaguje jeste brutalnost kojom su životinje ubijene, pa su tako tela nekih delfina potpuno osakaćena i peraja odsečena.

Masovna smrt delfina koja je posledica agresivnog ribolova, naterala je aktiviste za zaštitu životinja da reaguju i francuskog ministra za ekologiju da pokrene nacionalni plan za zaštitu.

Vili Daubin, član Nacionalnog veća za naučna istaživanja, rekao je da je već u prva dva meseca nadmašen prošlogodišnji rekord i da je ovoliki broj mrtvih delfina ipak donekle misterija.

Francuski ministar za zaštitu životne sredine Fransoa de Ruži posetio je prethodne nedelje obalu La Rošel kako bi predložio konkretne mere. Njegova ideja uključuje podršku istraživanjima postojećih uređaja koji služe za odbijanje delfina. Ovi zvučni uređaji, koji već postoje na nekim od ribarskih zaliva, emituju neprijatne zvuke koji odbijaju delfine od brodova i ribarskih mreža.

“Si Šepard”, grupa za zaštitu životinja, rekla je da su ove mere beskorisne jer se delfini ne udaljavaju dovoljno od brodova. Takođe su naveli da postoji mogućnost da dođe do plašenja ostalih riba i do “zvučnog zagađenja” i da je potrebno sistemsko rešenje problema.

Željka Vesić

Tokom 2018. klimatske promene su uticale na 62 miliona ljudi

pustinjski čovek s kamilom
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetska meteorološka organizacija je izbacila svoj dvadeset peti godišnji izveštaj o stanju klime na svetskom nivou, koji je dostupan na sledećem linku: https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=5789. Izdanje iz 2019. godine se zasniva na podacima prikupljenim tokom 2018. i pruža dokaz o tome da je skok temperatura povezan sa pojavama poput rasta nivoa mora, skupljanja lednika i topljenja glečera.

pustinjski čovek s kamilom
Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači upozoravaju da je temperatura za gotovo jedan stepen viša u odnosu na predindustrijsko doba i da vreme za ispunjenje odredbi Pariskog sporazuma o klimi ističe.

Predsednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Marija Fernanda Espinosa Garses je istakla da izveštaj SMO ima širok obim i veliki naučni značaj i da iz tog razloga njegov naglasak na neophodnosti hitne klimatske akcije ne treba da se zanemari. “Izveštaj SMO će imati suštinsku važnost za udruživanje međunarodnih napora na usmeravanje pažnje ka ovom problemu”, kazala je ona.

A sa kakvim saznanjima nas je on suočio?

Posledice ekstremnih vremenskih uslova i klimatskih promena je u godini iza nas na svojoj koži osetilo 62 miliona ljudi. Evropljani i Australijanci iskusili su više temperature, a stanovnici Severne Amerike su se borili sa neobično hladnim periodima.

Meteorolozi pretpostavljaju da su toplotni talasi i požari koji su buktali na evropskom kontinentu i u Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama odneli više od 1600 života.

Otkako je godišnje praćenje i izveštavanje o klimi od strane SMO uspostavljeno, koncentracija ugljen-dioksida u vazduhu je porasla sa 357 čestica u milion na 405,5, što je sa sobom donelo i ozbiljnu klimatsku neravnotežu na Zemlji. Skok temperatura zemlje i okeana stručnjaci opisuju kao “izuzetno visok”.

Usled ove pojave, mnogobrojni pojedinci i porodice su primorane da se sele u podneblja podnošljivijih vremesnkih uslova, te je Međunarodna organizacija za migracije do septembra 2018. zabeležila više od 2 miliona slučajeva preseljenja uslovljenih promenom klime. Migracije su uglavnom podstaknute sušom, poplavama i olujama, uključujući i uragane, tvrde naučnici.

Istraživače dodatno brine rekordan rast nivoa mora, za oko 3,7 milimetara na globalnom nivou u odnosu na 2017.

Jelena Kozbašić

Grćka će pomoći Srbiji u dostizanju ekoloških standarda

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je juče na poslovnom forumu Srbija-Grčka da su vekovno prijateljstvo srpskog i grčkog naroda i do sada dostignuti najviši nivo bilateralnih odnosa veliki podsticaj za privrednu saradnju u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je zajedno sa ministrom životne sredine i energetike Grčke Sokratisom Famelosom i predsednikom Privredne komore Srbije Markom Čadežom otvorio pomenuti poslovni forum, na kojem je učestvovalo više od 90 privrednika i predstavnika kompanija dveju zemalja u oblasti životne sredine.

Poslovni forum održan je uokviru zvanične dvodnevne posete državno- privredne delegacije Grčke Srbiji tokom koje je potpisan Memorandum o razumevanju dveju zemalja u oblasti zaštite životne sredine.

Trivan je najavio da će dve zemlje u narednom periodu jačati privrednu saradnju u oblasti zaštite životne sredine i to u domenu cirkularne ekonomije, prečišćavanja otpadnih voda, upravljanja čvrstim otpadom i posebnim tokovima otpada.

Srbiji je dragocena podrška prijateljske Grčke, članice Evropske unije, njeno iskustvo i spremnost da nam pomogne u dostizanju evropskih standarda u oblasti životne sredine, poručio je ministar.

Svesni globalnih izazova klimatskih promena i potrebe održivog razvoja, Srbija i Grčka su rešene da daju zajednički doprinos regionalnoj saradnji kroz novi format zemalja Južne i Jugoistočne Evrope, koji je uspostavljen na Ministarskoj konferenciji u Beogradu i inicijativama kroz najviše međunarodne institucije za životnu sredinu u UN , kao što su UNEP i UNEA, rekao je Trivan.

Famelos je istakao da Grčka snažno podržava Srbiju na putu evropskih integracija i da će pružiti oslonac i svu pomoć u dostizanju ekoloških standarda.

On je naglasio da je Grčka spremna da pomoge Srbiji da stvori nove osnove privrednog razvoja koji se zasniva na cirkularnoj ekonomiji, štednji energije i racionalnom korišćenju prirodnih resursa.

Čadež je rekao da će investicioni cilus u zaštitu životne sedine u Srbiji u narednih 15 godina biti vredan približno 14 milijardi evra, od čega će osam milijardi biti potrebno za prilagođavanje privrede standardima EU u oblasti otpadnih voda.

Privrednici dveju zemalja razmotrili su tokom Foruma mogućnosti investiranja u infrastrukturu u oblasti otpadnih voda, načine sklapanja poslova u oblasti reciklaže metala, tretmana otpadnih voda, industrijskog otpada, kao i poslove u inženjeringu i projektovanju.

Na razgovore sa grčkim kolegama došli i predstavnici komunalnih preduzeća, među kojima su i Gradska čistoća Beograd, kao i JKP “Vodovod i kanalizacija”, koji će razmeniti iskustva sa kolegama iz Soluna u upravljanju sistemima vodovoda i kanalizacije.

Predstavnici grčkih kompanija ukazali su na to da Srbija ima političku, društvenu i privrednu stabilnost koja im garantuje da mogu na duži rok da planiraju i realizuju svoje poslovne planove i investicione projekte i da im ovaj veliki ekološki forum pruža dobru poslovnu priliku.

Milisav Pajević

Otvoren Eko foto-konkurs Energetskog portala!

Foto: EP

Pozivamo sve ljubitelje prirode i fotografije da nam dostave svoje radove koji dočaravaju lepotu našeg okruženja ili beleže nedela koja smo svojom neobazrivošću prema njemu počinili.

Ako vas pitanje o stanju u životnoj sredini ne čini ravnodušnim;

Ako želite svojom fotografijom da istaknete lepotu prirode koja postepeno gubi bitku sa čovekom;

Ako vaša fotografija pruža dokaze o tome da je u pojedinim područjima ta bitka već izgubljena;

Prijavite se na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/eko-foto-konkurs/.

Pripremili smo nagradni fond od 90.000 dinara!

I mesto – 50.000 dinara
II mesto – 25.000 dinara
III mesto – 15.000 dinara

Zajedno sa pobedničkim radovima, još dvadeset fotografija po izboru žirija biće izloženo u Galeriji RTS-a od 12. do 22. juna 2019. godine!

Takmičenje će trajati do 31. maja. Redovno pratite naše objave o toku konkursa na našem sajtu!

Najbolje fotografije bira žiri sastavljen od pet članova. Učesnike ocenjuju fotograf – Bojan Džodan i umetnički fotograf Stanko Kostić, ULUPUDS, renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika Energetskog portala.

Konkurs organizuje CEEFOR d.o.o. uz podršku RTS-a, Ambasade Finske i Agencije za zaštitu životne sredine.

Radujemo se da vidimo prirodu i odnos društva prema njoj ispred vašeg objektiva!

Grad Beograd brine o važnosti i potrebi očuvanja životne sredine

Foto: Grad Beograd

Povodom predstojećeg Dana Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda (1. aprila), predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević učestvovao je danas u sadnji stabala crvenog hrasta u Ulici maršala Tolbuhina na Novom Beogradu.

Foto: Grad Beograd

Događaju su prisustvovali član Gradskog veća Vladimir Jestratijević, vršilac dužnosti podsekretara za energetiku Milan Vulević, kao i direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević.

Nikodijević je rekao da je za 29 godina postojanja Sekretarijata za zaštitu životne sredine urađeno mnogo, pre svega na podizanju svesti građana, kao i ljudi koji vode Grad Beograd o važnosti i potrebi očuvanja životne sredine.

„Danas je kompletiran drvored koji broji ukupno oko 40 stabala. U poslednjih nekoliko godina ovaj sekretarijat je doneo niz strateških propisa po kojima Grad Beograd i danas funkcioniše. Jedan od najvažnijih propisa je Strategija pošumljavanja čiji je cilj očuvanje postojećih šumskih kapaciteta, ali i njihovo povećanje.

Na Strategiju pošumljavanja nadovezuju se i druge, poput Strategije o zaštiti kvaliteta vazduha i očuvanja vodoizvorišta”, rekao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, u poslednjih nekoliko godina posađeno je oko 200.000 sadnica, što su podaci kojima se Grad Beograd ponosi.

„Ne smemo se time zadovoljiti i moramo da nastavimo da radimo jer su u pitanju ključni segmenti kvaliteta vazduha, zaštite vodoizvorišta i zaštita zemljišta od erozije. Za nas je jako bitna odluka prema kojoj u Beogradu nijedno stablo ne može da bude posečeno, a da dva nisu zasađena. Zahvaljujući upravo toj odluci, danas u Beogradu imamo mnogo veći broj zelenih površina u odnosu na period od pre pet godina, ali i mnogo bolji kvalitet parkova, zelenila i šumskih područja “, dodao je predsednik gradske skupštine.

Nikodijević je dodao da će Grad Beograd nastaviti da podržava sve aktivnosti Sekretarijata za zaštitu životne sredine i pružiti neophodnu pomoć kako bi se i dalje radilo na buđenju svesti građana kada je reč o ekologiji.

„Želimo da u taj proces uključimo još veći broj sugrađana jer smo u ovom zajedničkom poslu pre svega partneri. Sve što radimo namenjeno je budućim generacijama koje bi takođe trebalo da žive u gradu koji je očuvan i human. Zahvaljujem JKP „Zelenilo – Beograd” koje je preuzelo veliki deo odgovornosti u poslednjih nekoliko godina. Brojne zelene površine, parkove, sportska igrališta i urbane džepove održava upravo ovo preduzeće i samo u toku prošle godine uređeno je 48 takvih javnih prostora. Kada je u pitanju zaštita životne sredine, sve gradske službe su uključene u proces i činimo velike korake za bolju budućnost našeg grada”, zaključio je Nikodijević.

Vršilac dužnosti sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević podsetila je da je zaštita životne sredine jedan od najvažnijih zadataka svake lokalne samouprave.

