SKOBI – INSPIRACIJA U ČAŠICI KOMBUHE

Foto: Ljubaznošću Adrien Ujhazi

Adrien Ujhazi je slikarka koja u svojim radovima ispituje odnos čoveka i prirode. Zagovara i posebnu umetničku praksu nazvanu bio-art koja podrazumeva korišćenje biotehnologije i organskog materijala koji su pogodni za različite medije kao što su: slika, crtež, video i instalacija.

Njen cilj nije samo umetnički već i ekološki. Adrien želi da stvara, ali tako da sintetički materijali budu zastupljeni samo kad je neophodno i da iza umetničkog dela ostane minimalan otpad. Za Magazin Energetskog portala, Adrien je otkrila svoj istraživački put od kombuhe do SKOBI-ja i šta je na tom putu naučila.

EP: Kako ste došli na ideju da napravite SKOBI?

Adrien Ujhazi: Svakog leta sam provodila najmanje dva-tri meseca kod bake i deke na selu, okružena biljkama i životinjama koje su postale glavna inspiracija za moje stvaranje u domenu vizuelne umetnosti. Želela sam da u svom radu trošim što manje sintetičkih materijala i proizvodim što manji otpadni ostatak, te sam počela i sama da eksperimentišem sa dostupnim namirnicama. Tako sam naišla na napitak kombuha. Ovo piće se najviše konzumiralo u drugoj polovini 20. veka i u gotovo svakoj kući bilo po nekoliko flaša ove tečnosti sa kulturom – SKOBI. Kad sam napravila prvu turu ovog napitka, zvanično je počelo moje dalje istraživanje ovog materijala.

U fokusu:

EP: Možete li opisati kako nastaje ovaj materijal i za šta sve može da se koristi?

Adrien Ujhazi: Kombuha se dobija fermentacijom, najčešće crnog ili zelenog čaja. U toku ovog procesa aktiviraju se mikroorganizmi i stvara se bio-film na površini tečnosti, od čega nastaje materijal SKOBI, što je zapravo skraćenica za simbiotsku kulturu bakterija i kvasca. Drugi naziv ovog materijala je bakterijska celuloza. Materijal se može tretirati na brojne načine: bojiti različitim pigmentima, dehidrirati, fiksirati, a takođe se može mešati sa drugim, različitim prirodnim materijalima. Cilj ovog procesa i istraživanja jeste nalaženje odgovarajućih resursa koji su biorazgradivi poput SKOBI-ja. Izbor materijala je ispravan ako uz prirodni proces i uz pomoć bakterija, gljiva postaje razgradiva, odnosno posle određenog vremena počne da se raspada. Ovakav, obrađen materijal može da se koristi u različite svrhe. Jedan od primera njegove potencijalne globalne primene je alternativa „veganskoj koži”, koja nastaje isključivo od biljnih i organskih materijala.

EP: Na koji način planirate da ga prezentujete široj javnosti?

Foto: Ljubaznošću Adrien Ujhazi

Adrien Ujhazi: Materijal je do sada bilo predstavljen u različitim oblicima. Počela sam da ga promovišem kroz svoju umetničku praksu i da u različitim medijima prezentujem njegov karakter kroz dvodimenzionalne radove manjeg i većeg formata, foto i video dokumentacije, audio, svetlosne kutije, prototipe poput bio šešira i manjih eksperimentalnih komada u petri posudama, ready-made objekte i drugo. Prilike za promociju ukazale su se uglavnom kroz kulturna dešavanja i manifestacije u Srbiji i inostranstvu. To su mahom bile aktivnosti realizovane u saradnji sa nevladinim organizacijama, institucijama, kustosima i umetnicima u obliku samostalne ili grupne izložbe, bijenala, sajmova umetnosti, otvorenih razgovora, panel diskusija, predavanja i radionica.

EP: Da li očekujete da ovaj materijal u budućnosti ima široku upotrebu?

Adrien Ujhazi:  Informisanje i edukacija su neophodni da bi ljudi razumeli korist ovakvih materijala. Trenutno radimo na tome i primećujemo da postoji, iako mali, krug zainteresovanih ljudi koji su spremni za istraživanje. Zato smatram da se u materijalu SKOBI krije potencijal za široku upotrebu. Pritom, za ostvarenje tog cilja je neophodno više stručnjaka, vremena i resursa za izvođenje. Veoma sam zahvalna što uz saradnju sa prijateljima i kolegama mogu da sprovedem prvi projekat koji se bazira na promovisanju održivih materijala poput SKOBI-ja. Projekat nosi naziv BIOFABRIKA i realizovan je kroz Udruženje građana ReAktor, a podržan je od strane fondacije Evropska prestonica kulture – Novi Sad 2022.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti