Home Blog Page 925

Kanada se zagreva duplo brže od ostatka sveta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečna temperatura u Kanadi godišnje se povećavala za 1,7 odsto celzijusa, a na to su uticali brojni faktori, uključujući smanjenje snega i morskog leda, ali ljudski faktor je dominantan, stoji u novom naučnom izveštaju.

U njemu se takođe navodi da su mnogi efekti već nepovratni.

Izveštaj kanadske vlade o klimi upozorio je da su promene već očigledne u mnogim delovima zemlje kao i da se predviđa njihovo intenziviranje.

Do najveće promene došlo je na kanadskom Arktiku, koji će nastaviti da se zagreva više nego duplo brže od svetskog proseka.

Očekuje se da će okeani postati manje kiseli i sa manje vazduha, što bi moglo da naškodi životu u moru, a više temperature mogle bi da znače veći rizik od šumskih požara, suša i toplonih talasa.

Izveštaj je urađen nakon što je vlada uvela poraz za ugljenik za četiri od deset kanadskih pokrajina koje nisu uspele da izrade plan za borbu protiv klimatskih promena.

Uprkos lošim rezultatima, izveštaj ipak pokazuje da je moguće da se količina zagrevanja ograniči, ako se na globalnom nivou pokrene akcija smanjivanja emisije ugljenika i znatno smanjivanje emisije drugih gasova sa efektom staklene bašte.

Željka Vesić

Vojska Srbije sadi sadnice u znak sećanja na stradale tokom NATO agresije

Foto: JP Srbijašume

Akcija „Šuma za stradale u NATO agresiji 1999″, u okviru koje se podiže nova šuma sađenjem 2.500 sadnica, upriličena je u šumskom gazdinstvu „Beograd”, na lokalitetu Lipovica, a u znak sećanja na sve koji su izgubili živote tokom 78 dana NATO agresije.

Foto: JP Srbijašume

Oko stotinu pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije učestvovalo je u toj simboličnoj akciji, koju su organizovali JP „Srbijašume” i Ministarstvo odbrane.

Akcija „Šuma za stradale u NATO agresiji 1999″ organizovana je povodom obeležavanja 24. marta, dana kada je pre dve decenije otpočela NATO agresija na Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uskoro automatska protivgradna zaštita u slivu reke Drine

Foto: pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović i ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić postigli su dogovor o realizaciji zajedničkog projekta automatske protivgradne zaštite u slivu reke Drine.

Foto: pixabay

Nedimović je, nakon sastanka u Gradskoj upravi Sremske Mitrovice, u izjavi za novinare rekao da će ovaj projekat, čija će ukupna vrednost iznositi približno milion evra, biti realizovan 2020. godine, dok će za mesec dana biti potpisan Sporazum o implementaciji.

On je istakao da će direktnu korist imati poljoprivredni proizvođači u Srbiji, najviše oni koji žive uz Drinu, i dodao da će Vlada Republike Srbije pomoći Vladi Republike Srpske da implementira ovaj sistem.

Ministar je precizirao da će dogovoreni zajednički projekat automatske protivgradne zaštite biti implementiran na prostoru Republike Srpske, od Milića, odnosno Vlasenice do Gacka.

Tamo ćemo, kako je objasnio, na osnovu zajedničkog sporazuma, sa 25 do 30 automatskih protivgradnih stanica braniti prostor koji se nalazi uz Drinu, gde smo imali najviše problema prethodnih godina.

Nedimović je ukazao na problem koji se odnosi na to što već 30 godina ne postoje sporazumi između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije oko načina upravljanja protivgradnim raketama, i dodao da je danas dogovoreno kako da se to pitanje reši u skladu sa postojećom regulativom.

On je naglasio da je dobro što je institucija koja se u Republici Srpskoj bavi protivgradnom zaštitom na adekvatnom nivou osposobljenosti u smislu opreme, tako da zajedničke aktivnosti mogu lako da se sinhronizuju.

Nedimović je naveo i da dva ministarstva imaju odličnu saradnju, i da će nastaviti da sprovode sve projekte o kojima dogovor postignu predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsedavajući Predsedništvu BiH Milorad Dodik.

Pašalić je ocenio da je pitanje protivgradne zaštite najvažnije za Srbiju i RS i da je reč o dobroj inicijativi, uz napomenu da je Republika Srpska u protivgradni sistem prethodnih godina uložila značajna sredstva.

Prema njegovim rečima, sa aspekta poljoprivrede, u poslednjih deset godina u RS su zabeležene samo dve godine tokom kojih nije bilo problema sa gradom.

Instalirećemo približno 230 automatskih protiivgradnih lansera. Tačno je da nismo planirali instalaciju na potezu od Milića prema Gackom, ali pošto nevreme u Srbiju uvek dolazi sa zapada, sa naše strane, naš je interes da zaštitimo građane Srbije i da pokrijemo i taj prostor, zaključio je Pašalić.

Milisav Pajević

Cene nafte rastu više nego što je predviđeno

Foto: Pixabay

Cene nafte su u usponu četvrti uzastopni dan, što analitičari pripisuju “šok terapiji” Saudijske Arabije, koja je smanjila proizvodnju više nego što je predviđeno sporazumom Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).

Foto: Pixabay

Kao drugi razlog skoka cena „crnog zlata” navode se američke sankcije Venecueli, koje su bacile u zasenak podatak američke naftne industrije da su zalihe u SAD neočekivano povećane prošle sedmice.

Fjučersi severnomorske nafte “brent” porasli su za 35 centi, ili 0,5 odsto, na 69,72 dolara za barel, nakon što su prethodno dostigli 69,87 dolara, najviši nivo od 12. novembra, izveštava Rojters.

Američka „laka” nafta WTI ojačala je za 22 centa, ili 0,4 odsto, na 62,80 dolara po barelu, što je najviša cena od 7. novembra.

Isporuke nafte iz članica OPEK-a su u martu pale na četvorogodišnji minimum, pokazuje Rojtersov pregled objavljen ranije ove nedelje.

Proizvodnja nafte u Rusiji, koja se pridružila OPEK-ovom sporazumu o smanjenju isporuka kako bi se poduprle cene, srezana je prošlog meseca na 11,3 miliona barela dnevno, ali zemlja time nije ispunila target predviđen sporazumom.

Tri od osam zemalja kojima je Vašington odobrio izuzeće za uvoz nafte iz Irana svele su svoj uvoz na nulu, izjavio je u utorak jedan američki zvaničnik, dodajući da će poboljšanje uslova na globalnom tržištu nafte uticati na dalje smanjenje iranskog izvoza tog energenta.

Državna naftna kompanija Venecuele, PDVSA, u martu je zadržala izvoz nafte na oko milion barela dnevno, uprkos sankcijama SAD-a i nestancima struje koji su paralizovali glavni izvozni terminal zemlje, prema izveštajima PDVSA i podacima kompanije Refinitiv Ejkon.

Američke zalihe nafte neočekivano su porasle prošle sedmice, dok su zalihe benzina i destilata opale, saopštio je Američki institut za naftu kasno juče.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Prva visokoškolska ustanova sa energetskim pasošem u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru obezbeđenja i stalnog unapređenja kvaliteta rada, Visoka medicinska škola strukovnih studija Ćuprija nakon implementacije ISO 9001:2015 sistema menadžmenta kvaliteta, dobila je energetski pasoš. Sa ciljem da se ispune ključni zahtevi regulativa o zaštiti životne sredine smanjujući pritom troškove energije čija je cena stalno u porastu, Visoka medicinska škola strukovnih studija Ćuprija prepoznala je značaj što efikasnijeg projektovanja sistema regulisanja.

Direktor VMŠSS u Ćupriji, dr sci. med. Hristos Aleksopulos, je izjavio da je “zelena škola” budućnost ističući ekološke mere koje su preduzete u školi.

Foto: VMŠSS Ćuprija

“Smanjili smo upotrebu resursa potrebnih za grejanje i normalan rad škole tj. uveli smo grejanje na gas, zamenili osvetljenje efikasnijim LED panelima, a u planu je poboljšanje izolacije i unapređenje svih prostorija u školi. Evropski standard za energetski učinak postavlja norme koje moraju da se usvoje kako bi se poboljšala enegretska efikasnost ustanova kao obaveza naglašena Kjoto protokolom. Ove regulative zahtevaju dokaze o energetskoj efikasnosti u vidu testa i sertifikacije sistema i opreme pri čemu ključnu ulogu imaju komponente i sistemi za upravljanje zgradom i kućnom automatikom. Komponente i sistemi automatizacije mogu se posmatrati kao ‘mozak’ zgrade i imaju za cilj da održe komforne uslove i kontrolišu potrošnju energije kako bi postigli što efikasnije funkcionisanje objekta”, objasnio je Aleksopulos.

Na putu ka evropskim integracijama, sve stambene zgrade, kuće i nestambeni objekti biće u obavezi da poseduju energetski pasoš. Pasošem se procenjuje toplotni omotač, spoljašnja izolacija zgrade uključujući zidove, prozore i vrata, podove, plafone, krovove kao i iskorišćenost sunčeve energije, grejni uređaji, snabdevanje toplom vodom, mehanička ventilacija, hlađenje i električno osvetljenje. Ciljevi su  smanjenje potrošnje energije i troškova, osiguranje kvaliteta u novogradnji i sanaciji neefikasnih objekata, povećanju vrednosti nekretnine i mnogi drugi.

Konak na korak od gradskog jezgra

Fotografije: Jump Inn
Fotografije: Jump Inn

Posetioci najpoznatijeg sajta za rezervaciju smeštaja booking.com dali su mu 9,3 poena od mogućih 10. Na sajtu hotels.com dobio je ocenu 4,6od 5, a na listi tripadvisor.com našao se na četvrtom mestu od 86 hotela prema izboru gostiju.

Beogradski hotel Jump Inn zaslužio je ovaj izvrstan rejting zahvaljujući visokim ocenama gostiju za lokaciju, udobnost, čistoću, uslužnost osoblja i brojne usluge.

Iako preporuke obezbeđuju dobar uvid u kvalitet ponude, prava slika o hotelu smeštenom nadomak kulturno-istorijskog centra prestonice može se steći tek kad zakoračite u samo zdanje koje je izgrađeno 1924. godine prema nacrtu ruskog arhitekte Nikolaja Vasiljeva, poznatog i po projektu zgrade Vojnog muzeja na Kalemegdanu.

Da je sve u lokaciji, kako tvrde Englezi, bilo je poznato i vlasnicima hotela Jump Inn. Ovaj uslov da objekat bude taman toliko blizu znamenostima da ih gosti mogu obići pešice, dok je poslovni deo grada na maloj udaljenosti, ispunili su upisavši hotel na adresu u nekadašnjoj Zagrebačkoj ulici, danas pod imenom Koče Popovića.

Kratka, ali živopisna ulica predstavlja jednu od retkih saobraćajnica Beograda koja svoje lice čuva gotovo čitav vek. I tu se zanimljivost ovog odredišta ne iscrpljuje. Turiste i poslovne goste koji odsedaju u hotelu Jump Inn očekuje jedinstvena atmosfera popularne četvrti Savamala u kojoj se nalaze brojni restorani, barovi, galerije i izložbeni prostori sa različitim sadržajima.

Fotografije: Jump Inn

Od otvaranja hotela prošlo je četiri godine, a rast broja noćenja od 25 odsto svake godine predstavlja rezultat neprekidnog osluškivanja potreba gostiju, stalnog unapređivanja ponude i osvežavanja ponude. Ugostivši do sada više od 65.000 turista iz čitavog sveta, podigli su nivo hotelske ponude u Beogradu.

Veliki broj domaćih i stranih turista, kao i poslovnih ljudi, uglavnom iz Evrope, a pre svega iz Turske, Nemačke, Švedske, Ruske Federacije, Grčke, Izraela i Italije, doprineo je svojim ocenama hotelske usluge i ambijenta da Jump Inn bude jedan od najbolje rangiranih hotela visoke kategorije u Beogradu.

Briga o gostu na prvom mestu

Nema sumnje da će gost uživati u ambijentu odabrane sobe ili apartmana jer su sve smeštajne jedinice zamišljene tako da odgovaraju različitim ukusima i potrebama. Svaku od 49 soba koje su gostima na raspolaganju odlikuje visoki standard, specijalno dizajnirani detalji i kombinacija savremenog i stilskog nameštaja. Kada gost poželi da prošeta gradom, neće morati da brine o tome šta prvo da poseti.

Fotografije: Jump Inn

Osoblje za odnose sa gostima je tu da pruži sve neophodne informacije o znamenitostima i brojnim turističkim atrakcijama, ne samo u Beogradu već i širom Srbije, a zatim će prema posebnim željama gosta organizovati kompletan obilazak. Sudeći prema izboru gostiju ovog hotela, u vrhu liste želja, osim centra grada i Kalemegdana, nalaze se i vožnja po rekama i poseta muzejima.

Posetioci iz Holandije i Velike Britanije veoma su zainteresovani za trčanje pored Save i vožnju e-bicikala koji se mogu iznajmiti u hotelu.

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA decembar 2018 – februar 2019.

Priredila: Tamara Zjačić

Udruženim snagama subotičke omladine i migranata do lepšeg zoo-vrta!

Foto: Grad Subotica

Saradnja Grada Subotice, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Komesarijata za izbeglice i migracije i Zoološkog vrta “Palić” je rezultovala zajedničkom radnom akcijom mladih Subotičana i migranata iz privremenog prihvatnog centra. Zahvaljujući njihovom uloženom trudu, mališane koji posete Zoo-vrt na jezeru Palić očekuje prijatnije okruženje. Učesnici su ofarbali dečje sprave na tamošnjem igralištu, a izgled palićkog životinjskog carstva će biti dodatno osvežen novim klupama za odmor i kantama za odlaganje otpada koje predstavljaju donaciju Evropske unije.

Foto: Grad Subotica

Direktor Zoološkog vrta Petar Savić se zahvalio idejnim tvorcima inicijative i naglasio da palićki zoo-vrt u toku jedne godine poseti oko 150 hiljada ljudi, od čega polovinu čine klinci. Akcija i donacija su, prema njegovom mišljenju, utoliko veće zato što će u njoj moći da uživaju najmlađi, a ujedno i najmiliji, gosti.

Subotica se nalazi na severu naše zemlje i među stanovnicima je prisutan visok stepen kulturalne raznolikosti. U subotičkom prihvatilištu trenutno boravi 58 migranata pretežno iz Avganistana i Irana, tačnije 14 porodica sa svojom decom. Njihovo uključivanje u zajednicu je takođe bitan aspekt uređenja parka u zoološkom vrtu.

“Akcija je prilika je da se svi zajedno družimo i damo doprinos uređenju palićkog zoo-vrta koji je jedan od najlepših u regionu”, zaključio je član Gradskog veća zadužen za oblast socijalne zaštite i zdravstva Ilija Đukanović.

Jelena Marić Luković, menadžer projekta Podrška EU opštinama i gradovima u kojima borave migranti, je podsetila da je Subotica u proteklih deceniju i po jedno od čvorišta i glavnih raskrsnica na putu izbeglica i migranata ka boljem životu. “Zadovoljstvo je da zajedno sa Gradskom upravom, volonterima Kancelarije za mlade i naravno izbeglicama i migrantima smeštenim u ovdašnjem tranzitnom centru imamo mogućnost da uradimo nešto dobro za turističku ponudu Palića. Ova akcija je šansa da oplemenimo jedan ambijent i da naši gosti koji neko vreme borave u centru pokažu gest solidarnosti i zahvalnosti građanima”, istakla je Marić Luković.

Jelena Kozbašić

Znate li koje voće i povrće ne ide u frižider?

Foto-ilustracija: Pixabay

Frižider je najgore mesto za čuvanje limuna, jer oni tamo brzo gube aromu a najgore ih je ostaviti u plastičnoj kesi, jer je pojava plesni zagarantovana, tvrdi Ditlind Hanrider, profesorka prehrambenih nauka na nemačkom univerzitetu Anhalt.

Po njenim rečima, najbolje ih je smestiti u korpu u najhladniju prostoriju u kući.

Ona kaže zapravo da većinu južnog voća ne bi trebalo držati u frižideru. Ono što malo potrošača zna takođe, je da jabuke proizvide gas etilen, zbog čega će voće smešteno u blizini jabuka češće istruliti.

Avokado, kruške, smokve, šljive, nektarine – takođe proizvode etilen. Vrsta povrća koja proizvodi etilen je paradajz, i takođe kao i limun, stajanjem u frižideru gubi svoju aromu.

Najosetljivije povrće na hladnoću su patlidžani, idealna temperatura za njih je od 10 do 13 stepeni. Patlidžan se ne slaže dobro sa etilenom, tako da je velika verovatnoća da će istruliti ako bude boravio pored paradjza.

Crveni pasulj takođe spada među osetljive, nakon tri dana čuvanja na suvom i hladnom mestu, pasuljće lagao početi da truli. Karfiol ima još kraći vek, jedan ili dva dana.

Šargarepa može biti u frižideru nekoliko nedelja ali je važno da se oslobodi pakovanja i folije u kakvu se pakuje u prodavnicama.

Ono što je najvažnije, neće pomoći ako se odseku mrlje koje se pojave usled buđanja voća ili povrća, jer postoje i druge koje nisu okom vidljive. Takva buđ može biti i otrovna ili čak sadržati kancerogene sastojke, upozoravaju stručnjaci.

Željka Vesić

Niški Zavod za urbanizam obeležio 60 godina

Foto: Grad Niš

U Oficirskom domu u ponedeljak je obeleženo 60 godina postojanja i rada Zavoda za urbanizam iz Niša.

Foto: Grad Niš

Ova renomirana ustanova svoje početke beleži pre ravno 60 godina u tadašnjem Nišu koji je po prostornom uređenju sledio neke znatno razvijenije gradove toga doba.

Sa razvojem grada, razvijao se i zavod čiji su prostorni planovi i arhitektonski dometi više puta nagrađivani tokom bogate istorije.

