Home Blog Page 921

Usvojeni finansijski izveštaji JP „Srbijagas“ za 2018. godinu

Foto: JP Srbijagas

U Beogradu je nedavno održana sednica Nadzornog odbora (NO) JP „Srbijagas“, kojoj je predsedavao prof. dr Muamer Redžović, predsednik NO, a prisutni su bili članovi NO, kao i poslovodstva kompanije, među kojima zamenica generalnog direktora Blaženka Mandić i izvršni direktori pojedinih funkcija.

Foto: JP Srbijagas

Na dnevnom redu sednice, u skladu sa zakonskom obavezom, bili su Finansijski izveštaji, odnosno bilansi stanja i bilansi uspeha Javnog preduzeća „Srbijagas“ Novi Sad za 2018. godinu po delatnostima.

Usvajajući pomenute dokumente, članovi Nadzornog odbora još jednom su istakli nastavak trenda pozitivnog poslovanja kompanije iz godine u godinu.

Nadzorni odbor usvojio je i Program o izmenama i dopunama Programa poslovanja JP „Srbijagas“ Novi Sad za 2019. godinu, a koji uvažava izmenjene okolnosti u kojima preduzeće posluje.

Milisav Pajević

Prva solarna elektrana u vlasništvu građana u Hrvatskoj

Foto: ZEZ
Foto: ZEZ

I ako je cena solarnih panela u konstantnom padu, solarne elektrane su i dalje izvan budžeta mnogih građana. Međutim, šta ako bismo troškove za njenu izgradnju podelili sa još pedeset dve osobe i na uložena sredstva ostvarili godišnju kamatu od 4,5 odsto? Zvuči primamljivo, zar ne? Tehnološka rešenja su dostupna, modeli građanskog ulaganja u proizvodnju energije poznati su odranije a u novom vidu koriste se već godinama u državama poput Nemačke i Danske.

I građani Hrvatske su uzeli energiju u svoje ruke!

Zadruga predstavlja pojam i praksu nastalu među slovenskim plemenima krajem 19. veka. Prvobitno je označavala seosku zajednicu dobara. Svi članovi zadruge su živeli zajedno i obrađivali zemlju koja je pripadala zajednici i koju niko nije mogao da nasledi samostalno. Razvoj induvidualizma i prodor novčane privrede uticali su na „raspadanje” njenog izvornog smisla.

Danas, više od sto godina kasnije, zadrugu ne odlikuje nužno zajednički suživot zadrugara, niti se ona povezuje isključivo sa poljoprivrednim aktivnostima. Tako u susednoj Hrvatskoj, u sektoru energetike, posluje Zelena energetska zadruga (ZEZ).

U maju 2018. godine, ZEZ je pokrenuo kampanju prikupljanja novca od građana za izgradnju fotonaponske elektrane u gradiću Križevci. Po principu mikro zajmova, za samo deset dana prikupljeno je 230.000 kuna (oko 31 hiljada evra).

Članica ZEZ-a Sanela Mikulčić otkrila nam je da je od same ideje do realizacije prošlo nekoliko meseci tokom kojih su ispitivali pravni okvir i način uključivanja građana u ovakav projekt. „Suočili smo se sa izazovom osmišljavanja pravnog modela koji se uklapa u naš zakonodavni okvir s obzirom na to da je ovo bilo prvo kolektivno ulaganje u Hrvatskoj. Usporili su nas i različiti administrativni zahtevi”, rekla je Sanela.

Sva fizička i pravna lica imala su priliku da ulože novac u sprovođenje projekta „Križevački sunčani krovovi”, davanjem pozajmice ZEZ-u na razdoblje od deset godina s kamatom od 4,5 odsto godišnje. S obzirom na to da je ideja bila da od „sunčanih krovova” najviše prednosti ubire lokalna zajednica, Križevčani su imali prednost u odnosu na ostale zainteresovane ulagače. Oko 30 odsto investicije poteklo je od građana grada i okoline.

Foto: ZEZ

Minimalni ulog iznosio je 1.000 kuna (oko 135 evra), a maksimalni je ograničen na 10.000 kuna (oko 1.350 evra) kako bi se što više „mikro investitora” uključilo u projekat. Pedeset troje građana finansiralo je u potpunosti solarnu elektranu u Križevcima, sa prosečnim ulogom od 580 evra.

Krunu uspeha „križevačkih zelenih energetskih zadrugara” predstavlja elektrana snage 30 kW koja je postavljena na krovu upravne zgrade Razvojnog centra i tehnološkog parka. Elektrana je puštena u rad u septembru 2018. godine. Projetkovana ušteda za električnu energiju na period od godinu dana iznosi 36.000 kuna (oko 4.850 evra).

Na osnovu ugovora, korisnik elektrane plaća ZEZ-u za HEP Opskrba. Za tri meseca križevačka solarna elektrana je proizvela 5.039 kWh, od čega je 250 otišlo u mrežu.

Novac od prodaje struje služi za vraćanje zajma sa kamatom svim ulagačima. Po isteku deset godina, solarka prelazi u vlasništvo Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci.

Ulaganjem u ovaj projekat, osim finansijskog povraćaja sredstava sa kamatom, zadrugari su podstakli razvoj lokalne zajednice i otvorili „zelena” radna mesta. Oni su takođe dali pozitivan doprinos zdravlju ljudi i prirodnog okruženja kroz smanjenje emisija štetnih gasova koji nastaju kao posledica sagorevanja fosilnih goriva, a time posledično i kroz smanjenje zagađenja vazduha. Aktivnim učešćem u zaokretu ka budućnosti koju odlikuju nulta emisija i obnovljivi izvori, povećali su energetsku nezavisnost i sigurnost Križevaca ujedno smanjivši eneregetsko siromaštvo.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Priredila: Jelena Kozbašić

 

Srbija uspešna u dostavljanju podataka o stanju životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) je danas objavila konačne rezultate ocenjivanja aktivnosti zemalja članica i saradnica u okviru procesa dostavljanja Prioritetnih tokova podataka.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Ova aktivnost, koja se odvija na godišnjem nivou, podrazumeva dostavljanje nacionalnih skupova podataka o stanju životne sredine (kvalitet vazduha i voda, zaštićena područja, emisije, itd.).