„Sekretarijat za zaštitu životne sredine postigao je jako dobre rezultate u poslednjih nekoliko godina. Nekada su u pitanju stvari koje građani ne mogu lako da primete, ali ćemo nastaviti odgovorno da radimo svoj posao kako bi naš grad i dalje mogao da se ponosi velikim brojem kvalitetno uređenih zelenih površina. Svako ima pravo na zdrav život i u tom smislu zaštita životne sredine je jedan od najvažnijih zadataka.Grad Beograd je prepoznao važnost ekologije i zbog toga se za zaštitu životne sredine odvajaju značajna sredstva”, rekla je Ivana Vilotijević.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Šabac traži analizu vode, vazduha i zemljišta u Mišaru

Foto: Grad Šabac

Iako je od požara u fabrici Kemis na Mišaru prošlo skoro dva meseca, Ministarstvo za zaštitu životne sredine još uvek nije obavestilo meštane Mišara i Gradsku upravu o rezulatatima analize vode, vazduha i zemljišta.

Foto: Grad Šabac

Zbog toga je Gradska uprava kontaktirala ovlašćenu i akreditovanu organizaciju “Zavod za javno zdravlje Beograd” kako bi naručila analize vode vazduha i zemljišta i meštane Mišara obavestila o rezultatima.

U narednom periodu planiran je izlazak ovlašćenog lica sa timom eksperata na teren i prikupljanje informacija o izvorima zagađenja, a nakon toga i analiza vode, vazduha i zemljišta, izjavila je inspektorka za zaštitu životne sredine Olivera Kikanović.

Takođe, planiran je i vanredni inspekcijski nadzor inspektora za zaštitu životne sredine Gradske uprave kao i preispitivanje odluke o izdavanju rešenja za postupanje sa neopasnim otpadom.

Grad će se obratiti nadležnom Ministarstvu u vezi sa prispitivanjem izdatih rešenja od strane Ministarstva i nakon inspekcijskog nadzora zatražiće informacije o uzrocima požara i preduzetim merama za sprečavanje zagađenja životne sredine i zdravlja ljudi, navela je Kikanović.

Milisav Pajević

Sat vremena u mraku za Zemlju je prilika za sat vremena uživanja za nas!

večera uz sveće
Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Pistorius)

Simbolično gašenje rasvete u Sidneju 2007. godine, održano sa ciljem da podstakne angažovanje Australijanaca u borbi protiv klimatskih promena, je imalo rezultate mnogo većih razmera od prvobitno nameravanih – godinu dana kasnije, obeležavanju Sata za našu planetu su se pridružili mnogi svetski gradovi, a svakog narednog marta u toku jedne večeri je sve veća teritorija Zemljine kugle bila u mraku u periodu od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu.

U tamu bi se tada “zavile” brojne turističke atrakcije i značajne građevine poput mosta Golden gejt u San Francisku, rimskog Koloseuma i kongresnog centra u glavnom gradu Portorika San Huanu. Akciji se pridruži i dugi niz kompanija i obrazovnih ustanova, a učešće uzmu i milioni pojedinaca koji za tim povodom zamrače svoje domove.

Ukoliko ste voljni da pritiskom prekidača za luster doprinesete očuvanju našeg okruženja i sat vremena sutrašnjeg dana provedete isključenih svetala, evo nekoliko predloga kako biste mogli da se zabavite! Najveći saborac u ovom poduhvatu biće vam Prometej s obzirom na to da je upravo on, prema grčkoj mitologiji, ukrao vatru sa Olimpa i predao je ljudima. Vrcava svetlost plamena imaće moć da vas odvrati da legnete u krevet ranije, ali i da produžite trajanje Sata za našu planetu.

večera uz sveće
Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Pistorius)

Iako je prvobitna ideja iza ove manifestacije očuvanje planete, to vas ne sprečava da mrak posvetite i porodici, prijateljima ili partneru. Napravite večeru i servirajte je na stolu osvetljenom svećama – ili čak u potpunoj tmini. Vođeni idejom da će kroz onemogućavanje čula vida miris i ukus hrane da budu dodatno pojačani, pojedini restorani nude obedovanje u tami. Neki od njih atmosferu upotpune muzikom u pozadini ili pričanjem priča. Iskopirajte njihov koncept u potpunosti i izazovite goste da tokom jela otkrivaju svoje tajne!