Stručnjaci iz Niša učestvovali su u izradi arhitektonskih rešenja i prostornih urbanističkih planova u mnogim gradovima čirom nekadašnje Jugoslavije.

Na svečanosti u Oficirskom domu među brojnim zvanicama bio je i gradonačelnik Niša Darko Bulatović koji je zaposlenima čestitao jubilej i istakao da je prava retkost danas pronaći insituciju koja traje šest decenija i funkcioniše sa jednakom stručnošću i znanjem svih ovih godina.

Gradonačelnik je naglasio i značaj ovog Zavoda čiji su stručnjaci kroz nekoliko decenija svoga rada prostorno i urbanistički postavili temelje modernog grada.

Milisav Pajević

Premijum G-Drive gorivo donelo NIS-u Grand Prix

Foto: NIS

Кompanija NIS dobitnik je prestižnog Grand Prix priznanja koje najuspešnijim učesnicima i izlagačima 54. Međunarodnog salona automobila u Beogradu tradicionalno dodeljuje stručni žiri Beogradskog sajma.

Foto: NIS

Ovo značajno priznanje, koje je NIS-u uručeno za promociju premijum G-Drive goriva i stručnu komunikaciju sa potrošačima, potvrđuje inovativan pristup i najviši kvalitet sajamskog nastupa NIS-a, ukazuje na atraktivnost i svetski dizajn izložbenog prostora i ističe visoki kvalitet i prednosti NIS-ovih proizvoda.

Upotpunjen nastupom čuvenog G-Drive Racing tima i vizuelno potpomognut njihovim moćnim narandžastim trkačkim bolidom, NIS-ov štand u hali 4 Beogradskog sajma stavljen je u centar pažnje brojnih posetilaca.

U ime kompanije NIS, ovo značajno priznanje primio je Aleksej Černjikov, direktor Bloka Promet, kome se pridružio i Roman Rusinov, glavni vozač i menadžer G-Drive Racing tima, jedini ruski vozač koji je nosilac titule svetskog šampiona i koji se ove godine predstavio posetiocima sajma na štandu NIS-a.

Кompanija NIS, vodeća naftna kompanija na domaćem tržištu, pomerila je granice uobičajenog sajamskog nastupa i pružila svim ljubiteljima automobilizma i moćnih automobila nesvakidašnju priliku da u hali 4 Beogradskog sajma upoznaju slavnog Romana Rusinova, dobiju više informacija o G-Drive Racing timu, tradicionalnom učesniku dvadesetčetvoročasovnog „Le Man“ trkačkog izazova i trostrukom šampionu Evropske serije „Le Mana“ i da tokom svih deset dana trajanja manifestacije vide izložen i pravi trkački bolid ekipe G-Drive Racing – prototip Oreca.

Zvanično gorivo G-Drive Racing tima je premijum G-Drive, koje, zahvaljujući aktivnim komponentama poslednje generacije, omogućava poboljšane performanse motora kao i profesionalnu zaštitu sistema za gorivo.

Ovaj premijum derivat dostupan je i potrošačima u Srbiji i regionu, na svim NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama.

Milisav Pajević

Opština Titel rešava problem vodosnabdevanja

Foto: Opština Titel

U Titelu je počela granja novog rezervoara za vodu koji će unaprediti vodosnabdevanje stanovnika Loka, Gardinovaca i Titela, a novi rezervoar od 250 kubika bio je neophodan da bi se sprečio pad pritiska i manjak vode u sistemu tokom letnjih meseci.

Foto: Opština Titel

Iz budžeta Opštine Titel za rezervoar za vodu izdvojeno je 4,5 miliona dinara a još 6,2 miliona izdvojila je vlada AP Vojvodine.

„Bilo je krajnje vreme da našim građanima omogućimo uredno snabdevanje vodom. Obećali smo da ćemo rešiti taj prioritetni problem i to će biti učinjeno”, kaže Dragan Božić, predsednik opštine Titel.

Novi rezervoar čija gradnja je već počela, i nova fabrika vode, koja će se graditi u narednom periodu rešiće višedecenijski problem s vodosnabdevanjem u Titelu.

„Na poslednjoj prošlogodišnjoj sednici Opštinskog veća u rebalansu budžeta izdvojeno je pet miliona dinara za izradu projektno tehničke dokumentacije za izgradnju fabrike vode“, zaključio je Božić.

Pored toga, urađen je generalni projekat navodnjavanja Titelskog brega, što će, kako navodi Božić dovesti do ubrzanog razvoja poljoprivredne proizvodnje.