U ocenjivanju za 2018. godinu Republika Srbija je ostvarila skor od 93 odsto čime se našla na 13 mestu od 39 evropskih zemalja koje učestvuju u procesu.

Sve podatke je obradila i pripremila Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa drugim nacionalnim institucijama.

Više o tome možete pogledati ovde.

Milisav Pajević

Urađen nacrt integrisane dozvole za Lafarge BFC

Foto: Lafarge BFC

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, uradio nacrt integrisane dozvole za operatera Lafarge beočinska fabrika cementa d.o.o. iz Beočina, za rad postrojenja i obavljanje aktivnosti proizvodnje cementa na lokaciji u Beočinu, Trg BFC 1, na katastarskoj parceli 1461/8 K.O. Beočin . (broj zahteva 140-501-963/2018 od 25.09.2018. godine).

Foto: Lafarge BFC

Uvid u nacrt integrisane dozvole može se izvršiti u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Novi Sad, ul. Bulevar Mihajla Pupina 16, soba 39, svakog radnog dana od 11-14 časova, ili na sajtu Sekretarijata, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Takođe, zainteresovana javnost može dostaviti mišljenje na urađen nacrt integrisane dozvole ovom organu u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja u skladu sa članom 12., stav 6. Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.

Milisav Pajević

Prvi Festival ekoloških predstava za decu u Vrbasu

Foto: JKP Komunalac Vrbas

Prvi festival ekoloških predstava za decu – Eko fest održan je u Vrbasu na sceni bioskopa „Jugoslavija“ čiji je organizator JKP „Komunalac“ u saradnji sa Kulturnim centrom Vrbasa i PU „Boško Buha“. Na Festivalu je učestvovalo pet predstava koje su pripremili predškolci sa svojim vaspitačima.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

Festivalom ekoloških predstava za decu završen je projekat komunalnog preduzeća „Prirodu čuvam, jer prirodu volim“ koji su tokom tekuće školske godine sproveli „Komunalac“ i PU „Boško Buha“.

„Ovim Festom želeli smo da kod najmlađih sugrađana probudimo svest o očuvanju životne sredine. Deca koja su učesnici ove manifestacije prošla su kroz ekološke radionice koje smo sproveli u saradnji sa zaposlenima u predškolskoj ustanovi. Smatrali smo da su predstave najbolji način da vidimo kako oni doživljavaju prirodu i koliko su razvijene njihove ekološke navike. Zahvaljujući deci i mi stariji danas smo obnovili svoja znanja, jer od najmlađih se najbolje uči“, kazao je direktor JKP „Komunalac“ Siniša Adamović.

Zamenik direktora PU „Boško Buha“ Nebojša Dešić kaže da je zahvalan JKP „Komunalac“ što je došlo na ideju da organizuje Festival ekoloških predstava koji se do sada nije održavao u našem gradu. Ekologija je tema koja posebno u današnje vreme zaslužuje veliku pažnju.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

„Zahvalan sam vaspitačima što su dobro prihvatili ceo projekat koji smo sproveli sa ‘Komunalcem’. Eko fest je rezultat naše saradnje. Mi ćemo se uvek odazivati ovakvim projektima, jer smo deci na zabavan i interesantan način približili ekološke teme i upoznali ih sa delatnostima komunalnog preduzeća. A kada vidimo koliko su deca uložila truda u predstave i sa kakvom lakoćom to rade, onda znamo da smo u svojim namerama uspeli“, rekao je Dešić.

Predstave na Prvom eko festu gledali su i predstavnici lokalne samouprve koji podržavaju ovakve vidove edukacije najmlađih sugrađana.

„Naše komunalno preduzeće je u skladu sa delatnošću kojom se bavi na ovaj način uspelo da probudi ekološku svest kod najmlađih. Kroz predstave smo videli da su vaspitači usmerili decu na pravi ekološki put i naučili ih kako bi mogli da odrastaju  u zdravijoj životnoj sredini. Opština Vrbas treba da se ponosi ovakvim manifestacijama. Naša je želja da ova lepa saradnja ‘Komunalca’, predškolske ustanove i Kulturnog centra preraste u tradiciju“, rekla je pomoćnik predsednika opštine Vrbas Jovana Vujtović.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

Na ekološkoj smotri dramskog stvaralaštva našlo se pet najboljih, od ukupno 11 predstava, koje je žiri na čelu sa predsednicom Vesnom Drinčić Đilas odabrao da se predstave na Eko festu.

Predsednica žirija, koja ima dugogodišnje iskustvo i rezultate u ovoj oblasti, a ujedno je i rukovodilac Dramske sekcije Kulturnog centra Vrbasa imala je težak zadatak.

Prva nagrada dodeljena je mališanima iz vrtića „Šećerko“ za predstavu „Smoganin poraz“ i vaspitačicama Oleni Ungar i Ljiljani Jovanović.  Drugo mesto pripalo je predškolcima „Poletarca“ koji su zahvaljujući vaspitačicama Maji Baucal i Veri Vujačić pokazali da „Reciklaža nije gnjavaža“, dok je treća nagrada otišla u ruke „Cicibanu“ iz Zmajeva za predstavu „Deca sa prirodom propovedaju“ u čemu su im pomogle vaspitačice Slavica Lazarov, Tanja Mihailović i Suzana Zbućnović.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

Zahvalnice za učešće na Prvom eko festu dodeljene su mališanima iz vrtića „Bubica“ iz Vrbasa i „Cvrčku“ iz Bačkog Dobrog Polja.

Publiku je kroz Eko festival vodila učenica petog razreda Jovana Popović, dok su Pužići iz vrbaskog vrtića „Suncokret“ pesmama o zaštiti životne sredine upotpunili program.

Prve tri nagrade je obezbedilo JKP „Komunalac“, dok je Fabrika „Medela“ darovala slatke pakete za sve učesnike.

Srbija će usvojiti Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 do kraja godine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Evropska komisija nas je pozvala da zvanično podnesemo Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, koju ćemo na sednici Vlade usvojiti do kraja godine. Ovo je veliki i značajan uspeh za Republiku Srbiju“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan ukazujući da nas čeka veliki posao u kome ni uz najkvalitetniju pregovaračku poziciju rezultata neće biti bez saradnje i učešća svih nivoa vlasti, a posebno lokalnih samouprava.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je , na konferenciji „Poglavlje 27 – životna sredina, od politike do implementacije“, koju su zajednički organizovali Ministarstvo zaštite životne sredine i Stalna konferencija gradova i opština ( SКGO) uz podršku Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, istakao da je puno toga učinjeno u protekle dve godine, od dijagnostifikovanja i analize stanja životne sredine u Srbiji do unapređenja strateškog okvira i planova, što je bio jedan od osnovnih prioriteta Ministarstva. Кazao je da se stručno i pažljivo radilo na nacrtu dokumenta za Poglavlje 27 na 200 stranica, koji podržava još preko 1000 stranica dokumenata koji predstavljaju podršku pregovaračkoj poziciji.

„Uradili smo 10 Specifičnih nacrta implementacije u sektorima upravljanja vodom, otpadom i industrijskog zagađenja. Dodatnih osam je u izradi za sektore kvaliteta vazduha i hemikalije. Na osnovu Poglavlje 27 radimo i na finalizaciji investicionog plana do 2044 godine“, kazao je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je rekao da je ova godina, godina investicija u projektno-tehničku dokumentaciju koja je preduslov za naredne investicione godine u kojima će u oblast zaštite životne sredine biti uloženo 15 milijardi evra.

„Nas pomažu iz inostranstva, iz EU, iz Švedske i drugih zemalja. Važno je da i mi pomogneno jedni drigima“, rekao je ministar Trivan ukazujući da nije zadovoljan što je na ovoj Кonferenciju prisutno samo 60 predstavnika lokalnih samouprava.

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić ukazao je da je zaštita životne sredine važan segment našeg društvenog razvoja i da ministarstvo na čijem je čelu pomaže lokalnim samoupravama u jačanju kapaciteta, jer preko dve trećine procesa koji se tiču EU integracija tiču se lokalnih samouprava.

„Važni su partneri i aktivnosti. Jako je važno imati kapacitete za dalji rad na projektima. Zato je značajno da ćemo relaksirati kriterijume za novo zapošljavanje. Ljudski resursi za značajne projekte osnov su svrsishodnog upravljanja politikama, kadrovima i finansijama“, rekao je Ružić.

Ambasador Кraljevine Švedske u našoj zemlji Jan Lundin, čija zemlja daje stručnu i finansijsku podršku lokalnim samoupravama u realizaciji različitih projekata, ukazao je da Ministarstvo zaštite životne sredine brzo i uspešno radi na Poglavlju 27, koje je deo evropske integracije Srbije. Rekao je da će primena zakona i rešenja u oblasti zaštite životne sredine biti težak i dugoročan proces koji će sigurno imati uspešan i srećan kraj.

„Stalna konferencija gradova i opština od početka je prepoznata kao partner u Poglavlju 27 i želja nam je da vidimo na koji način može da se implementira sve što se tiče lokalne samouprave. Sa kolegama iz Švedske krenuli smo da radimo na analizi uticaja, šta će se dogoditi, šta se pregovara, kako da lokalne samouprave odgovore na izazove“, rekao je generalni sekretar SКGO Đorđe Staničić.

Skup je bio prilika da se jedinice lokalne samouprave upoznaju sa prioritetima Ministarstva zaštite životne sredine, da im se pruži podrška kako bi mogle da daju puni doprinos ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, kao i da unaprede usluge koje pružaju građanima u oblasti zaštite životne sredine i da predstavnici opština i gradova iznesu svoje viđenje predstojećih izazova i predloge za prevazilaženje očekivanih teškoća u tom procesu.

Milisav Pajević

Ivica Dačić: Želimo da na što racionalniji način obezbedimo gasno snabdevanje

Foto: mfa.gov.rs

Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivice Dačića izjavio je juče u Berlinu da je trenutna preokupacija Srbije izgradnja dvosmernog gasnog interkonektora sa Bugarskom i jačanje kapaciteta gasnog skladišta Banatski dvor.

Foto: mfa.gov.rs

„Očekujemo da i Južni gasni koridor, kao i projekat Turski tok, budu šansa za Srbiju da obezbedi održivo snabdevanje gasom i da kao tranzitna zemlja, doprinese energetskoj bezbednosti svojih partnera u neposrednom i širem okruženju”, rekao je Dačić na Berlinskom dijalogu o energetskoj tranziciji na panelu „Moguća misija: Izazovi i rešenja za energetsku tranziciju“.

On je istakao da političke razlike ne smeju da budu razlog ometanja projekata koji donosi dobrobit za širi krug država i regiona.

„Primer obustave Južnog toka, za Srbiju posebno nepovoljan, upravo je takav primer koji je onemogućio da Srbija, mnoge zemlje regiona, ali i deo EU, reše mnoga pitanja svoje energetske bezbednosti. Za Srbiju gas nema nacionalni predznak, već želimo da na što racionalniji način obezbedimo gasno snabdevanje”, rekao je Dačić.

Prema njegovim rečima, za Srbiju je Južni tok bila najbolja opcija, koja nije bila na štetu drugih, jer smo time rešavali pitanje izgradnje gasne infrastrukture kroz tranzitne takse, a istovremeno je takvo rešenje bilo od interesa za širi region i EU.

„Nažalost, iako nas je EU uveravala da je taj projekat izvodljiv i dogovoren, on nije za sada realizovan. S druge strane, realnost je da je Severni tok mogao biti izuzet iz Trećeg energetskog paketa, a Južni tok ne. Ceh su platile Srbija i druge zemlje regiona koje su favorizovale Južni tok“, naveo je prvi potpredsednik vlade.

Zbog nedovoljnih količina gasa koje su joj potrebne, naveo je on, Srbija je primorana da koristi ugalj i druga čvrsta fosilna goriva i time nadoknađuje nedostatak drugih energetskih izvora, ali je duboko svesna da time značajno zagađuje svoju životnu okolinu.

Istakao je da je zato strateški prioritet da se izvrši energetska tranzicija koja će omogućiti korišćenje „čistih tehnologija” i veće učešće obnovljivih izvora energije.

„To zahteva ogromna finansijska sredstva, ali smatram da samo kvalitetnim programima i projektima, zajedničkim delovanjem i solidarnošću svih nas možemo ovaj izazov pretvoriti u razvojnu i investicionu šansu”, kazao je Dačić.

Osvrćući se na izazove sa kojim se Srbija suočava kada je reč o obezbeđivanju stabilnog energetskog snabdevanja, on je naveo da domaća proizvodnja gasa trenutno zadovoljava oko 20 posto domaće potrošnje sa očekivanim trendom opadanja.

U isto vreme, naglasio je, transportni sistem prirodnog gasa u Srbiji je linijski, sa samo jednim ulazom iz Mađarske i to ograničenog kapaciteta, što je nedovoljno sa stanovišta energetske bezbednosti i razvoja tržišta.

Dačić je rekao da razvoj sektora primarno zahteva obezbeđenje gasovodne infrastrukture u svim delovima zemlje i obezbeđenje interkonekcije sa susednim državama.

„Srbija je zabrinuta ukoliko se ostvare najave o prestanku dotoka gasa iz pravca Ukrajine. Zbog toga sa velikom pažnjom razmatramo sve projekte koji našoj zemlji mogu da obezbede stabilno snabdevanje energentima, pre svega prirodnim gasom, a naročito projekte u kojima Srbija nije krajnji korisnik, već zemlja kroz koju će se odvijati tranzit, što će doprineti energetskoj stabilnosti regiona”, kazao je on.

Kao primer uspešne saradnje, pomenuo je da Srbija ima razgranatu saradnju sa SR Nemačkom i da se od 2001. realizuje program „Rehabilitacija sistema daljinskog grejanja u Srbiji”, sa ciljem poboljšanja energetske efikasnosti i zaštite životne sredine, u šta je do sada uloženo oko 120 miliona evra.

Realizacijom ovog projekta, ističe Dačić, značajno je povećana energetska efikasnost, poboljšan kvalitet usluga koje toplane pružaju građanima, smanjeni su gubici i troškovi proizvodnje i distribucije, a smanjena je i emisija štetnih gasova – CO2 za 60.000tona godišnje.

Prema njegovim rečima, realizuju se i drugi projekti koji su usmereni na poboljšanje energetske efikasnosti, povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, razvoj tržišta biomase i drugo.

On kaže da su energetska bezbednost, privredni razvoj i zaštita životne sredine uzajamno povezani i da danas niko ne može konstatovati da je apsolutno „energetski bezbedan”.

„Za sve aktere u energetskom sektoru otvaraju se nove mogućnosti, ali i novi i visoki rizici, uz osnovno pitanje kako obezbediti dovoljne količine energije na ekonomski, energetski i ekološki prihvatljiv način. Energetska bezbednost je danas jedan od osnovnih uslova održivosti modernog društva i državne politike, kao i saradnja na međunarodnom planu, moraju pronaći načine sigurnog snabdevanja”, naveo je Dačić.

On je podsetio da je Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, ratifikovala Ugovor o osnivanju Energetske zajednice sa ciljem brže integracije energetskog tržišta Srbije u tržište regiona i EU i obezbeđenja stabilne investicione klime.

Još 2014. godine zakonski su implementirane odredbe „Trećeg energetskog paketa”, a Strategija razvoja energetike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2030, definiše ključne prioritete energetskog razvoja: obezbeđenje energetske bezbednosti, razvoj tržišta energije i tranzicija ka održivoj energetici, kazao je Dačić.

Prema njegovim rečima, pojedinačne ekonomije su povezane u multidimenzionalnu mrežu ekonomskih, socijalnih i političkih veza.

Dačić navodi da su sve države u poziciji da traže balans između određenog stepena samostalnosti i određenog stepena uključenosti u međunarodne tokove, ali sve veći broj problema koje nacionalna ekonomija ne može sa uspehom da rešava, neminovno nameće zajedničke napore na međunarodnom planu.

„Srbija se trudila i dalje će to činiti da kreativnim rešenjima i insistiranjem na konstruktivnom dijalogu doprinese u prevazilaženju ovih pitanja”, zaključio je Dačić na Berlinskom dijalogu o energetskoj tranziciji.

Dobra pozicija Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije

Srbija se trenutno nalazi u dobroj poziciji kada su u pitanju obnovljivi izvori energije i njihovo učešće u ukupnoj potrošnji energije, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić koji je učestvovao na Petom Berlinskom dijalogu o energetskoj tranziciji.

„Srbija je u tom delu bolje pozicionirana i ima bolje procente i performanse od proseka u odnosu na zemlje u EU i mi očekujemo da se takva pozicija Srbije poštuje”, rekao je Antić.

On je naveo da je skup u Berlinu mesto okupljanja predstavnika država iz svih delova sveta, međunarodnih institucija i organizacija koje se bave obnovljivom energijom, kao i predstavnika industrije koja, dodao je, daje ključan doprinos razvoju energetskog sektora.

„Bili smo u prilici da imamo veliki broj susreta sa kolegama iz regiona, ali i čitavog sveta i da te susrete iskoristimo za jačanje naših bilateralnih odnosa. Videli smo u kom pravcu idu trendovi koji su, u skladu sa našim očekivanjima, bazirani na dodatnom impulsu borbi protiv klimatskih promena pre svega kroz održivi razvoj i veće korišćenje obnovljivih izvora energije“, rekao je Antić i istakao da će Srbija dati svoj doprinos tim trendovima.

Posebno je izrazio zadovoljstvo što je skup u Berlinu bio prilika da se sretne sa predstavnicima velikih nemačkih kompanija, kao što je „Simens”.

To je, naveo je, kompanija koja je izuzetno značajna za Srbiju i naš strateški partner.

„To je kompanija koja razvija svoju proizvodnju u Srbiji i učestvuje u velikim, pre svega, energetskim projektima. Očekujemo nastavak i jačanje te saradnje”, dodao je Antić.

On je na Petom Berlinskom dijalogu o energetskoj tranziciji učestvovao sa ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Bez učešća civilnog društva i javnosti nema dobrih zakonskih rešenja

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Društvo ne može napredovati i poboljšavati kvalitet života građana ukoliko se ne povežu državni i civilni sektor, ukoliko se ne stvori sinergija na zajedničkom zadatku, ukazao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na skupu koji je juče održan povodom javnih konsultacija o predlozima nacrta tri zakonska propisa iz oblasti zaštite životne sredine koji će uskoro krenuti u proceduru javne rasprave.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine, zajedno sa Misijom OEBS-a u Srbiji i Arhus centrom Novi Beograd, organizovalo je javnu konsultaciju o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, Nacrtu zakona o izmenama i dopunama zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu i Nacrtu uredbe o učešću javnosti u izradi određenih planova i programa u oblasti zaštite životne sredine.

„Nema dobrih zakonskih rešenja bez zvanične javne rasprave, bez učešća civilnog društva i najšire javnosti“, istakao je ministar Trivan ukazujući da je ovaj skup paradigma zajedničkog rada države i civilnog društva, koji moraju da razvijaju zajednički dijalog.

Ministar je objasnio da je cilj ovakvih konsultacija informisanja i motivisanja javnosti, kako bi se pravovremeno uključila u proces usvajanja zakonskih rešenja u ekologiji.

„Ministarstvo zaštite životne sredine prepoznaje značaj i ulogu nevladinih organizacija kao društvene snage koja može da postiče unapređenje zaštite životne sredine novim idejama, ali i kao vid kontrole državnog mehanizma, i uticaja na donošenje odluka po pitanjima zaštite životne sredine.  Pozivam vas da nam se javljate, da razgovaramo o ovim i drugim značajnim temama iz oblasti zaštite životne sredine, ne samo ovih deset dana održavanja javnih konsultacija, nego i ostalih dana u godini. Ministarstvo je širom otvorilo vrata civilnom sektoru, i hoćemo da radimo zajedno, da bi omogućili našoj deci da imaju bolje uslove života nego što imamo mi“, rekao je Trivan.

Šef Misije OEBS-a u Srbiji ambasador Andrea Oricio istakao je da ova međunarodna organizacija prepoznaje veliki značaj zaštite životne sredine kao osnove za bezbednost ljudi, zbog čega, u partnerstvu sa nacionalnim institucijama i nevladinim organizacijama, podržava reformske procese u ovoj oblasti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je istakao značaj uključivanja civilnog sektora, naročito mladih, u proces odlučivanja o životnoj sredini i aktivnosti koje će doprineti boljem upravljanju i primeni principa Arhuske konvencije.

Novim zakonskim predlozima u vezi s izmenama i dopunama zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, izmenama i dopunama zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu i uredbom o učešću javnosti u izradi određenih planova i programa u oblasti zaštite životne sredine, ostvareno je transponovanje direktiva Evropske unije i usklađivanje sa drugim nacionalnim propisima kojima se reguliše ovaj oblast.

Današnjim skupom otvoren je proces od deset javnih konsultacija koje će se nastaviti u još nekoliko gradova širom Srbije, kojima će biti omogućena rana participacija najšire javnosti, u skladu sa principima Evropske unije i Arhuskom konvencijom.

Milisav Pajević

Više od šest tona jagoda vraćeno sa granice zbog prisustva pesticida

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za nedelju dana Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske vratila je sa granice najpre četiri tone jagoda, da bi pre nekoliko dana bila stopirana isporuka još 2.560 kilograma ovog voća.

Utvrđeno je povećano prisustvo pesticida, zbog čega je više od šest tona voća vraćeno u kratkom vremenskom roku.

Prema objašnjenju stručnjaka, reč je o insekticidu koji se u voćarskoj industriji koristi za uništavanje štetočina, a ne za sprečavanje truleži.

Inače, jagode su već godinama ubedljivo prve na listi “najprljavijeg” voća kada je reč o količini ostataka pesticida.

Milan Stević, profesor s Katedre za pesticide Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, rekao je za Politiku da ne čudi to što su jagode u vrhu liste po riziku od kontaminacije od pesticida jer one imaju kratak period vegetacije od cvetanja do berbe i teško je ispoštovati bezbednosne intervale, odnosno karencu.

Izvor: Nova ekonomija

Željka Vesić

Dobrila se vraća kući – Zalutali beloglavi sup stiže avionom iz Turske

Foto: pixabay

Zajedničkim nastojanjima predstavnika državnih i stručnih ustanova i organizacija Srbije i Turske omogućeno je da se ostvare svi preduslovi za siguran povratak jedne jedinke beloglavog supa nazvane Dobrila, ptice koja je iz Srbije odletela u Tursku.

Foto: pixabay

Nakon dugog leta, onemoćaloj i izgladneloj ptici meštani u Turskoj su više puta pokušali da pomognu da samostalno odleti.

Međutim, kako se ptica konstantno vraćala, privremeno je zbrinuta, i započelo se sa akcijom njenog povratka u zemlju porekla, u matičnu koloniju na Uvcu u Srbiji.

U organizaciju prenosa jedinke uključile su se sve relevantne institucije iz Srbije i Turske u cilju obezbeđivanja neophodnih CITES dozvola u skladu sa Кonvencijom o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje faune i flore, kao i transporta, kako iz Turske do Srbije, tako i od aerodroma u Beogradu do njene kolonije u Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“.

Osim toga, tokom svog puta Dobrila će imati neophodan stručni i veterinarski nadzor.

Posredstvom Ambasade Turske, i uz pomoć ambasadora Republike Turske u Srbiji, njegove ekselencije Tanžu Bilgiča (Tanju Bilgic), turska avio kompanija Turkish Airlines je obezbedila besplatan prevoz beloglavog supa iz Urfe do Istanbula, a zatim i do Beograda, tako da se Dobrilin povratak očekuje u petak 12. aprila, u kasnim popodnevnim satima.

Izdavanje izvozne CITES dozvole realizovalo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Turske, a uvozne CITES dozvole Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. Zahtev za prikupljanje dokumentacije inicirala je NVO „Fondacija za zaštitu ptica grabljivica“ iz Beograda, a dobijanje CITES dozvola realizovao je ”, Univerziteta u Beogradu.

Mišljenje za izdavanje uvozne CITES dozvole sa merama postupanja i zbrinjavanja jedinke beloglavog supa do potpunog oporavka izdao je Zavod za zaštitu prirode Srbije. Transport do volijere u SRP „Uvac“ i brigu o Dobrili do puštanja u prirodu obezbeđuje upravljač zaštićenog područja, „Rezervat Uvac“ doo iz Nove Varoši.

Proceduru povratka ptice obaviće Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ u skladu sa merama koje je Zavod za zaštitu prirode propisao. Ptica će po dolasku na aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu prvo proći carinsku i veterinarsku kontrolu, nakon čega će direktno biti prenesena u prihvatilište (volijeru) u Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“.

Pre zbrinjavanja ptice biće izvršen veterinarski pregled, na osnovu koga će biti urađen odgovarajući izveštaj, a zatim i dalje stručno praćenje tokom boravka u prihvatilištu sve do sticanja uslova za povratak ptice u prirodu.

Tokom boravka ptice u prihvatilištu neophodan je stalni veterinarski nadzor, odgovarajuća ishrana i postupanje sa jedinkom na način koji bi omogućio što uspešniju repatrijaciju.

Odluku o spremnosti ptice za povratak u prirodu doneće stručna lica veterinarske organizacije i Rezervata „Uvac“ uz konsultacije sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, o čemu će blagovremeno biti obavešteno Ministarstvo zaštite životne sredine.

Na aerodromu „Nikola Tesla“ brigu o ptici preuzeće rendžeri Specijalnog rezervata prirode „Uvac“, veterinarska služba i ornitolozi Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

O Dobrilinom putovanju avionom kompanije Turkish Airlines i dolasku u svoju koloniju u SRP „Uvac“, kompanija Turkish Airlines će snimiti dokumentarni film.

Povratak ptice avionom je jedini način da se ptica vrati kući, budući da je u nekoliko navrata bila zbrinjavana od strane turskih veterinara.

Po dolasku u Specijalni rezervat „Uvac“, Dobrila će biti smeštena u volijeru kako bi uspešno prošla period adaptacije i ponovnog sticanja navika samostalnog uzimanja hrane.

Ovom prilikom Zavod za zaštitu prirode Srbije zahvaljuje se i preduzeću „Кovački centar“ doo iz Valjeva, koje je bilo spremno da pomogne u vidu donacije kako bi se obezbedio transport jedinke beloglavog supa iz Turske u Srbiju.

Milisav Pajević

Urbane šume prirodno nasleđe gradova dunavskog regiona

Foto: Grad Beograd

Grad Beograd bio je domaćin Trećeg sastanka posvećenog realizaciji projekta „Upravljanje i korišćenje urbanih šuma kao prirodnog nasleđa u gradovima dunavskog regiona”- Urbfordan koji je održan od 2. do 4. aprila, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Foto: Grad Beograd

Učesnici skupa predstavili su svoje nove obaveze na projektu kao što je mapiranje ekosistemskih servisa na izabranim lokacijama pojedinačno svih partnera na projektu.

Oni su obišli Avalu koja je izabrana kao područje za koje će se projekat Urbfordan realizovati na teritoriji Srbije, jer ima sve osobine urbane šume i nalazi se u neposredoj okolini glavnog grada.

Radilo se intenzivno i na izradi Strateškog plana područja, koji je osnova za izradu Novog Plana upravljanja šumama, što je osnovni cilj ovog projekta.

Grada Beograd je 2017. godine potpisao partnerski ugovor za učešće na realizaciji projekta Urbfordan – Upravljanje i korišćenje šuma kao prirodnog nasleđa u gradovima dunavskog regiona.

