Home Blog Page 929

Fiat na elektro-pogon inspirisan Teslom – našim naučnikom ili američkom auto-kompanijom?

Foto: Wikipedia/Norbert Aepli, Switzerland, Geneva Motor Show
Foto: Wikipedia/Norbert Aepli, Switzerland, Geneva Motor Show

“Fiatovo novo vozilo na elektro-pogon treba da zamislimo kao savremenog Teslu”, izjavio je Olivje Fransoa, direktor marketinga, “primamljivog stila, ‘neopterećujućeg’ koncepta i pojave koja čini da vozač četvorotočkaša deluje opušteno, prefinjeno i oplemenjeno.”

Iako ne verujemo da je navedenom rečenicom ciljao na svog američkog konkurenta, kompaniju Tesla u vlasništvu Ilona Maska, u ovo možemo da budemo sigurni tek nakon predstavljanja modela 500e na Ženevskom sajmu automobila 2020. godine.

Italijanski auto-proizvođač je potvrdio da će se naredna generacija Fiata 500 kretati isključivo “na struju”.

Pored električnog pogona sa baterijama, proces poboljšanja modela uključivaće i njegov redizajn. Električni 500 biće okosnica Fiatove transformacije u preduzeće s fokusom na proizvodnju malih elektromobila namenjenih gradskoj vožnji.

“Automobil će ostati veran svemu što znate o 500, ali će biti potpuno nov. Radikalno drugačiji ispod karoserije, no prepoznatljivih dimenzija i proporcija”, najavio je Fransoa.

Fiat 500 se prodaje još od 2007. godine i, uprkos tome, je i dalje tražen. U toku prethodne godine, globalnom voznom parku se pridružilo gotovo 200 hiljada ovih četvorotočkaša, što predstavlja rekord u jedanaestogodišnjem životnom veku modela.

Upravo zbog njegovog karakterističnog izgleda i izgrađene reputacije, Fiat je uveren da je iskorak u elektromobilnost izvodljiv. “Ljudi vole 500. Neki će kupiti i električnu varijantu, iako im nije neophodna. Nećemo izgubiti mušterije krećući se samo pomoću električne energije”, kazao je direktor marketinga.

Jelena Kozbašić

Naše razbuđivanje, šteta za životnu sredinu!

Šolja kafe
Foto-ilustracija: Unsplash (Kous9)

Ukoliko svoje jutro počinjete kafom, niste jedini – skoro petina sveta uživa u ukusu ovog napitka svakog dana, što kafu čini najpopularnijim pićem na svetu, ukoliko izuzmemo vodu. Međutim, načini na koje dolazimo do svoje dnevne doze kofeina nisu uvek toliko zeleni. Ovo je nešto o čemu se kod nas malo govori, ali je u svetu odavno pokrenuta tema koja, čini se, polako, ali sigurno, dolazi do ušiju javnosti. Početkom 2016. godine u Hamburgu je zabranjena upotreba jednokratnih pakovanja kafe, kao što su čaure (pods) i kapsule (capsules), a koja su do tog trenutka predstavljala osminu kafa popijenih u Nemačkoj na dnevnom nivou, navodi BBC.

Šolja kafe
Foto-ilustracija: Unsplash (Kous9)

U periodu od 2011. do 2016. godine, stopa rasta prodaje kapsula kafe bila je 5,6 puta viša u odnosu na stopu rasta prodaje samog napitka, što znači da je broj pojedinačnih pakovanja rapidno porastao. Kao glavni razlog za uvođenje restrikcije na prodaju kapsula hamburške vlasti su navele smanjenje količine otpada, koja kod pakovanja u kojima se nalazi samo jedna doza kafe predstavlja veliki problem. Imajući u vidu da se na pakovanje 5 grama kafe, koliko je potrebno za jednu šolju, utroši 3 grama materijala, najčešće smeše aluminijuma i plastike, jasno je i zašto su se odlučili na ovakav potez.

Kapsule kafe je prilično teško reciklirati, što ostaci kafe u kapsulama nakon pripreme nimalo ne olakšavaju, a pri čemu većina potrošača nije informisana o mogućnosti reciklaže ovakve vrste pakovanja. Alternativu ovoj smeši je teško naći, pre svega zbog toga što je kafu potrebno zaštititi od direktne izloženosti kiseoniku iz vazduha, te je neophodan materijal koji će omogućiti da atmosfera azota u kojoj se kafa pakuje ostane izolovana od okoline. Međutim, različiti materijali se ispituju u cilju pronalaženja bolje opcije, pri čemu veliku podršku imaju pakovanja kompanije Philips u kojima je plastika zamenjena filter-papirom, ali i pakovanja u vidu sličnih, biorazgradivih materijala.

Glavni razlog za potragu za novim materijalima je sledeći – veliki broj ljudi u svetu do kafe dolazi upotrebom kapsula, čak se pretpostavlja da će do 2020. broj prodatih kapsula kafe na godišnjem nivou biti veći od broja prodatih kesica čaja za isto vreme! Ljudi koji koriste kapsule su na svoju mašinu u kuhinji već navikli, i bilo bi jako teško odjednom ih osloboditi te navike. Zato bi pronalazak novog pakovanja bio pozitivan rezultat kako za potrošače, tako i za planetu.

Ponovo, zašto dovodimo sebe u situaciju da moramo da rešavamo probleme koje sebi pravimo? ,,Ponekad se osetim loše što sam to ikada uradio”, govori Džon Silvan, izumitelj najpoznatijeg brenda kapsula kafe u Americi, K-Cup, zbog kojeg su izbili i protesti u SAD pod sloganom Kill the K-Cup (ubiti K-Cup).

A da li je moralo doći do toga, i koja je cena koju plaćamo u zamenu za razvoj tehnologije?

Autor: Tea Danilović

Izvor: Eko Blog

Kako izgleda olimpijska baklja od recikliranog aluminijuma? (VIDEO)

Foto: Tokyo 2020

Nakon što smo imali priliku da vidimo zlatnu baklju Dejvida Bekama iz 2012. godine, kao i Chelles & Hayashi baklju iz 2016. iz Brazila, možemo da uživamo u predivnom remek-delu koje je inspirisano još divnijim cvetom, a nastalo je kao delo Tokujina Jošioke.

Foto: Tokyo 2020

Visoka 71 cm, baklja namenjena Olimpijskim igrama 2020. godine sastoji se iz pet sekcija – svaka od njih je savijena tako da nas podseća na motiv sakura cveta.

Foto: Tokyo 2020

Baklja je kreirana od aluminijunskog konstrukcionog otpada, dobijenog od privremenih stambenih jedinica izgrađenih tokom velikog zemljotresa i cunamija koji su zadesili Japan pre osam godina. Kao svoje finalne detalje je dobila roze zlatnu boju.

Genijalni uređaj za paljenje takođe je napravljen od istog aluminijuma i tehnologije koji se koriste za konstrukciju slavnih japanskih metak vozova.

Ova baklja će biti korišćena tokom ceremonija, a zvanično će debitovati tokom sezone cvetanja sakure u martu.

Komentarišući svoju ekskluzivnu kreaciju, Jošioka je izjavio: “Dizajn je počeo da nastaje kada sam crtao simbole cveta sa decom u ovom delu zemlje koji se oporavlja. Cvetovi koje su oni crtali su bili živahni, kako bi simbolizovali scene gde se ljudi oporavljaju od katastrofe. Imao sam za cilj da kroz svoj dizajn čitavom svetu predstavim njihovu snagu. Sledeće godine, Olimpijski plamen će proći kroz Japan, baš kao i sakura, osvetljavajući nam put.”

Više informacija pronađite na sledećem linku: https://tokyo2020.org/en/special/torch/olympic/design/.

Izvor: Lux Life

“Srbija je zemlja rasipničke energije”

Foto-ilustracija: PR služba FPN-a
Foto-ilustracija: PR služba FPN-a

Predavanje na temu “Ekološki problemi i obnovljivi izvori energije u Srbiji”, na kojoj su govorili predsednik Zelene stranke i poslanik u Narodnoj skupštini Goran Čabardi, dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. Ratko Ristić i savetnik državnog sekretara za zaštitu životne sredine Goran Mitić, održano je na Fakultetu političkih nauka.

“Situacija je mnogo ozbiljnija nego što nam je predstavljeno”, rekao je na početku predsednik Zelene stranke Goran Čabradi.

On je rekao da je javnost nedovoljno upoznata sa egzaktnim podacima o zagađenosti vazduha, vode, zemljišta, iako su nam ti podaci Ustavom garantovani. kao i da političke i intelektualne elite ne insistiraju na podizanju ekološke svesti.

Učesnici su se saglasili u tome da je javnost mnogo više danas zainteresovana za temu zaštite životne sredine nego što je bila pre par godina i da se te teme javljaju u medijima, kao i da je pozitivno to što su predstavljene u Skupštini.

“Srbija je zemlja rasipničke energije i podaci koji govore u prilog tome su zabrinjavajući”, naveo je Goran Mitić iz Ministarstva za zaštitu životne sredine. On je upozorio da još uvek nismo razvili neophodne tehnologije koje nalažu standardi Evropske unije.

“Kraj ove godine je rok kada bi Evropskoj uniji trebalo da se predstavi naša pregovaračka pozicija i kada će nam biti dostavljeno izuzetno ozbiljni zahtevi. Nepoštovanje direktiva EU u industriji je veliki problem koji mora biti rešen, da li kroz pooštravanje kazni ili na neki drugi način, uglavnom se moramo prilagoditi evropskim standardima” , objasnio je Mitić.

Profesor Ristić je rekao da edukacija o tome mora biti na mnogo višim nivoima i da je potrebna temeljna edukacija građana od kojih bi se stvorila kritična masa koja bi bila u stanju da nešto promeni. “Što se tiče samosvesti građana, čini mi se da je najviši nivo samosvesti upravo kod studenata koji se godinama unazad angažuju i organizuju akcije. Taj plemeniti poriv mladih ljudi koji rade u opštem interesu moramo da podržimo u svim kapacitetima”.

Foto-ilustracija: PR služba FPN-a

Učesnici su se dotakli i teme izgradnja mini hidroelektrana u Srbiji, a Mitić je najavio da će biti formirana komisija od strane nadležnih ministarstava koja bi trebalo da izvrši reviziju već postojećih mini hidroelektrana.

Profesor Ristić je rekao da je u većini zemalja u svetu ovaj koncept stigmatizovan zbog velikih ekoloških šteta a malo količine dobijene energije i da su rezultati istraživanja Šumarskog fakulteta pokazali da postoje mnogo bolji načini da se ulaže u proizvodnju obnovljive energije, kao što su geotermalni izvori, korišćenje biomase, solarne energije i slično.

Predavanje je organizovao Centar za kreiranje politika a moderator je bio student četvrte godine Fakulteta političkih nauka Nenad Spasojević.

Željka Vesić

 

Roze i zeleno su boje ljubavi

Foto: Đurađ Simić
Foto: Đurađ Simić

Šabac se nalazi u severnom delu severozapadne Srbije, prostire se na površini od 795 kvadratnih kilometara i ima oko 130 hiljada stanovnika.

Njegovi žitelji ponosno govore o varoškoj prošlosti – značajnim ustaničkim bitkama, prvoj osnovnoj školi u zemlji nakon turske vladavine, ekonomskom procvatu grada razorenog Drugim svetskim ratom, znamenitim ličnostima… Šapčani se diče i sadašnjošću – turističkim manifestacijama, najmasovnijim sportskim udruženjem u regionu i boemskim duhom zbog kog se Šabac simbolično naziva „malim Parizom”.

Da sva slava nije u prošlosti potvrđuje i projekat „Sava park” čija realizacija će doprineti ozelenjavaju 300 hektara na obali reke Save čime će Šapčani dobiti i utočište od gradske vreve.

Ko bi mogao da nam pruži bolji uvid u život u Šapcu od samog gradonačelnika? Nebojša Zelenović nalazi se na čelu grada od 2014. godine i kroz razgovor sa njim smo saznali više o kulturnom središtu Mačvanskog okruga.

EP: Po čemu se Šabac izdvaja od ostalih gradova u Srbiji?

Nebojša Zelenović: Šabac je po mnogo čemu neobičan grad za Srbiju. Samo se šabačka vlast odrekla dela vlasti i prebacila ga u ruke građana – Šapčani na neposrednom izjašnjavanju odlučuju kako će biti potrošen novac od poreza na imovinu. Posvećeni smo ulaganju u kulturu – više od svih srpskih gradova i opština, Šabac iz lokalnog budžeta izdvaja najviše u te svrhe, čak 7 odsto. Osim toga, jedini je grad u kom na vlasti nije vladajuća stranka.

EP: Grad Šabac ima ogromne poljoprivredne potencijale. Na koji način vlast ulaže u razvoj ovih kapaciteta?

Foto: Uprava Grada Šapca

Nebojša Zelenović: Navodnjavanje se pokazalo kao najisplativija ekonomska mera, što se najbolje videlo u slučaju proizvođača jagoda iz Pocerine. Šabački jagodari počeli su proizvodnju na nekoliko stotina hektara. Grad Šabac je 2008. godine rešio da im pomogne subvencionisanjem troškova kopanja dubinskih bunara. Kada su dobili osnovni uslov za kvalitetnu jagodu – vodu za navodnjavanje, počelo je širenje proizvodnje. Ona se trenutno prostire na više od 1200 hektara. Grad Šabac je svakom poljoprivredniku, koji je investirao u kopanje bunara, dao pola novca, odnosno 20 evra po dužnom metru. Od tada je iskopano više od 500 bunara, a šabački voćari tokom sezone od jagode zarade više od 15 miliona evra.

Godinama ulažemo i u poboljšanje genetičkog sastava stoke i ratarskih i povrtarskih kultura.

EP: Šabac je u poslednjih nekoliko godina imao niz projekata kojima je promovisao održivi razvoj. Koji projekti su aktuelni, a koji su tek u začetku?

Nebojša Zelenović: Najbolji primer promovisanja održivog razvoja je naš Plan detaljne regulacije „Sava parka”. Park koji se prostire u dužini od 4,5 km uz reku Savu biće uređen i izgrađen po ugledu na visoke svetske standarde održivosti. Planom obuhvaćeni objekti u određenom procentu moraju da koriste čistu energiju. Osmišljeno je da se drenaža terena obavlja sistemom kanala koji prate prirodan pad tla. Prečišćavanje otpadnih voda je rešeno bio-prečišćivačima. Kroz „Sava park” promovišu se održivi vidovi kretanja, boravak u prirodi i rekreacija. Najbitnija je činjenica da velike zelene površine povoljno utiču na uslove života u gradu.

Foto: Uprava Grada Šapca

Grad je usvojio i Odluku o izradi Plana održive urbane mobilnosti. Šabac je, uz Kruševac, pionir u ovoj oblasti. Planovi ove vrste prave se već duže vreme u Evropi, pa ćemo primeniti njihovu metodologiju. Promovisanje održivih vidova kretanja poput pešačenja, vožnje bicikla i smanjenja dominacije privatnih automobila na ulicama sniziće emisije ugljen-dioksida, poboljšati zdravlje stanovništva i životne sredine, a rezultat će biti lepše, prijatne i bezbedne ulice. Plan će dati rešenja za drugačije uređenje javnog prostora, promenu režima ulica, proširenje pešačkih zona, restrikciju korišćenja parkinga u uličnim profilima, uvođenje javnog prevoza i biciklističkih staza, ozelenjavanje ulica i povećanje bezbednosti svih učesnika u saobraćaju. Konačan cilj svih mera je povećanje kvaliteta života građana.

 

Pored toga projektom izolacije stambenih zgrada obuhvaćeno je više od 90.000 kvadratnih metara. JKP „Toplana-Šabac” planira realizaciju projekta daljinskog nadzora i upravljanja toplotnim podstanicama u daljinskom grejanju. Rezultat projekta su uštede u distribuciji toplotne energije, smanjenje potrošnje fosilnih goriva i smanjenje emisije ugljen-dioksida.

EP: S obzirom na to da je tema broja čista energija, recite nam kakve su procene kada je reč o potencijalu opštine Šabac na ovom polju?

Nebojša Zelenović: Grad je usvojio dokument Energetska politika grada Šapca. Njime je definisano da bi do 2050. godine Šabac trebalo da dostigne energetsku nezavisnost od fosilnih goriva što je u skladu sa strateškim dokumentima na nivou Srbije i u saglasnosti sa direktivama Evropske unije. Na raspolaganju su nam obnovljivi izvori kao sto su biomasa, geotermalna i otpadna energija i energija sunca. Njihove količine su dovoljne da grad do 2050. bude nezavisan od zagađujućih energenata.

EP: Da li grad Šabac ulaže u čistu energiju?

Nebojša Zelenović: Projekti u oblasti upotrebe biomase i otpadne toplote govore u prilog tome da ulaže. Treba napomenuti i projekat termoizolacije postojećih zgrada jer se energetske uštede mogu smatrati obnovljivim izvorom energije najvišeg potencijala. Na primerima termoizolovanih stambenih objekata dokazali smo da je moguće postići smanjenje utroška između 40 i 55 odsto. Računi za grejanje za stanove u toplotno izolovanim jedinicama u kojima vlasnici mogu da upravljaju sopstvenom potrošnjom su čak do 2,5 puta manji od računa u gradovima gde se grejanje naplaćuje paušalno i gde se ne radi na izolaciji.

Intervju vodio: Milan Zlatanović

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Subvencije za ugalj od gotovo 659 miliona evra u 2017. sprečavaju Srbiju u energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Državne subvencije za iskopavanje i sagorevanje uglja u Srbiji daju uglju neopravdanu prednost u odnosu na druge izvore energije i sprečavaju tranziciju prema održivom i efikasnom energetskom sistemu, pokazuje nova studija, objavljena 25. marta 2019. godine, koju je naručio Sekretarijat Energetske zajednice.

Država Srbija je, prema najnovijem istraživanju, tokom 2017. godine dala direktne subvencije u iznosu od 84,37 miliona evra, a indirektne u visini od 574,38 miliona evra – ukupno 659 miliona evra.

Zemlje zapadnog Balkana su u periodu od 2015. do 2017. godine direktno subvencionisale iskopavanje i sagorevanje uglja sa čak 504 miliona eura. Srbija je izdvojila čak 299,35 miliona eura u direktnim subvencijama za sektor uglja tokom tog perioda, ili skoro 100 miliona eura godišnje – što je najveći iznos među državama zapadnog Balkana.

Najveću korist od subvencija je imala PEU Resavica, dok je Vlada otpisala stare dugove Elektroprivrede Srbije i pružila podršku u obliku garancija za  uzimanje kredita za izgradnju TE Kostolac B3 i ugradnju filtera na druge termoelektrane.

Sveukupno, Srbija je u periodu od 2015. do 2017. subvencionisala ugalj skoro tri puta više nego obnovljive izvore energije, koji su dobili 102,4 miliona eura, iako je za očekivati da će podrška za obnovljive izvore energije porasti kada se budu pustile u rad još neke vetroelektrane pre 2020. godine.

Uz direktne subvencije, zemlje zapadnog Balkana daju i indirektne subvencije termoelektranama na ugalj. Prema studiji, zbir indirektnih subvencija u regionu je za 2017. godinu iznosio 1,06 milijardi eura. Najveći udeo u ovome su neplaćene emisije CO2, jer još uvek ni jedna država u regionu nije u obavezi da plati naknadu za emisije CO2, za razliku od članica EU. Prema studiji Energetske zajednice, Vlada Srbije je samo u 2017. godini propustila priliku da prikupi 484 milion eura u naknadama za CO2 koje se mogu upotrebiti za nove investicije u čistije izvore energije. Međutim, ne treba zaboraviti da će sve termoelektrane morati plaćati ovu naknadu već u roku od nekoliko godina, a najkasnije po ulasku u EU, tj. prema nekim naznakama do ovoga će morati doći i pre ulaska u EU.

“Srbija, kao i svaka zemlja zapadnog Balkana, mora poštovati pravila iz ugovora sa Energetskom zajednicom i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koja zabranjuju državne subvencije preko kojih određene firme stvaraju prednost na tržištu,” objasnio je Zvezdan Kalmar, predstavnik udruženja CEKOR.

“Ovo nije samo pitanje naših obaveza – važno je i za građane i za investitore da postoje jasna pravila koja stvaraju pravedne uslove na tržištu i sprečavaju bacanje javnih sredstava na zastarele tehnologije. Krajnje je vreme da Vlada Srbije prizna da je spaljivanje uglja za dobijanje električne energije stvar prošlosti i da se državna pomoć što više usmeri ka štednji energije, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima,” zaključio je Kalmar.

Ispuštena zagađena tečnost u kanalizaciju kod Rumenke, usledio apel za veću obazrivost

Foto: Vodovod i kanalizacija Novi Sad
Foto: Vodovod i kanalizacija Novi Sad

Na ulivnom bazenu prečistača otpadnih voda u Rumenki, juče se pojavilo oko pola kubika zauljene tečnosti, najverovatnije mašinski prerađenog ulja. Brzom reakcijom radnika JKP “Vodovod i kanalizacija” iz Novog Sada, ta zagađena materija je uspešno ukloljena iz bazena, u spremnik za pražnjenje septičkih jama. Srećom, količina nije bila velika, pa su zaposleni imali gde da je lageruju, da ne bi tako toksična otišla u Kanal DTD.

Ovakve zagađene tečnosti mogu da oštete prečistač i trajno ugroze njegov rad, pogotovo ako se pojave u većim količinama. Postrojenje u Rumenki postoji nekoliko godina i prvi put se dešava da je neko iz ovog prigradskog naselja direktno u kanalizaciju prosuo ovakvu materiju koja se svakako ne odlaže u kanalizacioni sistem.

Foto: Vodovod i kanalizacija Novi Sad

JKP “Vodovod i kanalizacija” ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i u Kovilju i Stepanovićevu, pa očekuju da će žitelji ovih naselja biti i ubuduće obazrivi. Takođe, poremećaj u radu malih prečistača može da izazove i direktno spajanje oluka s objekata na fekalnu kanalizaciju, koje pritom prouzrokuje plavljenja javnih površina tokom obilnijih padavina, što nije redak slučaj u prigradskim naseljima.

Slučaj je prijavljen nadležnim službama, a JKP “Vodovod i kanalizacija” još jednom apeluje na sve sugrađane, preduzeća i kompanije da ne ispuštaju tečnosti i bacaju predmete u kanalizaciju, kojima tu nije mesto ni po jednom osnovu. Takvi necivilizovani potezi mogu da dovedu do ozbiljnih problema, pa čak i katastrofa, kojih pojedinci nisu ni svesni jer da jesu, ne bi to radili, upozorilo je ovo javno-komunalno preduzeće.

Izvor: Vodovod i kanalizacija Novi Sad

Traži se strateški parter HIP Petrohemiji

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić prilikom posete HIP Petrohemiji u Pančevu izjavio je juče da ova, za Srbiju strateška kompanija, ima veliki uticaj na ukupnu srpsku ekonomiju i da joj je strateški partner potreban zbog investicija, navodi se u kompanijskom glasilu „Informator”.

„Strateški partner nam je potreban zbog investicija koje treba da obezbede da Petrohemija dugoročno stabilno funkcioniše bez obzira na moguće turbulencije na svetskom tržištu nafte”, rekao je Antić.

On je, kako se kaže u kompanijskom listu, dodao da je Vlada Srbije uložila mnogo rada i sredstava u Petrohemiju i ima puno razumevanja za situaciju u kojoj se nalaze zaposleni sa kojima želi da bude u partnerskom dijalogu.

On je sa saradnicima posle razgovora sa Izvršnim odborom Petrohemije obišao fabrike Etilen, PEVG i PENG, gde su se upoznali s najznačajnijim investicijama koje se realizuju tokom remonta.

S predstavnicima sindikata i zaposlenih zatim je razgovarao „o budućnosti kompanije, predstojećem procesu privatizacije, kao i o materijalnom položaju zaposlenih”.

„Nakon jednočasovne diskusije u kojoj su učestvovali predstavnici sindikata i zaposleni, potvrđeno je da se 14. aprila održi još jedan sastanak, na kome bi se sagledali rezultati poslovanja u prvom kvartalu i nastavili razgovori o svim otvorenim pitanjima”, preneo je „Informator”.

Inače, Petrohemija je u većinski državnom vlasništvu i u vrhu liste izvoznika iz Srbije, a njena privatizacija tema je razgovora predstavnika Vlade Srbije i MMF-a.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević
.

Donirana oprema za lakše upravljanje vegetacijom na Skadarskom jezeru

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Predstavnici organizacije Globalno partnerstvo za vode Mediterana (GWP-Med) u okviru pilot projekta „Višenamensko upravljanje vegetacijom na Skadarskom jezeru kroz prikupljanje biomase i proizvodnju briketa“ uručili su vrednu donaciju Nacionalnom parku Skadarsko jezero.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Direktor JPNPCG Elvir Klica se zahvalio na donaciji i istakao da Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Partnerom GWP-Med počinju drugu fazu projekta „Višenamensko upravljanje vegetacijom na Skadarskom jezeru kroz prikupljanje biomase i proizvodnju briketa.

Donacija traktora, sa prikolicom i funkcionalnim priključkom olakšaće i omogućiti rad na terenu kad je u pitanju saniranje površina sa invazivnim vrstama koje predstavljaju globalnu pretnju za biodiverzitet, pa, tako i u ovom zaštićenom području.“

Procenjeno je da Evropu naseljava više od 10.000 stranih vrsta biljaka i životinja, a ekolozi i ekonomisti odavno ukazuju na ovaj problem koji je sve više izražen i zbog globalnih klimatskih promena.

„Problem širenja invazivnih vrsta prepoznat je i kod nas, u Crnoj Gori. Izrađen je Nacrt Zakona o stranim i invazivnim vrstama. Svrha donošenja ovog zakona je sprečavanje unošenja i širenja, kao i upravljanje stranim i invazivnim stranim vrstama biljaka i životinja. Nacionalni parkovi Crne Gore prepoznali su problem štetnog uticaja invazivnih vrsta. Petogodišnj plan upravljanja Skadarskom jezerom definiše set aktivnosti u cilju prikupljanja podataka o distribuciji i stepenu invazivnosti introdukovanih biljnih vrsta na prostoru ovog nacionalnog parka”, kazao je Klica.

„Oprema koju dobijamo kroz partnerstvo u projektu nesumnjivo biće od velikog značaja u ublažavanju štetnih efekata invazivnih vrta na području NP Skadarsko jezero. Tokom prve faze završen je Izveštaj o proceni izvora biomase koja će se koristiti, kao i Studija izvodljivosti i ovaj dio projekta završen je tokom 2017. godine. U drugoj fazi projekta planirano je da se izgradi objekat na Vranjini sa opremom koja će služiti za proizvodnju briketa, a brikete ćemo ustupiti školama koje gravitiraju NP Skadarsko jezero, zaključio je Klica.