„Titel je poljoprivredna sredina. Najveći broj naših stanovnika bavi se nekom vrstom poljoprivredne proizvodnje. Navodnjavanje Titelskog brega doneće višestruku korist. Pored toga što će omogućiti veće prinose po hektaru, stvoriće se uslovi za gajenje više kultura, a naročito je značajno što će se stvoriti uslovi za razvoj voćarstva i vinogradarstva”, kaže Božić.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

RERI: Zašto je seča stabala na Ušću i Kalemegdanu protivzakonita

Foto: Wikipedia/PedjaNbg

Regulatorni institut za obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine je nevladina i neprofitna organizacija, osnovana radi realizacije ciljeva u oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine. RERI se oglasio povodom seče stabala na Ušću i Kalemegdanu zbog projekta izgradnja Gondole. Projekat izgradnje je u ranoj fazi obeležen nezakonitom sečom stabala i kršenjem procedura koje su organi javnih vlasti bili dužni da poštuju i tako pokažu da su odgovorni prema svom gradu i zakonima Republike Srbije, tvrdi RERI.

Foto: Wikipedia/PedjaNbg

Izgradnja gondole je kapitalni projekat koji se u potpunosti finansira javnim novcem i gradi na javnim površinama, parkovima, reci i zaštićenom kulturnom dobru – Beogradskoj tvrđavi. Javne vlasti, pre svih i pre svega, imaju obavezu da pokažu najviši stepen odgovornosti prema očuvanju javnog dobra i poštovanju zakona.

Građani imaju pravo da se informišu o tome šta se, i na osnovu kojih propisa, dešava u njihovom gradu i njihovim parkovima i finansira njihovim novcem. Seča stabala na Kalemegdanu je izvršena na osnovu rešenja čija je pravosnažnost pod sumnjom i na osnovu zapisnika Stručne komisije koja je zapisnik sačinila 27.02.2019. godine, na osnovu zahteva JP „Skijališta Srbije“ od 28.02.2019. godine. U zapisniku nema podataka da je odobrena seča stabla na katastarskoj parceli 64/17 (K.O. Stari Grad), stabla koje je predstavljalo simbol Kalemegdana. Na opštini Stari Grad, Stručna komisija je odobrila seču 35 zdravih stabala iako je iznela zaključak da, sa stručnog stanovišta, nema osnova za njihovo uklanjanje.

Seča je 12. i 13. marta na lokacijama Ušće i Kalemegdan izvršena u okviru pripremnih radova za koje JP „Skijališta Srbije“ nije imalo i još uvek nema građevinsku dozvolu, a za čije je izvođenje istu bilo u obavezi da pribavi.

Saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, dokument koji je neophodno dostaviti uz zahtev za građevinsku dozvolu, Ministarstvo zaštite životne sredine nije izdalo. Ministarstvo zaštite životne i resorni ministar nisu se oglasili povodom seče pre procene uticaja na životnu sredinu.

Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture JP „Skijališta Srbije“ je podnelo zahtev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju na kat. parceli 64/17 – i pozvalo se na lokacijske uslove koji ne obuhvataju navedenu katastarsku parcelu. Plan detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan-Ušće nije usklađen sa neposredno višim planskim dokumentom – Planom generalne regulacije za Grad Beograd, koji izričito zabranjuje izgradnju žičara na prostoru Beogradske tvrđave. Opština Novi Beograd, Sekretarijat za komunalne i stambene poslove grada Beograda i kabinet gradonačelnika ni nakon više od 15 dana nisu odgovorili na RERI-jev zahtev za dostavljanjem informacija o počinjenoj seči i postupanju organa gradske i opštinske uprave. Opština Stari Grad je dostavila tražene informacije, nakon žalbe upućene Povereniku.

Smatrajući da je dužnost civilnog društva i stručne javnosti da nepokolebljivo štiti javni interes, RERI na ovaj način želi da svoja saznanja podeli sa javnošću i pozove sve građane na zaštitu javnog prostora i prava na zdravu i očuvanu životnu sredinu. RERI zahteva od nadležnih institucija na republičkom, gradskom i opštinskom nivou da obustave sve, uključujući i pripremne radove, na izgradnji gondole, kao i postupak izdavanja svih dozvola. Pored toga RERI zahteva da:

  • republički, gradski i opštinski organi bez odlaganja objave kompletnu dokumentaciju o projektu, uključujući sva odobrenja i dozvole koje su izdali u periodu od potpisivanja Sporazuma o saradnji na realizaciji projekta „Izgradnja gondole u Beogradu“ (01.10.2018.) između Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Grada Beograda i JP „Skijališta Srbije“. Dokumentaciju učiniti dostupnom svim građanima na veb sajtu ministarstva, grada i gradskih opština, kao i javnog preduzeća, i u prostorijama navedenih institucija i preduzeća;
  • svi radovi, uključujući i pripremne radove, budu obustavljeni dok Ministarstvo zaštite životne sredine ne sprovede postupak procene uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat;
  • Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture odbije zahtev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju na parceli 64/17 KO Stari Grad zbog toga što navedeni lokacijski uslovi nisu izdati za navedenu parcelu;
  • Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ispita okolnosti pod kojima je, bez građevinske dozvole izvršena seča stabala 12. i 13. marta; i
  • Komisija za planove Skupštine Grada Beograda bez odlaganja oceni usaglašenost Plana detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan-Ušće sa neposredno višim planskim dokumentom – Planom generalne regulacije za Grad Beograd.

Sprovodi se selektivni izlov ribe na Palićkom jezeru

Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle nedelje je počeo selektivni izlov ribe iz jezera Palić, a reč je o poslu koji se obavlja u okviru projekta zaštite biodiverziteta jezera Palić i Ludaš.

Foto: pixabay.

Iz četvrtog sektora jezera Palić dnevno se izvlači oko tona do tona i po babuške, poznate i kao srebrni karas, ribe koja je jedan od glavnih krivaca za loše stanje vode u jezeru.

Biomanipulacija, odnosno selektivni izlov ribe jedna je od glavnih investicionih mera u okviru projekta sanacije jezera Palić i Ludaš, a koja zajedno sa izgradnjom kanalizacione mreže u naselju Palić, poboljšanjem rada prečistača i izgradnjom zelenog pojasa, treba da obezbedi bolji kvalitet vode.

„Iako je finansijski manje značajna u odnosu na ostale investicione mere, verujemo da će rezultati biti značajni i de će se i ovom merom moći videti razlika u kvalitetu vode na kraju projekta”, objašnjava Ervin Molnar, rukovodioc Jedinice za upravljanje projektom.

Radnici Javnog preduzeća „Palić – Ludaš” su u saradnji kolegama iz Nemačke samo u jednom izlovu napunili 11 kofa, sa po 35 kilograma babuške.

Domaće i poželjne vrste, poput šarana, smuđa i štuke koje se slučajno zadese u mreži, vraćaju se u svoje prirodno stanište.

„Po nekoj statistici 95 odsto riba je srebrni karas, koja je štetna i ne dozvoljava da se razmnože druge vrste ribe. Zbog algi takođe nije dobro da ona bude prisutna u Palićkom jezeru. Nadamo se da će se posle ovog selektivnog izlova razmnožiti riba koja je poželjna.

Poribljavanje je takođe u planu našeg preduzeća”, ističe Marta Dobo, direktorka JP „Palić – Ludaš”.

Izlovljene babuške poklonjaju se zoološkim vrtovim za ishranu životnja. Kako bi se postigli što bolji rezultati, izlov bi trebalo da se obavlja nekoliko puta godišnje, a planirano je i poribljavanje jezera poželjnim vrstama ribe.

Izvor: RTV/Kristijan Takač

Milisav Pajević

Srbija posvećena primeni Agende UN o održivom razvoju

Foto: pixabay

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku u Vladi Republike Srbije i predsednica Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine Slavica Đukić Dejanović prisustvuje 52. zasedanju Komisije za populaciju i razvoj u Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Foto: pixabay

Tema ovogodišnjeg okupljanja, koje se održava od 1. do 5. aprila, jeste „Pregled i ocena primene Programa akcije Međunarodne konferencije za populaciju i razvoj i doprinos pregledu i praćenju implementacije Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine.

Ove godine se obeležava 25 godina od konferencije u Kairu, kada je usvojen Program akcije od strane 179 država, a koji je u svojoj osnovi imao inovativnu viziju povezanosti populacije, razvoja i individualnog blagostanja ljudi.

Đukić Dejanović je, istupajući u generalnoj debati, istakla da je Srbija tokom 25 godina od usvajanja Programa akcije aktivno radila na izgradnji društva koje poštuje ljudska prava i dostojanstvo, i u kome je pristup uslugama, posebno zaštite reproduktivnog zdravlja i planiranja porodice, omogućen svima.

Ona je naglasila da Srbija ostaje posvećena nastavku primene populacionih i razvojnih strategija, posebno od kada je formiran Kabinet ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku.

Prema njenim rečima, Vlada Republike Srbije usvojila je novu Strategiju podsticanja rađanja 2017. godine, usklađenu sa Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom, što ima za cilj ne samo socioekonomsku podršku porodicama, već i ostale vidove podrške ustanovljene Programom akcije.

