Home Blog Page 923

Očišćeno priobalje od hotela „Jugoslavija” do Brankovog mosta

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić, glavni urbanista Marko Stojčić i direktor JVP „Srbijavode” Goran Puzović učestvovali su u akciji čišćenja priobalja, realizovanoj na potezu od hotela „Jugoslavija” do Brankovog mosta.

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Grad Beograd tradicionalno na proleće organizuje ovakve akcije, a ovog puta u njoj su učestvovali članovi Gradskog veća, gradski sekretari i direktori komunalnih preduzeća kao i više od sto radnika JVP „Srbijavode”, JKP „Gradska čistoća”, JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, JKP „Zelenilo – Beograd”, JVP „Beogradvode”, Vodoprivrednog preduzeća „Galovica” i Vodoprivrednog preduzeća „Sibnica”.

Akcija „Za lepši i čistiji Beograd” je dobar primer saradnje između grada i republike, a podršku su dala i udruženja splavova kao i brojne javne ličnosti, među kojima direktor UK „Vuk Karadžić” Svetislav Bule Goncić, umetnički direktor Omladinskog pozorišta „Dadov” Vladan Đurković i glumci Jelena Gavrilović i Milorad Miki Damjanović.

Na poziv Grada Beograda, svoj doprinos dali su i brojni građani.

Goran Vesić je tom prilikom istakao da je priobalje jedan od najvećih problema, odnosno sve ono što je tokom zime došlo rekama i zadržalo se na obalama.

„Beograd ima oko 270 kilometara obala i 16 ostrva, što je više nego što neke zemlje imaju morskih obala. Ne odnosimo se dobro prema svojom rekama niti obalama zbog čega Grad poslednjih nekoliko godina akcenat stavlja na uređenje upravo ovog dela, radeći velike projekte na obalama”, rekao je Vesić.

On je najavio i promenu kada je reč o direktnim kanalizacionim ispustima u reke, kojih trenutno ima više od dve stotine, što predstavlja, kako je naveo, zločin prema rekama. Zato je počela izgradnja fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom selu, dodao je Vesić, i izrazio uverenje da je to početak rešavanja ovog problema.

„Veliki projekti počinju malim koracima. Zato je ovde više od sto ljudi koji zajedno čiste i daju svoj doprinos. Beograd zaslužuje da bude uređen, ali to ne može da bude ako ga ne čiste i ne čuvaju sami Beograđani”, rekao je Vesić.

On je dodao i da će tokom ove godine biti završena i odluka koja se tiče splavova, nakon čega se očekuje veća uređenost u ovoj oblasti. Jedna od obaveza biće i čišćenje oko splavova, a u tom poslu pomoći će kao i do sada i grad.

Direktor Puzović je naglasio da je ovo tek prva u nizu akcija koje sinhrono realizuju grad i republika. On je pozvao građane da se priključe u još većem broju tokom narednih akcija.

„Biće do avgusta dosta akcija čišćenja, a pozivamo i da se prijave lokacije koje građani smatraju da treba da se urede, te da se tim povodom obrate posredstvom sajta grada ili Srbijavoda“,  istakao je Puzović.

Goncić je rekao da se vrlo rado odazvao pozovu zamenika gradonačelnika, jer današnja akcija nije samo simbolična već i vrlo praktična. Treba učiniti sve da ovaj deo grada bude što lepši za šetnju, porodična i prijateljska okupljanja, ali i za posetioce Beograda, dodao je on.

Goncić je pozvao svoje kolege da se odazovu pozivu jer su ovakve akcije pokazatelji odgovornosti prema životnoj sredini.

Akcijom čišćenja, biće obuhvaćene i lokacije: Čukarički rukavac, od uliva Topčiderske reke do mosta „Gazela”, te kanal Vizelj u Borči.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Modna kuća H&M “izbacuje” liniju odeće od voća i algi

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Švedski proizvodni i prodajni lanac odeće H&M u sklopu svog asortimana nudi liniju Conscious u okviru koje se nalaze artikli napravljeni od recikliranih sirovina i održivih materijala. Modna kuća će 11. aprila predstaviti devetu Conscious kolekciju, a svojim kupcima će po prvi put pružiti priliku da nose voće i alge – pri tom se ne misli na voće i alge kao na štampu na odevnim predmetima, već na voće i alge kao na njihove gradivne elemente komada.

Prateći korake održive mode i služeći se najnovijom tehnologijom, H&M se ove godine udružio sa kompanijama za proizvodnju eko-tekstila kako bi u ponudu na revolucionaran način uvrstio – otpad od hrane.

Na policama i rafovima u prodavnicama Šveđana uskoro ćete moći da pronađete vegansku kožu od listova ananasa, alternativu svili od kore narandže i đonove cipela izrađene od algi.

Građa za sve ove organske tkanine je uveliko dostupna i predstavlja ostatke berbe ananasa i ceđenja narandži ili se njenim korišćenjem smanjuje “prenaseljenost” mora algama koja se negativno odražava na ostali morski svet, pre svega koralne grebene.

Ipak, pojedinci upozoravaju da se čak i tekstil sa prefiksom “eko” premazuje hemikalijama kako bi se osiguralo da se garderoba ne razgradi biološkim putem, što takođe znači da ne može da se reciklira i raspadne na deponiji, kao i da štetni premazi zagađuju vodene tokove.

Foto: Facebook (screenshot)

Smatraju da je ekološki otisak i “eko” i konvencionalnih materijala približno jednak, a kao pozitivni aspekt prvi vide to što se veći deo ovih drugih doprema iz ugroženih tropskih šuma.

Jedna od najproblematičnijih stavki brze mode je upravo njena brzina. Ogromne količine materijala budu proizvedene, kupljene i odbačene. Proizvođači ne streme tome da njihova garderoba potraje, već da modeli idu u korak sa trendovima i budu jeftini.

Jelena Kozbašić

Utvrđen Nacrt Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor

Foto: pixabay

Vlada Crne Gore utvrdila je Nacrt Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 30 radnih dana.

Foto: pixabay

Prostorno-urbanistički plan opštine Kotor predstavlja osnov za utvrđivanje politike razvoja, uređenja i korišćenja prostora i definisanje strategija, planova i programa razvoja opštine, uključujući i politike za njihovu realizaciju.

Prostorna osnova budućeg razvoja, bazirana je na principima održivog razvoja, savremenim načelima i standardima organizacije i korišćenja prostora, kao i integralnom posmatranju i planiranju razvoja, zaštite životne sredine, zaštite prirodne i kulturno-istorijske baštine i izgradnje u prostoru.

Za Prostorno-urbanistički plan radiće se Strateška procena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

Prostorno-urbanistički plan se donosi za period do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore.

Milisav Pajević

Albanija i Srbija imaju slične probleme u zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se sa ministrom turizma i zaštite životne sredine Republike Albanije Blendijem Klosijem u Tirani, Albanija, gde učestvuje na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji „Regionalna akcija za klimu na Zapadnom Balkanu“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U otvorenom razgovoru razmenjena su mišljenja o aktuelnim pitanjima stanja životne sredine, kao i mogućnostima njenog unapređivanja na osnovu saradnje na bilateralnom i regionalnom nivou.

Konstatovano je da se dve zemlje suočavaju sa sličnim problemima u zaštiti životne sredine i dostizanju neophodnih standarda u ovoj oblasti, kao i obostrana zainteresovanost da se putem regionalne saradnje i zajedničkim nastupom kod međunarodnih fondova preduzmu konkretne akcije na njihovom rešavanju.

Goran Trivan je istakao da je oblast zaštite životne sredine povod i prilika za saradnju u regionu koja će pokazati da Srbija i Albanija mogu zajednički pokrenuti i rešavati značajna pitanja životne sredine, a istovremeno, predstavljati faktor jačanja mira i stabilnosti u regionu.

Ministar je, pored jačanja bilateralne saradnje u oblasti zaštite životne sredine, naglasio značaj razvijanja saradnje u širim okvirima što je nedavno izrazila i ministarska konferencija održana decembra 2018. godine u Beogradu.

Zemlje u regionu povezuju slični problemi nerešenih pitanja u zaštiti životne sredine, a pre svega nedostatak finansijskih sredstava, što ih dodatno podstiče da se povezuju i zajednički nastupaju kod međunarodnih fondova.

Albanski ministar Blendi Klosi naglasio je značaj postizanja međusobnog razumevanja i zajedničkog nastupa u obezbeđivanju podrške za realizaciju projekata koji će doneti napredak u oblasti životne sredine.

On je izrazio veliku zainteresovanost za iskustva Srbije i strateške planove, naročito u oblasti upravljanja otpadom i prečišćavanja otpadnih voda, jačanja svesti javnosti i motivisanja javnosti i donosilaca odluka o neophodnosti zaštite životne sredine.

Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu preduzmu koraci za potpisivanje Memoranduma o razumevanju dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Počinje prolećna akcija čišćenja Beograda

Foto: pixabay

Velika prolećna akcija čišćenja grada počinje na više lokacija u Beogradu.

Foto: pixabay

Grad Beograd tradicionalno na proleće organizuje ovakve akcije, a ovog puta u njoj će zajedno sa funkcionerima grada učestvovati radnici JVP „Srbijavode”, JKP „Gradska čistoća”, JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, JKP „Zelenilo – Beograd”, JVP „Beogradvode”, Vodoprivrednog preduzeća „Galovica” i Vodoprivrednog preduzeća „Sibnica”.

Akcija je dobar primer saradnje između grada i republike, a podršku će dati i udruženja „Klub kej”, „Ljubitelji Save i Dunava” i „Ulice za bicikliste”, kao i javne ličnosti.

Danas i sutra planirano je čišćenje nekoliko lokacija na priobalju Save i Dunava, kao i kanal Vizelj u Borči.

Prvi dan akcije čišćenja, obuhvata lokacije od Rečne mornarice do hotela „Jugoslavija”, kao i lokaciju od Rečne mornarice ka Brankovom mostu.

Drugog dana akcije čišćenja, u nedelju, biće obuhvaćene dve lokacije: Čukarički rukavac, od uliva Topčiderske reke, ispod novog mosta, do mosta „Gazela”, dok je druga lokacija kanal Vizelj u Borči.

Grad Beograd poziva građane da daju svoj doprinos i pridruže se čišćenju, kako bi zajedno sa predstavnicima gradskih vlasti i radnicima preduzeća učinili Beograd uređenijim, kako se navodi i u sloganu akcije – „Za lepši i čistiji Beograd”.

Milisav Pajević

Presahla lepota Zaovinskog jezera

Foto: Facebook (screenshot)

Zaovinsko jezero se nalazi na planini Tari. Nastalo je veštačkim putem, u periodu od 1975. do 1983. godine, za potrebe reverzibilne hidroelektrane “Bajina Bašta” sa kojom je povezano vertikalnim cevovodom.

Foto: Facebook (screenshot)

Jezero je gornja akumulacija hidroelektrane. U slučaju niskog vodostaja reke Drine, ono se prazni i pokreće turbine hidroelektrane, dok se u slučaju viška vode i poplavnih talasa voda pumpa vertikalno u njega. Iz ovog razloga nivo Zaovinskog jezera mnogo osciluje, a u poslednjih petnaestak dana beleži dramatičan pad koji je rezultovao još dramatičnijim posledicama po prirodu i stanovništvo.

Ispuštanjem vode su u okolnim naseljima pokrenuta klizišta nezapamćenih razmera. Meštani ne strahuju samo za opstanak biljnog i životinjskog sveta već i za sopstvene živote i imovinu.

Blagomir Mandić je skorašnja dešavanja nazvao katastrofom koju je za N1 opisao sledećim rečima: “Put kojim prilazimo kućama je potpuno uništen, pa stvari ručno iznosimo iz napukle kuće. Pale su bandere sa strujom. U brdu se dan i noć čuje tutnjava od odrona u šumi. Padaju stabla i za tren bismo svi mogli da završimo u jezeru. A sve zbog pražnjenja vode iz samog jezera.”

Turisti, rekreativci, ribolovci, izletnici i žitelji ove oblasti su lišeni Zaovinskog jezera kakvo im je poznato i koje im “pozira” za savršene fotografije prirode, poklanja predivan pogled, pruža ukusan obrok, daje utočište od užurbanosti gradskih sredina i predstavlja scenografiju na koju puca pogled sa tremova njihovih domaćinstava. Da novootkriveni prizor pustoši bude još potresniji, na površinu su izbili ostaci potopljenih kuća, nadgrobni spomenici i crkva.

U ceh koju plaćamo zbog nestanka jezera je uračunat i riblji fond. Siniša Jevtić, upravnik ribarskog područja Nacionalnog park Tara, je za Blic istakao da je ovo druga godina zaredom kako vodostaj Zaovinskog jezera značajno opada. “Mrest štuke je propao, propašće i mrest druge ribe. Pritom, riba prati vodu, odlazi s njom, ne može se sabiti u ono malo vode što je ostalo. Mi smo odgovorni prema ribolovcima koji kupuju dozvole, ali i inspekcijama na čijem smo tapetu zbog neodržavanja ribljeg fonda. A naše krivice nema. Sledeće godine je monitoring ribljeg fonda i plašim se da će on pokazati kako je nekontrolisano ispuštanje jezera devastiralo biodiverzitet. Ugroženi su i pastrmski ribnjaci”, kazao je on.

Hidroelektrana “Bajina Bašta” je saopštila da kota nije bila ispod dozvoljene, već petnaestak metara iznad i da su se klizišta pojavila na mestima na kojim ne bi trebalo da bude nikakvih objekata.

Jelena Kozbašić

Studenti učili o kvalitetu površinskih i podzemnih voda i monitoringu vazduha

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U okviru praktične nastave na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i Fakulteta za primenjenu ekologiju Futura, stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine održali su predavanje na temu monitoringa i izveštavanja o kvalitetu površinskih i podzemnih voda, monitoringa vazduha, kao i izveštavanja o stanju zemljišta i biodiverziteta u Republici Srbiji.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Studenti su imali priliku i da se upoznaju sa funkcionisanjem najsavremenije laboratorijske opreme i automatske stanice za praćenje kvaliteta vazduha, primenom Okvirne direktive o vodama EU, rezultatima sprovođenja monitoringa statusa voda, kao i indikatorskom prikazu stanja biodiverziteta i zemljišta.

Takođe, predstavljen je Кatastar kontaminiranih lokacija i rezultati ispitivanja industrijskih lokacija koji su dobijeni u okviru istraživanja koja je sprovela Agencija u prethodnom periodu.

Studenti su pokazali veliku zainteresovanost uzimajući učešće u diskusiji o stanju i merama u oblasti zaštite životne sredine u Republici Srbiji.

Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine sprovelo istraživanje zemljišta

Foto: Picabay

Tokom 2018. godine Ministarstvo zaštite životne sredine je sprovelo projektne aktivnosti koje su se odnosile na ispitivanje kvaliteta i stanja zemljišta u Republici Srbiji.

Foto: Picabay

Završni izveštaj projekta „Ispitivanje stepena degradacije zemljišta usled izlivanja jalovišta Stolice” se nalazi na linku:

Završni izveštaj projekta „Utvrđivanje prirodnog fona pojedinih štetnih i opasnih materija u zemljištu” se nalazi na linku:

Završni izveštaj projekta „Usluga utvrđivanja osetljivosti zemljišta na proces acidifikacije (Кosjerić, Požega, Užice)” se nalazi na linku.

Milisav Pajević

Alhem objavio izveštaj „Igračka plačka”

Foto: pixabay

Organizacija Alternativa za bezbednije hemikalije (Alhem) preporučila je potrošačima da izbegavaju plastične igračke sa reciklažnom oznakom 3, da ne kupuju igračke na pijacama i uličnim tezgama i da provere da li je na deklaraciji proizvoda uredno naveden proizvođač i robna marka.

Foto: pixabay.com

„Na taj način povećavate šansu da svojoj deci kupite igračku bez opasnih hemikalija“, ukazuje se u saopštenju Alhema.

Istraživanje Alhema pokazalo je da čak sedam od 15 testiranih plastičnih igračaka i predmeta za negu dece sadrži opasne supstance – ftalate za koje je propisana zabrana prisustva u koncentraciji iznad 0,1 odsto.

Izmerene koncentracije u ispitivanim uzorcima se kreću u opsegu od 0,5 do 31,5 odsto što je i do 300 puta veće od dozvoljene, upozorava se u saopštenju Alhema.

U okviru ovog istraživanja analizirano je 15 uzoraka dečijih igračaka i predmeta za negu dece kupljenih u prodavnicama azijske robe široke potrošnje kao i u specijalizovanim prodavnicama za prodaju igračaka, tokom tri meseca (novembar 2018 – janaur 2019.)

Alhem je o dobijenim rezultatima odmah obavestio Ministarstvo zdravlja i podneo zahtev za vanredni inspekcijski nadzor ovih predmeta, ali, kako se navodi, odgovora nadležnih institucija do danas, dva meseca nakon prosleđenog zahteva, nema.

Foto: pixabay

„Objavljivanjem ovih rezultata ALHem i zvanično pokreće kampanju „Igračka plačka” kojom javnost žele da informišu o prisustvu opasnih hemikalija iz grupe ftalata u plastičnim igračkama sa kojima deca svakodnevno dolaze u kontakt tako što ih dodiruju, igraju se sa njima ili ih stavljaju u usta”, kaže Jasminka Ranđelović, magistar biohemijskih nauka i programska koordinatorka ALHEma.

Ministarstvo zdravlja mora da pojača inspekcijski nadzor igračaka i to ne samo prilikom uvoza, već i tokom unutrašnjeg prometa. Trgovci igračkama su dužni da u promet stavljaju samo igračke koje su ispunile sve propisane bezbednosne mere, naglasila je ona.

ALHem je, takođe, analizirao i informacije na deklaraciji/etiketi svih kupljenih predmeta s obzirom na to da trenutno važeći propisi u Srbiji ne definišu način deklarisanja igračaka. Međutim, Predlog novog zakona o predmetima opšte upotrebe koji je u skupštinskoj proceduri propisuje sadržaj deklaracije, te se očekuje da će njegovim usvajanjem zakonski okvir biti poboljšan i usklađen sa propisima EU.

Foto: pixabay

Analiza sadržaja deklaracije prema zahtevima iz novog predloga zakona je pokazala da bi svega 30 odsto analiziranih igračaka ispunjavalo propisane uslove za sadržaj deklaracije i to igračke kupljene u specijalizovanim prodavnicama igračaka poznatih proizvođača i registrovanih robnih marki.

Kampanja „Igračka plačka” ima za cilj podizanje svesti potrošača o mogućem prisustvu opasnih hemikalija u igračkama, važnost čitanja deklaracija i insistiranje na hemijskoj bezbednosti igračaka koje im se nude na tržištu.

Napominje se i da su ftalati najčešće korišćeni omekšivači koji se dodaju plastici na bazi polivinil hlorida (PVC) kao aditivi za omekšavanje i smanjivanje lomljivosti.

Ne vezuju za polimer i postepeno se ispuštaju iz proizvoda od PVC materijala, te u kontaktu sa proizvodima koji ih sadrže može doći do izlaganja korisnika štetnim dejstvima ovih supstanci.

Ftalati se često dodaju plastici od koje se izrađuju igračke kako bi ih učinili mekšim i savitljivijim za igru, ali i da bi smanjili fizičke povrede kod dece.

Ftalati su supstance za koje je dokazano je da imaju toksične efekte na reprodukciju tako što štetno da utiču na plodnost i na plod, a za neke od njih (DEHP, DBP, BBP, DIBP) je dokazano da mogu dovesti do poremećaja rada endokrinog sistema, odnosno da su endokrini disruptori.

Milisav Pajević

Zašto je polarnim medvedima neophodan led da bi preživeli?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svake zime, led u Arktičkom moru se poveća oko pola, a te nastale zamrznute vitice okružuju severnu obalu. Nakon što su dostigli svoj maksimalni nivo, s prolećem ledeni omotači počinju da se tope – a ovo je najvažniji period za polarne medvede čija je hrana povezana sa ledom u moru.

Novo istraživanje je ukazalo na značaj leda u lancu ishrane polarnih predatora.

Poslednjih nekoliko decenija led se topi brže nego ikad. U 2019. godini je zabeležen sedmi po redu najniži nivo leda na Arktiku, od kada se pomoću satelitskih snimaka beleži nivo ledenog omotača (od pre 40 godina), prema Nacionalnom informacionom centru za sneg i led.

„Iako ove godine nije postavljen novi rekord ovog negativnog trenda, ipak se radi o podatku koji ne bi trebalo zanemarivati. Opadajući nivo leda u Arktičkom moru zabrinjavajući je tokom čitave godine, a videćemo šta će ovo proleće doneti”, objašnjava naučnik za polarne medvede sa Univerziteta u Alberti, Endrju Derošer.

Hladno proleće omogućava ledu da se duže zadrži, što medvedima olakšava pristup njihovoj omiljenoj hrani: fokama. Suprotno, toplo proleće ovaj period pristupačnosti hrane skraćuje u velikoj meri. „Za polarne medvede ovo znači da će preživeti samo najdeblji”, istakao je Derošer.

Gojazniji medvedi imaju izvesno osiguranje da će preživeti leto bez leda, kada hrane ima jedva ili je nema uopšte. Deblje ženke polarnog medveda imaju više energije da uspešno rode i potom odgaje zdrave mladunce.

Opšte je poznato da je led važna platforma sa koje polarni medvedi love i na kojoj odgajaju svoje mlade, ali se ispostavilo i da led sam po sebi predstavlja važan izvor energije za njih.

Više od 70% ishrane polarnih medveda – bar za tri generacije populacije medveda u severnoj Kanadi – vodi poreklo od algi koje rastu na morskom ledu, prema istraživanjima objavljenim 2018. godine u dnevniku PLoS ONE.

Izvor: Nacionalna geografija

Željka Vesić

Za protivgradnu zaštitu Vojvodine obezbeđeno 30 miliona dinara

Foto: AP Vojvodina

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević je u prisustvu direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda, prof. dr Jugoslava Nikolića, predao Radarskom centru „Fruška gora“ na korišćenje 780 protivgradnih raketa za sprovođenje zaštite poljoprivrednih useva na teritoriji AP Vojvodine.

Foto: AP Vojvodina

Sekretar Vuk Radojević je istakao da Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, u neposrednoj saradnji sa Republičkim hidrometerološkim zavodom, koji je nadležni organ za organizovanje i sprovođenje mera protivgradne odbrane, realizuje ovu meru i da je za tu namenu izdvojio 30 miliona dinara, što je za 50 odsto više nego prošle godine.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo već treću godinu intenzivno radi na unapređivanju sistema odbrane od grada u našoj pokrajini, i realizuje meru za nabavku protivgradnih raketa. Republički hidrometorološki zavod kome smo ih ustupili će, u skladu s potrebama na terenu, distribuirati ove rakete ka tri radarska centra u Vojvodini – Fruškoj gori, Bajši i Samošu“, istakao je Radojević.

On je izneo očekivanja da će, sa ovim značajnim brojem protivgradnih raketa, šteta koja može da nastane od grada, biti svedena na minimum.Govoreći o značaju mere protivgradne zaštite koju Sekretarijat sprovodi, Radojević je ovome u prilog izneo i procene Državne revizorske institucije, koje govore da su štete od grada, u prethodne tri godine, iznosile nešto preko 6,2 milijarde dinara.

Na osnovu toga, procena je da je šteta koja je nastala u poljoprivredi na teritoriji cele Republike Srbije bila 5,8 milijardi dinara.

Foto: AP Vojvodina

Radojević je izneo i da je Pokrajinski sekrtarijat, u cilju unapređenja protivgradne zaštite, pokrenuo i postupak izrade dve projektno-tehničke dokumentacije u vezi sa uspostvljanjem automatskih lansirnih stanica.

Reč je o modelu koji već sprovodi resorno ministarstvo u saradnji sa Hidrometerološkim zavodom.

Prvi korak će biti sproveden u okviru Radarskog centra na Fruškoj gori, imajući u vidu, kako je Radojević istakao, njegov zanačaj na celokupnu poljoprivrednu proizvodnju koju pokriva, a reč je o voćarskim, povrtarskim i vinogradarskim kulturama.

Resorni sekretar je još naveo da Sekretarijat kao podršku poljoprivrednicima sprovodi i meru u oblasti nabavke protivgradnih mreža, kako bi se neposrednim poljoprivrednim proizvođačima omogućilo da isto tako zaštite svoje useve, pre svega reč je o voćarskim kulturama.Кako je rekao, i ova mera se uspešno sprovodi i već za narednu nedelju najavio potpisivanje ugovora sa korisnicima ovih sredstava.

Dr Radojević je istakao da će Pokrajina nastaviti sa ovakvim sistemom ulaganja u želji da sačuva useve na svojoj teritoriji.

Direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, prof. dr Jugoslav Nikolić je potvrdio da država Srbija zajedno sa Pokrajinskom vladom na tri načina pomaže u sprovođenju protivgradne zaštite.

Prvi je kroz sistem odbrane od grada, drugi kroz subvenciju za nabavku protivgradnih mreža i treći putem subvencije u osiguranja. On je ukazao da država čini svi mogući napore, kako bi individualni poljoprivrednici zaštitili svoju proizvodnju.

Milisav Pajević

Intenzivna zaštita ribljeg fonda na Skadarskom jezeru

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero počeo je 15. marta i trajaće do 15. maja ove godine.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Ovo je period kada se ciprinidne (toplovodne) vrste riba zbog reprodukcije povlače u pliće i toplije delove Skadarskog jezera, te ih je potrebno zaštititi od lova i ujedno omogućiti neometano obavljanje mresta.

Povodom stupanja na snagu ribolovnog zabrana, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore  -NP Skadarsko jezero sprovodi intenzivne patrolne aktivnosti u cilju očuvanja ribljeg fonda.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero je tokom marta ove godine u saradnji sa NVO „Grupom za zaštitu šarana“, Plovnom jedinicom Uprave policije i inspektorom za ribarstvo, svakodnevno vršila kontrolu akvatorijuma Nacionalnog parka i priobalja.

U toku redovnih i vanrednih aktivnosti u cilju suzbijanja nelegalnih aktivnosti krivolova, posebno imajući u vidu da je na snazi ribolovni zabran od 15. marta, inspektoru za ribarstvo procesuirano je četiri lica, Osnovnom državnom tužiocu podnete su tri prijave, a privremeno su oduzeta šest plovila i šest vanbrodskih motora, te zaplenjena sledeća sredstva: krapovske mreže (35 komada), jedna skobaljna mreža, tri električne sonde, tri propele, dve električne lampe, četiri elektropretvarača, devet akumulatora i jedna led lampa na struju.

Nacionalni parkovi Crne Gore – NP Skadarsko jezero apeluju na sve građane da prijave izlov ribe u periodu ribolovnog zabrana na dežurni broj Slube zaštite Parka 067 310 454.

Skadarsko jezero predstavlja stanište brojnih zaštićenih životinjskih vrsta od kojih je posebno značajna riblja populacija.

Riblju faunu Skadarskog jezera čine slatkovodne i morske vrste, kao i riblje vrste karakteristične za hladne i tople vode.

Milisav Pajević

Češke firme žele da investriraju u energetiku, korišćenje vodenih izvora i digitalizaciju

Foto: Print Screen PKS

Na Poslovnom forumu Srbija – Češka održanom u Privrednoj komori Srbije istaknuto da je Srbija dragocen partner i da su češke firme zainteresovane da investiraju u njoj.

Foto: Print Screen PKS

Otvarajući forum državni sekretar Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Stevan Nikčević rekao je da je Srbija prvi put 2018. godine uspela da podigne nivo ekonomske razmene sa Češkom na više od jedne milijardu evra i da je u poslednjih deset godina trostruko unapredila odnos spoljno-trgovinske razmene.

Nikčević je dodao da Češka i Srbija imaju mnoge zajedničke političke ciljeve i podsetio da je prilikom posete premijerke Ane Brnabić Pragu potpisan Sporazum o vraćanju klirinškog duga čime je Srbija postala prva republika bivše SFRJ koja je uspela da reguliše taj dug.

On je ukazao na sektore od značaja za unapređenje saradnje, kao što su rudarstvo, energetika, zaštita životne sredine, obnovljivi izvori energije, saobraćajna infrastruktura, povezivanje automašinske i namenske, odnosno odbrambene industrije.

Potpredsednik Privredne komore Srbije Zoran Vujović rekao je da je Srbiji na putu do punopravnog članstva u EU važna podrška, saradnja i prijateljstvo sa zemljama poput Češke, koje su uspešno prešle taj put.

„Srbija želi da aktivno učestvuje u kreiranju održivog razvoja evropske ekonomije. Definišući nove metode i nove ciljeve, Srbija želi da poruči svetu da je otvorena za konstruktivnu saradnju i da ima tržišnu ekonomiju”, poručio je Vujović, rekavši da je privredni ambijent u Srbiji značajno izmenjen u pozitivnom pravcu kao razultat reformi koje su sporvedene i koje se još sprovode.

„Generalna ocena je da su postignuti značajni rezultati na planu makroekonomske stabilnosti i da su veliki pomaci učinjeni u zaokruženju privredno-pravnog okrvira s pravnom tekovinom EU. U prvi plan su stavljeni podsticaji za privlačenje stranih investicija, razvoj novih tehologija, inovativnost, energetska efikasnost, razvoj obnovljivih izvora energije, uz zaštitu životne sredine, proizvodnja organske hrane i razvoj finansijskog tržišta u Srbiji. Najveći broj čeških kompanija je iz ovih sektora što nas raduje jer verujemo da će sa srpskim kompanijama naći zajednički interes”, zaključio je Vujović.

Češka ministarka industrije i trgovine Marta Novakova izjavila je da njena zemlja, koja je od 2004. godine članica EU, „zna kroz šta Srbija prolazi”, da mora da prilagođava legislativu pravilima EU i ponudila podršku i prenošenje praktičnih znanja na tom putu.

„Čeka vas veliki broj izazova, možda niste ni svesni šta će ti izazovi značiti i šta će značiti za vašu industriju”, poručila je Novakova srpskim učesnicima Foruma. Ona je napomenula i da češke firme žele da investiraju u Srbiji i da Češka želi da iskoristi sve pogodnosti koje srpska vlada nudi i sa Srbijom sarađuje u oblastima energetike, korišćenju vodenih izvora, digitalizaciji lokalnih uprava, poljoprivredi.

Predsednik Кonfederacije industrije Češke Republike Jaroslav Hanak rekao je da je Srbija „veoma važan i dragocen partner”. Navodeći da češki savez privrednika zastupa 32 grane ekonomije, da ga čini oko 11.000 firmi sa milion i 300 hiljada zaposlenih, Hanak je rekao da veoma ceni trgovinsku razmenu između dve zemlje, ističući da je Češka četvrti investitor po snazi u Srbiji.

Milisav Pajević

Jedna trećina svetske energije potiče iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Pixabay

Odlučan zaokret čovečanstva ka obnovljivim izvorima energije, koji je otpočeo pre jedne decenije, se nastavio i tokom 2018. godine, saopštila je početkom aprila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, IRENA.

Foto-ilustracija: Pixabay

U toku prethodne godine čisti energetski kapaciteti su na globalnom nivou bili “osnaženi” sa 171 GW. Na kraju godine su iznosili 2351 GW i čak jedna trećina globalne proizvodnje energije se zasnivala na OIE.

Čak 84 odsto godišnjeg rasta od 7,9 odsto se pripisuje vetru i suncu. Ipak, voda je ostala vodeći OIE sa udelom od 50 odsto u održivom energetskom miksu naše planete. Sledi vetar sa 24 odsto i sunce sa 20. Preostalih 6 odsto zelene energije potiče iz bio-postrojenja, geotermalnih elektrana ili se proizvodi pomoću talasa, plime i energije okeana.

Predvodnice energetske tranzicije su zemlje u razvoju i razvijene zemlje.

Stručnjaci su izračunali i da se tek jedna trećina ukupne nove energije u 2018. godini crpi iz “prljavih” energenata. “Svojom poslovnom primamljivošću, obnovljiva energija se potvrdila kao tehnologija koju treba izabrati za nove kapacitete za proizvodnju struje”, izjavio je generalni direktor agencije IRENA Adnan Z. Amin.

“Trend vredan pažnje u poslednjih 5 godina je nastavio snažan rast u 2018, što odražava pomak ka obnovljivoj energiji kao pokretač globalne transformacije energije”, zaključio je Amin.

Godišnji IRENA izveštaj je u celosti dostupan na sledećem linku: https://www.irena.org/publications/2019/Mar/Capacity-Statistics-2019.

Jelena Kozbašić

“Ako svako od nas učini malo, malo ćemo i postići”

Fotografija: Mirko Popović

Da li i vi smatrate da se mali pojedinačni potezi slivaju u reku sinergije i odražavaju na čitavo društvo? Niste usamljeni u ovom gledištu. Naprotiv. Mahom smo skloni da se uljuljkujemo u samodovoljnost naših malih poteza za koje bismo voleli da uistinu mogu pomerati planine. Ipak, nasuprot ovom uvreženom mišljenju ima i onih koji smatraju da je zabluda da ćemo ostvariti veliki napredak na širem planu ako svaki pojedinac uloži mali doprinos.

Ovako priča o izborima koje pravimo na ličnom i društvenom planu naš sagovornik Mirko Popović, samostalni konsultant za zaštitu životne sredine, održivi razvoj i dobro upravljanje. Umesto o sitnim koracima kao što su isključivanje računara kada ga ne koristimo, Mirko nam govori o tome šta zaista jesu prave mere koje daju značajne rezultate da bismo mogli da napredujemo ka ekonomiji niske emisije ugljen-dioksida.

EP: Šta predstavlja najveću poteškoću Srbije u zaštiti životnesredine?

Mirko Popović: Teško je dati jednostavan odgovor na ovo pitanje. Ipak, važno je da preispitamo šta predstavlja poteškoću u zaštiti i sprečavanju degradacije životne sredine. Podsetio bih da oko 2,5 miliona stanovnika u Srbiji udiše isuvišezagađen vazduh, da gotovo polovina stanovništva nije priključena na kanalizaciju, da 123 jedinice lokalne samouprave koristi smetlišta ili, lepše rečeno, nesanitarne deponije za odlaganje otpada, a da 40 lokalnih samouprava nije poslalo podatke Agenciji za zaštitu životne sredine. Oko 70 odsto ovih smetlišta nije predviđeno planskim dokumentima. Sistem regionalnih centara za upravljanje otpadom ne funkcioniše. Imamo tek 7 odsto teritorije pod zaštitom. Dakle, najveći problem je neodgovornost, a degradacija životne sredine i zagađenje su samo posledice. Propisi u oblasti životne sredine se ne poštuju, a institucije i organi zaduženi za sprovođenje zakona ne snose odgovornost.

Foto: Unsplash

Nema sumnje da je ovo najveća poteškoća. Od 2009. godine, kada je usvojen set zakona u oblasti životne sredine, do danas imali smo četiri strukturne promene u ministarstvu nadležnom za zaštitu životne sredine i pet ministara. U takvim uslovima je nemoguće postići značajne pozitivne promene. Zaštita životne sredine nije prioritet nijedne Vlade u poslednjih 6 godina.

Propisi se kreiraju i sprovode tako da zadovolje interese kapitala, a ne interese građana. Novca za ulaganje u zaštitu životne sredine nema dovoljno, a ipak se dve trećine sredstava, prikupljenih kroz naknade za zaštitu životne sredine, troše u druge svrhe. Mi smo društvo koje se razvija suprotno principima održivog razvoja, što u današnje vreme znači da smo odabrali da se ne razvijamo. Jedno društvo može da napravi i takav izbor, ali u tom slučaju mora da se suoči sa strahovitim posledicama.

EP: Koja od tema u okviru Poglavlja 27 predstavlja našu najslabiju tačku i zašto?

Mirko Popović: Ministar zaštite životne sredine je krajem prethodne godine najavio da bi ovo pregovaračko poglavlje moglo da bude otvoreno u junu ili decembru 2018. godine. Došao je decembar i to se nije dogodilo. Sredinom ove godine državni sekretar u Ministarstvu je projektovao drugačije rokove i najavio da bi pregovori mogli da budu otvoreni u 2019. godini. Podsećam da su pregovori sa EU zvanično otvoreni u januaru 2014. godine. Stalno pomeranje rokova ne doprinosi predvidljivosti javnih politika i odgovornosti. Naprotiv. Najzahtevnije oblasti su upravljanje otpadom i otpadnim vodama, industrijsko zagađenje i zagađenje vazduha. Istovremeno, to su i najskuplje oblasti. Međutim, smatram da nedostatak novca nije najveća prepreka. Potrebno je doneti hrabre i vizionarske političke odluke. Evropska unija je jasno utvrdila da dekarbonizacija predstavlja ključni razvojni koncept. Srbija takvu odluku nije donela. Zavisnost od fosilnih goriva i energetski sistem koji počiva na eksploataciji lignita lošeg kvaliteta jesu suštinske prepreke. One se otklanjaju na političkom nivou. Tehnologija i standardi već postoje. Neophodno ih je samo primeniti. To nije lako i ne može se dogoditi preko noći. Mi smo već izgubili 5 godina, računajući od trenutka kada je pokrenuta izradanove strategije razvoja energetike. Usvojii smo strategiju koja predstavlja odbrambeni bedem za dalju intenzivnu eksploataciju uglja. Doprinos smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte koji je Srbija dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime, predstavlja neambiciozni okvir. Prema tom dokumentu, emisije se ne smanjuju, već povećavaju. Politika zaštite životne sredine i pregovori sa Evropskom unijom ne mogu i ne smeju da se vode uz pomoć kuglice i kutija za šibice.

EP: Postoje brojne studije o štetnosti svakog pojedinačnog održivog izvora energije. Ona je svakako minorna u poređenju sa fosilnim gorivima. Međutim, sagledavši sve prednosti i mane čistih izvora energije, koje smatrate najčistijim?

Mirko Popović: Dozvolite mi da se ne složim sa vama. Postoje još brojnije studije koje ukazuju na štetnost upotrebe fosilnih goriva. Pogledajte poslednji izveštaj Međuvladinog panela za klimatske promene. Svaka intervencija u prirodi utiče na kvalitet životne sredine pa ni postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora nisu izuzetak. Međutim, ti uticaji su neuporedivi sa uticajem koji nastaje kao posledica ekspolatacije uglja i drugih fosilnih goriva.

Foto: Unsplash

Osim toga, Srbija je uvozno zavisna od ruskog gasa. Loše planiran i loše izveden projekat izgradnje vetroelektrane ili hidroelektrane može da nanese nenadoknadivu  štetu. Zbog toga bi, pre svega, trebalo obratiti pažnju na proces planiranja i izvođenja projekata i obezbediti poštovanje standarda, naročito onih koji se odnose na procenu uticaja na životnu sredinu.

Srbija poseduje potencijale za iskorišćenje energije vetra, sunca i biomase koji mogu da omoguće energetsku tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora. To su tri ključna resursa čije bi dalje iskorišćavanje trebalo da omogući transformisanje energetskog sektora. Ključne prepreke nisu u domenu ekonomije ili dostupnosti resursa, već su administrativne prirode. Bez ulaganja u razvoj mreže u ovom trentuku moguće je instalirati oko 900 MW vetroelektrana. Fokus bi trebalo usmeriti na iskorišćavanje biomase. Biomasa je lokalno dostupan resurs koji bi, pre svega, lokalne zajednice mogle da iskoriste za transformaciju sistema daljinskog grejanja, smanjenje zagađenja i rezanje troškova. Energetska tranzicija ne obuhvata samo sektor proizvodnje električne energije. Srbija u ovom trenutku ima negativan bilans kada je u pitanju uvoz gasa i izvoz sirovog drveta. Umesto da stvara mogućnosti za iskorišćavanje energije vetra, sunca i biomase, Srbija se opredelila da posveti pažnju razvoju malih hidroelektrana. Kako smo se i kada kao društvo opredelili za ovaj strateški pravac razvoja? Male hidroelektrane u zanemarljivom procentu doprinose proizvodnji obnovljive energije, a, s druge strane, nanose nenadoknadivu štetu lokalnim prirodnim resursima, pre svega zbog nedostatka podataka koji su neophodni za planiranje projekata.

Intervju vodila: Jelena Kozbašić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA decembar 2018 – februar 2019.

Umesto u kesama, namirnice nosite u listovima banane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kupci Lotte Mart u Ho Ši Minu iznenadili su se kada su svoje voće i povrće umesto u kese nakon kupovine, dobili zapakovane u listove banane.

Više vijetnamskih trgovinskih centara pridružilo se kampanji nekorišćenja proizvoda i predmeta od plastike, pa je i jedna od odluka ovih mera da se umesto plastičnih kesa za pakovanje koriste listovi banane.

Po službenim podacima Vijetnam proizvodi oko 2500 tona plastičnog otpada a po podacima Programa UN-a za životnu sredinu, ta zemlja se najazi na četvrtom mestu po bacanju plastičnog otpada u okean.

Zbog toga su tri najveća vijetnamska tržna centra preduzeli mere da se pređe na ekološki prihvatljivu ambalažu. Lotte Mart, Big C i Saigon Cp.op su među prvima u svojim prodavnicama plastične kese zamenili listovima banane.  Nakon probnog perioda, ova mera se planira u svim trgovačkim centrima.

U Lotte Mart, prodaju se i papirne slamke a pakovanje za hranu napravljeno je od otpada šećerne trske. Jaja se umesto plastična, pakuju u papirna pakovanja. Big C iz Hanoija kupcima nudi biorazgradive kese od kukuruznog praha.

Željka Vesić