Milisav Pajević

Iz Budžetskog fonda AP Vojvodine 153 miliona za šume

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je Konkurs za dodelu sredstava iz godišnjeg programa korišćenja sredstava iz Budžetskog fonda za šume za AP Vojvodinu za 2019. godinu.

Cilj konkursa je povećanje pošumljenosti Vojvodine, unapređivanje otvorenosti šuma i unapređivanje rasadničke proizvodnje.

Ukupan iznos opredeljenih sredstava je 153.000.000 dinara. Od toga, za pošumljavanje je namenjeno 20.000.000, za unapređenje otvorenosti šuma 115.000.000, a za unapređenje rasadničke proizvodnje 18.000.000 dinara.

Pravo učešća na Konkursu imaju pravna lica koja zadovoljavaju kriterijume propisane  Zakonom o šumama.

Rok za podnošenje prijava je 25. april 2019. za unapređivanje otvorenosti šuma, dok je rok za podnošenje prijava za pošumljavanje i unapređivanje rasadničke proizvodnje 30. avgust ove godine.

Milisav Pajević

RENEXPO® Energy, Waste & Water – Vodeća platforma u oblasti obnovljivih izvora energije na Balkanu

Photo: Renexpo
Foto: Renexpo

Međunarodni sajam i konferencija RENEXPO® Energy, Waste & Water po šesti put doprinosi razvoju tržišta u regionu okupljajući predstavnike industrije, donosioce odluka i stručnjake u sektoru energetike, voda i zaštite životne sredine. Događaj traje dva dana u hali Belexpocentar u Beogradu, 24. i 25. aprila 2019.

RENEXPO® je vodeća platforma u regionu za predstavljanje inovativnih tehnoloških rešenja i efikasan networking u oblasti energije, voda i upravljanja otpadom na Zapadnom Balkanu. I ove godine RENEXPO® će pružiti uvid u stanje na tržištu, primere najbolje prakse iz regiona i aktuelne konferencijske teme. Organizator sajma, REECO Grupa iz Nemačke, više od 20 godina uspešno promoviše energiju iz obnovljivih izvora na tržištu Evrope, sa izlagačima i učesnicima iz preko 80 zemalja.

Sajamska izložba održava se u Beogradu sa zavidnim brojem međunarodnih kompanija koje predstavljaju proizvode, opremu i usluge, kao i sistemska rešenja od projektovanja do izgradnje postrojenja po sistemu ključ u ruke. Sajam takođe predstavlja savremena rešenja koja nalaze primenu u različitim sektorima industrije i unapređuju efikasnost i poslovanje malih i srednjih preduzeća, kao i poljoprivrednih gazdinstava koja će u narednom periodu morati da prilagode poslovanje direktivama EU po pitanju energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Foto: Renexpo

Jedan od sponzora, Dürr Cyplan, predstaviće visoko efikasnu ORC tehnologiju i najnovije sisteme za iskorišćavanje otpadne energije u postrojenjima na biogas, prirodni gas, biomasu, kao i u različitim industrijskim i JKP postrojenjima. Globalna kompanija Paul Wurth, takođe je jedan od ovogodišnjih sponzora i predstaviće sistemska rešenja za decentralizovanu proizvodnju energije. Pored nacionalnih štandova Austrije, Belgije, Hrvatske i Nemačke, neki od potvrđenih učesnika za 2019 su AMB Ecosteryl; Andritz Hydro; Barthauer Software; Budapest Waterworks; Cink Hydro-Energy; Conseko; Continental Industrie; Enexio Water Technologies; Fronius International; Global Hydro Energy; Hach Lange; Kawasaki Gas Turbine; Kohlbach Energieanlagen; Kössler & Co; Ludwig Pfeiffer; Nahtec; ProfEC Ventus; Rädlinger primus line; Riteh; Schiebel Antriebstechnik; Seal Maker Dichtungstechnik; Spaans Babcock; Stucky Balkans; Urbas Maschinenfabrik; WAPPtech; Wehrle Umwelt; Xylowatt. Prezentacijom naprednih tehnologija na sajmu razvijaju se mogućnosti u regionu, pre svega u tretmanu otpadnih voda i oblasti upravljanja čvrstim otpadom, te zbrinjavanju opasnog otpada koje je savetodavni odbor RENEXPO® sajma prepoznao kao prioritet za ulaganja u narednom periodu.

Četrnaest konferencisjkih sesija održaće se tokom dva dana sajma, sa prezentacijama inovativnih rešenja i dobrih praksi iz industrije u oblasitma: hidroenergija, biomasa, energija iz otpada i biogasa, fotonapon, upravljanje čvrstim otpadom i otpadnim vodama, održivi transport i energetska efikasnost u industriji i zgradarstvu. Prateće radionice, seminari i okrugli stolovi tradicionalno okupljaju učesnike u okviru gorućih tema finansiranja projekata, NET metering, izgradnja malih i održavanje postojećih hidrocentrala, uspešno apliciranje za EU fondove za JKP.

Posetioce očekuje preko 120 štandova izlagača, otvaranje izložbe uz prisustvo visokih zvaničnika, organizovan obilazak sajamske izožbe, stručna poseta hidrocentrali Đerdap, a organizator posebno ističe B2B sastanke drugog dana sajma, organizovane u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

Sačuvajte datum. Ulaz na sajamsku izložbu je besplatan za posetioce uz registraciju.