Ministarka je istakla da nedavno usvojen Nacionalni program očuvanja i unapređenja seksualnog i reproduktivnog zdravlja građana uzima u obzir sve važnije izazove u vezi sa seksualnim i reproduktivni zdravljem.

Đukić Dejanović je kao primer navela upotrebu nepouzdanih metoda kontracepcije, rastući broj neplaniranih trudnoća i abortusa, kao i visokorizično seksualno ponašanje adolescenata i omladine, uz napomenu da pomenuti dokument predlaže konkretne mere za rešavanje ovih izazova.

Milisav Pajević

Aktivisti za zaštitu životne sredine prekinuli raspravu u Britanskom parlamentu

Foto-ilustracija: YouTube (printscreen)
Foto-ilustracija: YouTube (printscreen)

U toku sinoćnje rasprave o Bregzitu, u Britanski parlamentu su upali aktivisti za zaštitu životne sredine kako bi privukli pažnju poslanika na ekološku krizu.

Policija je saopštila da je uhapšeno 12 osoba zbog neprimerenog ponašanja u Britanskom parlamentu.

Oni su poremetili raspravu kada su ušli u parlament bez odeće, sa natpisima na telima. Kod nekih je na leđima bilo napisano “klimatska pravda odmah”. Njihovi slogani su pozivali na donošenje zakona o “klimatskoj pravdi” i upozoravali na “ekološki slom”.

Kako prenosi Rojters, oni su se pojavili na staklenoj galeriji u toku rasprave o tome da li Britanija treba da napusti Evropsku uniju, uzvikujući parole. Neki od njih su lepkom zalepili ruke za staklo galerije, pa je čak i policija morala da interveniše. Predsednik donjeg doma Džon Bercov je pozvao poslanike da nastave raspravu bez obzira na golišave goste na galeriji.

Agencija je objavila da su demonstranti pripadnici grupe “Pobuna protiv istrebljenja”, a iz ove grupe je stiglo saopštenje da su želeli da privuku pažnju političara na ekološku krizu i klimatske promene.

Željka Vesić

 

Drugačija perspektiva na kružni tok: Viseći vrtovi na sred milanske raskrsnice?

Foto: YouTube (screenshot)

Žene bije glas da su komplikovane i da ih je teško oraspoložiti kada nešto zgrešite – ili one umisle da ste zgrešili. Zamislite ozbiljnost greške koju je počinio najmoćniji vladar Novog vavilonskog carstva Nabukodonosor II prema svojoj ženi Semiramidi s obzirom na to da je, kako bi je odobrovoljio, naredio da se izgrade viseći vrtovi na terasama njihove palate. Oni se danas ubrajaju u jedno od sedam svetskih čuda, arhitektonska ostvarenja koja su stari Heleni smatrali vrhuncem ljudske kreativnosti.

Foto: YouTube (screenshot)

Stanovnici Milana bi 21. veka nove ere mogli da uživaju u sličnom prizoru kao Semiramida oko 8. veka pre nove ere, a milanski “Nabukodonosor II” bi bila dva italijanska projektna biroa, LAD i Hypnos. Oni potpisuju projekat Sovraparco, predlog oživljavanja prometne gradske četvrti Piazzale Loreto.

Postojeći kružni tok u tom naselju bi, prema ideji arhitekata koji stoje iza Sovraparco, pretrpeo drastičnu transformaciju. Pored saobraćajne, dobio bi i funkciju zelene oaze, mesta za druženje i bitne veze sa gradskim metroom.

Prizemni prostor u okviru konkavne građevinske strukture bi se koristio kao poveznica sa milanskim javnim saobraćajem, a u ovoj zoni bi se nalazili i kafei, raznovrsne prodavnice i toaleti. Vrh objekta, tj. njegov drugi sprat, je zamišljen kao izdignuti stepenasti vrt kojem bi se pristupalo stepenicama i liftovima i koji bi, uslovno rečeno, plutao iznad trga.

Foto: YouTube (screenshot)

Predlog da se raskrsnica pretvori u ozelenjeno utočište od vreve Milana je potekao iz ozelenjene svesti autora projekta. “Strategija za oporavak urbanih sredina treba da se zasniva na kreiranju visećih bašti”, tvrde oni, dodajući da je Piazzale Loreto trenutno prilično ružno, bezoblično  mesto – kružni tok okolo koga se nalaze arhitektonski bezvredne zgrade.

Stabla i druge biljke posađene u okviru neobičnog parka bi upijale izduvne gasove vozila sa okolnih ulica i puteva i proizvodile kiseonik.

Jelena Kozbašić