Projekat se finansira iz sredstava EU fondova kroz Program transnacionalne saradnje.

Grad Ljubljana je lider projekta na kojem učestvuje devet gradova partnera i četiri pridružena strateška partnera, njegova relaizacija počela je u junu 2018. godine i trajaće do novembra 2020.

Sledeći sastanak zakazan je za jun 2019. godine u Ukrajini.

Milisav Pajević

Zabrana plastičnih proizvoda, pošumljavanje i druge mere za “ozelenjavanje” Vojvodine

Foto-ilustracija: Pixabay

Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine je pre nekoliko dana utvrdila tekst Deklaracije o zaštiti životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ključni izazovi našeg doba potiču upravo iz ove oblasti, te Skupština želi da, preko svojih organa, podigne građansku svest o značaju očuvanja čovekovog okruženja. Dostizanje cilja podrazumeva i podsticanje rada institucija javne uprave i obezbeđivanje razmene informacija između naučnika i donosilaca odluka, kao i razvoj saradnje organizacija civilnog društva. Povrh toga, Skupština će, pomoću finansijskih podsticaja i inovativnih pristupa, promovisati koncept cirkularne ekonomije.

U predstojećim godinama, Vojvodina će nastojati da ekonomski i društveni razvoj ostvaruje poštujući postulate održivosti. Nadležne insitucije treba da angažuju na povećanju pokrivenosti pokrajine šumama koje trenutno zauzimaju tek 6,51 odsto njene teritorije. Uz zaštitu postojećih zelenih kapaciteta i smanjenje njihovog zagađenja, neophodno je i povećanje pošumljenosti urbanih područja i održivo upravljanje šumama.

Svi faktori koji ugrožavaju prirodu biće praćeni kroz poboljšan sistem kontrole i monitoringa. Neki od njih su i pesticidi i slične hemikalije visokog rizika, koje bi mogle da budu čak i ukinute. Inovacijama u rukovođenju hemikalijama težiće se bezbednijim i manje toksičnim tokovima materijala u cilju zdravijeg stanovnika i njihovog okruženja.

U Deklaraciji o zaštiti životne sredine, Vojvođani su stavili naglasak na Nacionalni park Fruška gora, ističući podršku njegovom očuvanju, boljitku, održivom korišćenju i uređenju. Pretnje po vrednosti nacionalnog parka su, prema Deklaraciji, sledeće: saobraćaj,  površinski kopovi, otpad,  divlja  gradnja,  objekti  u  Nacionalnom  parku,  sakupljanje divljih  biljaka,  životinja  i  gljiva,  pašarenje,  šumokrađa  i bespravna seča, krivolov, posetioci i požari.

Poslanici Skupštine Vojvodine izglasali su i upućivanje preporuka lokalnim samoupravama da doprinesu otklanjanju štete nanete prirodnim resursima. Kao jedan od koraka na ovom putu, pokrajinske vlasti “lokalcima” savetuju zabranu plastičnih proizvoda za jednokratnu primenu. Skupština će podržati pronalaženje pristupačnih alternativa neškodljivih po životnu sredinu.

Modernizacija javnog prevoza, pre svih, očekuje sledeće gradove: Novi Sad, Vršac, Zrenjanin, Kikindu, Pančevo, Sombor, Sremsku Mitrovicu i Suboticu. Oni u narednih 10 godina treba da “podstiču projekte i tehnologije za  unapređenje  javnog  gradskog  prevoza  nabavkom  ekološki prihvatljivijih  vozila  koja  će  trošiti  alternativna goriva”.

Iz Deklaracije nije izuzeta ni energetska efikasnost. Pokrajinski organi će se pobrinuti da “ustanove  čiji  je  osnivač  Autonomna  pokrajina Vojvodina,  do kraja 2024. godine pripreme projektnu dokumentaciju na osnovu koje će, najkasnije do kraja 2029. godine,  postojeće sisteme za  zagrevanje  objekata  koje  koriste  zameniti  energetski  efikasnim sistemima”, a sve kako bi se smanjile štetne emisije u procesu sagorevanja energenata i porasla upotreba obnovljivih izvora energije.

Bolji kvalitet vode postići će se pripremom i realizacijom projekata za izgradnju postrojenja za preradu vode za piće, kao i sistema za tretman otpadnih voda sa pratećom infrastrukturom.

Imajući  u  vidu da  troškovi  posledica  neaktivnosti  mogu  da prevaziđu  finansijske  troškove  sprovođenja  mera  održivog  razvoja  i nanesu nesagledivu štetu po javno zdravlje i društveni razvoj u celini, Autonomna pokrajina Vojvodina, u skladu sa zakonom, obezbeđuje sredstva za zaštitu životne sredine u svom budžetu.

Jelena Kozbašić

Srbija aktivna u borbi protiv klimatskih promena

Ministarstvo zaštite životne sredine radi na izradi Strategije borbe protiv klimatskih promena sa akcionim planom, kroz projekat koji se finansira iz IPA programa za 2014. godinu.

Za potrebe buduće strategije, priprema se Strateška procena uticaja na životnu sredinu (SEA), a na osnovu Odluke objavljene u Službenom Glasniku RS broj 62/18. Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije (IAUS) izabran je za nosioca izrade izveštaja o strateškoj proceni, u skladu sa Zakonom. IAUS je započeo pripremu predmetnog izveštaja i do sada su izrađene polazne osnove, opšti i posebni ciljevi, izbor indikatora i metodologija strateške procene.

U pripremnoj fazi, a u skladu sa EU dobrom praksom i na osnovu dosadašnjih rezultata sa projekta, pripremljen je nacrt “Scoping Report-a”, koji predstavlja osnovu za Izveštaj o strateškoj proceni, a koji je bio predstavljen 11. marta 2019. godine, u prostorijama IAUS-a.

Nacrt “Scoping Report-a” dostupan je ovde.

Očekuje se objavljivanje informacije o nacrtu SEA izveštaja kao i procesu davanja mišljenja na isti, u skladu sa Zakonom o strateškoj proceni.

Verzija nacrta izveštaja “Scoping Report-a” na srpskom jeziku, biće dostupna uskoro.

Javna rasprava na nacrt “Scoping Report-a” održaće se polovinom aprila.

Komentare na nacrt “Scoping Report-a” zainteresovane strane mogu dostaviti elektronskim putem na: tanja.puaca@gfa-group.de najkasnije do 27. aprila.

Milisav Pajević

Nepunih osam odsto teritorije Crne Gore pod zaštitom

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi su predeli posebne lepote i značajnih i retkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku celinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7 odsto teritorije Crne Gore.

Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština.

Nacionalni parkovi su odgovorni za zaštitu i upravljanje, pripremu i implementaciju programa zaštite, kontrolu korišćenja prirodnih resursa, utvrđivanje unutrašnjih pravila i promociju, u skladu sa relevantnim zakonima i aktima.

Zahvaljujući svojim vrednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj.

Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom reke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svetske prirodne baštine.

Reka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. godine. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. godine, a 1995. godine je upisan na Svetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).

Član su Europark federacije, međunarodne organizacije nacionalnih parkova, sa sedištem u Grafenu u Nemačkoj, sa preko 400 članica iz 40 zemalja Evrope.

Takođe, od 2013. godine Javno preduzeće za nacionalne parkove (JPNPCG) postalo je član Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN – najveće svetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode.

Milisav Pajević

Radi se na unapređenju i očuvanju zelenila u Novom Sadu

Foto: JKP Gradsko zelenilo Novi Sad

Sredstvima Gradskog budžetskog fonda za zaštitu životne sredine ove godine biće finansirano 16 projekata unapređenja i očuvanja zelenila u Novom Sadu.

Foto: JKP Gradsko zelenilo Novi Sad

Rok za realizaciju 15 projekata je decembar ove godine, dok je završetak akcije „Produžimo život jelkama“ planiran za februar 2020.

Projekti koji su već odobreni od strane Gradske uprave za zaštitu životne sredine su Unapređenje i očuvanje zelenila u bloku koji okružuju ulice Braće Popović, Ilije Birčanina, Кornelija Stankovića i Rumenačke na Detelinari, kao i ozelenjavanje Stražilovske ulice.

Projekti koji se trenutno nalaze na odobravanju su unapređenje i očuvanje zelenila: u Limanskom parku; na Sentandrejskom putu; na razdelnoj traci na Bulevaru Cara Lazara; male urbane celine na uglu ulice Pap Pavla i Bulevara oslobođenja; na Bulevaru Jaše Tomića – od Bulevara oslobođenja do Rumenačke; u bloku koji je oivičen Bulevarima oslobođenja, Кralja Petra Prvog i Jaše Tomića, kao i Rumenačkom ulicom; u Veterniku, na prostoru između novoizgrađenih objekata za raseljena lica; na trgu u okviru Bulevara kneza Miloša; u bloku između Bulevara Jovana Dučića, Slobodana Jovanovića i ulica Seljačkih buna i Braće Dronjak; u bloku između ulica Bate Brkića, Dušana Danilovića, Bulevara kneza Miloša i Bulevara Vojvode Stepe; u bloku između Bulevara Cara Lazara, Balzakove, Narodnog fronta – do nove Baletske škole.

Ugovorena je i izrada projekta uređenja zelenila u naselju Jugovićevo. U pitanju su drvoredi uz novoizgrađene saobraćajnice.

Gradska uprava za zaštitu životne sredine izdvojila je i sredstva za održavanje tri parka koja spadaju u zaštićena prirodna dobra – Dunavski, Futoški i Кamenički.

Milisav Pajević

Eko taksa za ulazak u centar Londona

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vozači starijih i visoko zagađujućih automobila, kombija i motocikala, moraće od danas da plate 12,50 funti za ulazak u centar Londona, u sklopu nastojanja gradskih vlasti da poboljšaju kvalitet vazduha.

Svi vozači starijih vozila, koji emituju veću količinu zagađujućih čestica, moraće u svako doba da plaćaju taksu za ulazak u centralni deo grada.

Ta zona, poznatija kao “Zona ultra niskih štetnih emisija” (Ultra Low Emissions Zone) odnosiće se na automobile na benzin koji su prvi put registrovani pre 2006. godine i dizel modele koji su registrovani pre septembra 2015. godine, prenosi Rojters.

Predviđa se da će svakodnevno taksu plaćati oko 40 000 vozača, a svako ko ne plati suočiće se sa kaznom koja će iznositi oko 160 funti. Stručnjaci procenjuju da bi ova taksa mogla da smanji emisiju štetnih materija za oko 40 odsto u naredne dve godine.

Vlasnici vozila će moći onlajn da provere propise vezane za četvorotočkaše i to da li njihova vozila ispunjavaju kriterijume.

U avgustu 2016., London je uveo merače kvaliteta vazduha na autobuskim stajalištima u centru grada, na kojima su građani mogli da prate stanje kvaliteta vazduha u centru. Takođe, ovi uređaji su pozivali vozače da ugase automobile dok čekaju na semaforu, i tako doprinesu smanjenju zagađenja. Okidač za mere bila je reakcija građana a istraživanja su pokazala da je preko 80 odsto stanovnika Londona zainteresovno da svakodnevno zna i prati kakav vazduh udiše.

Željka Vesić