Nesvakidašnja 2-u-1 građevina – Veštačka ski staza na postrojenju za preradu otpada

Foto: Wikipedia/Orf3us

“Hop na Kop” je svojevrsni poziv za skijanje na Kopaoniku. Danski pandan ove rečenice mogao bi da bude “Hop na kopenhaški pogon za preradu smeća” s obzirom na to da se u prestonici Danske uskoro otvara veštačka ski staza izgrađena na vrhu centra za upravljanje otpadom. Amager Ressource je otvoren u martu 2017. godine i predstavlja postrojenje za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije. Procenjena vrednost projekta iznosi gotovo 600 miliona evra.

Foto: Wikipedia/Orf3us

Amager Ressource godišnje tretira oko 400 hiljada tona čvrstog komunalnog đubreta i smatra se najčistijim postrojenjem za sagorevanje na svetu. Još jedna specifičnost je ta da njegov odžak ispušta dimne “kolutove” od pare.

Pored toga što igra značajnu ulogu u ispunjenju ambicija Kopenhagena da do 2025. godine dostigne nulte emisije štetnih gasova, objekat je značajan i iz perspektive arhitekture i građevinarstva.

Na vrhu građevine je u toku postavljanje veštačke ski staze dugačke 400 metara i površine 10 hiljada kvadratnih metara. Početna tačka spusta je visoka 85 metara, a na sredini staze nalazi se krivina pod uglom od 180 stepeni.

Arhitekte su umesto bele boje za nesvakidašnju skijašku stazu izabrali zelene nijanse. Svoju odluku su oblazložili rečima da bi se bela površina brzo zaprljala i da bi bilo teško da se održava čistom. “Pored toga što će zelena staza lakše zadržati boju, istovremeno će naglasiti i održivi identitet krovnog parka i spalionice otpada.” Skijašima će biti dostupna i servis za iznajmljivanje opreme.

Sa spoljašnje strane postrojenja nalaziće se i zid za penjanje. Krovni park sadržaće i pešačke puteljke, vidikovce i kafić tako da posetioci ne moraju nužno Amager Ressource da budu sportisti u potrazi za naletom adrenalina i radnici elektrane.

Pogledajte kako izgleda “skijanje po smeću”: https://www.facebook.com/eveningstandard/videos/2215152188537473/.

Jelena Kozbašić

EPS-ov najmoderniji rotorni bager za veću proizvodnju uglja

Foto: EPS

Na Površinskom kopu „Drmno” u Кostolcu, počeo je transport novog sistema bager-traka-odlagač koji će omogućiti povećanje proizvodnje uglja sa sadašnjih devet na 12 miliona tona uglja godišnje.

Foto: EPS

Savremeni rotorni bager kapaciteta je 6.600 kubnih metara jalovine na sat, a čitav sistem čine još i osam transportera sa trakom širine dva metra, transportni sistem dužine 12 kilometara, nova trafostanica, dok je kapacitet odlagača 8.500 kubnih metara na sat.

„Svima u EPS-u zahvaljujem na velikom trudu da dođemo do ovog značajnog dana. Ova ozbiljna grdosija od 3.200 tona je od velike važnosti za srpsku energetiku. EPS je sa svojim rudarskim sektorom zamajac srpske ekonomije. Proizvodnja uglja u prvom kvartalu ove godine biće veća nego u istom periodu prošle godine. Ove godine očekujemo proizvodnju od 38 miliona tona uglja i ulazimo u ozbiljan talas investicija koji će obezbediti dalji rast, rekao je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, prilikom početka transporta BTO sistema. Verujem da će ciljevi koji su postavljeni zajedno sa EPS-om biti ispunjeni. Sledeća faza je da dođemo do 40 miliona tona, a kada bude počeo da radi bager na PК „Radljevo” u Кolubari, 2023. godine, očekujemo 45 miliona tona.

Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, dao je nalog za pokretanje bagera i poručio da je ovaj BTO sistem vredan 97,6 miliona dolara.

„Proizvodnja uglja jedan je od najvažnijih faktora u EPS-u i daje stabilnost energetskom sistemu Srbije. EPS se oslanja na proizvodnju uglja u Rudarskom basenu „Кolubara“ i na kopu „Drmno“. Zbog novog termo bloka koji gradimo u Кostolcu neophodno je da povećamo kapacitet kopa „Drmno” na 12 do 13 miliona tona, a to će ovaj BTO sistem omogućiti. EPS finansira izgradnju još četiri pretovarne stanice, a gradimo i novu trafostanicu „Rudnik 5″. Očekujemo da taj deo posla završimo do decembra. Važno je što smo primetili da su domaće firme koje su bile angažovane na ovom poslu sve bolje osposobljene, istakao je Grčić.

Novi BTO sistem deo je druge faze projekta modernizacije Termoelektrane „Кostolac B”, koji se realizuje na osnovu međunarodnog sporazuma Srbije i Кine. Nosilac projekta izrade BTO sistema je China Machinery Energy Corporation (CMEK), a isporučilac opreme je nemački Tisen Кrup.

„ Od otvaranja montažnog placa prošlo je 36 meseci, a meni je velika čast i zadovoljstvo da smo uspeli sve da završimo u ugovorenim okvirima uz podršku ministra Antića i čelnih ljudi EPS-a. CMEК ulaže velike napore da obezbedi kvalitetan sistem, poručio je Ren Кailong, direktor ogranka CMEК.

Bernd Binder, direktor sektora za rudarstvo Tisen Кrup, rekao je da je ovo veliki benefit za srpsku infrastrukturu i sve građane, te da ova kompanija ima blisku saradnju sa Srbijom i EPS-om već 60 godina.

Početkom maja bager se očekuje na radnoj poziciji, a onda sledi probni rad od mesec dana.

Milisav Pajević

Učestvujte u našem eko foto-konkursu od 29. marta!

Energetski portal sa zadovoljstvom objavljuje konkurs za autorske fotografije na kom možete učestvovati bilo da ste iskusni fotograf ili ljubitelj fotografije.

Ako vas pitanje o stanju u životnoj sredini ne čini ravnodušnim;

Ako želite svojom fotografijom da istaknete lepotu prirode koja postepeno gubi bitku sa čovekom;

Ako vaša fotografija pruža dokaze o tome da je u pojedinim područjima ta bitka već izgubljena;

PRIJAVITE SE NA EKO FOTO-KONKURS!

  • Doprinesite širenju svesti o potrebi za zaštitom životne sredine u našoj zemlji!
  • Osvojite vredne nagrade!
  • Dajte svoj fotografski doprinos i uvećajte šanse da vaša fotografija bude izložena u Galeriji RTS-a od 12. do 22. juna 2019. godine!

Pripremili smo nagradni fond od 90.000 dinara!

I mesto – 50.000 dinara
II mesto – 25.000 dinara
III mesto – 15.000 dinara

Takmičenje će biti otvoreno 29. marta i trajaće do 31. maja. Redovno pratite naše objave o toku konkursa na našem sajtu!

Konkurs organizuje CEEFOR d.o.o. uz podršku RTS-a i Agencije za zaštitu životne sredine.

Potez unazad u pregovorima: UN bez dogovora o roku za ograničavanje emisija štetnih gasova

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dogovor o predlogu da se do 2050. okončaju emisije gasova sa efektom staklene bašte nije postignut na dvnodnevnom samitu u Briselu.

U trenucima u kojima hiljade učenika napuštaju svoje učionice kako bi protestvovali protiv klimatskih promena, lideri su odlučili da odluku o okončanju emisije gasova sa efektom staklene bašte odlože za još nekoliko meseci.

Lideri Evropske unije doneli su odluku da pitanje klimatskih promena ponovo razmotre na sledećem okupljanju u junu, pred zasedanje samita UN o klimatskim promenama.

Odlaganje donošenja odluke izazvalo je veliko nezadovoljstvo aktivista za zaštitu životne sredine, koji smatraju da lideri Unije treba da predvode napore u ostvarivanju najnapornijeg cilja iz Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine da se globalno zagrevanje zadrži na 1,5 stepeni Celzijusa do kraja veka.

Neke države, među kojima Nemačka, Poljska i Češka, nisu bile voljne da prihvate ovaj predlog, a zemlje među kojima su Holandija, Španija, Francuska, predložile su da lideri naprave dugoročnu strategiju.

Predsednik Francuske, Emanuel Makron, koji je pre dve godine pokrenuo samit o klimatskim promenama rekao je da su napori Unije u borbi protiv klimatskih promena “očigledno nedovoljni”.

Predstavnik međunarodne grupe za zaštitu životne sredine Grinpis Sebastijan Mangn naveo je upozorenja stručnjaka da je u narednom periodu potrebna oštra smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte kako bi se sprečili katastrofalni nivoi zagrevanja krajem veka. On je dodao da mladi ljudi to najbolje shvataju, misleći na proteste mladih u preko 100 gradova koji pozivaju svoje lidere da se pozabave problemom klimatskih promena, koje je organizovala švedska tinejdžerka Greta Tunberg.

Željka Vesić

BiH ne želi nuklearni otpad pred svojim vratima

Foto: pixabay.com

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo u Sarajevu je učestvovala na međunarodnoj konferenciji „Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore”, koji su organizovali poslanici svih nivoa vlasti u BiH koji su, kao članovi različitih parlamentarnih stranaka, okupljeni u “Zelenom klubu”.

Foto: pixabay.com

Ministrica Đapo je podsetila da su opštinske vlasti, Unsko-sanski kanton, oba entiteta i Parlament BiH doneli rezulocije kojima se protive odlagalištu na samoj granici sa BiH.

Kaže da je ova konferencija jedna u nizu onih koje trebaju da kažu jasno i glasno „ne” deponiji na samoj granici s BiH.

Govoreći zašto je opasna deponija ili odlagalište radioaktivnog otpada, federalna ministarka je navela da to može imati kobne posledice po stanovništvo BiH, pogotovo u Krajini, gde se ljudi uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom ili turizmom, u slučaju prirodne nesreće, kao što su zemljotres, požar ili poplave, te nesreće izazvane ljudskim faktorom.

Istakla je da Nacionalni park Una „jedna od naših niša, područje koje smo mi zaštitili i želimo ga ostaviti u nasleđe budućim generacijama”.

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma pokrenulo je inicijativu da Martinbrodske slapove stavi na listu svetske baštine UNESCO-a. Samo postojanje jedne lokacije kao što je odlagalište radioaktivnog otpada može ugroziti taj proces i negativno uticati na imidž BiH”, smatra Đapo.

Kaže da bi Hrvatska trebala da nađe drugu lokaciju, a ne ovu koju su izabrali verovatno zato što tu ima najmanje stanovništva.

„Ukoliko je Hrvatska spremna da plati danak od 4.000 stanovnika u opštini Dvor, BiH ne može plaćati danak da na samim vratima ima odlagalište radionuklearnog otpada, jer se taj otpad ne odlaže na 10-15 godina ili 50, pa niti će se rekultivisati u deponiju i pretvoriti u neki park, nego je to deponija koja će tu stajati sljedećih 250 hiljada godina”, zaključila je Đapo.

Milisav Pajević