Posle jela mogli biste da se zabavite uz društvene igre, ali kako biste osigurali fer-plej, za ovo će vam, ipak, biti neophodne svećice.

Umorni ste i pod stresom nakon naporne radne nedelje? Onda neka Sat za Zemlju istovremeno bude Sat za vas. Ako ste jedan od srećnika koji imaju kadu, napunite je mirišljavom penušavom kupkom, a čašu mirišljavim penušavim vinom. Crnilo, nakon gašenja svetla, razbijte treperavom belinom sveća, a tišinu – muzikom.

lanterns
Foto-ilustracija: Unsplash (David Ananda)

Ako ste, pak, željni aktivnosti pod vedrim nebom, put će vam obasjati zvezde. Nađite mesto s lepim pogledom i uživajte u prizoru! Sat za planetu je savršena prilika i za gledanje zvezda i puštanje papirnih lampiona.

Priroda pruža širok izbor noćnih aktivnosti – razmrdajte se šetajući, trčeći ili vozeći bicikl. Vaše dvorište može da bude idealna scenografija za kampovanje. Taman da uvežbate paljenje vatre i postavljanje šatora za predstojeće prvomajske praznike!

Nadamo se da smo vas inspirisali da sutra između 8.30 i 9.30 ugasite svetla.

Iza nas je jedanaest Sati za planetu Zemlju, a ovogodišnji, dvanesti po redu, Svetska fondacija za prirodu obeležava pod sloganom “Skini se sa plastike, navuci se na prirodu!”.

Vrednost vaše tame biće dodatno uvećana ako donesete odluku da smanjite korišćenje jednokratnih plastičnih proizvoda. Nije isključivo 1. januar dan rezervisan za novi, bolji početak!

Jelena Kozbašić

Crna Gora potvrdila Protokol o vodi i zdravlju

Vlada Crne Gore utvrdila je i Predlog zakona o potvrđivanju Protokola o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992. godine.

Ključni ciljevi definisani Protokolom su: zaštita zdravlja ljudi na svim nivoima, održivi razvoj kroz zaštitu ekosistema, unapređenje vodosnabdevanja, prevencija, kontorola i smanjenje bolesti povezanih sa vodom, kao i pristup vodi za piće za svakoga.

Milisav Pajević

Javni konkurs za podršku projektima OCD u oblasti životne sredine

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine 28. marta objavilo je Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini.

Foto: Milisav Pajević

Opšti cilj javnog konkursa: zaštita i unapređenje životne sredine u okviru sledećih tema i oblasti: zaštita prirode; klimatske promene; cirkularna ekonomija; građanski aktivizam; priroda u urbanim sredinama; događaji i ekologija.

Više informacija o raspisanom konkursu, kao i obrasce možete naći ovde.

Milisav Pajević

Poslednje pomeranje kazaljki 2021. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropski parlament izglasao je ukidanje letnjeg i zimskog računanja vremena. Zemlje koje planiraju da zauvek ostanu na letnjem računanju vremena poslednji put će svoje kazaljke pomeriti u martu 2021., a oni koji planiraju da zauvek ostanu na zimskom računanju vremena u oktobru 2021. godine.

Direkcija za mere i dragocene metale saopštila je da će letnje računanje vremena u Srbiji početi 31. marta, kada će u 2 sata posle ponoći biti pomerene kazaljke za jedan sat unapred.

Direkcija je navela da će računanje vremena biti usklađeno sa vremenom u EU, zbog funkcionisanja jedinstvenog tržišta u Evropi, kao i pravilnog funkcionisanja sektora prevoza, komunikacije i industrije.

U Srbiji je letnje računanje vremena uvedeno 27. marta 1983. godine, a od 1996. godine sve zemlje Evropske Unije menjaju istovremeno svoje vreme. Mnoge države članice uspostavile su promenu vremena dva puta godišnje tokom sedamdesetih godina za vreme trajanja naftne krize, kao pokušaj uštede energije.

Ova odluka je godinama unazad predmet polemike, a oni koji su bili zagovornici ukidanja isticali su negativne posledice, među kojima i posledice po zdravlje.

Željka Vesić